Super User

Super User

U sklopu predizbornog programa na Federalnoj Televiziji u ponedjeljak, 1. septembra, održana je debata u kojoj su učešće uzeli Denis Bećirović (SDP), Šefik Džaferović (SDA) i Fahrudin Radončić (SBB), dok u studio nisu došli Dragan Čović (HDZ), Diana Zelenika (HDZ 1990) i Željko Komšić (DF).

Kako privući strane investitore u BiH?

“Moramo postati privlačna destinacija za moćne investitore. Situacija u BiH se mora stabilizirati i to je preduslov da dovedemo strane investitore”, rekao je, između ostalog, Radončić.
 

“Da bismo zaista privlačili strane investitore moramo dosta toga promijeniti. Moramo organizirati bh. konzularnu mrežu i posebno se okrenuti konzularnoj diplomatiji. Trenutno strane investiticije učestvuju sa dva posto i to je najmanje na jugoistoku Europe. Za najobičnije dozvole trebaju mjeseci, a kod susjeda za to treba dva dana. To se mora promijeniti. Treba govoriti o činjenicama. Opozicija je podržala sve što je od strateškog interesa u BiH. Bilo bi dobro da govorimo o konkretnim pitanjima”, rekao je Bećirović i dodao: “U Agenciji za visoko obrazovanje izabrali ste Nikolu Poplašena. Umjesto te agencije željeli ste napraviti agenciju za četničko obrazovanje”, rekao je Bećirović.

“Sigurnost je kod investitcije najvažnija. Stabilan sistem je najvažniji. Sistem koji će privući investitore. SDA nikada nije napravila situaciju koja bi destabilizirala ekonomsku situaciju u državi. Mi smo se borili protiv toga. Opozicija je u ovom mandatu imala svoje interese i kada god smo imali reforme koje uklanjaju ove barijere uvijek je opstruirala. Nisu podržali napredak u BiH. Jedini problem vaš je kako maknuti SDA s vlasti. Ja nisam čuo niti jednu ideju za prosperitet BiH, a podržat ću svaku koju vidim”, rekao je Džaferović, a potom se osvrnuo na komentar Bećirovića o Poplašenu:
 

“Ja nisam glasao, SDA nije glasala za Poplašena. Vi ste glasali za Zakon o prebivalištu koji je napravio mnogo problema za povratnike. Glasali ste za Zakon o prebivalištu i danas čovjek mora donijeti torbu papira, a službenik mu odlučuje opet o tome da li može promijeniti mjesto prebivališta”, rekao je između ostalog Džaferović.

Kada je Šepić odlazio iz SDA, Bakir Izetbegović je rekao kako je on najodgovorniji za ovaj zakon. Pa zašto sad napadate SDP za to”, dodao je Radončić na ovu temu, a Džaferović je istaknuo kako je Šepić zamjenik ministra za civilne poslove i smatra da snosi odgovornost. “Da SDP i SBB nisu glasali njega ne bi bilo”, smatra Džaferović, a Bećirović nastavlja:

“Reforma policije. Policija RS-a je proglašena jednim od krivaca za zločine. Ko je 2008. godine izglasao reformu policije? Morate shvatiti da ste i vi pravili brojne greške. Pokušajte na neki način da tu vašu negativnu kampanju pretvorite u pozitivnu”, rekao je Bećirović.

Džaferović je nastavio o Zakonu o prebivalištu.

“Mi smo liderska stranka i bilo je naravno i propusta, ali ja vas pitam zašto ste izglasali Zakon o prebivalištu i napravili veliki problem? Što ste srušili Zakon o sukobu interesa”, rekao je Džaferović.

“Što ste rekli da ćete izgraditi 70 kilometara autoputa, a izgradili ste 70 metara autoputa”, odgovorio je Bećirović.

O EU, NATO-u i europskom putu?

“Mora se promijeniti vanjska politika. Ne možete govoriti o europskom putu i ići devet puta u Ankaru, a jednom u Brisel. Mi moramo biti uvijek u Briselu, Washingtonu, moramo lobirati za BiH. Ne možemo mi BiH ostaviti u amanet Erdoganu, pa Erdogan Izetbegoviću, Izetbegović Džaferoviću, a sutra on Sebiji Izetbegović”, rekao je Radončić, a Džaferović je istaknuo:

“Ovo nije bilo dobronamjerno od gospodina Radončića. Naš jedini cilj je europski put. Ja ću vas podsjetiti da kada god je došlo do čvorišta u ovom mandatu, predsjednik Izetbegović je rješavao taj čvor. Kada je NATO u pitanju spremili smo ključni dokument u njegovom mandatu. Europski i NATO put su neosporni”, rekao je Džaferović i dodao:
 

“Za stabilnost BiH je najvažniji odnos na relaciji Washington – Brisel. Ja bih ako budem izabran za predsjednika prvo posjetio Washington, a onda Brisel. Republika Turska je toliko ozbiljna država i optužiti je da sarađuje s jednom porodicom je uvreda za Tursku. Izetbegović je predsjednik države i on s gospodinom Erdoganom ima državničke odnose”, rekao je Džaferović.

“Naši strateški ciljevi moraju biti članstvo u NATO-u i EU. I to prvo NATO put jer Washingtonski sporazum kaže da je napad na jednu ili više članova NATO saveza napada na sve članice. Mi trebamo sarađivati sa svim zemljama”, rekao je Bećirević.

Radončić je istaknuo da odnos s Turskom ne treba biti odnos dvije porodice.

“Turska i BiH treba da grade svoj odnos kao ravnopravne države, a ne da Turska gradi odnos s jednom porodicom. Moramo imati prijateljske odnose, ali naš cilj treba da bude – NATO i EU”, rekao je Radončić.

Lider SBB-a govorio je o kandidaturi Džaferovića ispred Stranke Demokratske Akcije.

“SDA ima puno boljih političara od vas. Vas je nametnuo gospodin Izetbegović. Ja to kažem u lice, je li to problem. Koliku ste podršku imali Vi, koliku gospođa, a koliku gospodin Zvizdić. Sprema se izborna krađa, u BiH se pojavilo sedam hiljada stogodišnjaka, mrtvi su na biračkim spiskovima“, rekao je Radončić Džaferoviću.

O socijalnoj reformi? Kako ispuniti zahtjeve EU, a osigurati novac za tu kategoriju.

“BiH mora ući u sveobuhvatnu reformu. Naši uposlenici trebaju imati veće plate. Trebamo uvesti poreze koje nemamo. Poreze na luksuz, rasteretiti najugroženije kategorije stanovništa. Onaj ko bude u opoziciji mora biti konstruktivna opozcijia. Ko god da napravi paralmentarnu većinu posvetit će se rješavanju ovih pitanja”, rekao je

“Socijalne reforme su važna stvar. Bez otvaranja kompanija, reforme ekonomije ništa nećemo promijeniti. Trenutno na jednog zaposlenog imamo jednog penzionera. Nekada je to bilo 3.5-1. Bez pokretanja ekonomije o tome je teško razgovarati. Moramoshvatiti krucijalnu činjenicu. Neće se EU prilagođavati nama, mi se moramo prilagoditi EU. Moramo napraviti dodatne napore i ovo su pitanja za sve nas”, rekao je Bećirović.

“Naš put prema EU zahtjeva i reforme koje su nekada i bolne. To ne smije ići na štetu socijalne zaštite, odnosno socijalne politike. Od nas EU traži da se borimo protiv korupcije, da stvorimo bolje uvjete rada. Mislim da je to kompatibilno i da će s tim doći i bolji uvijeti za socijalno ugrožene”, rekao je Džaferović.

Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije?

“Mislim da je najveći problem sistemska korupcija. Namješteni tenderi, tenderi koji se ponavljaju… Državni organi moraju provoditi krivični zakon. Moramo dobiti sudstvo koje će imati hrabrosti da se bore sa sistemskom korupcijom. Mi moramo provesti povelje 23 i 24 ako se želimo boriti protiv organiziranog kriminala i korupcije”, rekao je Radončić.

“Moramo imati sistemsku borbu protiv toga, volju i nadležne organe. Nekoliko sam puta predlagao da se krene od političara. Ako ima razlika između prihoda i imovine, takvi nam ne trebaju na političkoj sceni. To je prvo poglavlje koje trebamo otvoriti. Čini mi se da po tome najgore stojimo na jugoistoku Europe. Po pitanju Vrhovnog suda smo bili na istoj strani i nekoliko puta sam podnosio zahtjev za formiranje”, rekao je Bećirović.

“Samo jačati institucije. Mislim na pravosuđe, policiju, agencije… Mislim da ovo što imamo sada u BiH je neprihvatljivo. Gube se dokumentacije na sudovim. Treba nam jedinstven sistem i odgovornost u tom sistemu”, rekao je Džaferović.

Oko pitanja promjene Ustava Bosne i Hercegovine sva tri učesnika debate složila su se da je promjena potrebna.

Koji je prvi korak koji bi uradili nakon inauguracije ako budete izabrani?

“Ko god bude sjedio u Predsjedništvu morat će s ostala dva člana napraviti dogovor. Nema otcjepljenja RS-a, nema trećeg entiteta, nema fildžan države… Ja sam duboko uvjeren ako budem sjedio tamo da možemo napraviti pozitivnu atmosferu ko god s druge strane bio tu”, kazao je Radončić.

“Želim jasno reći da sam kandidat sedam različitih stranaka. Želim okupljati sve bh. snage na kapitalnim pitanjima za BiH. Prvi put imamo kandidata koji kaže da je spreman da povezuje sve i crvene i zelene i plave i narandžaste i sve druge pod zastavom BiH. Država mora biti ispred stranke. Moramo se okupiti oko države, politika prepucavanja nije napravila ništa. Moramo dati novu energiju BiH. Moja kandidatura je zajednički projekat s građanima”, rekao je Bećirović.

“Prva stvar koju namjeravam napraviti je da ponudim članovima Predsjedništva da napravimo jedan ekonomski prosperitet. Nema govora o bilo kakvoj destrukciji Bosne i Hercegovine. Ne znam da li je gospodin Radončić svjestan koliko je teza o fildžan državi opasna. Bosna i Hercegovina je srcolika i cjelovita i takva će i biti”, rekao je Džaferović.

Klix.ba

Općina Bosanska Krupa je raspisala javni poziv za predaju zahtjeva za dodjelu 20 plastenika površine 100 m² sa dodatnom opremom. Namijenjen je socijalno i materijalno ugroženim osobama te mladima koji na raspolaganju imaju poljoprivredno zemljište, a realizuje se u saradnji sa britanskom Humanitarnom organizacijom Muslim Aid.

Javnim pozivom koji je objavljen i na internet stranici Općine Bosanska Krupa određeni su uslovi i kriteriji za dodjelu, te definisana potrebna dokumentacija. Odabir korisnika ovisit će o pogodnosti zemljišta što utvrđuje komisija na licu mjesta, zatim vremena provedenog na evidenciji biroa rada, socijalnog aspekta odnosno mjesečnih primanja korisnika i članova njegovog domaćinstva.
 

Javni poziv je otvoren do 10. oktobra ove godine. Uz njega se nalazi i prijavni obrazac dostupan i na info pultu Općine Bosanska Krupa.  Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Službi za obrt, poljoprivredu i poduzetništvo, lično ili putem telefona 037 961 460.

Od 2011. godine Općina Bosanska Krupa dodijelila 87 plastenika

Prvi put značajna sredstva u iznosu od 45.000 maraka za proširenje plasteničke proizvodnje izdvojena su 2011. godine. Načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović s 15 građana zainteresiranih za plasteničku proizvodnju potpisao je ugovor u martu. S obzirom da se već tada pokazalo da postoji ogroman interes za plastenike, uslijedile su i nove nabavke. Tako je od 2011. godine do danas nabavljeno i montirano 87 plastenika.

Općina Bosanska Krupa je u tu svrhu iz vlastitog budžeta utrošila preko 225 hiljada KM. Od 87 plastenika 69 je finansirala u cjelokupnom iznosu, a 18 sufinansirala zajedno sa IFAD-om.

Plastenik garantuje barem jedno radno mjesto

Procjenjuje se da svaki plastenik, ali tokom cijele godine, omogućuje proizvodnju od 4 do 5 tona povrća, zavisno od kulture, što poljoprivredniku može donijeti zaradu od 4 do 5 hiljada maraka. Zanimljiv je podatak i da svi plastenici, nabavljeni posredstvom Općine, u Bosanskoj Krupi povećavaju proizvodnju za oko 390 tona.

Na taj način Općina Bosanska Krupa zainteresiranim građanima pokušava pomoći da osiguraju egzistenciju sebi i svojoj porodici. Praksa pokazuje da se sa svakim plastenikom garantuje barem jedno novo radno mjesto, a ukoliko se proizvodnja razvije nudi mogućnost i dodatnog zapošljavanja.
 

Dodjela plastenika kao dobra praksa vršit će se i u budućnosti

Trend nabavke plastenika će se nastaviti i u budućnosti, u zavisnosti od sredstava koja se budu osiguravala za podršku razvoja poljoprivrede, odnosno povrtlarstva. Za sad je sasvim izvjesno da će uslovi za dodjelu biti kao i do sada. Osim osnovnih, kao što je prebivalište, prostor za plastenik i izvor napajanja pitkom vodom, važno će biti i da podnosilac zahtjeva u poslijeratnom periodu nije dobio plastenik kao pomoć održivom povratku u vidu donacije ili drugog vida pomoći. Vrednovanje prijava vršit će se i zavisno od toga je li osoba zaposlena. Naravno, veće šanse za dodjelu imat će oni koji duži period ne rade ili u svom domaćinstvu imaju više osoba na evidenciji nezaposlenih.
Iz kabineta nacelnika

Nogometni reprezentativac Bosne i Hercegovine Izet Hajrović i njegova supruga Lejla, odlučili su da izdvoje vlastita sredstva i potpuno renoviraju Pedijatrijski odjel u JU Bolnica Travnik!

Ovu informaciju za Agenciju DAN danas je potvrdila Jasmina Fajkić, dokazana humanitarka koja je u prethodnim akcijama koje je realizovala na području naše države nerijetko nailazila na podršku bračnog para Hajrović.

Kako je prenijela Jasmina, Hajrovići su na sebe preuzeli potpunu obnovu koja podrazumijeva nabavku svega što je potrebno za nesmetano funkcionisanje Pedijatrijskog odjela naše bolnice, a više detalja ćemo vam donijeti narednih dana.
Ostaje da se od srca zahvalimo porodici Hajrović na ovoj veoma važnoj donaciji, ali i našoj Jasmini koja svojim humanitarnim radom neprekidno inspiriše sve oko sebe.
bh-index.com

 

Kako je Europska unija nedavno ukinula polusezonsko pomicanje sata, zemlje koje će se odlučiti za ljetno računanje vremena kazaljke će zadnji put pomaknuti u martu 2019. godine.

U nedjelju, 28. oktobra, u 3 sata ujutro završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena pomicanjem za jedan sat unatrag, piše Radiosarajevo.

Ljetno računanje vremena završava tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata ujutro računa kao 2 sata.

Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u martu iduće godine.

Podsjetimo, Europska komisija objavila je prijedlog za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u Europskoj uniji u 2019. godini, dajući državama članicama slobodu da odluče žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
 

Članice će same birati na kojem će vremenu biti.

“Moramo prestati s tim pomicanjem kazaljki”, rekao je Juncker, dodavši kako će zemlje članice izabrati hoće li prijeći na tzv. ljetno vrijeme cijele godine ili će se vratiti na ono kakvo je bilo prije uvođenja ljetnog računanja vremena (tzv. zimsko vrijeme), prenosi Index.hr.

Političari u BiH da se voze javnim prijevozom?! Dok je to u svijetu potpuno normalno, za naše političare je to ipak nemoguća misija.

Jedan od onih na koga bi bh. političari mogli da se ugledaju jeste njemački ministar saobraćaja Andreas Šojer, koji se vozi željeznicom kao i svi ostali građani.

Donosimo vam fotografiju ministra Šojera kako čeka voz na glavnoj željezničkoj stanici u Berlinu.
 

Uznemirenost građana Starog Grada uzrokovana pomjeranjem tla.
 

Općinu Stari Grad je sinoć u 22.30 sati potresla snažna detonacija. Potvrde o klasičnom zemljotresu u subotu nije bilo, kako od Federalnog hidrometeorološkog zavoda, tako ni od vodećih svjetskih agencija za detekciju zemljotresa, a zbunjeni su bili i jutros u Operativnom centru Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. 

"Kada je riječ o detonaciji, nemamo ništa evidentirano", rekli su iz MUP-a Kantona Sarajevo.

S obzirom na to da su uznemireni građani sumnjali da je riječ o "eksploziji plina", kolege iz radiosarajevo.ba su  pozvali  Profesionalnu vatrogasnu jedinicu Kantona Sarajevo u potrazi za više informacija. 

"Mi sinoć nismo imali nikakvih intervencija. Jedino mogu potvrditi da je i nas 'zaljuljalo'", rekli su iz vatrogasne službe. 

radiosarajevo.ba


Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan doputovao je u Koeln u subotu popodne radi kratke posjete njemačkom gradu koja uključuje razgovore s premijerom savezne njemačke države i prisustvo ceremoniji otvaranja nove kelnske Centralne džamije.
Sigurnosne brige i političke nesuglasice dovele su do pomjeranja Erdoganovih planova u zadnji tren u subotu, posljednjeg dana njegove državne posjete Njemačkoj.

Centralnom džamijom, čiju su gradnju pratili cjenovni i građevinski skandali, upravlja Ditib, krovno tursko-njemačko islamsko udruženje koje zastupa oko 900 turskih islamskih grupa u Njemačkoj. Ditib je angažovan u komunalnom radu, nudi obuku za imame i prima sredstva iz Ankare.

Planovi za veliki skup na otvorenom otkazani su u petak od gradskih vlasti Koelna, koje su se pozvale na sigurnosne brige. 

Gradske vlasti navode u saopćenju da će se ceremonija otvaranja održati, ali da joj mogu prisustvovati samo pozvani gosti i da široj javnosti neće biti dopušteno da se približi džamiji.

Erdogan planira održati govr od 15 do 20 minuta u džamiji, koji bi trebao biti posvećen njemačko-turskom prjateljstvu, ali bi se također dotakao rastuće prijetnje desničarskog radikalizma. 

Sastanak između Erdogana i premijera savezne države Sjeverna Rajna Vestfalija, Armina Lascheta, također je nabrzinu ponovo zakazan na aerodromu Koeln/Bonn nakon što je planirani  sastanak u dvorcu Wahn otkazan jer je vlasnik dvorca kazao da Erdogan nije dobrodošao iz političkih razloga, prenosi dpa.
source.ba

 

Sudsko vijeće Kantonalnog suda Sarajevo (KSS) je proglasilo krivim Sanjina Sefića za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i krivično djelo neukazivanja pomoći osobi ozlijeđenoj u saobraćajnoj nesreći, te ga osudilo na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od 14 godina i šest mjeseci (za teško krivično djelo 14 godina, a za neukazivanje pomoći jednu godinu).

Poznati bh. advokat Vlado Adamović prokomentarisao je za Source šta bi se moglo dešavati u narednom periodu kada je u pitanju „slučaj Sefić“.

Prema njegovom mišljenju kazna koju je izrekao sud ne mora biti adekvatna kazna, jer nije riječ o pravomoćnoj presudi.

“Tek nakon pravomoćne presude saznat ćemo da li je to adekvatna kazna po mišljenju suda. Trenutno je vrlo nezahvalno davati tzv. ‘vanjska mišljenja’, bez saznanja u spisu. Dakle, sudija koji sudi ima sve činjenice pred sobom i on u vezi sa tim činjenicama mora dati zakonsko obrazloženje. Iz obrazloženja ćemo vidjeti da li se držao sudske prakse. Ovako napamet vrlo je teško reći nešto o visini kazne”, izjavio je Adamović za Source portal.

Postavlja se pitanje da li bi sudija mogao snositi određene sankcije ukoliko se utvrdi da se tokom suđenja nije poštovao sudsku praksu i vodio se propisanim pravilima?

“Ne, to nije nužno, s obzirom da sudije obrazlažu svoja mišljenja. Kada bi to tako bilo, svaka oslobađajuća presuda i presuda kojom javnost ne bi bila zadovoljna vodila bi ka odgovornosti sudije, što bi djelovalo nakaradno. Postoji žalba i drugostepeni sud koji koriguje prvostepene sudije i taj sistem naše zakonodavstvo njeguje. To je jedini pravilan sistem, jer nema bezgrešnih ljudi, pa tako nema ni bezgrešnih sudija. Tek kada bi s namjerom ili zlopotrebom položaja sudija radio nešto što je protuzakonito onda bi snosio odgovornost”, govori Adamović.

Podsjetimo, Sanjinova sestra Sara Sefić, Dino Alić, Amar Salihović i Saud Nišić oslobođeni su optužbi za pomoć počinitelju nakon počinjenja krivičnog djela. Ova odluka u javnosti dočekana je sa negodovanjem.

“Iz dokaza koje je tužilaštvo ponudilo, sud misli da saučesnici nisu krivično odgovorni. Kroz žalbeni postupak opet ćemo vidjeti da li je sud postupio pravilno ili ne. Iz razloga koje prvostepeni sud bude dao, drugostepeni sud će dati činjeničnu i pravnu ocjenu i donijet će pravomoćnu odluku u tom pogledu. Po zakonu može biti da se potvrdi njegova odluka, da se izmjeni njegova odluka ili da se vrati na ponovno suđenje”, rekao je advokat Vlado Adamović.

Source.ba

Fokus projekta je analiza podataka i utvrđivanje tzv. “swing” općina u BiH, odnosno općina u kojima su glasači voljni promijeniti favorita na izborima.

Iako su u mnogim državama svijeta izbori prilika za razne analize gdje analitika i statistika dolaze do izražaja, bez mnogo isticanja mišljenja analitičara, uključujući statistiku o izlaznosti, glasanju po osnovu godišta, rasi, mjesečnoj ili godišnjoj zaradi, u BiH do sada ništa slično nije postojalo.

Muhović u svojoj analizi ne garantuje za tačnost podataka, poručujući da je cijela svrha pokušati pokrenuti projekte o detaljnijim analizama izbora, jer to do sada nije bio slučaj u našoj zemlji.
 

On je u svojoj analizi u obzir i kao “mjernu jedinicu” uzeo biračko mjesto, na osnovu kojeg se pokušava utvrditi promjenjivost izbora stranke za koju građanin glasa.

“Za ovo sam se odlučio zbog veće granularnosti, jer sam broj biračkih mjesta nam daje ideju o tome koliko birača živi u toj općini. Treba imati na umu da sam svaki nivo za koji se glasa na nekom biračkom mjestu posmatrao posebno. Primjera radi, za mjesta u FBiH se jedno biračko mjesto vodi kao 5 različitih, jer se tu posebno glasa za kantonalni nivo, Federalni parlament, Predstavničku Skupštinu BiH te člana Predsjedništva iz bošnjačkog i hrvatskog naroda”, poručuje Muhović.

Šta je suština analize

Algoritam koji analizira podatke koji su prethodno ubačeni u tabelu (biračko mjesto, naziv stranke, broj glasova i drugi podaci) radi tako što:

– Iz tabele izabere jedno biračko mjesto

– Za svaki nivo vlasti koji se bira iz tog biračkog mjesta radi sljedeću provjeru:

Ako postoje podaci za 2006. i 2010. uporedi imena pobjednika. Svako poređenje povećava varijablu “test_event” za 1. To je vrijednost koja se koristi da pratimo broj biračkih mjesta i nivoa vlasti za koji glasaju, kako bismo ih kasnije mogli porediti koristeći procente. U slučaju da se razlikuju pobjednici povećava se varijabla “delta” (“promjenjivost” favorita na nekom biračkom mjestu) za 1.
 

Ovaj proces se ponavlja za 2010. i 2014. te za 2006. i 2014. pod uslovom da ne postoje podaci za 2010. (urađeno zbog promjene u broju i nazivu određenih biračkih mjesta).

U slučaju da pobjednik iz jedne godine sljedeće godine uđe u koaliciju s nekim drugim strankama delta vrijednost se ne povećava. Proces se ponavlja za svako biračko mjesto unutar općine. Zbir delta i test_event varijabli za ta biračka mjesta se koristi kao delta i test_event vrijednosti za čitavu općinu. Koraci od 1 do 3 se ponavljaju za ostale općine u BiH.

Naprimjer, biračko mjesto X 2006. glasa za SDA, 2010. za SDP te 2014. opet za SDP. Delta vrijednost tog biračkog mjesta je stoga 1. Da su 2014. promijenili favorita delta bi bila 2. Kako algoritam također gleda koalicije, ako je neko biračko mjesto 2006. glasalo za SNSD, a 2010. za koaliciju SNSD-DNS-SP algoritam to neće računati kao promjenu favorita, jer je favorit prisutan u koaliciji.

Sarajevske općine najpromjenjivije

Analiza je pokazala da su sarajevske općine prema procentu delte imale najveći broj promjena, odnosno da birači u tim općinama najčešće mijenjaju svoje favorite za koje glasaju. Najviše promjena algoritam je zabilježio na teritoriji općine Ilidža i to čak 82 posto, a zatim Novi Grad i Stari Grad. Najmanje promjena je zabilježeno u malim općinama poput Istočnog Drvara ili Petrovca te Istočnog Novog Sarajeva ili Trnova, gdje građani uglavnom ostaju “vjerni” i glas daju istim kandidatima i strankama.

Stranke s najlojalnijim biračima

Daljnjom analizom algoritam je na osnovu dodatnih podataka o kretanju glasova te informacija koje stranke su birači najčešće mijenjali i koje godine izračunao koje političke stranke imaju najlojalnije birače na određenom nivou.Count kolona prati koliko puta se dogodila promjena favorita za svaki nivo na svakom biračkom mjestu, dakle jedno biračko mjesto u RS gdje se glasa za 4 različita nivoa ima 4 moguće promjene.

Kao što se vidi u tabeli, birači koji su do 2014. glasali za SDP, na izborima 2014. su uglavnom svoj glas dali DF-u i SDA. Pad SDP-a 2014. je uporediv s raspadom Stranke za BiH 2010. godine, mada se može vidjeti i kako je SDP pokupio glasove 2010. s birališta gdje je SDA pobjeđivala 2006.“Jedna stvar koja mi se činila izvodivom je bila da napravim malu mrežu interakcija između stranaka, gdje bi se vidio ‘tok’ prelazaka. Plava boja je za 2010., a narandžasta za 2014. Debljina linije koja povezuje dvije stranke je ovisna o broju ‘prelazaka’ biračkih mjesta. Tu možemo vidjeti jednu opet očitu stvar, da najviše prelazaka ima na relaciji SBB – SDA – SDP – DF, dok je broj veza između srpskih i hrvatskih nacionalnih stranaka u stranke lijeve/centralne orijentacije dosta manji. Za ovaj grafikon sam koristio samo ‘top 20’ redova iz tabele, tako da, mada ima prelazaka, nema ih puno”, objašnjava Muhović.Analitika pokazuje da najlojalnije birače imaju SNSD, SDA i HDZ. Ipak, zanimljivo je da su SNSD-ovi birači lojalni SNSD-ovim kandidatima za sve nivoe, mada nešto manje kada je riječ o predsjedničkom kandidatu. Slična stvar važi i za SDA, dok je obrnuta situacija za HDZ, čiji će birači vjerovatnije glasati za HDZ-ovog kandidata za Predsjedništvo BiH, a zaokružiti kandidata neke druge stranke za niže nivoe.

Kompletnu analizu možete pročitati ovdje.

krupljani.ba

U migrantskom kampu u Trnovi u Velikoj Kladuši stanje je alarmantno. Posljednjih nekoliko dana temperature su naglo pale, stigli su i prvi mrazevi, a nekoliko stotina migranata i dalje boravi na livadi u najlonskim šatorima, javlja Anadolu Agency.

Šatorsko naselje sa migrantima koje je bilo podignuto u centru Velike Kladuše, odlukom lokalnih vlasti izmješteno je na zemljište u vlasništvu općine u blizini grada. Na lokaciji u Trnovima, gdje se trenutno nalazi oko 250 migranata, na raspolaganju su pitka voda, sanitarni čvor i električna energija putem agregata, kao i veća površina za podizanje šatora.
 

Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS već dva mjeseca prati aktuelnu situaciju migranta u Velikoj Kladuši, a dnevno podijele nekoliko stotina obroka. Koordinatorica i volonterka EMMAUS-a Azra Moralić ističe da kapaciteti kampa nisu dovoljni da bi se ispunili higijenski i drugi uslovi potrebni za sve migrante koji borave na tom području.

“Ono što EMMAUS već šesti mjesec radi u Velikoj Kladuši, a na lokaciji Trnovi već pet mjeseci, jeste da svaki dan dijelimo dva kuhana obroka, ujutro i navečer, zatim odjeću, obuću, higijenske potrepštine i sve ono što im je potrebno”, kazala je Moralić.

Ona je istakla da su migrantima u Trnovima potrebni šatori, jastuci i spužve. Kaže da ih je prošle sedmice bilo preko 380, dok ih je sada oko 250. Ove sedmice je primjetan odlazak porodica preko granice u Republiku Hrvatsku, Đački dom u Bihaću ili hotel “Sedr” u Cazinu. U kampu trenutno boravi samo jedna porodica sa troje djece, kao i jedna trudnica, dok se prije svega dva dana u Trnovima nalazilo deset porodica sa 15-oro djece, od kojih je jedno bilo staro svega šest mjeseci.
 

“Kao što vidite i sami, higijenski uslovi su jako loši. Dolazi nam hladno vrijeme, već jučer smo imali minus jedan stepen i prvi mraz. Kao čovjek, osjećam da oni ne mogu ovdje prezimiti. Bilo je dobro dok je bilo ljeto, a sad je već problem”, dodala je Moralić.

Adnan je 30-godišnji diplomirani ekonomista iz Pakistana. Zemlju je napustio zbog teške situacije, a od porodice ima samo majku koja je ostala u Pakistanu. U kamp Trnovi stigao je prije mjesec dana, a hrvatsku granicu do sada je pokušao proći jednom.

“Želim otići u bilo koju zemlju Evropske unije, primjerice Italiju, Njemačku ili Francusku. Bilo gdje, gdje bih mogao dobiti važeće dokumente, jer ovdje trenutno nemam nikakve dokumentacije. Želim samo identitet i to je sve”, rekao je Adnan.

Na pitanje da li će biti moguće provesti zimu na ovoj lokaciji, Adnan ističe da mu je to nezamislivo.

“To nije moguće zato što već ovih dana temperatura noću biva u minusu i previše je hladno ovdje”, napomenuo je.

Iako je hrana obezbijeđena svim migrantima, postoji još mnogo toga što im je prijeko potrebno. To su, prije svega, šatori, a zbog velikih temperaturnih razlika tokom dana i noći, potrebne su deke i jastuci.

“Imamo odjeću i neke stvari, međutim to nam nije dovoljno. Pokušavamo sami nešto uraditi da sebi malo utoplimo, ponekad je to teško, ponekad nešto lakše. Situacija se stalno mijenja ovih dana”, rekao je Adnan.
 

Emin Fazzal iz Afganistana kaže u kampu imaju vodu za tuširanje, međutim ona je hladna. Emin razumije i govori bosanski jezik.

„Nije dobro, dok spavamo jako je hladno, voda je problem, sve je problem. Ovdje samo životinje mogu boraviti i spavati, čovjek ne. Čak je bolje i životinjama, nego nama“, rekao je Fazzal.

S obzirom na to da su u ovom dijelu Evrope zime jako oštre, sudbina migrantskog kampa u Velikoj Kladuši je krajnje neizvjesna. U trenutnim uslovima, snijeg i minuse teško bi preživjeli i najjači među njima, no druge opcije za sada se ne naziru.

Hotel “Sedra”, u kojem se nalaze porodice sa djecom, prema posljednjim podacima je maksimalno iskorišten, a Đački dom u Bihaću u fazi je rekonstrukcije, ali već odavno prenatrpan migrantima.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI