Bos.Krupa

Bos.Krupa (80)

Danas je okončana dvadeset četvrta redovna sjednica Općinskog vijeća Bosanska Krupa. Materijali o kojima je raspravljano odnose se između ostalog na rad OV, Regulacioni plan „Industrijska zona“, privremeno korištenje javnih površina, naplatu usluga Profesionalne vatrogasne jedinice, komunalne takse, raspodjelu sredstava iz granta za razvoj poljoprivrede i finansijske izvještaje. Inače, ovo je nastavak sjednice započete u petak kada su vijećnici zbog ostavke Tahira Nuhića podnijetu radi preuzimanja mandata u Parlamentu FBiH samo izglasali novu predsjedavajuću Elviru Mehić (A-SDA).

Sjednica je danas nastavljena raspravom o odlukama o profesionalizaciji funkcije predsjedavajuće i utvrđivanju koeficijenta i naknada. Prihvaćene su što znači da će Elvira Mehić, baš kao i njen prethodnik, za svoj rad primatu platu, doduše nižu zbog umanjenja obračunskog koeficijenta.
 

Potom je usvojen Prijedlog poslovnika o radu Općinskog vijeća Bosanska Krupa, a nakon njega i Prijedlog odluke o usvajanju i provođenju Regulacionog plana „Industrijska zona“. Prostor tretiran ovim planom ima 56,70 ha i nalazi se na lijevoj obali rijeke Une uz magistralni put M-14, sjeverno od centra općine na udaljenosti od oko 3 km. Sjeverno od puta obuhvata stambene objekte, a južno objekte industrije, pilanu, skladišta, zatim objekte diskonta i kamenoloma. Dio prostora između puta i željezničke pruge je slabo iskorišten, neuređen, podvodan, definisan kao livade. Ovim regulacionim planom definisat će se pravila i uslovi izgradnje, uređenja i korišćenja zemljišta u okviru pretežno neizgrađenog zemljišta, kao i procjena razvojnih mogućnosti i koncept plana sa podacima, analizom i ocjenom postojećeg stanja. Nosilac pripreme plana je Općina Bosanska Krupa, a nosilac izrade Institut za građevinarstvo “IG” Banja Luka. Plan je donesen na planski period od 10 godina.

Prihvaćen je i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o privremenom korištenju javnih površina na području Općine Bosanska Krupa, baš kao i Prijedlog odluke o utvrđivanju cijena i načinu naplate usluga Profesionalne vatrogasne jedinice Bosanska Krupa. Razlozi za donošenje ove odluke su promjena troškova pojedinih usluga, uvođenje mogućnosti ugovoravanja usluga, povećanje broja vrste usluga koje je u prilici vršiti PVJ kao što su servisiranje i kontrolno ispitivanje vatrogasnih aparata, zatim iznajmljivanje vatrogasne opreme, gašenje požara na zahtjev, uklanjanje posljedica saobraćajnog udesa i obezbjeđenja javnih manifestacija.

Nacrt odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksa je također dobio podršku većine vijećnika. Njome se utvrđuje visina taksa i način plaćanja, kao i komunalna tarifa. Ova se odluka od trenutno važeće razlikuje po tome što propisuje i zone kao kriterije po kojima će se obračunavati visina takse. Veću taksu će plaćati oni koji se nalaze u strogom centru općine ili u 1. zoni. Posebno se to odnosi na takse koje se plaćaju za korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije, a koje su se do sada obračunavale za svaki uređaj pojedinačno na svakoj pojedinačnoj lokaciji na kojoj je instaliran i to u navedenim iznosima a da nisu propisani kriteriji koji su bili odlučujući za utvrđivanje visine taksi za telekom operatere. Javna rasprava o ovom nacrtu održat će se 27. novembra s početkom u 12.30 sati u Domu kulture.
 

Među usvojenim materijalima je i Nacrt odluke o izgradnji, održavanju, upravljanju, korištenju i zaštiti mjesnih vodovoda, javnih bunara i javnih česmi. Javna rasprava o ovom nacrtu zakazana je za 26. januar u 12.30 sati u prostorijama Doma kulture

Vijećnici su danas prihvatili i Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama, kriterijima i načinu raspodjele novčanih sredstava iz granta za razvoj poljoprivrede u općini Bosanska Krupa za 2018. godinu. Tako sada pravo na poticaj putem javnog poziva imaju i proizvođači meda koji u vlasništvu posjeduje najmanje 20 aktivnih pčelinjih društava koja su pod nadzorom veterinarske organizacije.

Jednoglasno je usvojen Prijedlog rješenja o utvrđivanju prava služnosti puta u svrhu izgradnje BS „Jezerski-Vučkovac“, kao i Prijedlog rješenja za utvrđivanje javnog interesa za izgradnju lokalnog puta „Trnovac“.

Općinski vijećnici su usvajanjem zaključka dali podršku JU „Dječije obdanište i dom učenika” Bosanska Krupa u realizaciji proširenja rada dodavanjem još jedne vrtićke grupe.

Nakon ovoga prihvaćen je i niz budžetskih akata. Izvještaj o ostvarivanju prihoda i rashoda o izvršenju za period 1. 1. – 30. 6. 2018. godine. Budžetom Općine Bosanska Krupa za 2018. godinu su planirana sredstva u ukupnom iznosu 11.028.019 KM. U ovom periodu izvještavanja, ukupni prihodi, primici i finansiranje su izvršeni u iznosu od 6.654.424 KM što predstavlja 60,34% od ukupno planiranog budžeta za 2018. godinu. Rashodi, izdaci i finansiranje su izvršeni u ukupnom iznosu od 3.578.241 KM što predstavlja 32,45% od ukupno planiranog budžeta.
Potom Izvještaj o trošenju sredstava tekuće rezerve za period 1. 1. – 30. 6. 2018. godine. Budžetom je planiran iznos od 49.000 KM na ime sredstava tekuće rezerve i u izvještajnom periodu je utrošeno 20.507 KM što predstavlja 41,85 % od ukupno planiranog iznosa.
I Izvještaj o izvršenju prihoda i rashoda za period 1. 1. – 30. 9. 2018. godine. U ovom periodu izvještavanja, ukupni prihodi, primici i finansiranje su izvršeni u iznosu od 9.000.082 KM što predstavlja 81,61% od ukupno planiranog budžeta za 2018. godinu. Rashodi, izdaci i finansiranje su izvršeni u ukupnom iznosu od 5.884.463 KM što predstavlja 53,36% od ukupno planiranog budžeta.
 

Prihvaćen je Izvještaj o radu JU „Centar za socijalni rad“ Bosanska Krupa za period 1.7. – 30. 9. 2018. godine, te inicijativa vijećnika Ismeta Erdić da se sjednice Općinskog vijeća održavaju radnim danima u poslijepodnevnim satima ili subotom.

Na kraju 24. redovne sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa k znanju je primljena Informacija Policijske stanice o stanju sigurnosti za juli, august i septembar 2018. godine.

Kabinet načelnika Općine Bosanska Krupa

U Domu kulture u Bosanskoj Krupi 7. novembra započeće 25. po redu književna manifestacija „Stazama djetinjstva“ ,u organizaciji Centra za kulturu, obrazovanje i informisanje.

  1. PRVI DAN (07.11.2018.) : OTVARANJE MANIFESTACIJE

10,00 sati Doček učesnika

15,00 sati Obilazak kulturnih znamenitosti na području općine

16,00 sati Organizirana posjeta  Gradskoj  biblioteci Bosanska Krupa

17,00 sati Svečano otvaranje manifestacije

Kratak pregled ranijih susreta, kulturno-zabavni program

  1. DRUGI DAN (08.11.2018.) : PROGRAM ODGOJNO OBRAZOVNOG SADRŽAJA

10,00  sati  Književni karavan

Radionica za djecu i mlade sa književnicima učesnicima

12,00 sati   Dramsko scenski nastup za djecu osnovnih škola i posjetioce

17,00 sati   Centralna svečanost

  • Predstavljanje književnika učesnika
  • Proglašenje najbolje neobjavljene priče za djecu, dodjela zahvalnica učesnicima, proglašenje najčitanijeg pisca u prethodnoj godini, proglašenje počasnog člana biblioteke

  1. TREĆI DAN (09.11.2018.): ZATVARANJE MANIFESTACIJE

10,00 sati Okrugli sto na temu: 25. Književni susreti „Stazama djetinjstva“

11,00 sati Zatvaranje manifestacije

“BH tradicija izaziva veliko interesovanje posjetitelja Sajma u Turskoj”

Na Sajmu industrije i tehnologije “SANTEK” i poslovnim susretima “Match4Industry” koji se održava u pokrajini Kodžaeli u Turskoj učestvuje i Udruženje poslovnih žena u BiH gdje predstavlja BHTREASURE brend.

Na ovom sajmu je bosanskokrupska poduzetnica Fatima – Timka Gerzić sa proizvodima i iskustvima “Tim-Med” iz Bosanske Krupe.

Na ovogodišnjem događaju više je od 350 izlagača,a očekuju se i oko 40.000 posjetitelja.
Izložba će predstaviti tradicionalne proizvode bosanskohercegovačke tradicije napravljene vrijednim rukama žena naše zemlje.

Štand je posjetila i konzulica BiH u Turskoj gospođa Rabija Mašić. Oduševljena izloženim zainteresovala se za BHTREASURE te obećala da će promovisati ovaj brend.

Inače, “Match4Industry” organizuje ABİGEM Istočna Marmara i Trgovinsko-industrijska komora Kodžaeli u saradnji sa brojnim međunarodnim organizacijama za podršku biznisu iz Evrope i šire.”Match4Industry” je dio jedinstvenog koncepta “obavljanja posla na terenu” koji omogućava održavanje ciljanih sastanaka firmi jedan na jedan (B2B) u okviru sajamskih događaja kao i posjete kompanijama i održavanje sastanaka u njihovim prostorijama.
krupljani.ba

Općinsko vijeće Bosanska Krupa ima novu predsjedavajuću. Ovu po drugi put profesionaliziranu funkciju od danas će obnašati Elvira Mehić iz reda Stranke demokratske aktivnosti. Ona je zamijenila kolegu Tahira Nuhića (A-SDA) koji je podnio neopozivu ostavku zbog mandata u Parlamentu FBiH.

O prijedlogu klubova koji čine većinu da predsjedavajuća OV bude Elvira Mehić glasalo se tajno. Prijedlog je podržalo 17 vijećnika. Nakon imenovanja predsjedavajuće sjednica vijeća je prekinuta.
 

O ostalim tačkama sa usvojenog dnevnog reda vijećnici će raspravljati početkom naredne sedmice. To su: Prijedlog poslovnika o radu Općinskog vijeća Bosanska Krupa; Prijedlog odluke o usvajanju i provođenju Regulacionog plana „Industrijska zona“; Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o privremenom korištenju javnih površina na području Općine Bosanska Krupa; Prijedlog odluke o utvrđivanju cijena i načinu naplate usluga Profesionalne vatrogasne jedinice Bosanska Krupa; Nacrt odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksa; Nacrt odluke o izgradnji, održavanju, upravljanju, korištenju i zaštiti mjesnih vodovoda,
javnih bunara i javnih česmi; Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama, kriterijima i načinu raspodjele novčanih sredstava iz granta za razvoj poljoprivrede u općini Bosanska Krupa za 2018. godinu; Prijedlog rješenja o utvrđivanju prava služnosti puta u svrhu izgradnje BS „Jezerski- Vučkovac“; Prijedlog zaključka o davanju podrške JU „Dječije obdanište i dom učenika” Bosanska Krupa u realizaciji proširenja rada dodavanjem još jedne vrtićke grupe; Izvještaj o ostvarivanju prihoda i rashoda o izvršenju za period 1. 1. – 30. 6. 2018. godine; Izvještaj o trošenju sredstava tekuće rezerve za period 1. 1. – 30. 6. 2018. godine; Izvještaj o izvršenju prihoda i rashoda za period 1. 1. – 30. 9. 2018. godine; Izvještaj o radu JU „Centar za socijalni rad“ Bosanska Krupa za period 1.7. – 30. 9. 2018. godine; Inicijativa vijećnika Ismeta Erdić da se sjednice Općinskog vijeća održavaju radnim danima poslije 18.00 sati ili subotom, te Informacija Policijske stanice o stanju sigurnosti za juli, august i septembar 2018. godine.

Nastavak 24. redovne sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa zakazan je u ponedjeljak u 13.00 sati.

Kabinet načelnika Općine Bosanska Krupa
     


Haris Smlatić iz Bosanske Krupe je već nekoliko sezona u konkurenciji u emisiji ZMBT. U novoj sezoni je pjevao pjesmu “Nikome ni reč” gdje je osvojio prolaznu ocjenu a rezultati žirija su bili 9,10,10,10.

 

Ljeto 1941. godine u Bosni i Hercegovini ostat će zapamćeno po monstruoznim zločinima od kojih zastaje dah. Počinile su ih različite frakcije koje su se borile za vlast i dominaciju na ovim prostorima. Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, u čiji je sastav ušla i Bosna i Hercegovina, ustaška vlast otpočela je s prvim progonima, uglavnom Srba kao i političkih neistomišljenika. Kao kontramjera ovim represijama, krajem jula i tokom mjeseca augusta u Bosanskoj Krajini izbio je oružani ustanak Srba i komunista, koji je, čini se, po svojoj žestini i počinjenim zlodjelima nadmašio ustaške zločine. Zašto? Izgleda zbog činjenice da su ustaše, uglavnom, vršile likvidacije radno sposobnih ljudi, dok su ustanici ubijali sve, uključujući starce i djecu i pri tom uživali u nanošenju što veće boli žrtvama.

VELIKI BADIĆ

Zločine ustanika komunistički vlastodršci pokušali su pravdati osvetom za zločine ustaša. Međutim, kakva je to osveta ako se ubijaju nedužni, a pravi krivci ostaju nekažnjeni? Jedan od motiva ustanika također je poznat, a to je pljačka bošnjačke i hrvatske imovine. Dobar primjer imamo u napadu ustanika na bošnjačka sela u okolini Bosanske Krupe: Velikog i Malog Badića, Jasenice, Zalina, Ostrožnice i Johovice. Nije poznato da je u ovim selima bilo ustaša i progona srpskog stanovništva, a ipak su se 31. jula, kao i tokom augusta 1941. godine, našli na meti napada. Po već ustaljenoj “junačkoj” tradiciji srpskih pobunjenika, svi zatečeni stanovnici stavljeni su pod kamu bez obzira na starost, pol ili krivicu.

Veliki Badić selo je nadomak Bosanske Krupe. Dvojica najstarijih stanovnika jesu i svjedoci napada ustanika na selo. Devedesettrogodišnjeg Saliha Husarevića našli smo u blizini njegove kuće. Trojica njegovih rođaka pomogla su nam da ga pronađemo. Živi sam, ophrvan starošću. Kaže da više priželjkuje smrt od života jer samoća čovjeka polahko ubija. Gotovo da je slijep. Ne želi se fotografirati jer to ga čini nervoznim. “Ne znam ti ja, sine, puno o tome, zaboravio sam”, pravda se nastojeći izbjeći razgovor. Ipak, ne baš tako rado, ispričao nam je nešto od onoga što je upamtio, kako je sa svojim komšijama pobjegao ispred razularenih koljača i izbjegao sigurnu smrt. Nemoćnim staračkim glasom započinje svoju priču.
 

“Ne sjećam se tačno datuma. Znam da je bilo ljeto, nekako oko žetve. Narod je radio svoje poslove, a onda je neko doletio i povikao: ‘Evo Vlasi napali!’ Narod je počeo bježati. Sve je to bilo nabrzinu. Ručak je ostao na sofri, a narod je bježao samo da se spasi. Nije se haman ništa uspjelo ni spasiti. Svi smo bježali prema Halkićima. Tamo onda nije bilo mosta nego se Una prelazila lađom. Mi smo tako došli dolje do vode. Ko god je ost’o, bio je ubijen. Svi ti ubijeni bili su uglavnom stariji ljudi. Prvo su ubili Redžepa Šabića. Onda su ufatili Omera Ćehića. On je bio pobig’o s nama, ali se vratio da spasi odijelo. Tad je fino odijelo bilo skupo i vrijedno. Njega su ufatili i nabili na kolac”, prisjeća se Salih Husarević.

Zastaje. Nije mu baš do priče. Čini se kao da strahuje da će svakog časa na njegova vrata bahnuti špijuni KOS-a ili UDB-e, zgrabiti ga i odvesti na neko od stratišta ili komunističkih kazamata. Decenije života pod prismotrom i strahom na čovjeka ostavljaju trag, pa htio on to ili ne. Na naše insistiranje da nastavi s pričom i kaže nešto više o ubijenim žrtvama, nerado nastavlja s pričom. “U selu su ostali samo oni koji nisu mogli bježati. Ost’o je Ibro Salkić. Bio je nepokretan. Njega su zaklali na kućnom pragu. Ostala je bila i Sevda Bećirević. I ona je bila bolesna. Nju su iskasapili. Ubili su i Hasana Skenderovog.”

Ponovo prestaje s pričom, a prisutni rođaci pojašnjavaju da je ubijena Sevda Bećirević imala i kćer koja se sakrila u kući. Zvala se Šerka. Gledala je kako joj izvlače majku iz kuće, a potom surovo ubijaju. Uslijed šoka koji je tada doživjela, dobila je slom živaca i ostatak svog života bila je duševni bolesnik. Umrla je prije dvadesetak godina.

Starac Salih Husarević priča: “U ratu i poslije rata ubijeno je još ljudi. Tako je ubijen Muharem Salkić, Omer Hrnčić, Osman Šabić zvani Čavnjak, Hasan Murtić…, dalje se ne mogu sjetiti ko je još ubijen.” Na molbu da ispriča šta se dešavalo nakon što su ustanici zauzeli selo, did Salih, kako ga zovu rodbina i komšiluk, nastavlja s kazivanjem: “Kad smo sletili dolje u Halkiće, nismo mogli preći preko vode. Nije bilo mosta. Na drugoj obali je, čini mi se, bio Nazif Halkić. Mi smo zvali da nas neko preveze lađom. Tad je doš’o Aziz Halkić i počeo galamiti. Svakako je ljude vrijeđao. ‘Što bježite, jebem vam žene, što ne branite svoje!?’”
 

Did Salih simpatično se nasmija, a potom nastavi s kazivanjem. “Aziz je bio ljut. Kaže: ‘U lađu nek uđu samo žene i djeca, a od vas nemoj da je ko uš’o jer ću ga ubiti k’o psa, čekaj tu!’ Onda je počeo prikupljati oružje po kućama. Bilo je nekoliko pušaka. To je podijelio ljudima, a ovima koji nisu dobili puške podijelio je motike, sikire, rogulje… ma sve što su imali od halata. Poslao je nekoga u Krupu po pomoć, a onda rek’o: ‘Svi za mnom!’”

Nastavak ove priče danas zna skoro svaki mještanin okolnih sela, a jedan dio dešavanja, u postratnom socijalističkom periodu, oprezno je zabilježen i ušao u literaturu. Nakon zauzeća sela, srpski ustanici posvetili su se pljački i rakiji kojom su proslavljali svoju pobjedu. Seljaci iz okolnih srpskih sela žurili su u Badić i Ostružnicu. Htjeli su da se pljačkom domognu golemog plijena. Tjerana su stada, uprezani konji, pražnjeni hambari i kukuruzane, iznošeno pokućstvo. Nosili su sve. Prema kazivanju mještana, pljačkaši su, kako bi što više mogli ponijeti, oko sebe vezali tkanine, prostirku, postekije… Toliko su pljačkali selo da su kradenu imovinu jedva nosili i vukli. U selu je vrilo kao u košnici. Ustanici su šenlučili, okretali janjce na ražnju, pjevali i pili. Palili su kuće, pojate i stogove sijena. Za to vrijeme Aziz Halkić vodio je mještane u kontranapad. Pridružila im se i grupa naoružanih Krupljana i nekolicina ustaša.

GAVRANOV DO

Kako su ustanici i pljačkaši nadirali u selo Veliki Badić iz triju pravaca, tako su se sastali u mjestu Gavranov Do. Mještani i dobrovoljci iz Bosanske Krupe koje je predvodio Aziz Halkić podijelili su se u dvije grupe i većim dijelom opkolili ustanike koji su bili zauzeti pljačkom i šenlučanjem. Napad je bio iznenadan i munjevit. Među ustanicima je zavladala panika i dali su se u bijeg. Kako nisu znali kud da bježe, većina njih ponovo je naletjela na razjarene mještane koji su ih dočekivali hladnim oružjem i nemilice ubijali. Savremenici ovih događanja govorili su o 120 ubijenih ustanika koji su ležali svukud, tako da se Gavranov Do mogao preći s kraja na kraj gazeći po mrtvim tijelima. Pričali su i o tome da su se pored poginulih ustanika nalazile opljačkane stvari iz bošnjačkih kuća i da je skoro svaki ubijeni kod sebe imao mlin za kahvu koji je opljačkao.

U knjizi Dušana Lukača Ustanak u Bosanskoj Krajini na strani 109. i 110. ovako je opisan napad na selo Badić: “31. jula vođene su borbe s ustašama na prilazima Krupe u pravcu sela Badić. Pošto je zauzeto i ovo uporište, ustanici su ponovo 1. augusta izvršili koncentraciju snaga prema gradu i pokušali da ga oslobode. Ustaško-domobranske snage bile su ovog puta brojnije i pomognute izvesnim brojem naoružanih građana i izbeglica iz muslimanskih sela. Ustaničke snage ni ovog puta nisu bile čvršće organizovane za napad niti su imale zajedničku komandu. I pored toga, u prvom naletu najhrabriji borci potisnuli su ustaše i doprli do grada, ali je za njima nasrnula neorganizovana masa, opila se u napuštenim gostionicama i počela da deluje dezorganizovano. Ovo su iskoristile ustaše, izvršile organizovan protivnapad i odbacile ustanike od grada. Prema sećanju savremenika koji su učestvovali u napadu, za vreme borbi oko Krupe u toku 30. jula do 2. augusta poginulo je oko 70 ustanika i mnogo veći broj ih je ranjen. Samo iz sela Srednjeg Dubovika poginulo je u napadu oko 15 ljudi. Posle povlačenja iz Bosanske Krupe posednut je i na ovom sektoru ustanički front.”

Sličan opis ovih dešavanja može se naći i u ostali djelima komunističke historiografije. Očevici događaja tvrde drugačije. Govore da su kontranapad izveli mještani, a ne ustaše i domobrani kojih je bio skoro zanemarljiv broj. Napad na Bosansku Krupu i okolinu dobro je upamtio i Hasan Hrnčić, devedesetogodišnjak iz Velikog Badića. Kuća mu se nalazi tik uz Gavranov Do. Živi s puno mlađom suprugom, što je možda i razlog da je Hasan, iako u desetoj deceniji, još uvijek vitalan i veseo. Primio nas je srdačno i rado pristao da nam ispriča neka od svojih sjećanja.

“To su bili četnici 100%, bilo ih je toliko da im broja nije bilo. Kad sam pogledao tamo na onu stranu (pokazuje rukom prema Buševiću), tamo su bili kuruzi resali, nikako se ne viđaju kuruzi koliko je bilo naroda. Pliva Božija. Kad su došli do sela, mi smo morali uteći. Utekli smo u Krupu. Oni su došli dovlena, došli su do Džaja. Narod su zaustavili ovi iz Krupe. Ustavili su ih kod kuće Safeta Džajića. Meho Sijamhodžić i bilo je dosta Halkića. Došla je pomoć iz Krupe i vratilo ih je nazad. Ovi što su nas napali bili su uglavnom civili iz okolnih sela, ali imali su svoje rukovodioce koje su slušali. Došli su iz Buševića, Dubovika, Majkić Japre. Koga su stigli, ubili su ga na licu mjesta. Bilo je dosta mrtvih. Kad su mještani iz Krupe udarili da vrate Badić, napali su četnike u Gavranovom Dolu. Tu ih je dosta stradalo. Mislim da je među našim narodom bilo ustaša koji su došli kao pomoć. Jedan je po njima pucao iz puškomitraljeza, a najviše su se tukli roguljama. Mrtvi u Gavranovom Dolu ostali su dva-tri dana, onda su došli odnekle Romi i zakopavali su ih. Prvo su s njih skidali odjeću, a onda odvlačili i zakopavali. Ukopali su 73 ljudi.”

U IZBJEGLIŠTVU I ZAROBLJENIŠTVU

Iako su mještani Velikog Badića uspjeli osloboditi svoje selo, nisu se mogli zadržati u njemu jer je njihova imovina bila opljačkana i uništena, a selo je stalno iznova napadano. Mještanima nije preostajalo ništa drugo nego da potraže sigurnije mjesto za sebe i svoje familije. Tokom augusta 1941. godine iselili su se i krenuli na put s kojeg se mnogi nisu vratili. Epidemija tifusa koja je harala, posebno u izbjegličkim centrima, znatno je prorijedila nesretne muhadžire.
 

Gorkog života izbjeglice dobro se prisjeća Hasan Hrnčić: “Hrvatska vojska je digla sve civile iz Krupe, da bi oni prošli lakše i bez borbe. Kad smo mi civili krenuli prema Kostajnici, išli smo cestom. Nisu pucali na narod. Kad smo došli u Kostajnicu, bili smo u školi. Nije bilo noći kad neko nije umro, umiralo je po dvoje, troje, četvero, jer je bila izbila neka bola. Nas je bilo šestero iz familije. Ostali smo živi samo ja i brat, a umro mi je otac, mati, brat i sestra. Nikakve pomoći nije bilo. Ja sam imao toliko ušiju, kad trehnem ovako svoju haljinku, uši su sipale k’o brašno. Kad se stanje malo smirilo, vratili smo se u Krupu. Bili smo u Toromanima. Došao mi je brat Muharem iz Zagreba, a bio je u domobranima. Mi smo opleli prućem nešto kuće. Tad je došlo iz komande u Zagrebu u Krupu naređenje da se on uhvati živ ili mrtav. Došle su ustaše s Kolajevca, uhvatili su ga i ubili. Ja sam tad radio kod Huseina Šabića, kopali smo. Da sam i ja bio kod kuće, možda bi i mene ubili. Ja sam onda otišao u domobrane u prvu jurišnu bojnu da se osvetim ustašama koji su mi ubili brata, jer ja sam ih poznavao, njih i njihove oficire. Htio sam da, kad budemo u akciji, ubijem ubice svog brata. Nas nisu slali u borbu zajedno s ustašama.

Domobrani su od svih najmanje ubijali i borili se. Kako i ja s njima nisam išao u borbu, tako nisam mogao osvetiti brata. Kad su partizani uzeli Otoku, mi smo se prijavili i predali njima. Predali smo se nekom kapetanu koji je bio musliman. Bilo nas je oko 60. Otišli smo na Vrletnicu iznad Otoke. Bili smo u jednoj sobi, kako bi rekli, sve jedan na drugom. Sutradan su nas postrojili i rekli da skidamo šinjele. Rekli su da im trebaju šinjeli da skroje kape. Mi smo se čudili. Krenuli smo prema Hrvatskoj u neko mjesto gdje je bio logor, ne mogu se sad sjetiti naziva. Tamo smo ostali dva-tri mjeseca. Tu su nas svaki dan ispitivali. Gdje si bio, s kim, ko ti je bio komandir i tako. Kad smo to sve prošli, jednog dana u 12 sati izlazi neki i proziva nas. Taj i taj izlazi, ideš na drugi pos’o. Kad nakupe 10-15 ljudi, onda odoše. Sinove Muharema Šabića, Aliju i Aziza, ubili su obojicu. Tu gdje smo držani bili su neki svinjci napravljeni od brvana. Na tim brvnima zarobljenici su zapisivali svoje ime i prezime i poruku: ‘Ako neko ostane živ, neka javi mojima da sam ja bio ovdje i da sam strijeljan.’

Tako je bilo danima. Sve ijedan stariji zarobljenik koji je u ratu bio od ‘41. je ubijen. Tu smo bili mjesec‑dva dana. Odatle smo krenuli za Mostar. U Mostaru smo bili 10-20 dana. Odatle smo nas oko 60 otišli za Crnu Goru. Tamo smo bili u ropstvu. Sjekli smo i nosili drva. Tamo raste sve crni trn i grabić. Bili smo šest mjeseci. Nakon toga, došla je amnestija da se puštamo kući. Došli smo u Cetinje u školu. Jedan čovjek je zapisivao zarobljenike i uzimao sve podatke o njima. Onda su nam dali hrane. Ja sam bio potpuno go. Nemam ništa osim košulje koju sam sap’o žicom tako da pokrijem stidno mjesto. Kad su mi dali hlače od sukna, nikako ih ne mogu nositi jer kolju. Ja sam do Krupe došao stojeći u vlaku. Nisam mogao sjediti koliko me ono sukno klalo i žuljalo. Došao sam kući, a niđe ništa nisam imao, pa sam radio i kućio se ispočetka. E, tako je to bilo, brate moj mili.”

Stav.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI