Analiza podataka: Ko ima najlojalnije birače, a u kojim općinama građani najčešće mijenjaju favorita

  30 Septembar 2018
Fokus projekta je analiza podataka i utvrđivanje tzv. “swing” općina u BiH, odnosno općina u kojima su glasači voljni promijeniti favorita na izborima.

Iako su u mnogim državama svijeta izbori prilika za razne analize gdje analitika i statistika dolaze do izražaja, bez mnogo isticanja mišljenja analitičara, uključujući statistiku o izlaznosti, glasanju po osnovu godišta, rasi, mjesečnoj ili godišnjoj zaradi, u BiH do sada ništa slično nije postojalo.

Muhović u svojoj analizi ne garantuje za tačnost podataka, poručujući da je cijela svrha pokušati pokrenuti projekte o detaljnijim analizama izbora, jer to do sada nije bio slučaj u našoj zemlji.
 

On je u svojoj analizi u obzir i kao “mjernu jedinicu” uzeo biračko mjesto, na osnovu kojeg se pokušava utvrditi promjenjivost izbora stranke za koju građanin glasa.

“Za ovo sam se odlučio zbog veće granularnosti, jer sam broj biračkih mjesta nam daje ideju o tome koliko birača živi u toj općini. Treba imati na umu da sam svaki nivo za koji se glasa na nekom biračkom mjestu posmatrao posebno. Primjera radi, za mjesta u FBiH se jedno biračko mjesto vodi kao 5 različitih, jer se tu posebno glasa za kantonalni nivo, Federalni parlament, Predstavničku Skupštinu BiH te člana Predsjedništva iz bošnjačkog i hrvatskog naroda”, poručuje Muhović.

Šta je suština analize

Algoritam koji analizira podatke koji su prethodno ubačeni u tabelu (biračko mjesto, naziv stranke, broj glasova i drugi podaci) radi tako što:

– Iz tabele izabere jedno biračko mjesto

– Za svaki nivo vlasti koji se bira iz tog biračkog mjesta radi sljedeću provjeru:

Ako postoje podaci za 2006. i 2010. uporedi imena pobjednika. Svako poređenje povećava varijablu “test_event” za 1. To je vrijednost koja se koristi da pratimo broj biračkih mjesta i nivoa vlasti za koji glasaju, kako bismo ih kasnije mogli porediti koristeći procente. U slučaju da se razlikuju pobjednici povećava se varijabla “delta” (“promjenjivost” favorita na nekom biračkom mjestu) za 1.
 

Ovaj proces se ponavlja za 2010. i 2014. te za 2006. i 2014. pod uslovom da ne postoje podaci za 2010. (urađeno zbog promjene u broju i nazivu određenih biračkih mjesta).

U slučaju da pobjednik iz jedne godine sljedeće godine uđe u koaliciju s nekim drugim strankama delta vrijednost se ne povećava. Proces se ponavlja za svako biračko mjesto unutar općine. Zbir delta i test_event varijabli za ta biračka mjesta se koristi kao delta i test_event vrijednosti za čitavu općinu. Koraci od 1 do 3 se ponavljaju za ostale općine u BiH.

Naprimjer, biračko mjesto X 2006. glasa za SDA, 2010. za SDP te 2014. opet za SDP. Delta vrijednost tog biračkog mjesta je stoga 1. Da su 2014. promijenili favorita delta bi bila 2. Kako algoritam također gleda koalicije, ako je neko biračko mjesto 2006. glasalo za SNSD, a 2010. za koaliciju SNSD-DNS-SP algoritam to neće računati kao promjenu favorita, jer je favorit prisutan u koaliciji.

Sarajevske općine najpromjenjivije

Analiza je pokazala da su sarajevske općine prema procentu delte imale najveći broj promjena, odnosno da birači u tim općinama najčešće mijenjaju svoje favorite za koje glasaju. Najviše promjena algoritam je zabilježio na teritoriji općine Ilidža i to čak 82 posto, a zatim Novi Grad i Stari Grad. Najmanje promjena je zabilježeno u malim općinama poput Istočnog Drvara ili Petrovca te Istočnog Novog Sarajeva ili Trnova, gdje građani uglavnom ostaju “vjerni” i glas daju istim kandidatima i strankama.

Stranke s najlojalnijim biračima

Daljnjom analizom algoritam je na osnovu dodatnih podataka o kretanju glasova te informacija koje stranke su birači najčešće mijenjali i koje godine izračunao koje političke stranke imaju najlojalnije birače na određenom nivou.Count kolona prati koliko puta se dogodila promjena favorita za svaki nivo na svakom biračkom mjestu, dakle jedno biračko mjesto u RS gdje se glasa za 4 različita nivoa ima 4 moguće promjene.

Kao što se vidi u tabeli, birači koji su do 2014. glasali za SDP, na izborima 2014. su uglavnom svoj glas dali DF-u i SDA. Pad SDP-a 2014. je uporediv s raspadom Stranke za BiH 2010. godine, mada se može vidjeti i kako je SDP pokupio glasove 2010. s birališta gdje je SDA pobjeđivala 2006.“Jedna stvar koja mi se činila izvodivom je bila da napravim malu mrežu interakcija između stranaka, gdje bi se vidio ‘tok’ prelazaka. Plava boja je za 2010., a narandžasta za 2014. Debljina linije koja povezuje dvije stranke je ovisna o broju ‘prelazaka’ biračkih mjesta. Tu možemo vidjeti jednu opet očitu stvar, da najviše prelazaka ima na relaciji SBB – SDA – SDP – DF, dok je broj veza između srpskih i hrvatskih nacionalnih stranaka u stranke lijeve/centralne orijentacije dosta manji. Za ovaj grafikon sam koristio samo ‘top 20’ redova iz tabele, tako da, mada ima prelazaka, nema ih puno”, objašnjava Muhović.Analitika pokazuje da najlojalnije birače imaju SNSD, SDA i HDZ. Ipak, zanimljivo je da su SNSD-ovi birači lojalni SNSD-ovim kandidatima za sve nivoe, mada nešto manje kada je riječ o predsjedničkom kandidatu. Slična stvar važi i za SDA, dok je obrnuta situacija za HDZ, čiji će birači vjerovatnije glasati za HDZ-ovog kandidata za Predsjedništvo BiH, a zaokružiti kandidata neke druge stranke za niže nivoe.

Kompletnu analizu možete pročitati ovdje.

krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI