Super User

Super User

Tradicionalni moto susret, koji svake godine organizuje MK “Castrum Hiesera”  iz Bosanske Krupe, i ove godine okupit će sve zaljubljenike u motore u periodu od 31.08 do 01.09.2018. godine.

Kao i uvijek, ovaj fest održat će se po već uobičajenom programu: defile kroz grad, moto igre, besplatni ručak, kamp, te večernje uživanje uz muziku uživo i ukusnim degustacijama.

Pored bh. bajkera, na ovom moto susretu, prisustvovat će i brojni motoristi iz zemalja bivše Jugoslavije, ali i Evrope.

Obzirom da motoristi sa sobom donose pozitivnu energiju, sigurno je da će takva atmosfera vladati i na ovom druženju u Jezerskom.

“Dragi naši bajkeri, bajkerice i ljubitelji motora, obećavamo dobru zabavu uz muziku uživo defile, moto igre, hostese, kamp, besplatan ručak za bajkere i još mnogo toga.Nadamo se da ćemo se vidjet u što većem broju”, istaknuli su iz MK “Castrum Hiesera” povodom ovog susreta.
 

Skupština i Vlada Unsko-sanskog kantona su preko Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, za školsku 2018/2019. godinu osigurale besplatne udžbenike za sve učenike prvih, drugih i trećih razreda osnovne škole i za učenike petih razreda iz socijalno ugroženih porodica. Skupština i Vlada USK su osigurale 250 000 KM za nabavku udžbenika za učenike prva tri razreda dok je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izdvojilo 70 000 KM za nabavku udžbenika za učenike petih razreda za socijalno ugrožene porodice.

Ovo je već treća godina zaredom da osiguravamo udžbenike. Prvo su bili samo prvačići, pa onda i učenici i drugih, a od ove godine i učenici trećih razreda. Dobrom saradnjom sa Federalnim ministarstvom, uspjeli smo osigurati i za pete razrede što će svakako uveliko pomoćim brojnim socijalno ugrođenim porodicama na našem kantonu. Intencija je naravno, da u doglednoj budućnosti osiguramo besplatne udžbenike za sve osnovce u Unsko-sanskom kantonu“, kazala je Albijana Trnavci, sekretar Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.

Procedura nabavke udžbenika je u završnoj fazi i distribucija po školama počinje već naredne sedmice.
KRAJINA.BA

Naime, ako se dva regionalna velikana i ne plasiraju u grupnu fazu Lige prvaka, šampione Hrvatske i Srbije čeka učešće u grupnoj fazi Evropske lige, gdje će odigrati šest susreta.

Dinamo i Zvezda će u slučaju eliminacije od Young Boysa, odnosno Salzburga zaraditi po 6.140.000 eura.

Međutim, ukoliko prođu svoje rivale postat će bogatiji sa sumu između 15 i 20 miliona eura.

Vrijedi istaći da se tu ne računaju prihodi koje će dobiti od samog igranja u najjačem klupskom evropskom takmičenju.

Dinamo će u utorak u prvoj utakmici gostovati u Švicarskoj, dok će Zvezda istog dana zbog suspenzije UEFA-e ugostiti Salzburg pred praznim tribinama. Revanši su na programu 28. augusta.


Turska je udvostručila carine na pojedine američke proizvode, poput putničkih automobila, alkohola i duhana, kao odgovor na namjerne napade Amerike na tursku ekonomiju, izjavio je turski potpredsjednik Fuat Oktaj.

Spor između dvije države eskalirao je povodom hapšenja jednog američkog pastora u Turskoj i ostalih diplomatskih pitanja. Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) rekao je prošle sedmice da je odobrio povećanje tarifa na turski čelik i aluminijum.

U turskom Službenom glasniku objavljen je ukaz predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) kojim je carina na američke automobile povećana na 120 posto, na alkoholna pića na 140 posto, a carina na duhan na 60 posto.

Udvostručene su i carine na kozmetičke proizvode, pirinač i ugalj.

– Uvozne carine povećane su na određene proizvode prema principu reciprociteta, kao odgovor na namjerne napade američke administracije na našu ekonomiju – napisao je Oktaj na Twitteru”.

Spor sa Vašingtonom doveo je do pada turske lire na rekordno nizak nivo prema dolaru. Za jedan dolar jutros se dobija 6,4125 lira, što znači da je turska valuta oslabila za više od 40 posto ove godine.

Tržišta su zabrinuta zbog uticaja Erdoana na ekonomiju i njegovog protivljenja povećanju kamata kako bi se spriječila dvocifrena inflacija.
krajina.ba


 

Unsko-sanski kanton polako ulazi u razdoblje sve teže socijalne krize izazvane prevelikim brojem ilegalnih migranata koji u ovaj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno dolaze. Najviše je na udaru grad Bihać, u kojem se nalazi i najveći broj migranata. Ranije su u Bihać dolazili autobusima i iskrcavali se u samom centru grada. Međutim, otkako su Vlada Unsko-sanskog kantona i Ministarstvo unutrašnjih poslova odlučili pojačati kontrolu ulaska u grad i stati ukraj švercerima, ljudima koji zarađuju na tuđoj muci i potrebi, migranti se iskrcavaju dvadesetak kilometara od ulaza u grad, odakle pješače do centra Bihaća.

BIHAĆ, SJEDIŠTE MIGRANATA

Uprava policije na području Unsko-sanskog kantona od januara ove godine evidentirala je 4.446 ilegalnih migranata. Samo na području grada Bihaća evidentirana su 3.444 migranta, od kojih njih 1.300 boravi u nedovršenom objektu Đačkog doma u Borićima, a ostali su u privatnom smještaju. U Velikoj Kladuši registrirana su 1.022 migranta. Od maja do 25. jula na područje Unsko-sanskog kantona stiglo je 2.380 migranata, navodi se u zvaničnim izvještajima policije Unsko-sanskog kantona.

“Ako se nastavi ovakav priliv migranata svakodnevno, mi ne možemo garantirati da ubuduće možemo održati pod kontrolom stanje kakvo je bilo do sada. Mi smo maksimalno policiju angažirali i imamo angažiranje iz drugih policijskih stanica u Bihaću i Velikoj Kladuši, to su svakodnevni dolasci, i zamislite onda kada policajac dođe ovdje i radi osam sati, a zatim se vraća za Sanski Most”, kaže Šero Družić, vršilac dužnosti komesara policije Unsko-sanskog kantona.

Zbog migrantske krize, Uprava policije sačinila je plan mjera i aktivnosti. Uvedena su dežurstva rukovodnih radnika, a angažirana je i jedinica za podršku pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, koja svakodnevno patrolira po Bihaću iako joj to nije dužnost. Iz Uprave policije kažu da su ih angažirali na zahtjev građana koji se više ne osjećaju sigurno u svom gradu. Ista je situacija i na području općine Velika Kladuša.

“Po četiri pripadnika iz policijskih stanica Cazin, Bosanska Krupa i Bužim naizmjenično svako sedam dana se mijenjaju i dolaze nam u pomoć u večernjim satima. To je ono vrijeme otprilike od 16 do 22 sata, kada s pripadnicima Policijske stanice Velika Kladuša patroliraju gradom, a po ukazanoj potrebi angažirana su i jedan do dva tima jedinice za podršku”, kaže Zehrudin Buljić, načelnik Četvrte policijske stanice Velika Kladuša.

Uprava policije MUP-a USK nedavno je iznijela podatke o stanju iz oblasti sigurnosti. Prema ovim podacima, u prvih šest mjeseci migrantske krize zabilježeno je 685 krivičnih djela, 825 slučajeva remećenja javnog reda i mira, te 1.225 saobraćajnih nesreća. Za razliku od prvih šest mjeseci prošle godine, kada su zabilježena dva napada na službena lica, ove je godine registrirano čak sedam napada takve vrste. Zbog toga su iz Uprave policije istakli da se sigurnosna situacija zbog trenutnog stanja na području Unsko-sanskog kantona ne može ocijeniti kao dobra, već zadovoljavajuća.

SKUPO IH KOŠTALA DOBROTA

Svoju humanost i spremnost na pomoć ugroženim i unesrećenim ljudima Krajišnici su pokazali bezbroj puta do sada. Još su svježe uspomene na period od 1992. do 1995. godine i rijeke ljudi koje su se slile u opkoljeni Bihać. Svoju požrtvovanost Krajišnici su pokazali i nakon rata. Najbolji primjer krajiške humanosti viđen je tokom velikih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine. Tada su se članovi “Una Aqua” rafting-centra samoincijativno organizirali i otišli da pomognu unesrećene građane Doboja, Maglaja, Šamca, Brčkog, Bijeljine, Ključa i Sanskog Mosta.

Očito svjesni činjenice o nesebičnosti Krajišnika, ljudi iz međunarodne zajednice odabrali su Bihać i Unsko-sanski kanton kao konačnu lokaciju za prihvatne centre izbjeglica i migranata koji dolaze u našu zemlju.

Peter Van Der Auweraert, koordinator Međunarodne koordinacije za migracije (IOM) za Zapadni Balkan, tokom nedavne pres-konferencije održane prilikom smještanja migranata u Hotel “Sedra”, pohvalio je Grad Bihać, Bišćane i sve Krajišnike, ne krijući oduševljenost njihovom tolerancijom, dobročinstvom i humanošću.

“Želio bih se zahvaliti Gradskoj upravi i građanima Bihaća i svima ovdje u Unsko-sanskom kantonu na iskazanoj humanosti i izvrsnom pristupu kada je riječ o migrantima. Ljudi su pružali pomoć, pokazivali solidarnost i humanost. Smatram da je to odlično i da se nikada ne može dovoljno istaknuti”, naglasio je Van Der Auweraert.

Ni reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović nije štedio riječi hvale o Krajišnicima i njihovom odnosu prema migrantima. Prisustvujući svečanosti otvorenja novoizgrađene džamije u bihaćkom naselju Ribić, Kavazović je pohvalio građane Bihaća i Unsko-sanskog kantona, kao i predstavnike lokalne i kantonalne vlasti zbog nesebičnosti i doprinosa tokom ublažavanja ljudske nesreće koja je zadesila izbjeglice i migrante koji iz svojih zemalja bježe od rata i tegobe života, poručivši okupljenim vjernicima da je čovjek, ustvari, najveća vrijednost koju je Bog dragi sazdao, te da zbog toga Bošnjaci trebaju paziti jedni na druge, na ostale muslimane, ali i na sve unesrećene i ugrožene ljude koji pate i vape za pomoći.

“Na njima je veliki teret ovih dana i veliki izazov, jer vi znate kakva nam je država i znate da u našoj državi vrlo često, kada neće nešto da urade, onda govore da je neko drugi odgovoran za ono što bismo trebali svi da uradimo. Čestitam vašem gradonačelniku i premijeru na pokazanoj visokoj svijesti kada je u pitanju čovjek. Ovo što vidite na ulicama Bihaća i Velike Kladuše, pitam se ko su ti ljudi i odakle su. Jesu li oni Božija stvorenja i bića poput nas? Imaju li oni svoja prava i imamo li mi pravo okrenuti glavu od njih? Pogledajte tu djecu, nije ih iz njihovih domova, kao što nije ni nas od 1992. do 1995. godine, otjerala ljepota i dobro. Otjerali su ih ljudi bez duše, oni isti koji su tjerali i nas po bijelom svijetu. I zato vama, građanima Bihaća, gradonačelniku, premijeru i svima onima koji pomažu da se ova ljudska tragedija ublaži želim čestitati, zahvaliti se i zamoliti Boga da ih nagradi dugim životom”, rekao je Kavazović.

Čini se kako je i Krajišnicima prekipjelo. U Bihaću se zbog krize s migrantima osjeti nervoza, građani i vlasti postaju sve zabrinutiji. Svjesni činjenice da ljeto polahko prolazi, a hladniji dani dolaze, predstavnici lokalne i kantonalne vlasti sve češće upućuju vapaje za pomoć s viših nivoa koja još izostaje. Najviše su ljuti na ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, za kojeg kažu da puno priča, a malo radi. Ljuti su i na policiju Republike Srpske, koja, kako tvrde, ciljano propušta migrante da ulaze na teritoriju Bosne i Hercegovine iz Srbije i Crne Gore, a zatim ih usmjerava ka Unsko-sanskom kantonu, čiji su kapaciteti već odavno premašeni.

PREPUŠTENI SAMI SEBI

Više od 7.000 ilegalnih migranata ušlo je u Bosnu i Hercegovinu ove godine, a, prema evidenciji Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, u ovom dijelu Bosne i Hercegovine boravi njih više od 4.000. Državna vlast nije ponudila rješenja, a kantonalna vlast, iako to nije u njenoj nadležnosti, primorana je sama doći do njih. Zastupnici Skupštine Unsko-sanskog kantona održali su vanrednu sjednicu na kojoj su razmatrali moguća rješenja. Setom usvojenih zaključaka, između ostalog, zatraženo je ograničavanje priliva novih migranata na područje kantona, hitna izgradnja privremenog prihvatnog centa i striktno pridržavanje zakona o strancima u BiH. Oštra je to poruka državnim vlastima da Unsko-sanski kanton ne može i neće biti prelazna migrantska ruta.

“Ovaj problem, koliko smo mi vidjeli, neće niko riješiti ako ga mi sami ne počnemo rješavali. Ne želimo kršiti akta koja se tiču ove problematike s viših nivoa, ali jednostavno moramo djelovati u interesu ovih građana jer su nas, na kraju krajeva, između ostalog, birali i da rješavamo ovakve probleme. Nisam optimista da će ovi zaključci koje smo danas donijeli naići na odobravanje onih koji se to tiče, ali će na neki način poslati jasnu poruku da ćemo se mi u narednom periodu s ovim problemom suočiti na drugačiji način”, poručio je Nijaz Hušić, predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona.

Unsko-sanski kanton u humanitarnoj je, ali i sigurnosnoj krizi, tvrdi skupštinski zastupnik Željko Mirković, koji je predložio vanrednu sjednicu. Dodaje kako je Unsko-sanski kanton primio broj migranata u kapacitetu kojeg može primiti Bosna i Hercegovina i zato očigledno nikoga s viših nivoa vlasti nije briga. Ograničavanje priliva novog broja migranata navodi kao prioritetno rješenje.

“Od ministra policije Unsko-sanskog kantona čuli smo podatak da je najveći propust na granici kod Zvornika, ali svi smo se uvjerili da ni jedan migrant ne ostaje na teritoriji Republike Srpske. Dakle, neko ih na Zvorniku propušta i šalje ih ovamo nama. Mi moramo u okviru svojih nadležnosti nekako blokirati priliv novih migranata i vraćati ih na onu polaznu tačku, a onda ćemo u okviru zakona rješavati pitanje ovih migranata koji su ovdje. S time se možemo nositi, ali bojim se da se za mjesec više nećemo moći nositi s tim, posebno ako je tačan podatak kojeg je iznio ministar MUP-a USK Anel Ramić da ih je sada 4.000 ovdje, a da se do Nove godine očekuje priliv i do 10.000”, upozorio je Mirković.

U kojem će pravcu ići migrantska kriza, niko ne zna. Jasno je već odavno da svako teret odgovornosti prebacuje na nekog drugog.

“Čini mi se da isti takav odnos prema nama u Unsko-sanskom kantonu imaju i vlasti u Sarajevu, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini. Svi problem guraju što dalje od sebe”, kaže Nisvet Jusić, zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, tvrdi da je situacija u vezi s migrantima vrlo ozbiljna s više aspekata. Prije svega za same migrante, ljude koji rade s njima, ali i za same građane Bihaća i Unsko-sanskog kantona, jer je migranata i problema vezanih za njih sve više, a kapaciteta i mogućnosti koje kanton ima sve manje.

“Bihać je najviše pogođen migrantskom krizom, a ispočetka je to bila Velika Kladuša. U posljednje vrijeme i Cazin sve više dolazi na udar migranata jer se nalazi na toj njihovoj ruti. Lokalna zajednica nema nikakve nadležnosti nad ovim problemom, jedine nadležnosti nad ovim problemom ima državni nivo vlasti. Najviše smo pogođeni, a ništa ne možemo uraditi”, tvrdi Fazlić.

MEĐUNARODNA ZAJEDNICA ODUGOVLAČI

Od 20 do 50 migranata dnevno uđe u BiH, a većina završi na području Unsko-sanskog kantona. Ovdašnja je vlast nemoćna da sama riješi problem i zato od viših nivoa vlasti, osim obećanja, traže poduzimanje konkretnih mjera. Zbog toga su vijećnici Gradskog vijeća Bihać odlučili održati proteste u Sarajevu kako bi još više skrenuli pažnju i upozorili državne organe na problem s kojim se mjesecima suočavaju.

“Nadamo se da će ovaj naš dolazak u Sarajevo poslati poruku da je kriza zaista ozbiljna, da mi u Bihaću i Velikoj Kladuši to teško podnosimo i da će nešto poduzeti”, kazao je Fazlić.

Iako su 25. jula s područja Bihaća i Velike Kladuše izmještene 24 najranjivije migrantske porodice s djecom i prebačene u humanije i dostojanstvenije uvjete objekta Hotel “Sedra”, lokalne i kantonalne vlasti se ne zadovoljavaju učinjenim jer smatraju da migrante treba izmjestiti van gradova i naselja. Ovih se dana u javnosti moglo čuti nekoliko prijedloga lokacija za izmještaj, ali, kako stvari sada stoje, ni jedna od njih još nije zvanično prihvaćena. Kao najrealnija, nameću se ona u naselju Lipa uz magistralni put Bihać – Bosanski Petrovac. Uvjetna je i useljiva.

“Tokom razgovora između Zlatka Hujića, načelnika Općine Bosanski Petrovac, i Šuhreta Fazlića, gradonačelnika Bihaća, pojavila se ta nova lokacija u Lipi. Nemam ništa protiv toga, neka se dogovore i neka se to riješi. Mi, prema regulativi, imamo način kako dalje postupati ako i to bude potrebno. A to je da migrante vraćamo nazad. Nema nikakve ni formalno-pravne ni ljudske prepreke da ne budemo zajedno kada je u pitanju rješavanje ovog problema kojeg, nažalost, neki drugi ne rješavaju. Mi u konačnici za određivanje konačne lokacije za privremeni migrantski centar nismo zauzeli stav da kažemo da će biti to baš tu, nego smo kazali bilo koja lokacija koja zadovoljava kriterije Evropske komisije. Svi se stavljamo na raspolaganje da damo svoj doprinos”, istakao je Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona.

Da li će Lipa biti i konačno odredište za izmještaj migranata iz centra Bihaća, još nije poznato. Međutim, sigurno je to da, ako se hitno ne poduzmu konkretne mjere u pogledu sprečavanja daljnjeg priliva migranata koji u Bihać dolaze svakodnevno, grad na Uni vrlo bi lahko mogao zapasti u najtežu krizu od rata. Stanje već pomalo podsjeća na ratni period kada su brojne izbjeglice iz okolnih naselja i gradova pristizale u Bihać da potraže utočište i spas od srpskih paravojnih i agresorskih formacija koje su palile muslimanska sela i ubijale Bošnjake širom Krajine. Građani su uznemireni, a mediji sve dodatno podgrijavaju. Zbog toga je nužna hitna i konkretna pomoć viših organa vlasti i poduzimanje konkretnih mjera u, prije svega, sprečavanju dolazaka migranata u Unsko-sanski kanton, ali i zbrinjavanje onih koji se trenutno nalaze u gradovima u privatnim smještajima.
krajina.ba



 

Jedna od posljedica će biti i da će firme na razne načine pokušati privući opadajuću kvalitetnu radnu snagu, bilo kroz veće plaće ili neke druge vrste prednosti. Situacija na terenu pokazuje da već dolazi do blagog rasta plaća, kazao je za Faktor Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

– Može se vidjeti da je došlo do rasta plaća. Jedan od razloga je svakako i odliv radne snage i pokušaj poslodavaca da motiviraju radnike da ostanu. Ono što jeste činjenica je da već u nekim sredinama odliv radne snage pravi ozbiljne probleme poslovnoj zajednici. Evo naprimjer, po anketama samo u regiji Sarajeva nedostaje oko 500 radnika iz oblasti drvoprerađivačke industrije, stolara konkretno. Da su oni sad u Sarajevu i da su voljni da rade, mogli bi sutra dobiti posao, to je definitivno. Kad kažem Sarajevo, mislim i do Fojnice i taj dio. Ovdje je došlo do rasta plaća, a ukoliko dođe do smanjenja opterećenja na plaću, doći će do još većeg povećanja. Treba doći do smanjenja poreskih i neporeskih davanja na dohodak – kazao je Egrlić.

Obrazovni sektor

Ističe da je nedostatkom radne snage pogođen i sektor prerade metala ali i turistički sektor. U slučaju turizma ne radi se samo o problemu plaća već “i o obrazovanju gdje trebaju ljudi koji su stručni da mogu raditi određeni posao. To je jedan ozbiljan problem i nedostatak raznih zanimanja od konobara do kuhara jer je došlo do rasta turizma i to prevazilazi naše kapacitete u BiH”.

– Oni koji misle da ostanu na nivou srednjeg obrazovanja, preporučujem da upišu zanate ali i da obave praktičan dio nastave da se pripreme. Ja bih se fokusirao više na sam kvalitet obrazovanja a ne samo šta da upišu. Naprimjer, ako su varioci da znaju svoj posao. Dualni princip obrazovanja je potrebno uvesti u BiH kako bi radnici kroz praksu stekli obrazovanje u praktičnom smislu. I kod visokog obrazovanja ključno je dualno obrazovanje i to je nešto što se traži. Kanton Sarajevo je pripremio zakon o dualnom obrazovanju, nadam se da će biti usvojen i to je nešto što poslovna zajednica očekuje dugi niz godina. Da ljudi kad završe svoja školovanja, da budu pripremljeni za posao u što većoj mjeri je moguće, da makar znaju 60 posto šta ih očekuje – pojašnjava Egrlić.

Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS-a navodi da “nedostatak radne snage postaje sve veći i veći problem svakog dana. Jedan od načina borbe je povećanje primanja. Ali to nisu jedini razlozi zbog kojih ljudi odlaze”.

– Sigurno da povećanjem plaće na neki način se može bar djelimičan zaustaviti odliv radno sposobnih ljudi odavde. Ovim mjerama koje je Vlada RS-a uvela se u čitavu priču na neki način i država uključila, ali su potrebne sistemske mjere da bi se stvorile mogućnosti za značajniji rast primanja. To je upravo pravac kojim trebamo i dalje ići kako bi se smanjila opterećenja i kako bi se stvorio prostor za veće plaće – kazao je Blagojević.

Kvalitet radnika

Profesor Mehmed Jahić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu navodi da prije svega treba povesti računa o tome kakvu ćemo radnu snagu imati.

– Mi ćemo imati prilike da živimo u vremenu kada ćemo imati ekonomista, pravnika, politologa, sociologa, imat ćemo i ljekara, zubara, mnogo različitih zanimanja visoko obrazovanih, ali nećemo imati električara, keramičara, vodinstalatera, trgovaca obrazovanih, ni konobara, ovih praktičnih zanimanja jer se to prestalo obrazovati. Ako nešto zna, ode u inostranstvo jer su veći standardi plaće i života – ističe on.

Navodi da ćemo doći u “veliku krizu radne snage praktičnih zanata tako da će se svako moći zvati majstorom. Neka samo kupi alat i bit će majstor tog zanimanja. Nećemo ga pitati ima li šta od kvalifikacije, doći ćemo u krizu da nećemo imati ni radne snage koja će znati svoj posao stručno obaviti”.

– Blagodat je da danas imamo sahadžiju koji može popraviti sat jer nema svako para da kupi nov. Mislim da taj odnos zanimanja, posla i plaćanja će ulaziti u sve veću krizu. Radne snage nema. Onaj ko ga primi, traži veću plaću. Ako ga ne možeš platiti, ode na drugu bauštelu gdje će ga platiti više. A vi ga ne možete platiti, a ako ne možete onda ćete doći u krizu kao firma. Ne možete sve troškove ukalkulisati u prodajnu cijenu svoje usluge i nećete imati koga angažovati. Veće plaće zahtijevaju i veće doprinose. To je jedna opća nebriga. Mi se samo brinemo da se digne dnevnica, a ne pitamo da li iza te dnevnice stoji stručan posao radnika, majstora i slično – zaključuje Jahić.
krajina.ba

Italijanski crtač stripova Mauro Padovani (47), koji živi u Belgiji, na Facebooku je objavio šokantne fotografije sebe i svog muža Thomasa Freemana (59), snimljene nakon napada svojih susjeda, Hrvatice koju su lokalni mediji identificirali kao Yesmine R. (21) i njezina dečka Bugarina (23), koji su ih brutalno premlatili u Gentu. Par je uhapšen.

Belgijski i talijanski mediji javljaju kako se ovaj homofobni napad dogodio prošle sedmice, a napadačima nije smetala ni činjenica da je Padovanijev muž teško bolestan (ima Alzheimerovu bolest).
 

Uznemirujuće fotografije dvojice pretučenih muškaraca prenijeli su brojni mediji, Padovanijeva objava kojom je želio upozoriti na ovaj bezuman čin nasilja podijeljena je na hiljade puta, a incident je potresao mirni belgijski grad Gent, piše Jutarnji list.

“Thomasa i mene napali su naši susjedi, bilo je uistinu brutalno. Mom mužu je prije tri godine dijagnosticirana Alzheimerova bolest, on je poput djeteta. Napali su nas metalnom polugom”, rekao je Padovani.

Naveo je kako ovo nije prvi incident koji su doživjeli s ovim nasilnim parom i da to traje već četiri godine.
 

Posljednji napad dogodio je na parkingu za invalide, a udaranje je počelo nakon što je djevojka pljunula na staklo njihovog automobila. Ovaj put je policija ipak reagirala i uhapsila Hrvaticu i njenog dečka.

“Da, oboje su uhapšeni. Djevojka ima zabranu prilaženja, a mladić je u zatvoru gdje će i ostati mjesec dana. Sud će potom odlučiti što će s njim”, kaže Padovani.

Belgijski mediji navode da je Yesmina R. prošle sedmice puštena iz pritvora. Pod policijskom se pratnjom vratila u stan kako bi pokupila svoje jednogodišnje dijete i stvari, ali joj nije dozvoljeno da ostane ondje.

Sljedećih mjesec dana ne smije boraviti u Gentu. Zabranjen joj je svaki kontakt sa susjedima koje je pretukla. Ovo joj nije prvo kazneno djelo, već je 2015. godine osuđena zbog nasilne krađe.

Njenom dečku prijeti dvogodišnja zatvorska kazna zbog nanošenja teških tjelesnih povreda. Inače, prema belgijskim zakonima, ako se utvrdi da je zločin motiviran mržnjom prema homoseksualnom paru, napadačima prijeti udvostručenje kazne.


krajina.ba

Izbjeglička kriza u BiH ne jenjava. U prosjeku, put izbjeglica i boravak u toj zemlji traju 48 dana. Najveći teret podnosi Unsko-sanski kanton, jer je geografski najbliži šengenskoj zoni u Sloveniji.

Iako iz Vijeća ministara BiH najavljuju izgradnju dva prihvatna centra na zapadu Bosne, upitna je saglasnost lokalnih vlasti.



​krajina.ba

Ministarstvo sigurnosti BiH potrošilo je prošle godine 316.586 KM za putne troškove /34.145 KM u BiH i 282.441 KM u inostranstvu/ i oni su za šest posto ili 19.552 KM veći u odnosu na 2016. godinu.

U izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH navodi se da su analizom pojedinih naloga za službena putovanja uočena kašnjenja u pravdanju pojedinih naloga za službena putovanja, naprimjer službeno putovanje otkazano, a podignuta akontacija pravdana u roku od dva mjeseca.
 

Uočen je veliki nesrazmjer u podignutim iznosima akontacija službenih putovanja u odnosu na realizovane troškove.

Tako je za učešće na radionici u Beču u trajanju od tri dana podignuta akontacija od 1.400 KM, iako je u pozivnom pismu navedeno da će organizator snositi sve troškove u iznosu od 1.500 eura za svakog učesnika.

Revizori su uočili da se u internoj evidenciji putnih naloga za određena putovanja, pod svrhom putovanja često navodi termin “službeno”, a takođe, određena putovanja su odobrena u terminu dužem od termina trajanja događaja koji je povod službenog putovanja.

Preporuka Ministarstvu jeste da obezbijedi dosljednu primjenu propisa u vezi sa službenim putovanjima u dijelu koji se odnosi na pravdanje naloga u propisanim rokovima, te da je potrebno, prilikom odobravanja službenih putovanja u inostranstvo, a s ciljem transparentnog upravljanja javnim sredstvima, visinu akontacija određivati u skladu sa planiranim aktivnostima. Potrebno je unaprijediti interne kontrole u pogledu popunjavanja putnih naloga.

Ovom ministarstvu se preporučuje da unaprijedi sistem internih kontrola prilikom popunjavanja putnih naloga za službena vozila, kao i prilikom sačinjavanja evidencija autoguma za službena vozila, da bi sadržavale transparentne podatke na osnovu kojih se vrše odgovarajuće radnje.

Preporuka je upućena jer je analizom dokumentacije korištenja službenih vozila u Ministarstvu uočeno da se u pojedinim nalozima za službena vozila, za “loko” vožnju evidentiraju znatne kilometraže, više od 100 kilometara dnevno.

Sistem internih kontrola u pogledu zamjene guma nije na zadovoljavajućem nivou, jer se revizori nisu uvjerili da postoje sveobuhvatne evidencije na osnovu kojih se provjerava stvarno stanje guma i u skladu s tim vrši odgovarajuća zamjena.

Ne izražavajući rezervu na mišljenje o usklađenosti, Kancelarija za revizuju skreće pažnju na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, jer nije usklađen sa važećim odlukama Vijeća ministara.

Takođe, sistem finansijskog upravljanja i kontrole nije implementiran u skladu sa važećim propisima, interna revizija nije uspostavljena u skladu sa važećim propisima, a uočeni su nedostaci i slabosti u provođenju postupaka javnih nabavki.
krajina.ba

Ambasada Italije je izrazila zahvalnost svim građanima Bosne i Hercegovine na suosjećanju i izrazima sućuti koje upućuju povodom današnjeg tragičnog urušavanja mosta u Đenovi.
 

- Ovaj strašni događaj pogodio nas je u vrijeme praznika, što gubitak čini još tužnijim i bolnijim za podnijeti, budući da je većina ljudi bila na putu kako bi se pridružila svojim porodicama i prijateljima i zajedno sa njima proslavila praznik. Građani Bosne i Hercegovine propatili su vremena najstrašnijih iskušenja, stoga, njihovi osjećaj bliskosti i molitve, posebno su cijenjeni.

Najiskrenije hvala što ste uz nas - saopćeno je iz Ambasada Italije u Sarajevu.
 

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

KALENDAR

« August 2018 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

VASA REKLAMA

https://www.facebook.com/crni.gradnja

WEB LINKOVI