Imaju li Islamska zajednica i crkve favorite na izborima u BiH?

  02 Oktobar 2018

Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za 7. oktobar, službena predizborna kampanja je na vrhuncu, a u nju su se uključile i Islamska zajednica u BiH, Biskupska konferencija BiH Katoličke crkve te Srpska pravoslavna crkva.

Tri najveće religijske zajednice nisu izričito podržale nijednu stranku ili kandidata, no vjernike su pozvale da svoj glas daju onima koji se “zalažu za islamske vrijednosti”, “katoličke vrednote” te “onima koji stoje na braniku srpstva i pravoslavlja”, piše Predrag Zvijerac za Radio Slobodnu Evropu.

Teokratija i višepartijski sistem

Profesor sociologije Ivan Šijaković podsjeća da će uskoro biti 30 godina od formiranja višepartijskog sistema i “celo to vreme jedan o glavnih faktora bile su verske zajednice”.

“Sve tri verske zajednice su podstakle, tako da kažem, i ono razbijanje države i bile su glavni nosioci propasti i razbijanja. U početku je Srpska pravoslavna crkva prednjačila i sada ponovo, čini mi se, prednjači. Ona je neki homogenizujući faktor. Meni se čini, i to sam odavno govorio, da mi u BiH paralelno imamo teokratiju kao vladavinu vera i imamo formalno višepartijski sistem, ali mislim da je uticaj verskih zajednica odlučujući”, kazao je Šijaković za Radio Slobodna Evropa. Po njemu, teško da i jedan političar „može postići neki ozbiljan status i neki ugled, postati ‘vođa’, ako nije podržan od strane neke verske zajednice.“
 

“To su koristile sve tri konfesione zajednice u BiH, a SPC i Islamska zajednica u BiH nešto više nego katolička, jer je Katolička crkva i ranije imala neku tu vrstu homogenizacije dok su druge dve bilo prilično potisnute van okvira državnog i političkog delovanja, a sad su dobile prostor.

Prosto iz jedne vrste ‘osvete’ toliko deluju”, kazao je Šijaković. On smatra kako je to “pogubno po društvo”.

“Vi tada nemate građanske slobode. Kakva je to država koja se pravi po teokratskom principu” pita se Šijaković. Što se tiče Dodika, Šijaković smatra da se on naprosto nametnuo.

“On nije bio njihov favorit od početka. Više su to bili članovi Srpske demokratske stranke (SDS). SPC i SDS su bili braća blizanci. Sad se Dodik uspeo izboriti za tu poziciju ‘glavnog vođe’, ‘spasioca’ i ‘mesije’. I SPC je pomogla u tom njegovom imidžu da bude predstavljen kao jedini zaštitnik RS-a i Srba pa se sad ide i dalje, ne samo Srba u RS-u nego svuda u svetu. Svakako da je on apsolutni favorit SPC-a i mislim da je to jedan od značajnih faktora u njegovoj predstojećoj pobedi”, predviđa Šijaković.

Kako zaštititi vjeru od politike?

Mirnes Kovač, novinar i politički komentator iz Sarajeva koji prati političke procese u regiji Bliskog istoka i Balkana, navodi da se vjerski poglavari načelno ograđuju od podrške određenim strankama, dok nižerangirani svećenici i imami bilo kroz hutbe ili propovijedi, ili pak pukim fotografisanjem sa političarima direktno ili indirektno vjernicima sugeriraju za koga trebaju glasati te napominje da se to dešava i u mnogo naprednijim demokratijama.
Crkve i džamije bi trebalo zaštititi od politike: Mirnes Kovač

“Koliko vjera može biti (zlo)upotrijebljena u predizborne svrhe najbolje pokazuje odnos političara prema vjerskom prostoru, vjerskim osjećajima. Nerijetko se osveštenje crkve ili otvorenje džamije koristi za političku promociju, a u javnom prostoru se stvara imidž političara zaštitnika vjere i tradicije”, smatra Kovač.
 

“Idealan vjerski odnos političkog kandidata na izborima prema vjeri bi bio da upravo zbog poštovanja svoje i drugih vjerskih tradicija, a zbog multireligiozne prirode Bosne, zaštiti i svoju i druge vjerske tradicije od njihovog povlačenja kroz blato i mulj svakodnevne politike. Crkve i džamije bi stoga trebalo zaštititi od politike, jer politika i vjera su, kako je istakao jedan naš uman filozof ‘spoj dvije krajnosti, a kada se spoje dvije krajnosti nastaje sve ili ništa’, naveo je Kovač. On ističe i da ljudi vjere “trebaju glasno i otvoreno ukazivati na anomalije u našemu društvu: na korupciju, nepravdu, nerad, nepovjerenje, bahatost, nebrigu i neosjećajnost koju kao duhovni pastiri najbolje primijete u svojim džematima, župama, parohijama”.

Politika ulazi u džamate, župe i parohije

Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, kaže da tri vjerske zajednice “apsolutno imaju svoje favorite na predstojećim izborima”.

“U nas su nacije nastale iz religija. Svi muslimani u nas su praktično Bošnjaci, Hrvati su katolici, Srbi su pravoslavci i sadržaj nacionalnog identiteta je religija. Nacionalnim strankama je vrlo lako koristiti religije za svoje potrebe. Jako je teško nenacionalnim strankama zlouporabljavati religije. Do sad su stranke koristile religijske službenike, pa ih i potplaćivale. Sad idu tamo gdje je religija najsnažnija, a to je lokalna zajednica – župa, džemat i parohija. Oni tamo odlaze. Pogledajte šta Čović (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, op.a.) radi. Neki dan je bio u Ovčarevu na proslavi sv. Mihovila. On je tu bio s kardinalom jer tamo žive ti obični vjernici koji su glasači”, navodi Marković.

Naglašava da je u samoj srži demokratskog društva odvojenost vjere/religije i politike i civilnog društva.

“Religija mora ostati sačuvana i čista da može vršiti svoju misiju neiskvarena od svjetovnosti politike. To je prvo učinjeno u Americi. Evropa je dugo, mislim na kršćanski svijet, taj princip razvijala. Dugo smo imali teokratska društva u kojima su religijski lideri ujedno bili i civilni. Demokratski standard, a to je u samom kršćanstvu prisutno kroz “Bogu Božje, caru carevo”, što je sam Isus rekao – da se ta područja moraju odvojiti. Mi bismo se trebali toga držati. Religije su ekstremno dobre, pozitivne, jer proizvode kvalitetne važne proizvode – smisao života, sustav vrednota, pročišćavaju društvo. Političari uzimaju religiju, najsvetije na ovom svijetu, nešto odvojeno za Boga, i to iskorištavaju i degradiraju svijet svetoga”, naglasio je Marković. On smatra da bi pravilan odnos bio da religije odgajaju ljude i samosvijest ljudi da svoje dužnosti u društvu pravilno izvršavaju i da treba pogledati priopćenja Islamske zajednice u BiH i Katoličke crkve u kojima se nalaze “vrlo jasni elementi koji su u sebi vrijedni, samo se toga ne pridržavamo”.

“Religije se danas iskorištavaju i to imamo u Americi s (američkim predsjednikom Donaldom) Trumpom, (mađarskim premijerom Viktorom) Orbanom gdje se uzimaju ljušture religija. Sve religije imaju i instituciju. Kad religija uđe u instituciju, a po pravilu institucija mora imati novac, zgrade, organizaciju… Onda se sama vjera u Boga iskorištava za novac. Ima jedan zastrašujući reciprocitet. Što je institucija u religijama jača, vjera je slabija. U institucije može ući civilno društvo – politika. Ako pogledate Orbana u Mađarskoj ili Alternativu za Njemačku (AfD), to su sve ljudi koji su nevjernici. Ali i jedni i drugi tvrde da štite Evropu od prodora islama”, naglasio je Marković i dodaje da u to ulaze i “kupljeni religijski lideri”.

Dvije religijske zajednice u BiH, Katolička crkva i Islamska zajednica BiH izravno su poslale poruke vjernicima za koga treba glasati, ali i kakvi bi političari trebali biti i za kakve vrijednosti bi se trebali zalagati. Iz treće religijske zajednice, Srpske pravoslavne crkve, još uvijek se nisu izravno oglasili, ali su njeni vjerski lideri, čini se, odavno pokazali tko je njihov favorit na Općim izborima u BiH koji su zakazani za nedjelju, 7. oktobra.

Islamske vrijednosti, bosanska tradicija i država

Islamska zajednica (IZ) u BiH je krovna institucija muslimana u BiH i njen stav ključan je i u bh. politici. O vezi IZ u BiH i politike govori i činjenica da u Saboru IZBiH, kao najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu, sjede i članovi političkih stranaka, uglavnom iz Stranke Demokratske Akcije (SDA), a neki od njih su i zastupnici.

Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH čini 15 članova iz BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, na čelu je također poglavar IZ u BiH reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, a jedan od zadataka koji su si dali je i “pratiti tokove vjerskog, društvenog, političkog i kulturnog života”. Muftije su 26. septembra 2018. posvetili cijeli jedan sastanak predstojećim izborima u BiH. Osim što su “izrazili zabrinutost” zbog saznanja o mogućim izbornim prevarama u koje su, kako je saopćeno, uključene stranke, pojedini zvaničnici i institucije iz susjednih država, navedeno je i da IZ BiH ima saznanja da se “u manjem bh. entitetu (Republici Srpskoj, op.a.) organizirano trguje glasovima Bošnjaka povratnika, a da je ta pojava posebno izražena u Srebrenici i drugim zonama počinjenog genocida”.

“Posebno su osudili govor mržnje prema islamu i muslimanima koji se mogao čuti i prije zvaničnog početka predizborne kampanje, te pokušaje uvlačenja Islamske zajednice i njenih autoriteta u izborne kampanje”, naglasio je vrh IZ BiH. Članove i pripadnike IZ BiH su pozvali da “iskoriste svoje građansko pravo i da glasaju prema vlastitoj savjesti i islamskom moralu”, “ kako muslimani ne mogu birati one koji su u politici isključivo zarad ostvarenja svojih ambicija, koji pokazuju lažnu brigu ili iza kojih stoje tuđi ciljevi, jer je to najbliži put da naš narod bude uklonjen s realne političke scene”, “da ne populizmu i da biraju one koji daju prednost općem dobru nad ličnim interesima” od svojih službenika “da ne podlegnu političkim pritiscima”.

Potrebno je, stava su muftije, birati one koji su vrijedni, odgovorni, spremni za dijalog, vjerodostojni i opredijeljeni da pomažu i grade, a ne da ruše i zameću sukobe; one koji će štititi život, imetak i čast svakog ljudskog bića; koji će se boriti protiv mržnje i isključivosti, a zalagati se za istinu i pravdu. Povjerenje treba, poručile su muftije, ukazati onima koji nedvosmisleno jačaju državnost BiH i koji svakom njenom građaninu žele dobro i jednaka prava na svakom dijelu njene teritorije. Muftije pozivaju sve građane bez obzira na pripadnost da ne podržavaju one političke opcije koje siju smutnju i podstiču podjele među ljudima i narodima.

Osudili su i prijetnje blokadom izbornih rezultata u slučaju da određene političke opcije ne ostvare svoje političke ciljeve. Država i narod ne smiju biti taoci bilo čijih političkih ambicija, te se muftije nadaju da će se izborni rezultati bez odgađanja implementirati, kaže se u saopćenju.



Sve to je ponovio i poglavar IZ u BiH reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović samo nekoliko dana kasnije, 28. septembra 2018. U hutbi (propovijedi) tokom džuma-namaza (muslimanske molitve petkom) koja prethodi molitvi, a koja se obično čita u svim džamijama IZ u BiH i svijetu, reis Kavazović je istaknuo da je izlazak na izbore “ne samo naše građansko pravo, nego i građanska, moralna, pa i vjerska obaveza”. On je glasanje na izborima usporedio sa “svjedočenjem o ljudima ono što znamo” i upozorio svoje vjernike da je “odbijanje svjedočenja grijeh, a još veći je grijeh lažno svjedočenje”.

Ne imenujući nijednu stranku, poglavar IZ u BiH je kazao da oni koji kupuju glasove Bošnjaka tim istim Bošnjacima uskraćuju priliku za posao, zabranjuju bošnjačkoj djeci školovanje i marginaliziraju ih.

Osvrnuo se i na kandidate i stranke pozvavši vjernike da podrže “one koji su sposobni da ostvare obećano i koji imaju realne pretpostavke da to učine”

“Naša je obaveza, kao muslimana, da u svakom trenutku prepoznajemo politiku koja će, na osnovu naših temeljnih islamskih vrijednosti, narodne tradicije i bosanskog komšiluka, određivati naš pravac, čuvati narod, sigurnost i povoljan položaj naše zemlje, i na Istoku i na Zapadu, i koja će učvrstiti ime našeg naroda među drugim narodima svijeta”, poručio je reis Kavazović u hutbi.

Reis: Od nameta nema selameta

Poglavar IZ u BiH je 1. septembra, šest dana uoči izbora, dao intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista. Ovaj medij je, inače, u vlasništvu austrijske Styrije, dioničar joj je Katolička medijska zaklada i rijetko kritizira te uglavnom pohvalno izvještava o Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH koja čini vlast na svim razinama u BiH i njenog predsjednika Dragana Čovića, kandidata za još jedan mandat na mjestu člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Čovićevim glavnim protukandidatom smatra se Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte (DF) koji je u dva mandata kao kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) BiH biran na ovu poziciju, uglavnom glasovima Bošnjaka.

Reis Kavazović je ocijenio da “odnosi između pripadnika hrvatskog i bošnjačkog naroda nisu ni izbliza loši kako se to predstavlja u javnosti”, ali i da su “politički odnosi stranaka koje pretendiraju na predstavljanje naroda druga tema i oni bez sumnje opterećuju odnose i aktuelna razumijevanja odnosa među narodima u BiH, ali i konkretne odnose među ljudima”. Naglasio je da se trebaju provesti presude ustavnih sudova u BiH i Evropskog suda za ljudska prava te ukazao na Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njene protokole kazavši da političari “trebaju tražiti politička rješenja koja će osigurati da u BiH zažive evropske vrijednosti i norme jer mi drugačijim rješenjima ne možemo postati punopravna i ravnopravna članica Evropske unije (EU)”.

“Tamo gdje je predviđeno da se predstavnici biraju kako bi štitili kolektivne interese, to i činimo, ali to ne može biti na račun ravnopravnosti naroda i svih građana na svakom pedlju BiH. Ne smatram dobrim to da pripadnici jednog naroda biraju zastupnike iz drugog naroda gdje god je ravnopravnost u zastupljenosti naroda u institucijama vlasti Ustavom određena i zajamčena. Međutim, ne smatram dobrim ni da se taj bitni princip u organizaciji vlasti u BiH stranački zloupotrebljava ili da se pomoću njega, pozivanjem na svoj narod, politički iritiraju i u svojim pravima ograničavaju pripadnici drugih dvaju naroda i bh. građani iz reda ostalih”, rekao je reis Kavazović, odgovarajući na novinarsko pitanje “o strahu Hrvata od toga da će im brojniji Bošnjaci na izborima birati predstavnike u vlasti”, odnosno o mogućnosti da Bošnjaci ponovno izaberu Komšića u Predsjedništvo BiH, ali i izravno zastupnike u skupštinama kantona u Federaciji BiH te neizravno u donje domove naroda parlamenata bh. entiteta Federacije BiH i državne Parlamentarne skupštine BiH.

Biskupi, majorizacija, legitimitet, nauk Crkve

Slično kao i Vijeće muftija IZ u BiH, tako je i Biskupska konferencija BiH kojoj je na čelu Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i koju čini još pet biskupa i njima kanonski (po crkvenom zakoniku) izjednačene crkvene čelnike još ljetos, sa zasjedanja 13. i 14. jula 2018., uputila zajedničku poruku katolicima u BiH povodom izbora.

U istom tonu, vrh Katoličke crkve u BiH je “podsjetio” vjernike da je izlazak na izbore osim društvene i “moralna odgovornost” iz koje “proizlaze stvarne obveze svakog katoličkog vjernika”.

“Katolički vjernici pak znaju, da svojim glasom odlučuju također, tko će donositi odluke o poštovanju i provođenju kršćanskih vrednota”, naglasili su biskupi. Pojam “majorizacija” ušao je u život u BiH nakon općih izbora 2010. godine, bolje rečeno, uveo ga je HDZ BiH i stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor, u suštini nevladinu organizaciju u koju su okupljeni politički predstavnici Hrvata u BiH. Bez HDZ-a je tad, nakon mjeseci pregovora sastavljena vlast u FBiH bez HDZ-a BiH i uz učešće manjih stranaka, a koji za sve krivi Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH čija je odluka o tome bila presudna.

“Ako se to želi postići i podržavati spomenute vrednote, onda iz političkoga djelovanja trebaju nestati majorizacija i preglasavanje. Jednako je neprihvatljivo, da se u parlamentarnoj praksi donose odluke od sudbinske važnosti i životnog interesa bez većine predstavnika jednoga naroda i protiv njihove volje. U ratu smo govorili, da se sreća jednoga čovjeka ne može graditi na nesreći drugoga i da jedan narod ne može do svoga napretka na štetu drugoga naroda, te i danas ponavljamo, da se sretna budućnost i boljitak Bosne i Hercegovine ne mogu graditi na nesreći i nijekanju bilo kojega naroda”, naglasili su katolički biskupi.

Dodali su da je “od posebne važnosti da se u provedbi rezultata izbora dosljedno poštuje konstitutivnost svakoga naroda na cijelom području BiH, tako što će izborni legitimitet biti pravilo predstavljanja naroda”.

Biskupi su u poruci osim na “legitimitet”, koji se u govoru hrvatskih političkih predstavnika stavlja iznad “legaliteta” na kojem opet inzistiraju u strankama koje se deklariraju kao ljevičarske (SDP BiH, DF, Građanska stranka, Naša stranka itd.) pa i, između ostalog, da netko može biti “predstavnik”, konkretno hrvatskog naroda, a da istovremeno ne mora biti i “pripadnik”, istaknuli su kao i Vijeće muftija IZ u BiH i da je “neshvatljivo i neprihvatljivo neprovođenje pravomoćnih presuda mjerodavnih domaćih i stranih sudova”.

“Stoga pozivamo katolike da, kao svjedoci vjere i glasnici nade, odgovorno izađu na naredne opće izbore i po savjesti svoj glas dadnu onima, za koje smatraju, da će poštivati načela i odgovorno provoditi vrednote socijalnoga nauka Katoličke Crkve”, poručio je vrh ove religijske zajednice. Zanimljivo je spomenuti da su biskupi samo na jednome mjestu u saopćenju nakon sastanka spomenuli etničku odrednicu i to navodeći da su “raspravljali o pastoralnim izazovima u svjetlu sadašnjeg demografskog stanja Hrvata katolika u BiH”.

Sam kardinal Puljić često je u društvu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, zajedno su, primjerice, u Zagrebu ljetos gledali utakmicu Hrvatske i Rusije. Javno je u intervjuu za hercegovačku Našu TV kazao da se “brojni kandidati na izborima lažno predstavljaju Hrvatima kako bi zauzeli njihove pozicije u vlasti”.

“Ne znam koliko se on (Komšić) priznaje Hrvatom. Koliko znam, u njegovim dokumentima nije riječ ‘Hrvat’, nego nešto drugo, tako da ja ne mogu to smatrati zakonitim”, rekao je kardinal Puljić govoreći o Čovićevom glavnom protukandidatu. Njih dvojica su čak bili i u zajedničkom posjetu Vatikanu nakon što je papa Franjo nakon više poziva formalno Predsjedništva BiH posjetio Sarajevo.

Patrijarh: Gdje žive Srbi, to je Srbija

Što se tiče Srpske pravoslavne crkve, ovdje je situacija malo kompliciranija. Sjedišta ove autokefalne crkve je u Beogradu, na čelu joj je patrijarh Irinej te je organizirana u 40 eparhija, od onih u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji pa sve do daleke Australije, Švedske, Kanade i Amerike.

Sam poglavar je od izbora u januaru 2010. godina dao desetke izjava koje su kako u javnosti u Srbiji, a još više u zemljama regije izazivale oštre reakcije. Tako je u oktobru 2010. izričito građanima Republike Srpske poručio da “budu složni i čuvaju RS jer je to jedini način da srpski narod opstane”.

Gde god žive Srbi to je Srbija, bilo u Srbiji, bilo u BiH, Vojvodini, Crnoj Gori ili drugim mestima” naglasio je patrijarh srpski dodavši da se “čini da je srpsko stradanje nadmašilo stradanja jermenskog i jevrejskog naroda”. Osim reakcije Islamske zajednice i Katoličke crkve u BiH, reagirala je i opozicija u Republici Srpskoj pa je predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović, čiji je donedavni predsjednik Mladen Ivanić kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, kazao da se “iskreno nadam da će patrijarh, ali i mnogi drugi ljudi u Srbiji shvatiti da u RS-u žive građani, i srpski narod i drugi narodi, koji biraju svoje predstavnike iz različitih političkih struktura i različitih političkih opredjeljenja”.

Presudu Haškog suda bivšem generalu Vojske Republike Srpske za genocid i ratne zločine u novembru 2017. poglavar SPC-a je ocijenio “nepravednom”.

“Još jedan Srbin osuđen je u Hagu. Mi smo znali da će Ratko Mladić biti osuđen i da će sve biti tako i mi, nažalost, tu ništa ne možemo da učinimo. Sve se to dešava jer silni svetski moćnici rade đavolska dela, a mi trpimo posledice”, kazao je. Obilazeći Crnu Goru u julu ove godine kritizirao je tamošnju vlast zbog navodne namjere da imovinu na koju pravo polaže Srpska pravoslavna crkve upiše kao državnu.

“Da su to radili Turci ili ustaše, to bi se moglo razumeti i shvatiti. Ali da se to radi u vremenu mira i slobode, to je apsolutno neprihvatljivo”, rekao je Irinej za list Dan ocijenivši da je neprihvatljiv položaj Srba u Crnoj Gori.

“Uporedio bih ga sa položajem Srba u Hrvatskoj u doba endehazije (kvislinška Nezavisna Država Hrvatska – NDH)”, kazao je patrijarh na čemu su mu zahvalili čelnici tamošnjih (pro)srpskih stranaka, a državni vrh zatražio izvinjenje. U februaru 2018. posjetio je Hrvatsku, a u Jasenovcu je kazao da smo “mislili da ono što se dogodilo ovde da je to iza nas”.

“Na žalost, kvasac onih zbivanja izgleda da je ostao i danas u nekoj mjeri”, mišljenje je patrijarha o današnjem stanju u toj zemlji.

Gdje vladika, tu i Dodik

Poglavar SPC-a sastajao se sa današnjim predsjednikom Republike Srpske i SNSD-a Miloradom Dodikom, koji je na ovogodišnjim općim izborima kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, više puta, a sigurno mnogo više nego s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. U maju ove godine patrijarh Irinej je došao i na krsnu slavu Đurđevdan kod Dodika u Aleksandrovac.

Na slavu se ne zove pa je prije toga Dodik bio gost 31. marta na slavi Lazareva subota kod patrijarha u Beogradu. Patrijarh je pohodio Banja Luku 9. januara kad je “Dodiku i građanima” čestitao “dan Republike Srpske”, praznik koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim nakon čega je Dodik u tom entitetu pred izbore 2014. organizirao referendum koji je također proglašen neustavnim i nezakonitim. Patrijarh i Dodik su prije toga u januaru 2017. otvorili obdanište “Patrijarh Pavle” u Istočnom Sarajevu, prije toga su otkrivali i osveštavali spomenik Stefanu Nemanjiću u Banjoj Luci, brojnim hramovima u BiH i regiji, Dodik je letio i do Štutgarta na liturgije koje je predvodio patrijarh…

Jednako tako, Dodik se sastaje i posjećuje liturgije koje predvode lokalni episkopi, posebno u BiH. Tako je u septembru 2018. prisustvovao ustoličenju novog episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog vladike Dimitrija, ali i onom vladike Grigorija za episkopa Eparhije frankfurtske i sve Njemačke u Dizeldorfu, koji je u tu zemlju poslan nakon što je godine proveo na mjestu hercegovačkog vladike. Dodik je tom prilikom kazao i da će “vladika Grigorije biti most između Njemačke i Srpske”. Sam vladika Grigorije smatra se “umjerenijim” krilom SPC-a i najviše mu se priznaje poslijeratni povratak sjedišta eparhije iz Trebinja u Mostar, početak obnove tamošnje Saborne crkve Svete Trojice. On sam je u jednom intervjuu za ruski Sputnik ocijenio i “šta znači uzdrmati poziciju predsednika RS-a”.

“Pokušavam da im objasnim da neće, time što sruše Dodika, oni biti Dodik. Možemo da izgubimo to što imamo. Zato sam uvek za demokratiju, jer nemamo bolji sistem, da se ide na izbore i da se bira. A potom da onog koga izaberemo poštuju svi koji su glasali. Kampanja koja je pokrenuta protiv predsednika Dodika, sveštenik sam više od pola života pa to valjda mogu da vidim, kao što rekoh, ima i lični pečat”, kazao je vladika Grigorije koji nikad nije krio da nije u tako dobrim odnosima s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

“Vučić i ja nikad nismo bili na istoj strani od 1992. do danas. Ja kad sam bio za Evropu i demokratiju, on nije bio. Ja sam uvijek bio protiv Miloševića, nikad nisam bio za njega. Nisam ja naivan, on je ozbiljan, sposoban i opasan političar, sve prati i sve vidi. On zna da ja nisam za njega, baš me briga što zna”, kazao je jednom prilikom o Vučiću. Međutim, dok se Dodik odbijao i rukovati s američkom veleposlanicom u BiH Maureen Cormack, vladika Grigorije ju je pozivao na različite svečanosti koje je organizirao. U RS-u je vjeronauka odavno uvedena u osnovne škole, a upravo pred ove izbore Dodik je u razgovoru s banjolučkim vladikom najavio uvođenje i u srednje škole, pored ćirilice kao službenog pisma, kao i otvaranja vrtića u suradnji sa SPC-om.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI