Lokalni izbori 2020 u Bosanskoj Krupi : 37 biračkih mjesta za oko 26 000 birača

  14 Septembar 2020

Izborna priča u Bosni i Hercegovini, iako još uvijek u sjeni pošasti koronavirusa se zakuhava. Određeni su kanditati za načelnike, stranačke mašinerije imaju pune ruke posla, liste za općinska vijeća su dovršene, čeka se potvrda CIK-a BiH. Špekuliše se ko je gdje.

Centralna izborna komisija BiH je krajem augusta počela proces ovjere kandidatskih listi i kandidata koje ispunjavaju zakonom propisane uslove. Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnesena je 2.721 kandidatska lista sa 30.988 kandidata. Rok za objavu ovjerenih kandidatskih listi u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja je do 01.10.2020. godine.

Ukupno su ovjerena 543 politička subjekta i to: 129 političkih stranaka, 333 nezavisna i 9 listi nezavisnih kandidata.

Trenutno u općini Bosanska Krupa imamo 26 071 registrovanih birača ,a odlukom Općinske izborne komisije ova izborna jedinica će imati 37 biračkih mjesta.

Ovih lokalnih izbora tri kandidata za načelnika

Ono što tokom izborne kampanje u javnosti uvijek privuče najviše pažnje jeste načelnička pozicija. Što se Bosanske Krupe tiče za poziciju načelnika Općine prijavljena su i ovjerena tri kandidata. Kandidata za poziciju načelnika imat će Stranka demokratske akcije. Kanidat je Mehmed Mahmić aktualni predsjednik ove političke stranke u Bosanskoj Krupi i zastupnik u Skupštini USK. Po prvi put svog kandidata imat će Naša stranka. Himzo Krupić, kojeg Krupljani poznaju kao dugogodišnjeg policijskog službenika,danas penzionisanog. Po svoj četvrti mandat krenuo je i aktualni načelnik Općine Armin Halitović koji ovih izbora nastupa kao „Koalicija Armin Halitović“ kojeg će podržati četiri političke stranke: Socijaldemokratska partija iz koje Halitović i dolazi zatim Demokratska fronta, Stranka demokratske aktivnosti(ASDA) i Narod i pravda. Svoje zvanično medijsko predstavljanje imao je za sada Himzo Krupić ispred Naše stranke.

Kako bi se podsjetili na period od prije četiri godine u utrci za poziciju načelnika Općine su bila četiri kandidata sljedećih izbornih rezultata :

ARMIN HALITOVIĆ(SDP)- 51,32 %

SAMIR SEDIĆ (SDA/SBB)- 33,44 %

SANIL HASIĆ(DEMOKRATSKA FRONTA) – 13,34%

TARIK PATKOVIĆ – NEZAVISNI KANDIDAT- 1,91%

25 stolica Općinskog vijeća Bosanska Krupa

Za 25 vijećničkih mjesta (24 redovna i 1 mandat za nacionalnu manjinu) u izbornu utrku ovih lokalnih izbora ide devet političkih subjekata:

1 SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BOSNE I HERCEGOVINE

2 SDA-STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

3 NAŠA STRANKA

4 A-SDA STRANKA DEMOKRATSKE AKTIVNOSTI

5 SBB

6 DEMOKRATSKA FRONTA

7 NEZAVISNI BLOK

8 NAROD I PRAVDA

9 PLATFORMA ZA PROGRES

Poredjeno sa prošlim lokalnim izborima danas imamo više za jednog političkog subjekta. Tada su se na spisku registrovanih političkih subjekata našli POVRATAK OTPISANIH i STRANKA PENZIONERA, dok su danas kod CIK-a BiH registrovani NEZAVISNI BLOK, NAROD I PRAVDA i PLATFORMA ZA PROGRES.

Iako se špekuliše o imenima na listama, a pojedini politički subjekti na društvenim mrežama objavljuju nosioce lista sačekaćemo ipak da CIK BiH ovjeri kompletne liste sa imenima kandidata za Općinsko vijeće. Ono što je, generalno, političkim subjektima bio problem, kao i svakog izbornog ciklusa, jeste zadovoljiti izbornu kvotu žena na listi koja iznosi najmanje 40%.

Međutim, uprkos postojanju pomenutih izbornih kvota, žene su u predstavničkim tijelima na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini nedovoljno zastupljene i čine 23,8%, što je ispod evropskog prosjeka. Zastupljenost žena u općinskim vijećima u BIH je još i manja i, nakon lokalnih izbora 2016. godine, iznosi svega 18.3%,u općini Bosanska Krupa sada tek 16 %.

Kada govorimo o izbornom rezultatu za Općinsko vijeće na lokalnim izborima 2016.godine CIK BiH u statistici potvrdjenih i konačnih izbornih rezultata za Bos.Krupu objavio je stranke koje su prešle izborni cenzus od 3% :

SDA-   8 mandata

ASDA- 5 mandata

SDP – 5 mandata

DF   – 4 mandata

SBB – 1 mandat

NS   – 1 mandat

Nacionalna manjina – Šemso Hadžipašić

„Fenomen“ : Nacionalna manjina u USK još samo u Bos.Krupi

Ono što je priča za sebe jesu nacionalne manjine. Zanimljivo je da nacionalne manjine za ove lokalne izbore nisu registrovane nigdje na USK izuzev u općini Bosanska Krupa i to rekordnih 15. Zašto se ovaj trend u Bos.Krupi širi(prošlih lokalnih tek 7), dok je u ostalim općinama iščeznuo u praksi teško je objasniti. Kažu „ono što zakonom nije zabranjeno-dozvoljeno je“.

Javna je tajna da se upravo „sistemom“ nacionalne manjine sve po zakonu, regularno osigurava dodatna podrška redovnim političkim subjektima, naravno uz izuzetak kandidata koji zaista jesu nacionalna manjina i sebe predstavljaju.Svaki kandidat-nacionalna manjina je politički subjekt i ostvaruje jednako pravo kao i svi ostali politički subjekti.Prevedeno na „bosanski“ to na terenu izmedju ostalog znači i dodatni članovi biračkih odbora, a ostvari li pobjedu u Općinskom vijeću je „ruka više“.

Inače izbor nacionalnih manjina kao zasebnih političkih subjekata koji učestvuju na izborima odredjejuje se Statutom svake Općine.

Ruka ruku mije

Tu dolazimo i do priče oko trgovine biračkim odborima.Ovu temu obradila je Balkanska istraživačka mreža BiH-odnosno BIRN. Nezakonitosti koje se dešavaju tokom izbora u BiH u velikoj su mjeri posljedica ili su omogućene razmjenom i trgovinom mjestima u biračkim odborima kojom se koriste političke stranke. Na terenu su prisutne razmjene članova biračkih odbora izmedju dvije stranke što je BIRN dokumentovao i naveo u svojoj analizi.

Preferencije i do 100 % – struka kaže nemoguće!

Nerijetko se bilježe i situacije u kojima kandidati ostvare 100% preferencijalnih glasova. Stručnjaci takav rezultat u stvarnosti smatraju nemogućim.Preferencijalni glas nije ništa drugo do sistem kojim birate kandidata sa liste kojeg preferirate i koji može biti na dnu liste nekog političkog subjekta i dobiti 100 % glasova od biračkog tijela na jednom biračkom mjestu?!

Elektronsko glasanje – naučna fantastika u začaranom krugu političke kaljuže

Nakon svakog izbornog ciklusa svjedoci smo niza primjedbi i žalbi zbog izbornih kradja i prevara. Ako elektronsko glasanje rješava ove probleme zašto to nemamo?! I nije ovo pitanje,ustvari retoričko jeste. Svako malo priča se zatalasa u domaćoj javnosti kao što je to bilo i početkom ove godine kada je čak i nekoliko kompanija predstavilo modele informacionih tehnologija koje se mogu koristiti u izbornom procesu.U pitanju je proces glasanja, brojanja glasačkih listića i objava rezultata.Glavno pitanje koje smo već svi naučili na pamet je :“Koliko takav sistem košta“. Naučili smo pitanje, ali bitnije je što smo svjesni odgovora:“Nije skupo ako smanjuje mogućnost malverzacija, prevara i kradje odnosno zloupotrebe na biračkim mjestima“. Novac nije problem, problem nastaje kada se dodje do zakonodavca koji treba da da zeleno svjetlo koje se za sada ne nazire.

Osim finansijskog pitanja,reći će struka , potrebno je riješiti i pitanje glasanja u inostranstvu,glasanje putem pošte, mobilni izborni timovi i sl. No, obzirom da je pitanje elektronskog glasanja staro unazad nekoliko izbornih ciklusa više je nego jasno da ne postoji volja vlasti da dodje do kvalitetne izmjene Izbornog zakona kojim bi ovo pitanje bilo riješeno.

Zaključak

Lokalni izbori su sve bliže. U moru izbornih priča, teorija zavjera kako bi se odspinovalo i oči zamazale najmanje što će biraču biti ponudjeno su odgovori na stvarne probleme koji tište gradjanina u lokalnoj zajednici. U tom izbornom folkloru po sistemu „kruha i igara“, (doduše malo više igara, malo manje kruha) proći će i ovi izbori na koje se zavjesa sada spušta 15.novembra u 19 sati.Rekli bi smo „na zapadu ništa novo“.I jedino što se biraču danas može poručiti jeste da se u svim pričama pokuša fokusirati na pitanje šta može svaki kandidat da ponudi kako bi se standard odnosno kvalitet života običnog gradjanina podigao na viši nivo, a nikako dozvoliti da nas razdijele po taborima na „naše“ i „njihove“.

To je pogubno za nas, to je pogubno za našu budućnost!

RADIOBK

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI