BiH

BiH (139)

Demokratska fronta je na izborima 2014. godine, kao nova stranka ostvarila značajan rezultat te je čak bila i dio vlasti. Ipak, ubrzo ste napustili vladajuću koaliciju. Da li ste se pokajali zbog toga i šta bi eventualno drugačije uradili sada?

Ljudi obično kažu da ništa ne bi mijenjali, ali ja bih nešto drugačije uradio. Jer bez obzira što smo mi imali opravdane razloge da napustimo tu koaliciju i što je i Ustavni sud potvrdio da smo imali pravo, sada bih vjerovatno drugačije postupio.

U smislu da bi ostali u vlasti ili…?

Ne, ne bih ostao u vlasti, ali bih nastavio borbu drugačije. Ljudima je bilo veoma teško objasniti razloge zbog kojih smo napustili vlast. Možda je naša greška bila s aspekta percepcije građana. Zašto smo ulazili pa izlazili iz vlasti. Percepcija je bila loša po nas. Mi smo u vlast ušli da bi odsjekli politiku Milorada Dodika, da bi pokrenuli priču o NATO-u, a aktuelna je bila i reformska agenda. Sada su čak i
stranci digli ruke od toga. S naknadnom pameću možda bih ostao dok se mi njima ne bi popeli na glavu, mislim na ove federalne partnere, ali rezultat bi bio isti.

Jeste li se umorili od politike i d ali ste pomišljali da se u potpunosti povučete?

Umorio sam se od političkih odnosa, koji mi ne leže. Umorio sam se od podmetanja, pljuvanja i iracionalne političke retorike i borbe. Ali nisam se
umorio od onoga u šta vjerujem i nemam pravo stati dok me neko ne zaustavi i to će tako biti. A mogu me zaustaviti ili fizički ili građani na izborima. Želim reći da se nisam umorio od onoga kakvu ja BiH zamišljam i čini mi se da bih sebe izdao kada bih to uradio. Više mi nije bitno šta drugi kažu, već kako se ja osjećam. Da ste me recimo 1993. ili 1994. pitali jesam li se umorio od rata, vjerovatno bih vam odgovorio da jesam, ali postoje stvari i okolnosti koje vas jednostavno tjeraju da idete do kraja. Jer ako posustanete, onda ste se predali.Da sada imate vlast, koje biste odluke ili zakone promijenili, a koje su donesene u prethodne četiri godine?

Nažalost nije bilo mnogo usvojenih zakon aili odluka, ali je bilo politizacije. Recimo akcize mi nismo mogli prihvatiti jer smo znali da će uslijediti lančana reakcija poskupljenja i smatrali smo da će to građani skupo platiti. I vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu, ali građani od toga nemaju koristi. Zatim Zakono stečaju je bio katastrofalan, ali smo ga uspjeli oboriti na Ustavnom sudu. Zatim, problem je što Zakon o radu nije mogao ići sam, već u paketu s drugim zakonima. Vlasti zamjeram lošu ekonomsko-socijalnu politiku, jer je to suština uz mnogo pojedinačnih loših odluka poput kupovine zgrada i tako dalje. U suštini u BiH imamo ignorisanje pravnog sistema ove zemlje i to čine institucije. Ne mogu inspektori samo kažnjavati privatni sektor, dok su istovremeno javne kompanije najveći dužnici.
 

Kako bi Vi “odigrali” po pitanju utvrđivanja granice sa Srbijom. Rješenje se ne nazire, a država vodi bitku na dva fronta. Srbija ima određene zahtjeve, na koje će entitet RS lako pristati?

Mislim da je opasan pristup ulaziti u priču o razmjenu teritorija i to ne samo u BiH, već u cijeloj regiji. Generalno kada dirate državnu granicu može doći do velikih problema. Ja nisam za to da se to dira. Priča o granici sa Srbijom traje od kada je završio rat. I dok sam bio ambasador u Srbiji ista je priča bila. Srbija je tražila određene dijelove teritorije BiH, a zauzvrat je nudila određeni dio teritorije kod Bijeljine i dobro je što nismo pristali na to. To što treba olakšati život ljudima na granici ne znači da treba mijenjati teritorij, to se drugačije rješava. Kada je riječ o Drini tu treba apsolutno primjeniti pravilo koje važi u međunarodnom javnom pravu. Pogrešno je što Srbija traži da granicu pomjeri dijelom u bh. teritorij, da bi mogli koristiti u potpunosti hidropotencijale.Kako komentarišete to da se BiH dovodi u situaciju da se poredi s Kosovom, kada je u riječ o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova i eventualne
refleksije na BiH?


O tome nažalost moramo pričati dok postoje snage koje nameću tu temu. I to nije ništa novo, ti planovi o prekrajanju granica su živi veoma dugo. Određeni politički krugovi u Srbiji nikada nisu ni prestali sanjati neku veliku Srbiju. Zbog toga mi u BiH s oprezom moramo sve to posmatrati. Zato nam je važno kako se Srbija ponaša prema svim zemljama regije i iz toga moramo izvući pouku. Ono čega je mene strah je stanje duha u Srbiji, a to je da je to prirodan zahtjev koji Srbija ispostavlja svima u regiji i to će uvijek biti izvor nestabilnosti. Sva ta politika
ipak, mislim da će se obiti o glavu Srbiji. Balkan je uvijek bio dio Evrope i u Evropi vrijede standardi primjenjivi na nas. Uvijek je bolje odabrati taj put, nego put ka istoku ili jugoistoku. Samo nikad ne smijemo dozvoliti da budemo sitan kusur velikih sila. Moramo malo više misliti o svojoj zemlji i moramo biti više bosasnkohercegovački sebični.
 

Često ističete da je za državu najopasnije da u Predsjedništvo BiH uđu Milorad Dodik i Dragan Čović. Je li krajnji domet samo spriječiti neko “zlo” ili neke retrogradne sile i mogu li građani očekivati neki konkretan napredak i iskorak?

Naravno da mogu. Nije vam funkcija u Predsjedništvu samo da zaustavljate nešto, već da pravite nešto koliko možete. Rezultati izbora će najbolje pokazati, ali se dosta stvari može popraviti. Bitno je ko sjedi u Predsjedništvu. Bitno je hoćete li u NATO i EU ili nećete. Bitno je ko predstavlja vani BiH i na kraju je bitno za kakav se koncept BiH zalažete. Hoćete li pristati na diskriminaciju ili ćete promovirati principjednakosti svih građana. Bitno je da li imate ministre u BiH, a rade za interese drugih zemalja. Stvari se mogu gurati naprijed.

Šta je najveća opasnost za BiH u ovom trenutku? Je li to ruski utjecaj ili nešto drugo?

Većina opasnosti za BiH proizilazi iznutra. Jedan dio političara i političkih elita ruši BiH, a sjede u bh. institucijama. To ruši BiH i to je naša osnovna slabost. Da nije toga onda bi se mogli posvetiti utjecajima izvana, pa i ruskom utjecaju. Mi imamo strateško nesnalaženje u Sarajevu kuda ova zemlja treba da ide i kada tome dodate kriminal i korupciju, onda je jasno u kakvoj je situaciji ova država i društvo. Ljudi u ovoj zemlji ostaju bez nade. Naša zemlja mora biti dio EU i NATO-a. Mi ne možemo ovakvi kakvi smo tražiti mane tim organizacijama. Moramo s eotrgnuti od ruskog utjecaja, on se pojačava u BiH. Taj utjecaj se ogleda u svim zemljama regije. Rusija je jednostavno iskoristila prostor koji se napravio na Zapadnom Balkanu. Organizovani su, imaju mnogo novca, imaju prirodni resurs, a to je plin, djeluju obavještajno i sve to govori o ruskoj agresivnosti na Balkanu. Britanci i Nijemci su možda i najsvjesniji takve situacije ovdje. Ipak, mi nemamo aktivnije reakcije ni EU-a i SAD-a.Kada ste zadnji put razgovarali s Draganom Čovićem i kada ste sučelili pozicije koje zastupate?
 

Zadnji put smo razgovarali kada smo imali pregovore o izmjenama Izbornog zakona. To je bila jedina tema, ali se kroz tu temu sve prelamalo o našim različitim konceptima.

Spočitava vam se da niste bili dovoljno aktivni kao zastupnik u državnom parlamentu?

Predlagao sam ja neke zakone, ali u ovom sazivu parlamenta zakon je bio misaona imenica. Mi smo imali Klub DF-a i obaveza kluba je da to radi. Mogao sam i ja istupati, ali je bitno da je klub bio aktivan. Moj politički angažman nije se svodio samo na parlament. Ali želim reći da nisam mogao učestvovati u nekim raspravama u parlamentu. Nisam mogao učestvovati u svađama i pljuvanjima. To mije degutantno i nisam želio podnositi inicijative samo da bih isprovocirao nekog i gdje znam da ništa nema od usvajanja. Nije stvar samo aktivnosti, stvar je
efekata koje postižete.

U posljednje četiri godine u DF-u je bilo turbulentno, mnogi su odlazili i dolazili u stranku. Je li DF “pročistio” svoje redove?

Ne bih ja koristio termin “pročistili”. Bilo je dosta ljudi u DF-u, kao mladoj stranci koji su vidjeli priliku za ličnu afirmaciju. Ljude je teško politički obrazovati. Treba se i u stranci nametnuti, ne meni, već organima stranke. Problem je bio okupiti ljude da timski rade. Kolegijalnost u stranci je veoma bitna. Kada je riječ o kadroviranju najvažnije je naučiti da se ne možete baviti politikom bez politike. Moraš biti prepoznatljiv po ideji za koju se zalažeš, a ne jesi li na listi. Politika tu niti počinje niti završava.

Jeste li nekad nekoga zaposlili ili preporučili da se zaposli samo na osnovu poznanstva ili stranačke povezanosti?

Nisam, ja sam znao moliti da se neki ljudi zaposle, ali u privatnim firmama i to su uglavnom bili teški socijalni slučajevi. I tu nemam baš nekog uspjeha. Nisam čak zaposlio nikog ni od najbliže rodbine, iako me malo ismijavaju malo zbog toga.

Kada ste zadnji put čekali u redu kod ljekara na pregledu u javnoj ustanovi?

Zadnji put zimus i to kada sam dijete vodio na pregled jer smo sumnjali na napad slijepog crijeva.

Jeste li primljeni preko reda?

Ne, ja obično odem sa suprugom pa se ja sklonim, jer mi je neprijatno, naročito kada su djeca u pitanju. Znate kako je to kod nas, zovu vas: “hajte ovamo” i ja se najradije sklonim. Tada se ne mogu pohvaliti situacijom da je sve bilo kako treba, ali moram odati priznanje ljudima koji rade na toj klinici. Osoblje se trudi maksimalno, ali problem je bio što nisu imali čime da pruže medicinsku uslugu, iako se radi o najbanalnijim stvarima. Tužno je to bilo gledati.

Koliko mjesečno trošite na životne namirnice?

To moja supruga vodi, ali ode nekih, ja bih rekao između 900 i 1.000 KM.

Idete li Vi lično nekad u kupovinu?

Idem, kada me žena pošalje…Mi imamo velike obaveze za kredit, ali to je tako kada u ovom zemlji ne možete bez kredita. Imam zaista velika izdvajanja za kredite. Primanja što je žena imala, nema više…

Supruga vam nije zaposlena?

Pa jeste zaposlena, ali nema plaće već dvije godine, tako da možete reći da je nezaposlena…Ali generalno živim dosta bolje nego dosta ljudi. Živim bolje nego moj otac, koji je cijeli život radio, a sada ima neku mizernu penziju.

Za novouspostavljenu voznu putničku liniju Sarajevo-Bihać-Sarajevo, koja predstavlja dio Unske pruge, a kojom saobraća Talgo voz, vlada veliko interesovanje putnika, kažu u JP Željeznice FBiH.

– Da ova linija ima značajan turistički potencijal i da kroz nju i drugi privredni subjekti mogu ostvariti  svoj interes, govori činjenica da se pojedine firme koje organiziraju rafting na rijeci Uni vezuju za dolazak ovog voza u Bihać i odlazak istog. Od 2. jula do 10. augusta, na ovoj relaciji BH Vozom prevezeno je više od 10.000 putnika i Željeznice FBiH su zadovoljne po tom pitanju – kazali su nam u ovom preduzeću.
 

Podsjećaju da je Unska pruga od Bosanskog Novog do Bihaća i Martin Broda, u nadležnost Željeznica FBiH i Željeznica RS, godinama već u funkciji i njome se odvija promet tereta što Željeznicama FBiH donosi određene prihode.

– Zbog neprohodnosti pruge od Martin Broda do Knina (nadležnost Hrvatskih željeznica), onemogućen je pristup roba željezničkim putem prema jadranskim lukama, zbog čega ispaštaju privredni subjekti obje zemalja. Iz ovih razloga, Željeznice FBiH i Željeznice RS pokušavaju sa nadležnim ministarstvima i institucijama u BiH stvoriti preduslove, ali i određenu dozu pritiska na odgovorne nadležne organe da se i ovaj dio pruge revitalizira što prije, na dobrobit privrednih subjekata kako Bosne i Hercegovine tako i susjedne Hrvatske – rekli su nam u JP Željeznice FBiH.

Podsjećamo, nakon 27 godina Željeznice FBiH su ispunile svoj cilj početkom jula – da povežu sve veće bh. gradove u jedinstvenu željezničku putničku mrežu, puštajući u rad voznu liniju Sarajevo-Bihać-Sarajevo.
krupljani.ba


Tokom protesta demobilisanih boraca sa područja Federacije BiH na ulicama Sarajeva napadnut je od strane policije urednik i novinar TV1 Ernad Metaj. Video pogledajte u nastavku:

  tv1.ba
Podsjećamo, borci su blokirali Obalu Kulina bana, nakon čega je došlo do incidenta s policijom. Prema nezvaničnim informacijama, povrijeđeno je i 30 boraca. 

Borci su prvobitno blokirali saobraćajnice pred zgradom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da bi potom krenuli u šetnju drugom stranom Miljacke i blokirali Obalu Kulina bana. Tu je došlo do incidenta u kojem je policija koristila suzavac.

Policija je okupljenima kazala da je bila primorana upotrijebiti silu, jer su pojedini borci posjedovali metalne šipke. S druge strane, borci koji su razgovarali s reporterima Klix.ba tvrde da nisu došli da bi pravili bilo kakve probleme, odnosno da nisu imali u planu blokirati cestu niti se tuči s policijom.

Podsjećamo, danas je istekao rok koji su borci dali predstavnicima vlasti da zakažu hitnu sjednicu oba Doma Parlamenta FBiH, gdje će se razmatrati samo jedna tačka dnevnog reda - Usaglašavanje amandmana na Zakon o demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica.
klix.ba

Demoblisani borci blokirali su glavnu saobraćajnicu u Sarajevu, nakon što su sa protesta ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH krenuli glavnom saobraćajnicom.

Potom je na Obali Kulina bana došlo do incidenta između boraca i pripadnika policije. Izbila je velika tuča između grupe demobilisanih boraca i pripadnika specijalne policije.
 


Policija je upravo upotrijebila suzavac protiv grupe učesnika protesta.  Dvojici boraca je pozlilo, a nekoliko pripadnika policije su obliveni krvlju.

 

Protest boraca započeo je u simboličnih pet do 12, a nezadovoljni su zbog neusvajanja Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica.

Podsjetimo, Zastupnički i Dom naroda Parlamenta FBiH usvojili su ovaj zakon, ali u različitim tekstovima.
 

Nakon što su 30. jula usaglašeni stavovi o Zakonu i borci bili zadovoljni, uslijedio je niz sastanaka Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova, na kojima, prvo nisu dostavljeni tačni tekstovi usaglašenog zakona, a potom se i odustalo od daljnjeg usaglašavanja. Potom je 17. avgusta odlučeno da zakon ide na ponovnu doradu u Vladu Federacije BiH.

Borci traže objavu jedinstvenog registra boraca, borački dodatak i ukidanje finansiranja boračkih udruženja.
​krupljani.ba

Pometnju u javnosti izazvala je ovih dana informacija da su nadležni u Bosni i Hercegovini sa državnog nivoa i iz entiteta Republika Srpska (RS) u odgovorima na Upitnik Evropske unije dali različite odgovore na pitanje o postojanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom, piše Radio Slobodna Evropa.

Sporazum o dvojnom državljanstvu između dvije zemlje potpisan je još 2007. godine, a njegova primjena počela je 2012. godine.
 

Ipak, u odgovoru broj 496 u evropskom Upitniku, o postojanju tog sporazuma, naveden je različit odgovor institucija Bosne i Hercegovine i institucija RS-a.

“Ugovor o dvojnom državljanstvu: bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtijeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo bh. državljanima bez odricanjima od državljanstva BiH”, navodi se u odgovoru sa nivoa države, dok se, sa druge strane, u odgovoru koji je napisan u RS-u navodi sljedeće: “Između BiH i Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva što podrazumijeva da ne postoji pravni okvir po kojem bi državljani BiH istovremeno mogli posjedovati državljanstvo Hrvatske”.

No različiti odgovori su, sa jedne strane, pokrenuli pitanje zbog čega u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sposobnosti da se čak ni na Upitnik EU daju jasni odgovori oko poznatih stvari, poput međudržavnih sporazuma.

Sa druge strane, načeta je tema o sprovođenju Sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom.

U saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa navodi se da BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Kraljevinom Švedskom i Hrvatskom. No ni Ministarstvo nije odgovorilo kako je onda moguće da je u Upitniku navedeno da nema sporazuma, niti su saopštili ko je autor odgovora.

“U jednom dijelu odgovora na Upitnik EU u pitanju 496 navedeno je da sporazuma nema. Jasno se da zaključiti da onaj ko je odgovarao ne zna da Sporazum postoji. U odgovoru niko nije kvalifikovao sporazum kao ilegalan. Takva kvalifikacija se pojavila u medijima”, navodi se u saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH.
 

Iz Ministarstva inostranih poslova Hrvatske su Radiju Slobodna Evropa kratko potvrdili postojanje sporazuma te napomenuli da je “navedenim Ugovorom propisan način i postupak stjecanja dvojnog državljanstva ugovornih stranaka”, te da se za više informacija treba obratiti Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.

Bosna i Hercegovina se šaljući različite odgovore Evropskoj uniji pokazala veoma neozbiljnom, mišljenja je politička analitičarka, Tanja Topić.

“Jedna dimenzija je neusaglašenost, nepostojanje konsenzusa političkih aktera oko nekih ključnih pitanja, tako da onda ti odgovori koji nisu usaglašeni, prate, reflektuju tu političku razjedinjenost. A, na drugoj strani, govori se i o jednoj vrsti površnosti, da se u ovom slučaju nisu pročitali na onoj krajnjoj instanci svi odgovori koji su trebali biti objedinjeni i poslani Evropskoj uniji”, ističe Topić.

Postoje i mišljenja da je drugačiji odgovor iz RS-a možda i nastojanje da se pokaže kako Hrvatska primorava građane koji žele da postanu državljani Hrvatske, a nisu Hrvati iz BiH, da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine.

U članu 2 tog sporazuma navodi se: “Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine”.

“Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske”, dodaje se u članu 2 tog sporazuma.
 

U Udruženju radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske, pak, ističu da nisu zadovoljni načinom na koji se provodi Sporazum.

“Ako hoće sad da ode u Hrvatsku, on se sad mora ovdje odreći, odjaviti sa državljanstva Bosne i Hercegovine i tamo u Hrvatskoj podnijeti zahtjev i onda još trajno nastanjeni su kao stranci. Pa onda da li će dobiti državljanstvo ili neće, da li će biti odbijen, a ovdje mora da plati 100 KM (oko 50 evra) za odjavu državljanstva”, rekao je predsjednik tog Udruženja Nikola Puzigaća, istakavši da su problemi sa državljanstvom nastajali kada su ljudi poželjeli da se vrate u Hrvatsku, da se prijave na program stambenog zbrinjavanja.

Na zvaničnoj stranici Vlade Hrvatske navodi se da je “zadržavanje stranog državljanstva dopušteno kada se hrvatsko državljanstvo stječe temeljem braka s hrvatskim državljaninom, kada ga stječe iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva po ravnoj liniji (djeca, unuci, praunuci) i njihovi bračni drugovi, kada je u pitanju stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Hrvatsku i njegovom bračnom drugu, maloljetniku, osobama koje traže ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo, pripadnicima hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu”.

Kao razlog za odricanje od stranog državljanstva ističe se kako su “Otpust iz stranog državljanstva obvezne dostaviti osobe koje zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnose na temelju boravka u Republici Hrvatskoj (redovna naturalizacija) te osobe koje zahtjev podnose na temelju rođenja na području Republike Hrvatske”.

“Mislim da se definitivno otvorio prostor sumnji. Tako da je ono što se, zapravo, ispostavilo kroz ove odgovore, jeste da se ispostavilo veliko i otvoreno pitanje. Ja mogu samo da iznesem jednu vrstu svog stava, da je tužno, recimo, da dobar dio građana BiH sopstvenu državu ne doživljava svojom državom, identifikuje se sa susjednim državama, uzima državljanstvo i sve one benefite koji nose državljanstva tih susjednih zemalja, a sopstvenu državu doživljavaju na neki način kao inostranstvo”, zaključuje Tanja Topić.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH ističu kako jedino sporazum sa Srbijom sadrži odredbe o privilegovanom postupku sticanja dvojnog državljanstva država ugovornica.

“Tako je, recimo, sa sticanje prava na apliciranje za sticanje dvojnog državljanstva potreban boravak u trajanju od tri godine u državi čije državljanstvo se stiče. Za osobe koje su u braku sa državljaninom države ugovornice potreban je boravak od jedne godine, a uvažava se i boravak bračnih drugova od jedne godine ostvaren u trećoj državi. Sa ostale dvije države predviđeno je uobičajeno ispunjavanje uslova za sticanje državljanstva države ugovornice”, navodi Ministarstvo.
 

Kada su u pitanju ostala prava, pojašnjavaju iz bh. Ministarstva, ona su regulisana na uobičajeni način u skladu sa principima iz Evropske konvencije o državljanstvu.

“Tako da se dvojni državljani smatraju državljaninom države na čijoj teritoriji borave, vojnu obavezu imaju po prebivalištu, a aktivno i pasivno biračko pravu u skladu sa unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica, a što se tiče konzularne i diplomatske zaštite u trećim državama, uživaće zaštitu ugovorne strane čiju zaštitu zatraže”, ističu u Ministarstvu.

U svakom slučaju, u Evropskoj uniji očekuju pojašnjenje u vezi sa pitanjem broj 496.

U Direkciji za evropske integracije BiH u izjavi za medije, najavili su sastanak radne grupe koja bi usaglasila odgovor na problematično pitanje.

Za sada nije poznato kada bi moglo doći do tog sastanka.
krupljani.ba

Vernes Buljugija, predsjednik Sindikata mašinovođa FBiH, ne dvoji ko je odgovoran za nesreću u Jablanici.

“Odgovorno tvrdim, glavni krivac za nasreću je Vlada Federacije BiH. Ne bih htio da prejudiciram i kažem da je ljudski faktor presudan ili nije, ali mi osuđujemo Vladu FBiH jer Željeznice rade bez uprave, postoji samo generalni direktor, nema izvršnih”, kaže Buljugija za Klix.ba.

Kriv je zapravo Nadzorni odbor, pojašnjava predsjednik Sindikata mašinovođa Federacije BiH, odbor kojem je Vlada Federacije naredila da imenuje upravu, a godinu dana se to ne čini.

“Ne mogu se HDZ i SDA dogovoriti o imenu”, jasan je Vernes Buljugija.

Mašinovođa je najodgovornije zanimanje u željeznicama, jedno od najodgovornijih i najtežih uopće, pojašnjava naš sagovornik.

“Posao mašinovođa je najteži i najodgovorniji, uvijek može pogriješiti neko peti, a da mašinovođa na kraju pogine”, smatra Buljugija navodeći drugu nesreću, onu kod Šurmanaca iz decembra prošle godine, kao indikativnu da Željeznice Federacije nemaju dovoljno operativnog kadra.

“Ljudi odlaze u penziju, ovi ne daju da se primaju novi. Da je neko obilazio prugu našao bi taj kamen i ne bi se desilo ono što se desilo kod Čapljine. Najveći problem je, ponavljam, nedostatak kadra. Vlada ne dopušta zapošljavanje, a oni gore primaju sebi. Na pruzi fali svega, od opravnika, mašinovođa, skretničara, svega onog što mi zovemo izvršna služba. Katastrofalna je situacija”, kategoričan je Buljugija.

On kaže da je u posljednjem periodu u penziju otišlo između 700 i 800 ljudi, da je prirodna selekcija većinom pogodila radnike s pruge.

“Ovi iz kancelarije nema potrebe da idu u penziju, njima je dobro, šta će on u penziji. Njemu je penzija kad dođe na posao”, kaže Vernes Buljugija, apelirajući na Vladu da ukine embargo na zapošljavanje, da se zaposle ljudi koji rade na terenu, da uredskog osoblja imaju i previše.

U željezničkoj nesreći 22. augusta poginula su dvojica Buljugijinih kolega, mašinovođe T. F. (1971.) i Č. J. (1986.), a deset dana kasnije je od tada zadobivenih povreda preminuo i H. K. (1983.). Istraga Tužilaštva HNK i Željeznica Federacije je u toku.

Njihovi projektni prijedlozi su, od prispjelih 40, zadovoljili sve uslove javnog konkursa.

Federalni ministar Amir Zukić kazao je za Klix.ba da su sredstva dobile općine Tešanj, Široki Brijeg, Novi Travnik, Stolac, Donji Vakuf, Doboj-Jug, Jablanica, Gradačac, Čitluk, Kiseljak, Čapljina, Zavidovići, Mostar, Žepče, Bihać, Bosanski Petrovac, Kalesija, Usora, Grude i Čelić.

”Među njima ima dosta onih koje dugi niz godina na polju izgradnje poslovnih zona i privlačenja investitora postižu veoma značajne rezultate, ali sada imamo i novih koje su u posljednje vrijeme shvatili značaj razvoja poslovne infrastrukutre i snažnije krenuli u pravcu njenog razvoja. Odobrena sredstva će biti usmjerena na izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture, to su ceste, vodovod, kanalizacija, el. energija itd., a u okviru poslovnih zona u Federaciji BiH, kao preduslova za ekonomski rast i zapošljavanje na lokalnom nivou”, kazao je Zukić.

Dodao je da će ova ulaganja biti kombinirana s podrškom pratećim uslugama razvoju poduzetništva, kao što su uspostavljanje upravljačkog tijela zone, informiranje, promocija zone i MSP smještenih u njoj, izrada web stranice zone, oglasnih tabli s nazivom zone i putokaza za ove zone, savjetovanje, obuka ili tehnička podrška poduzetnicima i druge neophodne slične aktivnosti koje također pružaju lokalne i regionalne razvojne agencije.

Inače, maksimalni finansijski zahtjevi po pojedinačnom projektu kojim se apliciralo nisu mogli biti niži od 75.000 KM, niti viši od 250.000 KM, dok je učešće grada i općine koja aplicira za bespovratna sredstva trebalo biti minimalno 30 posto od ukupne vrijednosti projekta. Ova sredstva lokalnih uprava su mogla biti osigurana iz vlastitih budžeta, ili drugih izvora u vrijeme podnošenja prijave.

”Zbog dosadašnjih dobrih efekata Vlada FBiH je ove godine odobrila četiri miliona KM, što je do sada najveće budžetsko izdvajanje u toku jedne godine za izgradnju ovih zona. Posljednjih pet godina bilježimo veoma dobre efekte s aspekta ulaska novih privrednih subjekata u ove zone i što je najvažnije, vidljivo je povećano novo upošljavanje u zonama koje je sufinansiralo ministarstvo”, naveo je on.

Ističe da je u periodu od 2014. pa zaključno sa 2017. broj novih preduzeća u podržanim poslovnim zonama porastao za 73, dok je istovremeno broj novozaposlenih povećan za 1.340. Ukupno dodijeljena finansijska sredstva za ovaj trogodišnji period iznosila su 5.373.130 KM.

”Na osnovu odobrenih projekata i planova lokalnih vlasti za 2018. godinu realizacijom danas potpisanih ugovora očekuju se 43 nove firme u ovih 20 poslovnih zona i blizu 900 novih radnih mjesta”, rekao je on.

Najavio je i novi javni konkurs za izgradnju poduzetničkih zona koji bi trebao biti objavljen naredne sedmice. Vlada Federacije BiH bi na sjednici u četvrtak trebala odobriti dodatnih 1.550.000 KM za razvoj poslovnih zona.

”Osim direktnog finansijskog ulaganja u poduzetničke zone, ovo ministarstvo je u poodmakloj fazi realizacije projekta ”Izrada informacionog sistema s web portalom poslovnih zona u Federaciji BiH’, čime bi se na jednom mjestu trebale sakupljati informacije o trenutnim i planiranim poslovnim zonama u Federaciji BiH, te na taj način dati informacije nadležnim institucijama, upraviteljima poslovnih zona i potencijalnim investitorima. Ovaj projekt finansira USAID, a provodi se u saradnji sa CRS-om te UNDP-jem u Bosni i Hercegovini”, rekao je ministar.

Čak 87 uzoraka gotovih jela u Federaciji BiH mikrobiološki je neispravno, pokazale su analize objavljene u posljednjem biltenu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, piše Večernji list BiH.

Iste analize pokazale su mikobiološku neispravnost 34 uzorka sladoleda i kolača, kao i 24 uzorka mesa i proizvoda od mesa. Ukupno je mikrobiološki testirano 23.956 uzoraka hrane i vode, a neispravna su 1.384.

Analiza zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće uporabe u FBiH rađena je po kantonima. Tako se pokazalo da je najviše mikrobiološki neispravne hrane zastupljeno na području Zeničko-dobojskog kantona. Od analiziranih 11.338 uzoraka, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak.

U Tuzlanskom kantonu od analizirana 2.033 uzorka, neispravno je 311. Slijedi Kanton Sarajevo sa 220 neispravnih uzoraka. Hercegovačko-neretvanski kanton je na četvrtom mjestu.

Prema podacima objavljenim u spomenutom izvještaju, mikrobiološki su u ovoo kantonu pregledana 224 uzorka živežnih namirnica, od čega mikrobiološki ne odgovara 31.

Za Zapadnohercegovački i Livanjski kanton ne postoje podaci.

Uz gotova jela, sladolede i kolače te meso, među najrizičnijim namirnicama koje mikrobiološki nisu odgovarale našli su se i mlijeko i mliječni proizvodi, ali i kruh, tjestenina i keks.

Iz brojnih udruga potrošača potvrđuju da građani kupuju raznu uvezenu robu sumnjive kvalitete, što se opravdava slabom kupovnom moći, po kojoj je BiH na posljednjem mjestu u Europi.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ukazuje kako smo otvoreno tržište i naravno da ćemo dobiti robu lošije kvalitete po istoj, nekada i većoj, cijeni nego što je u zemljama zapadne Europe. Razliku u kvaliteti proizvoda potrošači su prvo primijetili pri uporabi raznih kozmetičkih i higijenskih sredstava za kućanstvo, a potom su razlike uočene i u kvaliteti hrane.

– A sve se opravdava time što nam je kupovna moć mala pa možemo jesti bilo što, koristiti svakakvu obuću, odjeću itd. Kada je riječ o pakiranju, gramaža je manja, a cijene iste, kaže Vasilić.

Ukazuje i na neusklađenost propisa glede držanja mesa.

– U Njemačkoj meso može biti šest mjeseci duboko zamrznuto pa ga treba preraditi, izvesti, uništiti, a kod nas godinu dana. Sigurno kako ima primjera da se uvozi meso kojem je istekao rok trajanja, odmrzne i prodaje u trgovinama kao svježe, kazao je. Alarmantni su podaci objavljeni u ovom izvješću, a koji se odnose na vodu za piće. Naime, od ukupno analizirana 8.553, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak. Ništa bolji nisu ni rezultati kemijskih analiza vode. Kada je riječ o predmetima opće uporabe, među kojima su i sredstva za osobnu higijenu, ukupno je mikrobiološki obrađeno 36.077 uzoraka, od čega je neispravno 1.835. Najviše neispravnih predmeta opće uporabe u Federaciji BiH zabilježeno je u Tuzlanskoj županiji – 535, zatim u Unsko-sanskoj – 502 te Sarajevskoj – 427 uzoraka. Analize su pokazale kako velik broj predmeta opće uporabe nije ispravan kemijski.
krupljani.ba

Cijene udžbenika su previsoke za naše skromne budžete, najčešći su komentari roditelja školaraca, kojima početak nove školske godine predstavlja pravu moru.

A nabavka udžbenika samo je početak. Uz knjige, potrebno je kupiti i svu školsku opremu – ruksake, pernice, olovke, opremu za fizičko i likovno vaspitanje. Za to su se i ove godine pobrinuli studenti i volonteri iz Sarajeva u želji da pomognu roditeljima.

Humanitarna organizacija studenata Ruku na srce organizira projekat pod nazivom Opremimo djecu za školu.

“Akcija prikupljanja se realizira već treću godinu, a projekat podrazumijeva prikupljanje sredstava, odnosno donacija školskog pribora koja će se dijeliti djeci iz socijalno ugroženih porodica s područja Kantona Sarajevo, kako bi im uljepšali početak školske godine“, govori za Radiosarajevo.ba Anela Suljović, PR ovog Udruženja.

Imajući u vidu da početak školske godine sa sobom nosi i značajne izdatke za roditelje, cilj akcije je pomoći djeci iz porodica teškog materijalnog stanja, kako bi mališani mirno krenuli u novu školsku godinu.

Akcija prikupljanja samih donacija traje do 8. septembra 2018. godine, nakon čega slijedi podjela paketića u kojima se nalazi školski pribor za mališane.

S obzirom na to da akcija prikupljanja donacija traje još nekoliko dana, Udruženje Ruku na srce poziva sve građane i predstavnike kompanija da se uključe u realizaciju projekta, doniraju u skladu sa svojim mogućnostima (svesku, ruksak, olovku) i na taj način doprinesu uspješnoj realizaciji ovog projekta.

“Humanitarna organizacija studenata je udruženje koje okuplja mlade ljude, studente Univerziteta u Sarajevu, s ciljem pružanja pomoći socijalno ugroženim porodicama“, ističe Suljović .

Na pitanje koliki je odziv građana kada je ova akcija u pitanju, Suljović nije krila zadovoljstvo.
“Na našu radost zaista je odziv javnosti veliki pa uspijevamo prikupiti veliki broj donacija koje kasnije idu u ruke male raje za njihov novi školski početak. Građani najviše doniraju sveske, olovke, bojice, pribor za likovnu kulturu i ruksake, a mi kasnije pravimo podjednake paketiće koje uručujemo onoj djeci kojima je pomoć zaista potrebna“, navodi naša sagovornica.

Suljović nam govori kako brojni građani i predstavnici kompanija uplaćuju novac i na njihov žiro račun koji se može naći na web stranici www.rukunasrce.ba.

“Mi od tog novca kupujemo ono što nam nedostaje kako bi paketići bili podjednaki. Sve donacije školskog pribora kao i školskih knjiga građani mogu predati u naše prostorije, na adresi Esada Pašalića broj 8, u sarajevskom naselju Dobrinja, subotom i nedjeljom u periodu od 10 do 12 sati ili bilo kome od članova Udruženja u nekom drugom terminu“, ističe ona.

Zanimalo nas je i koliko su volonteri uključeni u ovaj projekat i koji je njihov opis ovog humanog posla.

“Volonteri su uključeni u svaku našu akciju. Postoje ljudi koji se jave i kažu na kojoj adresi živi, donirali bi, ali nisu u mogućnosti da dođu, tada neko od naših volontera ode na adresu i preuzme donaciju. Na kraju i oni učestvuju u pakiranju samih paketića, te u širenju informacija i promociji samog projekta“, rekla je na kraju razgovora za naš portal, Anela Suljović, PR udruženja Ruku na srce koje djeluje pod motom:

“Znamo da ne možemo promijeniti svijet, ali ponekad je i malo dovoljno da nečiji svijet učinimo ljepšim”.

radiosarajevo.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI