Komšić: Pojedini političari ruše BiH, da sam sada u vlasti neke stvari bih drugačije radio

  06 Septembar 2018

Demokratska fronta je na izborima 2014. godine, kao nova stranka ostvarila značajan rezultat te je čak bila i dio vlasti. Ipak, ubrzo ste napustili vladajuću koaliciju. Da li ste se pokajali zbog toga i šta bi eventualno drugačije uradili sada?

Ljudi obično kažu da ništa ne bi mijenjali, ali ja bih nešto drugačije uradio. Jer bez obzira što smo mi imali opravdane razloge da napustimo tu koaliciju i što je i Ustavni sud potvrdio da smo imali pravo, sada bih vjerovatno drugačije postupio.

U smislu da bi ostali u vlasti ili…?

Ne, ne bih ostao u vlasti, ali bih nastavio borbu drugačije. Ljudima je bilo veoma teško objasniti razloge zbog kojih smo napustili vlast. Možda je naša greška bila s aspekta percepcije građana. Zašto smo ulazili pa izlazili iz vlasti. Percepcija je bila loša po nas. Mi smo u vlast ušli da bi odsjekli politiku Milorada Dodika, da bi pokrenuli priču o NATO-u, a aktuelna je bila i reformska agenda. Sada su čak i
stranci digli ruke od toga. S naknadnom pameću možda bih ostao dok se mi njima ne bi popeli na glavu, mislim na ove federalne partnere, ali rezultat bi bio isti.

Jeste li se umorili od politike i d ali ste pomišljali da se u potpunosti povučete?

Umorio sam se od političkih odnosa, koji mi ne leže. Umorio sam se od podmetanja, pljuvanja i iracionalne političke retorike i borbe. Ali nisam se
umorio od onoga u šta vjerujem i nemam pravo stati dok me neko ne zaustavi i to će tako biti. A mogu me zaustaviti ili fizički ili građani na izborima. Želim reći da se nisam umorio od onoga kakvu ja BiH zamišljam i čini mi se da bih sebe izdao kada bih to uradio. Više mi nije bitno šta drugi kažu, već kako se ja osjećam. Da ste me recimo 1993. ili 1994. pitali jesam li se umorio od rata, vjerovatno bih vam odgovorio da jesam, ali postoje stvari i okolnosti koje vas jednostavno tjeraju da idete do kraja. Jer ako posustanete, onda ste se predali.Da sada imate vlast, koje biste odluke ili zakone promijenili, a koje su donesene u prethodne četiri godine?

Nažalost nije bilo mnogo usvojenih zakon aili odluka, ali je bilo politizacije. Recimo akcize mi nismo mogli prihvatiti jer smo znali da će uslijediti lančana reakcija poskupljenja i smatrali smo da će to građani skupo platiti. I vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu, ali građani od toga nemaju koristi. Zatim Zakono stečaju je bio katastrofalan, ali smo ga uspjeli oboriti na Ustavnom sudu. Zatim, problem je što Zakon o radu nije mogao ići sam, već u paketu s drugim zakonima. Vlasti zamjeram lošu ekonomsko-socijalnu politiku, jer je to suština uz mnogo pojedinačnih loših odluka poput kupovine zgrada i tako dalje. U suštini u BiH imamo ignorisanje pravnog sistema ove zemlje i to čine institucije. Ne mogu inspektori samo kažnjavati privatni sektor, dok su istovremeno javne kompanije najveći dužnici.
 

Kako bi Vi “odigrali” po pitanju utvrđivanja granice sa Srbijom. Rješenje se ne nazire, a država vodi bitku na dva fronta. Srbija ima određene zahtjeve, na koje će entitet RS lako pristati?

Mislim da je opasan pristup ulaziti u priču o razmjenu teritorija i to ne samo u BiH, već u cijeloj regiji. Generalno kada dirate državnu granicu može doći do velikih problema. Ja nisam za to da se to dira. Priča o granici sa Srbijom traje od kada je završio rat. I dok sam bio ambasador u Srbiji ista je priča bila. Srbija je tražila određene dijelove teritorije BiH, a zauzvrat je nudila određeni dio teritorije kod Bijeljine i dobro je što nismo pristali na to. To što treba olakšati život ljudima na granici ne znači da treba mijenjati teritorij, to se drugačije rješava. Kada je riječ o Drini tu treba apsolutno primjeniti pravilo koje važi u međunarodnom javnom pravu. Pogrešno je što Srbija traži da granicu pomjeri dijelom u bh. teritorij, da bi mogli koristiti u potpunosti hidropotencijale.Kako komentarišete to da se BiH dovodi u situaciju da se poredi s Kosovom, kada je u riječ o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova i eventualne
refleksije na BiH?


O tome nažalost moramo pričati dok postoje snage koje nameću tu temu. I to nije ništa novo, ti planovi o prekrajanju granica su živi veoma dugo. Određeni politički krugovi u Srbiji nikada nisu ni prestali sanjati neku veliku Srbiju. Zbog toga mi u BiH s oprezom moramo sve to posmatrati. Zato nam je važno kako se Srbija ponaša prema svim zemljama regije i iz toga moramo izvući pouku. Ono čega je mene strah je stanje duha u Srbiji, a to je da je to prirodan zahtjev koji Srbija ispostavlja svima u regiji i to će uvijek biti izvor nestabilnosti. Sva ta politika
ipak, mislim da će se obiti o glavu Srbiji. Balkan je uvijek bio dio Evrope i u Evropi vrijede standardi primjenjivi na nas. Uvijek je bolje odabrati taj put, nego put ka istoku ili jugoistoku. Samo nikad ne smijemo dozvoliti da budemo sitan kusur velikih sila. Moramo malo više misliti o svojoj zemlji i moramo biti više bosasnkohercegovački sebični.
 

Često ističete da je za državu najopasnije da u Predsjedništvo BiH uđu Milorad Dodik i Dragan Čović. Je li krajnji domet samo spriječiti neko “zlo” ili neke retrogradne sile i mogu li građani očekivati neki konkretan napredak i iskorak?

Naravno da mogu. Nije vam funkcija u Predsjedništvu samo da zaustavljate nešto, već da pravite nešto koliko možete. Rezultati izbora će najbolje pokazati, ali se dosta stvari može popraviti. Bitno je ko sjedi u Predsjedništvu. Bitno je hoćete li u NATO i EU ili nećete. Bitno je ko predstavlja vani BiH i na kraju je bitno za kakav se koncept BiH zalažete. Hoćete li pristati na diskriminaciju ili ćete promovirati principjednakosti svih građana. Bitno je da li imate ministre u BiH, a rade za interese drugih zemalja. Stvari se mogu gurati naprijed.

Šta je najveća opasnost za BiH u ovom trenutku? Je li to ruski utjecaj ili nešto drugo?

Većina opasnosti za BiH proizilazi iznutra. Jedan dio političara i političkih elita ruši BiH, a sjede u bh. institucijama. To ruši BiH i to je naša osnovna slabost. Da nije toga onda bi se mogli posvetiti utjecajima izvana, pa i ruskom utjecaju. Mi imamo strateško nesnalaženje u Sarajevu kuda ova zemlja treba da ide i kada tome dodate kriminal i korupciju, onda je jasno u kakvoj je situaciji ova država i društvo. Ljudi u ovoj zemlji ostaju bez nade. Naša zemlja mora biti dio EU i NATO-a. Mi ne možemo ovakvi kakvi smo tražiti mane tim organizacijama. Moramo s eotrgnuti od ruskog utjecaja, on se pojačava u BiH. Taj utjecaj se ogleda u svim zemljama regije. Rusija je jednostavno iskoristila prostor koji se napravio na Zapadnom Balkanu. Organizovani su, imaju mnogo novca, imaju prirodni resurs, a to je plin, djeluju obavještajno i sve to govori o ruskoj agresivnosti na Balkanu. Britanci i Nijemci su možda i najsvjesniji takve situacije ovdje. Ipak, mi nemamo aktivnije reakcije ni EU-a i SAD-a.Kada ste zadnji put razgovarali s Draganom Čovićem i kada ste sučelili pozicije koje zastupate?
 

Zadnji put smo razgovarali kada smo imali pregovore o izmjenama Izbornog zakona. To je bila jedina tema, ali se kroz tu temu sve prelamalo o našim različitim konceptima.

Spočitava vam se da niste bili dovoljno aktivni kao zastupnik u državnom parlamentu?

Predlagao sam ja neke zakone, ali u ovom sazivu parlamenta zakon je bio misaona imenica. Mi smo imali Klub DF-a i obaveza kluba je da to radi. Mogao sam i ja istupati, ali je bitno da je klub bio aktivan. Moj politički angažman nije se svodio samo na parlament. Ali želim reći da nisam mogao učestvovati u nekim raspravama u parlamentu. Nisam mogao učestvovati u svađama i pljuvanjima. To mije degutantno i nisam želio podnositi inicijative samo da bih isprovocirao nekog i gdje znam da ništa nema od usvajanja. Nije stvar samo aktivnosti, stvar je
efekata koje postižete.

U posljednje četiri godine u DF-u je bilo turbulentno, mnogi su odlazili i dolazili u stranku. Je li DF “pročistio” svoje redove?

Ne bih ja koristio termin “pročistili”. Bilo je dosta ljudi u DF-u, kao mladoj stranci koji su vidjeli priliku za ličnu afirmaciju. Ljude je teško politički obrazovati. Treba se i u stranci nametnuti, ne meni, već organima stranke. Problem je bio okupiti ljude da timski rade. Kolegijalnost u stranci je veoma bitna. Kada je riječ o kadroviranju najvažnije je naučiti da se ne možete baviti politikom bez politike. Moraš biti prepoznatljiv po ideji za koju se zalažeš, a ne jesi li na listi. Politika tu niti počinje niti završava.

Jeste li nekad nekoga zaposlili ili preporučili da se zaposli samo na osnovu poznanstva ili stranačke povezanosti?

Nisam, ja sam znao moliti da se neki ljudi zaposle, ali u privatnim firmama i to su uglavnom bili teški socijalni slučajevi. I tu nemam baš nekog uspjeha. Nisam čak zaposlio nikog ni od najbliže rodbine, iako me malo ismijavaju malo zbog toga.

Kada ste zadnji put čekali u redu kod ljekara na pregledu u javnoj ustanovi?

Zadnji put zimus i to kada sam dijete vodio na pregled jer smo sumnjali na napad slijepog crijeva.

Jeste li primljeni preko reda?

Ne, ja obično odem sa suprugom pa se ja sklonim, jer mi je neprijatno, naročito kada su djeca u pitanju. Znate kako je to kod nas, zovu vas: “hajte ovamo” i ja se najradije sklonim. Tada se ne mogu pohvaliti situacijom da je sve bilo kako treba, ali moram odati priznanje ljudima koji rade na toj klinici. Osoblje se trudi maksimalno, ali problem je bio što nisu imali čime da pruže medicinsku uslugu, iako se radi o najbanalnijim stvarima. Tužno je to bilo gledati.

Koliko mjesečno trošite na životne namirnice?

To moja supruga vodi, ali ode nekih, ja bih rekao između 900 i 1.000 KM.

Idete li Vi lično nekad u kupovinu?

Idem, kada me žena pošalje…Mi imamo velike obaveze za kredit, ali to je tako kada u ovom zemlji ne možete bez kredita. Imam zaista velika izdvajanja za kredite. Primanja što je žena imala, nema više…

Supruga vam nije zaposlena?

Pa jeste zaposlena, ali nema plaće već dvije godine, tako da možete reći da je nezaposlena…Ali generalno živim dosta bolje nego dosta ljudi. Živim bolje nego moj otac, koji je cijeli život radio, a sada ima neku mizernu penziju.

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI