BiH

BiH (151)

Federalna vlada usvojila je danas na sjednici u Sarajevu informaciju o nastavku aktivnosti Federalnog ministarstva trgovine s ciljem osiguranja ekonomski opravdane visine marže u maloprodajnim cijenama naftnih derivata u Federaciji BiH.

Kako je navedeno, ovo ministarstvo je od 27. avgusta do 11. septembra  2018. godine primilo gotovo 570 obrazaca za promjenu maloprodajne cijene goriva od ukupno 683 benzinske pumpe u Federaciji BiH, a promjena se odnosila na povećanje cijena za 0,05 KM/Iitru za dizel-goriva i BMB 95.
 

Dana 4. septembra 2018. godine održan je treći redovni sastanak s distributerima naftnih derivata na kojem su sagledana aktuelna kretanja na relevantnom tržištu i razlozi poskupljenja.

Učesnici sastanka prvenstveno su se referirali na rast cijene barela i kursa dolara. Navedeno je da je barel nafte 28. avgusta na svjetskom tržištu koštao 76,21 dolar po kursu od 128,13 KM, da bi 11. septembra dostigao cijenu od 77,37 dolara uz kurs od 130,78 KM.

Prezentirani su i podaci da je u januaru ove godine cijena barela sirove nafte bila 69,05 dolara, kad je litar benzina na benzinskim pumpama bio 1,98 KM uz maržu od 17 posto, da bi cijena sirove nafte 6. septembra bila 77,18 dolara, cijena benzina 95 od 2,31 KM, uz maržu od 10,92 posto.
 

U informaciji je navedeno da su se u periodu nakon 27. avgusta 2018. godine rast cijene barela i rast kursa dolara odrazili na visinu rafinerijskih cijena derivata. Naime, prema Jedinstvenim carinskim ispravama (JCI), koje Uprava za indirektno oporezivanje BiH sedmično dostavlja ovom ministarstvu, nabavne cijene derivata iskazane na ovom carinskom dokumentu su za dizele bile više za gotovo 0,05 KM, a za BMB 95 oko 0,02 KM po litru.

Također, prema dostupnim podacima, trenutna veleprodajna cijena u skladištu Podlugovi (bez obračunatih troškova prijevoza do benzinskih pumpi, maloprodajne marže i bez obračunatog PDV-a), za BMB 95 iznosi 1,7383 KM/litru, a za dizel 1,7865 KM/litru. Prema istim izvorima, veleprodajna cijena na dan 6.6.2018. godine je iznosila za BMB 95 1,7265 KM/litru, a za dizel 1,7217 KM po litru.

Dakle, došlo je do povećanja veleprodajne cijene ovih derivata u iznosu povećanja nabavne cijene. Istaknuto je i da je havarija u Luci Ploče jedan od posljednjih eksternih faktora koji je doveo do povećanja cijena naftnih derivata.

Navedeno je i da su se zbog toga distributeri opredijelili za druge, ali i skuplje alternativne izvore nabavke, što je dovelo do uvećanja nabavne cijene za troškove transporta. Transportni troškovi iz Kopra do bh. granice iznose 0,08 KM/litru, a kod nabavke iz Luke Ploče svega 0,02 KM po litru.

Nakon poskupljenja 27. avgusta 2018. godine, maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću se u rasponu od 2,21 KM do 2,36 KM po litru, dok je prosječna maloprodajna marža za oba derivata ostala ista kao u avgustu 2018. godine (0,23 KM po litru).

Nadležna inspekcija je, prema nalogu ovog ministarstva, pojačala nadzor na benzinskim pumpama, s naglaskom na provjere podudara li se istaknuta cijena s onom na pumpnom aparatu i na fiskalnom računu, te da li benzinske pumpe ispravno navode maloprodajne cijene na i marže na obrascima, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
krupljani.ba

Bosna i Hercegovina već je počela osjećati posljedice iseljavanja stanovništva, a taj problem najizraženiji je kada je u pitanju radna snaga.

U potrazi za boljim uvjetima rada, života i višim plaćama, iz BiH je otišla armija varilaca, zidara, stolara, mesara, pekara…

Vrh ledenog brijega

Da u BiH već nema ko raditi ove poslove, tvrdi Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine. On upozorava da BiH za ovom vrstom radnika uveliko vapi, a razlog za to je što niko više neće da radi za minimalac.

– Hajde da kažemo da su uslužne zanatlije sve potrebnije u svakom gradu! U jednom trgovačkom centru čuo sam da već nekoliko mjeseci traže mesara, nakon što im je stari radnik otišao u Njemačku. Tamo mu je plata za isti posao viša i može zaraditi više od 1.000 eura, a ovdje radi za 500 do 700 KM – ističe Vasilić.

On upozorava da je ovo vrh ledenog brijega i da ćemo uskoro osjetiti prave razmjere odlaska radne snage iz zemlje. Da bi riješili problem, privatnici će morati povećati plaće da bi zadržali radnike.

– I vlasnici pekara žale se da im nema ko ispeći ni prodati hljeb. Usluge pekara, mesara, ugostitelja, zasigurno će biti paprenije. Vlasnici i poslodavci morat će povećati plaće ako žele naći radnike, to je jedino rješenje – kaže Vasilić.

Najnovije analize Svjetske banke i Instituta za ekonomske studije u Beču pokazale su da je BiH balkanska zemlja s najviše emigranata i da će ih biti još više u narednom periodu zbog brojnih faktora. Navodi se da je BiH od raspada Jugoslavije do danas napustilo 1,3 miliona ljudi, što iznosi trećinu stanovništva. Slijede Albanija s milion emigranata i Srbija sa 900.000.

Karte u jednom pravcu

Da je stanje alarmantno, vidi se i po tome što već sada privrednici traže radnike i nude im primamljive plaće. Fojnička firma “MS&Wood”, naprimjer, objavila je zanimljiv oglas u kojem traži iskusne majstore i stolare i nudi im plaću i do 2.000 maraka, ovisno o vještinama i zalaganju.

– Hiljade ljudi digle su sidro, vode sa sobom porodice, djecu i staro i mlado, i kupuju kartu u jednom pravcu. Ovdje će ih zadržati samo plaća, jer niko više ne može živjeti od nekoliko stotina maraka – kazala nam je jedna od radnica koja radi za 500 KM.

Navodi da će i ona, ako se ništa ne promijeni nabolje, zauvijek napustiti BiH.

Otvara se i agencija za posredovanje pri zapošljavanju u Njemačkoj

I dok poslodavci muku muče da nađu radnike, ovih dana u Banjoj Luci svečano će biti otvoreno predstavništvo „Jens Wiegrebea“. Riječ je o agenciji specijaliziranoj za posredovanje pri zapošljavanju zdravstvenih radnika u Njemačkoj.

avaz.ba

Snimke koje smo zabilježili 11. septembra oko 22 sata u blizini glavne sarajevske autobuske stanice prikazuju desetine migranata koji su autobusima tek pristilgli u glavni grad.

Evo i kojom rutom:

“Krenuo sam iz Pakistana, potom stigao u Iran, zatim u Tursku, dalje Makedoniju, Srbiju i na koncu ovdje. Planiram ovdje biti nekoliko dana potom idem za Italiju”, rekao je migrant iz Pakistana.

Nekoliko kilometara od centralnog ureda Službe za poslove sa stranicma u Sarajevu, oko 15 sati, zatičemo grupu migranata, izmorenih, izgladnjelih, na putu, kako kažu, da se prijave nadležnim institucijama. Evo njihove priče:
 

“Tri noći smo proveli u šumi, sa djecom, ženama, tamo smo i spavali, evo konačno smo stigli ovdje. Već 12 sati ništa nismo jeli.”

N1: Kako ste prešli granicu?

“Prešli smo brodom po noći, bilo je vrlo teško, svi smo bili mokri, do deset ljudi u malom brodu, vjetar puše i bilo je vrlo opasno posebno za djecu i žene, ali morali smo to uraditi.”

N1: Gdje ste tačno prešli granicu?

“Ne znam jer ne poznajemo ovu zemlju, ali se sjećam da smo prošli kroz Loznicu u Srbiji”, ispričao je migrant iz Irana.

10 hiljada i 100 ilegalnih migranata spriječeno je od početka godine da iz Srbije i Crne Gore uđu u Bosnu i Hercegovinu. Na terenu službenici Granične policije, SIPA-e, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, MUP-a Republike Srpske, no migranit i dalje pronalaze puteve.
 

“Ono što je činjenica da je riječ o ilegalnim migrantima koji putuju jako dugo, koji kod sebe ne posjeduju puno novca, koji putuju samostalno u grupama, i komuniciraju međusobno i na neki način prate rad policijskih službenika na granici i onog trenutka kada se zatvori jedno žarište, nekoliko dana poslije se otvara novo taj neki Istok i Sjeveroistok Bosne je trenutno veoma aktivan. Kada govorimo o žarištima to su najviše područje Bijeljine, Zvornika, Čajniča, i Višegrada”, pojasnila je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Migranti su redovna tačka svake sjednice Vijeća ministara. Jučerašnja poruka ovog izvršnog tijela je da se na neki način situacija smiruje.

Evo statistike:

Od januara do septembra Službi za poslove sa strancima prijavljeno je više od 13 hiljada ilegalnih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil izrazilo je njih više od 12 hiljada, a ostali su podnijeli zahjteve za azil.

“Svaku sjednicu mi raspravljamo o migrantskoj krizi ali nemam ništa spektakularno da kažem, ništa se posebno nije dogodilo, taj tok ide, kroz BiH, uglavnom se tu odvija taj tranzit, mi osposobljavamo kapacitete za njihov humanitarni boravak u okviru tog tranzita”, kazao je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

Međunarodne humanitarne organizacije su konstantno na terenu, no u USK situacija postaje kritična.

“Mi apeliramo na vlasti BiH na svim nivoima da u jednoj koordiniranoj akciji što prije iznađu rješenja pogotovo za jedan dostojanstven i humani smještaj izbjeglica i migranata u USK, zima je praktički pred vratima i u slučaju da se do tada ne iznađe jedno adekvatno rješenje doista može doći do velike humanitarne krize a to nikome nije u interesu i trebamo sve poduzeti da se to spriječi”, rekao je Neven Crvenković iz UNHCR-a.

Strahuje se od konačnih odluka Evropske unije, jer su institucije Bosne i Hercegovine, posebno lokalne vlasti Unsko-sansko kantona, u više navrata upozoravale, kako ne mogu izaći na kraj sa hiljadama migranata koji su ovdje zatočeni. Ni humanitarno, ni sigurnosno, a ni s kvalitetnim smještajnim kapacitetima.
krupljani.ba

U našoj zemlji danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. 

U jutarnjim satima po kotlinama Bosne sa maglom i niskim oblacima. 
 

Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. 

Jutarnje temperature od 10 do 16, na jugu od 17 do 22, a dnevne od 23 do 29, na jugu od 28 do 33 °C.

U Sarajevu sunčano. Jutarnja temperatura oko 11, a dnevna oko 25 °C. 

U haremu mjesne džamije u Jastrepcu, mjesto Željezno Polje kod Žepča, danas poslije ikindija-namaza klanjana je dženaza demobilisanom borcu Rami Bećiroviću, koji je uhapšen na protestima 5. septembra u Sarajevu.

Podsjetimo, nesretni Bećirović umro je jučer u svojoj kući zbog zatajenja srca, a ova vijest potresla je cjelokupnu bh. javnost, posebno porodicu Bećirović i njegove saborce.
 

Upravo su danas brojni saborci iz cijele BiH došli u Jastrebac kod Željeznog Polja da bi, kako su kazali, došli da dostojanstveno isprate svog Ramu, koji se četiri godine dostojanstveno borio zajedno s njima za prava boraca.

Porodica i komšije također su bili vidno potreseni i niko nije mogao sakriti emocije. Posebno je bio emotivan trenutak kada su borci došli ispred kuće u kojoj je živio Ramo.




avaz.ba

Predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik fizički je nasrnuo na banjalučkog odbornika Draška Stanivukovića danas popodne u Čelincu, prilikom polaganja kamena temeljca za izgradnju mosta na rijeci Vrbanji.

Prema izjavama očevidaca, Dodik je prišao Stanivukoviću, opsovao ga, izbio mu telefon iz ruke kojim je snimao polaganje temeljca i gurnuo ga.
 

Nakon toga, Stanivukovića su fizički napali ljudi iz Dodikovog obezbjeđenja i simpatizeri SNSD-a koji su došli da prate ovaj događaj, piše RTV BN.

Stanivuković je rekao da mu je Dodik prišao i rekao: Pi*ka ti materina! – nakon čega mu je izbio telefon i gurnuo ga.

– Opkolili su me njegovi ljudi iz obezbjeđenja, pripadnici policije i simpatizeri. Dobio sam nekoliko udaraca u glavu i po leđima, a telefon su mi polomili da ne bi ostao snimak – kaže Stanivuković.

Stanivuković, koji je i kandidat PDP-a za narodnog poslanika, poznat je po svom aktivizmu i kritikovanju poteza vlasti, naročlito zbog organizovanja svečanosti i otvaranja građevinskih radova. Počeo je sa otvaranjem radova na uklanjanju naplatnih rampi u Glamočanima, a nastavio sa otvaranjem frižidera, semafora, kontejnera…

https://www.facebook.com/draskostanivukovic05/videos/319852548785615/?t=0

– Htio sam da i ja postavim kament temeljac. Imam pravo da prisustvujem događaju kao i svi građani Republike Srpske. Premlaćen sam i protjeran – ogorčen je Stanivuković. Danas u 14.30 sati predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednica Vlade Srpske Željka Cvijanović prisustvovali su polaganju kamena temeljca za izgradnju mosta u Čelincu preko rijeke Vrbanje. RTRS, po običaju, ima “svoju” stranu priče, te je na njihovom portalu objavljena vijest kako je Čelincu pokušan napad na predsjednika RS-a Milorada Dodika i premijerku Željku Cvijanović. Kako piše RTRS, u Čelincu je tokom postavljanja kamena temeljca za novi most na rijeci Vrbanji, nekoliko lica okupljenih oko odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka Draška Stanivukovića krenulo sa kamenjem u ruci prema predsjedniku i premijerki Srpske, nakon čega je reagovalo obezbjeđenje.

Samo prošle godine 17.000 građana BiH dobilo je radnu vizu za Njemačku, a interes za odlazak u ovu zemlju i dalje je izuzetno veliki.

Nema budućnosti

 Pred Ambasadu Njemačke u Sarajevu dolaze iz Banje Luke, Bihaća, Tuzle... Da predaju zahtjev za vizu, čekaju njegovatelji, trgovci, arhitekte. S njima su i roditelji kojima teško pada što im djeca odlaze u bijeli svijet, ali svjesni su, kažu, da ovdje nema budućnosti.

Oni koje smo protekla dva dana zatekli pred Ambasadom bili su voljni s nama pričati i požaliti se, ali ne i da se njihovo ime ili slika objavi jer, kažu, razočarani su u državu i samo žele otići. Znaju da se na vizu može čekati i duže od godinu, ali ih to ne obeshrabruje, jer su čvrsto odlučili da odu, neki i prije dvije godine. Odlaze jer nemaju posla, perspektivu, ne poštuju se radnici. Odlaze i bračni parovi.

- Ljudi se čude što mladi odlaze. Ja sam star, pa hoću da idem. Političarima želim da im u zemlji ostanu samo ministri i parlamentarci – ogorčen je jedan sredovječni Sarajlija.

Dvadesetogodišnjakinja iz Banje Luke ima diplomu srednje medicinske škole i već je našla firmu u Njemačkoj u kojoj će raditi. Ističe da se mnogi njeni vršnjaci spremaju za odlazak.

Murisa iz Bihaća je trgovac, ali u Njemačkoj će, gdje je već čeka radno mjesto, biti njegovateljica. Budući poslodavac obećao joj je da će je čekati dok ne dobije vizu.

Hiljade aplikacija

- Ja sam završio elektrotehničku školu, ali sam se prekvalifikovao u medicinsku. Idemo supruga i ja. Nemamo djece. Znam jednu pravnicu, fakultet je u roku završila, da bi se prekvalifikovala u njegovateljicu i otišla. Takva nam je država. Ovdje se više ne živi iz dana u dan, nego iz sata u sat. Niko ne želi otići, ali nužda zakon mijenja – požalio se Jasmin iz Tuzle.

Pred Ambasadom je tužna bila i jedna majka čija je kći ušla da preda za vizu. Kaže da je njena jedinica devet godina na birou, poslala je hiljade aplikacija i na kraju našla posao u Njemačkoj, u arhitekturi. Priča da zna dosta ljudi s dobrim poslovima, a opet idu.

Iz Ambasade Njemačke nisu nam stigli odgovoriti o tačnom broju izdatih i traženih viza. Na njihovoj web-stranci, u dijelu koji se odnosi na informacije o vizama, navedeno je, između ostalog, da je interes i dalje izuzetno veliki te se trude zahtjeve zaprimiti u što kraćem roku.

Dosta polaznika njemačkog jezika

Za učenje njemačkog jezika i dalje vlada interesiranje. Samo na jednom mjestu u Sarajevu, u Centru za poslovnu edukaciju, u posljednjih petnaestak dana upisano je više od 50 polaznika.

Očekuju da će tokom septembra ovaj broj i rasti. Iz Centra pojašnjavaju da su polaznici većinom ljudi koji su zainteresirani za posao u Njemačkoj ili žele tamo nastaviti studij.

I dok se na vizu dugo čeka, očekuje se novi njemački zakon o useljavanju koji treba pojednostaviti i skratiti procedure, ali i izazvati stampedo iz BiH .
avaz.ba

 

Maloprodajne cijene porasle su, kako su nam to potvrdili naftni trgovci, analogno povećanjima veleprodajnih cijena, odnosno analogno cijenama na svjetskom tržištu.

Cijene dizela na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini dostižu do 2.36 KM po litru, dok su samo prije nekoliko dana cijene išle do 2.26 KM po litru.

Bezolovno gorivo poskupjelo je za pet feninga, pa je tako na pojedinim pumpama cijena benzina sa 95 oktana 2.36 KM po litru, dok je nekoliko dana unazad iznosila 2.31 KM po litru.

Podsjećamo, ekonomski analtičari su ranije upozoravali da su naftni trgovci hitri da podignu cijene kada one porastu na međunarodnom tržištu, ali ne i kada padnu. 

To se obistinilo i ovaj put, budući da su cijene na međunarodnim tržištima porasle 6. septembra, što ukorak prate bh. trgovci.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 28 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77.55 dolara.

Ovo povećanje cijena goriva je još jedno u nizu od početka godine. Najveću poskupljenje nafte i naftnih derivata nametnuto je bh. građanima 1. februara kada je počela primjena novousvojenog Zakona o akcizama, kada su cijene povećane do 25 feninga po litru.
klix.ba
Prva tri mjesta na listi onih koji u izbornim godinama tokom kampanje troše najviše novca neprikosnoveno drže SDA, SNSD i SDP
 

Izborna kampanja za ovogodišnje opće izbore u BiH počela je jučer i trajat će do 6. oktobra ujutro, kada počinje izborna šutnja, a koja će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta na dan izbora 7. oktobra.  

U periodu od 30 dana ukupno 128 političkih subjekata, od kojih su 34 nezavisna kandidata, a 94 su stranke i koalicije, imaju pravo predstaviti svoje programe i kandidate za predstojeće izbore. Pravila ponašanja tokom kampanje za sve učesnike izbora jasno su propisana Izbornim zakonom BiH i drugim aktima Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

30 dana oglašavanja

Tako u ovih 30 dana stranke i kandidati mogu održavati javne skupove štampati i dijeliti plakate, postere i druge materijale. Također, tokom izborne kampanje stranke potroše i mnogo novca na promociju. Primjerice, za izbore 2014. godine ukupno je potrošeno 8,6 miliona KM. Najviše od tog iznosa stranke su prikazale da su potrošile za štampanje i objavljivanje predizbornih oglasa, kao i štampanje plakata i troškove plakatiranja.

No, ono što je sigurno jeste da se tokom izborne kampanje potroši mnogo više, ali sve stranke i kandidati ne dostavljaju CIK-u detaljne izvještaje o tome iako su u obavezi. Tako se nakon izbora 2014. godine čak 36 učesnika izbora oglušilo na tu obavezu.

Problem na koji su ukazivale i nevladine organizacije, naročito „Transparency International”, koji redovno vrši monitoring i troškova izborne kampanje, jeste taj što pojedine stranke koriste „crne fondove“ za finansiranje svoje kampanje, a taj novac i ne prikazuju u izvještajima.

Dodatno, s obzirom na to da se ne vrše nikakve provjere onoga što stranke koje i podnesu izvještaje navedu, opravdano se sumnja da se potroši daleko više od prikazanog u tim stranačkim dokumentima.

Sve prate i opravdane sumnje da stranke koje čine dugogodišnju vlast taj novac crpe iz javnih preduzeća na čijem su čelu njihovi kadrovi te su i na taj način u prednosti u izbornoj utrci u odnosu na druge stranke. Prema svim pokazateljima, SDA je stranka koja je tokom izbornih kampanja imala najviše plaćenih medijskih oglašavanja.

Inače, prva tri mjesta na listi onih koji u izbornim godinama tokom kampanje troše najviše novca neprikosnoveno drže SDA, SNSD i SDP.

  • Korajlić: TIBiH će vršiti monitoring

    Korajlić: TIBiH će vršiti monitoring

Ivana Korajlić, v. d. izvršnog direktora „Transparency Internationala BiH” (TI), kaže za „Avaz“ da će TI i ove godine raditi monitorning izborne kampanje za deset političkih partija, odnosno pratit će se oglašavanje u medijima i procjena koliko koja politička stranka potroši za oglašavanja.   

- „Transparency International“ će, također, pratiti i sve vidove zloupotreba institucija i javnih funkcija u svrhu predizborne kampanje, što također imamo u svakoj kampanji, pa čak i direktne zloupotrebe sredstava institucija, gdje se kroz aktivnosti javnih preduzeća, javnih ustanova, zapravo finansiraju dijelovi izborne kampanje i prikupljaju poeni za pojedine kandidate ili pojedine političke stranke. Iskustva iz ranijeg perioda pokazuju da zaista postoji velika razlika između onog što stranke prijave i onog koliko stvarno koštaju njihove predizborne aktivnosti - kaže Korajlić.

Ona pojašnjava da, nažalost, nema zakonskih mehanizama za kontrolu i provjeru troškova i da čak ni CIK ne može ući ukraj zloupotrebama. 

- Tu se već radi o direktnim zloupotrebama kojima bi se trebalo pozabaviti pravosuđe, ali prvi korak u cijeloj toj priči je što nemamo adekvatan zakonski okvir koji bi ovo sve spriječio i koji bi postavio neku vrstu ograničenja i javnim preduzećima i javnim institucijama vezano uopšte uz oglašavanje u predizbornom periodu - zaključuje Korajlić.

Stop plakatima u školama i vjerskim objektima!

Političkim strankama nije dozvoljeno postavljati bilo kakve izborne plakate i druge oglase u vezi s izbornom kampanjom unutar ili na zgradama u kojima su smješteni organi vlasti, javna preduzeća, javne ustanove i mjesne zajednice.  

Ista zabrana odnosi se i na vjerske objekte, na javne puteve i javne površine. Također je zabranjeno vođenje kampanje na način kojim se narušava spolna (rodna) ravnopravnost. Jedna od zakonskih zabrana u pravilima ponašanja stranaka u izbornoj kampanji je korištenje jezika koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje. U zavisnosti od težine povrede Izbornog zakona, CIK BiH ima ovlaštenja da izrekne novčanu kaznu do 10.000 KM ili ukloni ime kandidata s kandidatske liste, te poništi ovjeru političkog subjekta.  

Šta određuje limit 

Broj birača za svaku izbornu jedinicu je osnov za određivanje maksimalnog iznosa sredstava koji politički subjekt može potrošiti za finansiranje izborne kampanje. Maksimalno dozvoljeni iznos za finansiranje troškova izborne kampanje izračunava se tako da se broj birača u svim izbornim jedinicama u kojima politički subjekt ima kandidatsku listu ili kandidata pomnoži sa 30 feninga za sve nivoe vlasti izuzev za kantonalne skupštine, gdje se broj birača pomnoži sa 20 feninga. 

3.352.933 birača upisano je u centralni birački spisak za opće izbore 2018. 

2.092.336 birača na CBS-u je iz FBiH  

1.260.597 birača na CBS-u je iz RS  

8,5 miliona KM potrošit će CIK za provedbu ovogodišnjih izbora
cazin.net

Bratski su se Fahrudin Radončić, Milorad Dodik i Dragan Čović udružili u borbi protiv Šefika Džaferovića. U izborne kampanje ušli su sinhroniziranim napadom na kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH.

Tekst posvećen Džaferoviću, objavljen u današnjem izdanju SBB-ovog stranačkog biltena Dnevnog avaza, žurno su prenijeli mediji pod kontrolom Milorada Dodika, poput RTRS-a, Glasa Srpske i novinske agencije Srna, ali i Čoviću blizak portal Dnevnik.ba. Ažurnost novinara Dodikovih i Čovićevih medija u prepisivanju teksta Dnevnog avaza mogla bi iznenaditi manje upućene čitatelje, s obzirom da Džaferović nije rival predsjednika SNSD-a i HDZ-a BiH u utrci za Predsjedništvo BiH.

Džaferović je zapravo prepreka Radončiću da iz trećeg pokušaja, nakon što su ga prethodno u dva navrata u tome spriječili glasači neglasanjem za njega, dohvati šteku i uđe u zgradu Predsjedništva BiH. S druge strane, Radončić je za Dodika i Čovića, očigledno, mnogo prihvatljivija opcija za partnera u Predsjedništvu BiH i za realizaciju njihovih političkih ciljeva nego što je to Džaferović. Zašto je to tako, lako se da pretpostaviti.

Indikativna je za odgovor na to pitanje i nedavna izjava Mladena Ivanića, koji je, uvjeravajući javnost u potrebu da BiH pokloni Srbiji svoje hidropotencijale na rijeci Drini u zamjenu za ništa, poručio kako je za realizaciju tog cilja “prijeko potreban bošnjački lider spreman za kompromis i konsenzus”. Kazao je to Ivanić nekoliko dana nakon što je sa Radončićem razgovarao o, kako su kazali, “smanjenju predizbornih tenzija”.

Na Radončićevu spremnost na “kompromise” računa i Čović u okviru svog “plana B”, naročito kada se radi o državnim interesima, poput pristupa otvorenom moru ili hidropotencijala BiH koje i Hrvatska koristi sa minimalnim ili bez ikakvih uplaćenih naknada.

Da su napadi usmjereni protiv Džaferovića, a ne nekog od drugih bošnjačkih kandidata za Predsjedništvo BiH, činjenica je koja dovoljno govori o tendencijama bošnjačkog glasačkog tijela kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH iz reda tog naroda.

Osim što vole prepisivati jedni od drugih, novinari Dodikovih i Čovićevih medija te onih pod kontrolom “na kompromis i konsenzus spremnog” Radončića dijele afinitete prema dezavuisanju javnosti.

Malo su se bavili matematikom pa su izračunali kako je Šefik Džaferović od 2000. godine iz budžeta institucija BiH naplatio gotovo milion KM. Osim što im računica nije tačna, o čemu ćemo drugom prilikom, vrijedi napomenuti da se jedan milion KM iz budžeta “nakuca” kroz nekoliko bajrama za Radončićevu kompaniju Avaz roto press, kada se na stranicama Dnevnog avaza plaćenim oglasima preko cijelih stranica izvrši prozivka svih kadrova SBB-a infiltriranih u javne institucije u BiH.

Upravo jedan milion KM je iznos novca kojeg su inspektori Porezne uprave FBiH 2000. godine utvrdili kao dug Avaza prema državi i to samo za 1997. godinu. Inspekcijski nadzor za 1998., 1999. i 2000. godinu je prekinut jer su inspektori iz prostorija Avaza doslovno istjerani uz prijetnje i psovke. Radončić nije uplatio milion KM duga za 1997. godinu jer mu je tadašnja Vlada FBiH “Alijanse za promjene” oprostila dugovanja. Tako je, umjesto za penzije, socijalna davanja ili kapitalne investicije, milion KM kojeg je trebao platiti samo za 1997. godinu ostao u džepu Fahrudina Radončića.

Milion KM je za 21 milion KM manji iznos u odnosu na onaj koji je, primjera radi, Razvojna banka FBiH dala Fahrudinu Radončiću za izgradnju tornja.

Posljednji sinhronizirani napad na Džaferovića, podsjetit ćemo, nije prvi takve vrste u režiji Radončića i Dodika. Ranije su zajedničkim snagama nastojali kompromitirati kandidata SDA za Predsjedništvo BiH dovodeći u pitanje njegovu ratnu prošlost, odnosno njegov angažman u odbrani BiH od agresije.

faktor.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI