BiH

BiH (115)

Jolie je u članku koji je napisala za CNN govorila o njenom poznanstvu s Mehmedović.

“Upoznala sam Hatidžu prije četiri godine kada sam posjetila Srebrenicu gdje su pokopane žrrve genocida, najgoreg masakra na evropskom tlu od holokausta. Sjećam se dobro, sjedjela je u krugu drugih ožalošćenih majki Srebrenice, tiho i dostojanstveno te je ispričala svoju priču. Govorila je o životu prije rata sa mužem Abdulahom i sinovima Azmirom i Almirom, koji su imali 21 i 18 godina. Opisala je užasne dane u julu 1995. godine kada su nasilno odvojeni od nje i odvedeni u smrt zajedno s najmanje 8.000 nedužnih muškaraca i dječaka. Osim muža i sinova, Hatidža je izgubila oca, dva brata i brojne članove obitelji.

Oni koji su izvršili genocid su otišli daleko te su sakrivali i uništavali tijela žrtava. Petnaest godina je Hatidža tražila posmrtne ostatke svoje porodice. Ona je bila od prvih preživjelih koji su se vratili u Srebrenicu: Živjela je sama, suočavala se s prijetnjama i zaastraživanjem i stalnim pokušajima poricanja genocida.

 

Rekla mi je da, kada su konačno pronađeni posmrtni ostaci njenog muža i sinova, sve što je dobila da pokopa su dvije nožne kosti sina Almira. Umjesto da govori o srceparajućem bolu u tom trenutku, ona mi je jednostavno rekla da se smatra sretnom jer mnoge majke nisu dobile ni tu malu utjehu.

Na mnoge načine me je Hatidža Mehmedović podsjetila na druge bh. žene koje sam upoznala, a koje su preživjele rat, i to na način na koji je kombinovala snagu, toleranciju i poniznost te odlučnost da odbaci mržnju.

Ali, Hatidža je bila tako jedinstvena, 23 godine je neumorno tražila istinu i pravdu. Ona nikad nije imala poseban status, ali je govorila u ime svih Majki Srebrenice. Ona nije pravila razliku među žrtvama, smatrala ih je jednako vrijednim dostojanstva i priznavanja. Čak i kad ju je izdalo zdravlje, radila je na organizaciji konvoja kojima su poslani hrana i lijekovi sirijskim izbjeglicama. Umrla je prije vremena u 65. godini, njena smrt je bez sumnje naglasila sve što je preživjela.

To je svjedočenje o dubokim bh. ranama čiji kraj Hatidža nije doživjela u borbi za pravdu i sigurnost preživjelih Srebreničana. Drugi moraju nastaviti nositi teret koji je ona nosila godinama. No, njen primjer će živjeti u sjećanju svih koji su je poznavali i u pričama koje svi trebamo pričati dok živimo, tako da sjećanje na Srebrenicu nikad ne izblijedi.

Dok me njena smrt ispunjava tugom i žaljenjem za svim žrtvama rata u BiH, sigurna sam da nisam jedina koja se sjeća Hatidže sa zahvalnošću i divljenjem.

Postoji vrijeme da naučimo iz mnogih lekcija srebreničkog genocida te da vidimo gdje nasilje i mržnja prema grupi ljudi može odvesti. Hatidžu oplakuje njena zemlja, to je trenutak da se sjetimo snage jednog života.

Hatidža Mehmedović je živjela pošteno, nikad nije dopustila nikome da je uplaši niti iskvari njen osjećaj za istinu i pravičnost. Mnogi od nas nikad neće doživjeti pravdu u životu, ali ne možemo pogriješiti ako budemo slijedili njen primjer”, napisala je Jolie.

Mehmedović je preminula u nedjelju navečer u Sarajevu nakon duge i teške bolesti.

Mehmedović je javnosti bila poznata kao osoba koja je tokom genocida u Srebrenici ostala bez supruga, dva sina, brata i mnogo rodbine, ali koja je nakon svih događaja ostala istrajna u borbi za pravdom i istinom o onome što se dešavalo u julu 1995. godine.

Iz Medžlisa Islamske zajednice u Srebrenici obavijestili su širu javnost o Hatidžinoj smrti.

"Naša majka i veliki borac za istinu o genocidu u Srebrenici, Hatidža Mehmedović, večeras u 19:30 sati je preselila na ahiret. Molimo Allaha dž.š. da joj se smiluje i u džennetu je sastavi s njenim sinovima. Amin“, navodi se u kratkom saopćenju.

Mehmedović je u javnosti često isticala nadu da se dešavanja iz Srebrenice više nikome i nigdje ne smiju ponoviti. 

"Svaka osoba ima pravo na život. Zločinci trebaju da prihvate odgovornost za genocid koji su počinili. Iako nismo zadovoljni mnogim presudama, zločinci treba da odgovaraju za zločin koji su počinili", kazala je jednom prilikom.

Datum i termin dženaze bit će poznat naknadno.


Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 62,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde i 502 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio 898 miliona KM, što je za 10,8 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 118 miliona KM, što je za 4,5 posto više nego u istom periodu prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 80,4 posto.

Izvoz u zemlje EU je iznosio četiri milijarde i 280 miliona KM, što je za 13,5 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je istovremeno uvoz iznosio pet milijardi i 611 miliona KM, što je više za sedam posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU je iznosila 76,3 posto.
krajina.ba

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) donio je 10. jula 2018. Odluku o privremenoj raspodjeli prihoda od cestarine, kojom je zadržana metodologija iz 2009. godine – 10% ostaje na podračunu za poravnanje, a preostali iznos dijele Federacija BiH (59%), Republika Srpska (39%) i Distrikt Brčko (2%).

Raspodjela prihoda koji su bili zadržavani na podračunu obavljena je 16. jula, na način da je Federaciji doznačeno 81,7 milion, Republici Srpskoj 54 miliona, a Distriktu Brčko 2,7 miliona KM.

Budući da članovi Upravnoga odbora nisu mogli postići saglasnost i ova odluka donesena je kao privremena, s klauzulom da rezerve od 10% ostaju na podračunu i služit će za poravnanje nakon usvajanja konačne metodologije raspodjele.
 

Na taj način nije ugrožena pregovaračka pozicija FBiH u odnosu na pravo pripadnosti prihoda, jer je ovakva raspodjela sredstava privremenog karaktera, a krajnje poravnanje izvršit će se tek po usvajanju konačne metodologije. Na taj način sredstva koja su bila deponirana na posebnom podračunu stavljena su u funkciju izgradnje autocesta, održavanja izgrađenih autocesta i cesta, i otvaranje novih investicijskih ciklusa i druge slične potrebe. S druge strane, neraspoređena sredstva u visini od 10% ostaju jamac da neće biti ugroženo pravo nijednoga entiteta.

Procjenjuje se da će do kraja 2018. godine ukupna sredstva na rezervama iznositi 47 miliona KM.

Kao dodatni argument za usvajanja ovakve odluke jest i trenutna nelikvidnost i ugrožena solventnost Javnog preduzeća Autoceste FBiH koje je krajnji korisnik putarine od 0,25 KM, a koje je prema Ugovoru o kreditu/pozajmici u kašnjenju plaćanja tranši od 24,4 mil. KM prema kreditorima za Projekt Koridor Vc na dan 18. juli 2018., a do kraja 2018. godine kašnjenje bi bilo oko 50 mil. KM, uvećano za zatezne kamate.

Zbog takve situacije, JP Autoceste je pokrenulo proceduru prikupljanja nužnih sredstava putem emisije vrijednosnih papira – obveznica. Naime, ako JP Autoceste ne izmire svoje obaveze, ugrožava se Proračun Federacije BiH, jer je Federacija BiH jamac za uzete kredite/pozajmice, čak i u slučaju da se ne izvrši emisija obveznica.

Usvajanjem Odluke, JP Autoceste će moći izmiriti svoje obaveze i investirati u nove projekte i izgradnju cestovne infrastrukture u čitavoj BiH za dobrobit svih građana BiH, a ne postoji rizik za Proračun FBiH.

Prema tome, donošenje Odluke o privremenoj raspodjeli prihoda od cestarine bilo je nužno, kako bi se značajna sredstva (165.271.274,13 KM – zaključno s 13. julom 2018.), a koja su do tada bila zadržavana na podračunu prikupljenih cestarina u Centralnoj banci BiH, rasporedila entitetima i Distriktu Brčko, a sve u cilju pokrivanja tekućih troškova poslovanja, održavanja izgrađenog dijela autocesta, te izbjegavanja negativnih financijskih rezultata poslovanja korisnika.


Posljednja velika zapljena 665 kilograma skanka u cisterni dubrovačkih oznaka pokazuje da se balkanska ruta krijumčarenja droge ponovo aktivirala. Droga milionske vrijednosti bila je namijenjena narkotržištu zapadne Evrope, a naša zemlja bila je samo tranzit. U našoj zemlji bilo je još velikih zapljena, a marihuana u Bosnu i Hercegovinu uglavnom dolazi iz Albanije, preko Crne Gore i Srbije, a heroin iz Bugarske.

Prevezao gorivo

U akciji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) kod Neuma je uhapšen vozač cisterne Mario Vuletić (47) iz Metkovića, državljanin Hrvatske i BiH, za kojeg je Tužilaštvo BiH zatražilo pritvor. Skank je preuzeo u Crnoj Gori, što se može zaključiti iz saopćenja Davorke Bečić, portparola Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

– Radi se o vozilu za prijevoz opasnih tvari, dakle o cisterni, u vlasništvu jednog obrta iz Metkovića, zato su u pitanju dubrovačke registracijske oznake. To je vozilo stalno u našem nadzoru zbog učestalih prelazaka državne granice. Jučer (u srijedu, op. a.) u 1.40 sati izašao je u Crnu Goru pun goriva te se vratio oko 17 sati. Prilikom kontrole carinskih službenika na carinskoj vagi ni po čemu nije odstupao od onoga što stoji u carinskoj deklaraciji. Nakon 20 sati, osoba je zatečena na predjelu Neuma s drogom – izjavila je Bečić.
 

Balkanskom rutom u julu prošle godine iz Bugarske je u BiH stigla pošiljka od 82 kilograma heroina, što je još jedna od rekordnih zapljena u našoj zemlji. Vrijednost ove droge procijenjena je na 12 miliona KM.

Heroin su pripadnici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) pronašli u skladištu jedne zeničke firme, a na dokumentima je kao druga vrsta robe uvezen iz Bugarske. Heroin je u BiH bio samo u tranzitu, a namijenjen je, također, za tržište zapadne Evrope. Do sada nije bilo zvaničnih informacija o tome ko je uvezao heroin niti je li iko uhapšen.

Trava u torbama

Više od 739 kilograma marihuane zaplijenjeno je prošle godine u policijskoj akciji u Pelagićevu kod Bijeljine. Riječ je o najvećoj zapljeni marihuane u BiH u posljednjih 10 godina, od čega je 41 kilogram bio spreman za prodaju. Marihuana je pronađena u kući vlasništvo mrtve osobe, a koju je privremeno koristila druga osoba.

Pripadnici Jedinice Granične policije Trebinje, u saradnji sa službenicima Policijske uprave Trebinje, oduzeli su u julu prošle godine na području Gacka 86,5 kilograma marihuane. Droga se nalazila u putničkim torbama i jutenim vrećama. Tada su uhapšena po dva državljana BiH i Crne Gore.

U Brčkom čisti heroin

U Brčkom je u avgustu prošle godine u dva navrata u akciji “Povratnik” razbijena grupa koja se bavila međunarodnim krijumčarenjem heroina, kokaina i marihuane, koji su, najčešće iz Srbije, dolazili u BiH i Brčko distrikt, odakle se vršila daljnja distribucija. Zaplijenjeno je ukupno 2,7 kilograma čistog heroina i dva kilograma smjese za miksanje ove droge.

 Droga i oružje u Sarajevu

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u Sarajevu je 2016. godine zaplijenila velike količine oružja i droge, koji su trebali biti isporučeni u Zagreb radi prodaje u zemljama Evropske unije. U akciji su uhapšene četiri osobe. Pronađeni su desetak kilograma eksploziva, živa, puške i municija. Zaplijenjeno je i 9,5 kilograma marihuane, tri kilograma spida i 300 grama heroina.

Avaz.ba


 

U kompleksu šehidskog mezarja Kamičani-Kozarac kod Prijedora danas će biti klanjana kolektivna šehidska dženaza za tri prijedorske žrtve.

Nakon klanjanja džuma namaza predviđeno je klanjanje dženaze namaza, učenje dove šehidima te ukop posmrtnih ostataka žrtava na šehidskim mezarjima Kamičani, Hambarine i Rakovčani.

Klanjanje kolektivne dženaze će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić ranije je za Fenu izjavila da se radi o žrtvama bošnjačke nacionalnosti, starosti od 26 do 44 godine, koje su ekshumirane u ranijem periodu na području Prijedora.

Najmlađi među njima je Fikret Crljenković koji je imao 26 godina kada je ubijen. Osim njega, sutra će biti ukopani i posmrtni ostaci Adema Bešića i Mehmeda Mulalića.

Čengić napominje da posmrtni ostaci žrtava koje su pronađene 2017. godine na Korićanskim stijenama neće biti ukopane na ovoj zajedničkoj dženazi.

– Nadamo se da će se utvrditi svi identiteti na temelju DNK analize i od porodica da će biti potpisani zapisnici o identifikaciji, te da će te žrtve biti ukopane na zajedničkoj dženazi 20. jula 2019. godine na području Prijedora – navela je Čengić.

Prema njenim riječima, na području Prijedora u toku proteklog rata nestalo je oko 3.200 osoba, te je do sada pronađeno i identificirano 2.328 žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Kaže da su žrtve pronađene na više od 450 različitih lokaliteta, od toga 99 masovnih grobnica, koje su pronađene na području Prijedora, ali i u drugim gradovima – Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Gradišci, Bosanskoj Dubici, Skender Vakufu, Bosanskom Novom, Vukosavlju, Banjoj Luci, Hrvatskoj Kostajnici…

Čengić podsjeća da je posljednja masovna grobnica iz koje su ekshumirane žrtve ubijene 1992. godine na području Prijedora, masovna grobnica Korićanske stijene koja je otkrivena 20. jula 2017. godine, a ekshumacija je izvršena u septembru iste godine.

– Na lokalitetu Korićanske stijene otkriveno je ukupno šest masovnih grobnica. Ranije ekshumacije su rađene od 2003. do 2013. godine i u tih pet masovnih grobnica ekshumirano je i identificirano 117 žrtava, čiji identiteti su utvrđeni na temelju DNK analize. Iz posljednje masovne grobnice ekshumirano je 135 posmrtnih ostataka, a među njima 86 lobanja tako da očekujemo najmanje 86 identiteta – kazala je Čengić.

Navela je da se u Prijedoru još traga za 760 žrtava.

Izvor: Faktor

Počelo je uklanjanje ilegalnih naplatnih kućica na putu Banja Luka – Klašnice, a koje će trajati 45 radnih dana. Vrpcu je presjekao Draško Stanivuković, PDP-ov odbornik u Skupštini Grada Banja Luka, koji je rekao da su nadležni “počeli da se slikaju pored svoje sramote”.

Početku rada prisustvovali su Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, i Nenad Nešić, v.d. direktora “Puteva Republike Srpske”, te predstavnici izvođača radova.

Ministar Trninić je rekao da je uklanjanje naplatnih kućica počelo nakon više godina pokušaja da se dođe do rješenja.

“One su podignute mimo zakonskih odredbi i saglasnosti Ministarstva saobraćaja i veza, o čemu je bila pokrenuta i istraga. Nažalost, niko nije odgovarao, mada smo mi u Ministarstvu smatrali da su je bilo ljudi koji su trebali odgovarati”, rekao je Trninić.

Ministar je napomenuo da je i ranije bilo pokušaja da se kućice uklone, ali da su žalbe stopirale te pokušaje.

“U proteklom periodu na ovom mjestu se dogodilo 49 saobraćajnih nezgoda, od čega dvije sa smrtnim posljedicama. Svaki put bila je pojedinačna krivica učesnika u saobraćaju. Najčešći razlozi za to su bili prekoračenje brzine, dok je u nesrećama sa smrtnim ishodom uzrok bio i velika doza alkohola”, naveo je Trninić.

Stanivuković je kazao da ovdje nadležni “svečano otvaraju zatvaranje i rušenje naplatnih kućica” .

“Mi smo im donijeli makaze i traku, da presijeku i slikaju se. Danas su počeli da se slikaju pored svoje sramote”, kazao je Stanivuković.

Istakao je da su za više od 3,4 miliona KM, utrošenih na ovom mjestu, mogli biti sagrađeni mostovi i škole, te vrtići.

“Vi rušite i hvalite se. Umjesto da su ovu sramotu prikrili, prešutjeli, oni zove medije da ovo proslave. Toliko izgubljenog novca i života, a oni se hvale. Evo ih tu, sa sve kravatama i odijelima”, naveo je Stanivuković, koji je, pošto to nadležni nisu htjeli, “svečano” presjekao vrpcu umjesto njih.
mojusk.ba


Evropska komisija (EK) danas je objavila uvođenje privremenih zaštitnih mjera u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika.

Mjere na snagu stupaju sutra, a njima se uvode carine od 25 posto na 23 kategorije proizvoda od čelika koje se iz ostatka svijeta uvoze u Evropsku uniju. Carine će se primjenjivati na uvoz proizvoda od čelika iznad prosječnih količina uvoza u periodu od protekle tri godine. Drugim riječima, ukoliko se npr. do oktobra 2018. u EU uveze proizvoda od čelika u količini jednakoj prosječnom godišnjem uvozu od protekle tri godine, automatski na snagu stupaju carine od 25 posto na sve dodatne uvezene količine.
 

Ovo je ujedno i odgovor Brisela SAD-u koji je povećao carine na uvoz čelika i aluminija iz ostatka svijeta pri čemu je odbio zahtjev EU-a, Kanade i Meksika za izuzećem od ovih mjera.

BiH i Srbija trpe štetu

Odluka EK u sebi sadrži i pojašnjenje koje zemlje su izuzete od novih carina. To su prije svega Norveška, Island i Lihtenštajn kao članice Evropskog ekonomskog područja (EEA) kao i niz zemalja u razvoju koje ispunjavaju određene kriterije.

-U skladu sa članom 18. Uredbe 2015/478 i međunarodnim obavezama Unije, privremene mjere ne bi se trebale primjenjivati ni na jedan proizvod porijeklom iz neke zemlje u razvoju sve dok njezin udio u uvozu tog proizvoda u Uniju ne premašuje tri posto uz uvjet da na zemlje u razvoju članice Svjetske trgovinske organizacije (STO) s manje od tri posto udjela u uvozu ne otpada više od devet posto ukupnog uvoza Unije za predmetni proizvod – stoji u odluci EK.

BiH bi bila u grupi zemalja u razvoju koje se izuzimaju iz privremene zaštitne mjere i carina od 25 posto da je članica Svjetske trgovinske organizacije. To je za rukom pošlo npr. Albaniji i Makedoniji. Ali maratonski pregovori BiH, kao i Srbije, sa STO su došli na naplatu.

Kako je za Faktor potvrđeno iz Evropske komisije, ove dvije zemlje nisu izuzete od zaštitnih mjera EU-a upravo iz razloga jer nisu članice STO i time ne uživaju prava zaštite.

Počinje utrka

Pored BiH i Srbije, od zemalja u razvoju u velikoj mjeri će stradati i proizvođači proizvoda od čelika iz Ukrajine, Kine, Indije, Turske i Brazila.

Time su napori institucija BiH kao i ArcelorMittala Zenica  doživjeli krah. Ovi akteri su pokušali djelovati na EK da BiH izuzme iz novih zaštitnih mjera uslijed odredbi Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji. Očigledno da u tome nisu uspjeli, a posljedice će se tek osjetiti.
 

ArcelorMittal Zenica godišnje izvozi oko 200 kt čelika na tržište EU-a, a mjere EU-a će imati snažan utjecaj ne samo na održivost ArcelorMittala Zenice, već i na njegov značajan utjecaj na cjelokupnu bh. i regionalnu privredu.

Zenički gigant sa oko 3.000 zaposlenih i prometom većim od 600 miliona KM izvozi između ostalog i u Mađarsku, Austriju, Italiju, Bugarsku, Rumuniju, Grčku, Hrvatsku i Sloveniju.

Istovremeno, pogoni ArcelorMittala u zemljama Evropske unije nisu na udaru novih carina tako da će biti interesantno vidjeti na koji će način ova korporacija pomoći svojoj firmi u našoj zemlji.

BiH i prijem u STO

BiH pregovara već 19 godina za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. U tom periodu usvojeno je više od 100 zakona i drugih dokumenata, a sklopljeno je 13 sporazuma.

Posljednje dvije zemlje s kojima BiH završava pregovore su Brazil i Rusija. Dok je s Brazilom manje-više sve privedeno kraju, sa Rusijom se dogovaraju detalji odluke o kvalitetu tečnog goriva.

Pregovore vodi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović koji je početkom 2018. izrazio nadu da će svi pregovori biti završeni prije sezone godišnjih odmora te da će domaće institucije ratificirati sve potrebne dogovore.

Do toga još nije došlo, a STO krajem godine na ministarskoj konferenciji vrši prijem novih članova. Imajući u vidu današnju odluku EK, za očekivati je da se ubrza završetak pregovora sa STO te da se sve potrebne odluke potvrde i u bh. institucijama. Tim više jer ovo pitanje ne smije imati obilježja entitetskih sporenja s obzirom na to da bi krah ArcelorMittala Zenica za sobom automatski povukao i krah Rudnika željezne rude Ljubija iz kojeg se zenička željezara snabdijeva.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove dobila je prve potvrde o nekompletnom vakcinalnom statusu do sredine juna 2018. godine, od JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

– Za sada je primljeno 15 potvrda o nekompletnom vakcinalnom statusu djece čiji roditelji odbijaju vakcinaciju, a najveći broj potvrda dostavljen je iz Doma zdravlja Novi Grad.

Do sada su izdata tri prekršajna naloga roditeljima koji su do sada imali priliku da se izjasne o razlozima nevakcinisanja djece, a koji su kao razlog za neizvršavanje te zakonske obaveze naveli bojazan od eventualnih posljedica vakcine.

Ako roditelj/staratelj pristane na izvršenje ove zakonske obaveze, dat će mu se dodatni rok za izvršenje obaveze i u tom slučaju će izbjeći plaćanje novčane kazne, koja iznosi od 100 do 2.000 maraka u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Ako se pozvani roditelji/staratelji ne odazovu inspekcijskom pozivu, a izostanak ne opravdaju u roku od 24 sata, po zakonu su predviđene novčane kazne od 500 do 1.000 maraka – kazala nam je Vildana Brdarić, glasnogovornica KUIP-a.

Na osnovu dobijenih potvrda iz domova zdravlja inspektori su po službenoj dužnosti dostavili pozive roditeljima/starateljima da se izjasne o razlozima nepoštivanja zakonske obaveze vakcinisanja djece, nakon ćega će se poduzeti mjere u skladu sa zakonom

Za roditelje koji odbiju vakcinaciju i plate kaznu, inspekcija u ponovljenom postupku može izricati veće novčane kazne u skladu sa Zakonom o inspekcijama KS.

S ciljem jedinstvenog postupanja na prostoru FBiH, nadležni Inspketorat je službenim putem zatražio aktivno učešće svih relevantnih institucija, odnosno nadležnih ministarstva Federacije i Kantona, Zavoda za javno zdravstvo FBiH i KS, Federalne uprave za inspekcijske poslova, kao i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Ukoliko roditelj ili staratelj odbije vakcinisati dijete ljekar je dužan upoznati roditelja sa svim naučno dokazanim prednostima i značajem imunizacije, ali i upozoriti na zakonsku obavezu imunizacije stanovništva, na opasnosti i eventualne posljedice koje mogu nastati u slučaju izbjegavanja ove obaveze, kao i da će u slučaju odbijanja vakcinacije shodno Naredbi o tome biti upoznata nadležna sanitarna inspekcija. Nakon toga, ako roditelj odbije vakcinaciju, nadležnom inspektoratu se dostavlja potvrda o nekompletnom vakcinalnom statusu, pojasnila je Vildana Brdarić.

Faktor.ba

Na prostoru države koja se nekada prostirala od Vardara pa do Triglava danas živi oko dva i po miliona ljudi manje nego 1991. godine, kada je počeo raspad SFRJ, objavila je beogradska Politika.

List piše da je najveći gubitak stanovništva pretrpjela Bosna i Hercegovina, u kojoj prema toj analizi danas živi  922.823 stanovnika manje nego 1991. godine. Srbija je siromašnija za 801.949 stanovnika.
 

„U Srbiji danas živi manje od sedam miliona ljudi, govore podaci Republičkog zavoda za statistiku“.

„Hrvatska je dobila nezavisnost, ali je izgubila ljude – u ovoj državi danas živi 658.565 stanovnika manje nego 1991. godine. Tamošnji političari upozoravaju da je broj stanovnika pao ispod četiri miliona, a demografi ističu da svakoga dana ovu zemlju napusti 180 ljudi.“

Statistika govori da u Sloveniji danas živi oko 100.000 ljudi više nego početkom devedesetih, što demografi tumače u svjetlu činjenice da u najrazvijeniju zemlju regiona već godinama emigrira visokokvalifikovana, ali i niskokvalifikovana radna snaga.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas na konferenciji za novinare da su brojke još i poraznije od objavljenih, jer su neki ljudi prijavljeni da žive na adresama u nekoj od zemalja bivše Jugoslavije, ali da oni u stvarnosti žive i rade u nekim drugim zemljama.
Vučić je rekao da ljudi odlaze jer se boje za budućnost svoje djece, te da su regionu zbog toga potrebne teme o investicijama i miru, a ne priče o novim sukobima, prenosi agencija Patria.
krupljani.ba

 

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI