Milorad Dodik i Dragan Čović, lideri SNSD-a i HDZ-a, danas su nakon sastanka dvije delegacije u Istočnom Sarajevu izjavili da čekaju "predstavnike Bošnjaka" kako bi počeli razgovore o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou.

- Već sam rekao da mi čekamo trećeg partnera, ne želim utjecati na to ko će to biti, vjerujte da i ne pratim te odnose niti znam njihove brojke kako stoje u Federaciji BiH - kazao je novinarima Dodik.
 

A, kad je u pitanju stanje zastupničkih mandata u FBiH i na državnom nivou, brojke su vrlo precizne. Probosanski blok stranaka, koje ne žele u vlast sa SDA i koje već formiraju većine u skupštinama pet kantona u Federaciji BiH, u Federalnom parlamentu imaju ukupno 51 poslanika, što je natpolovična većina u Parlamentu koji broji 98 poslanika.

S druge strane, SDA u Parlamentu FBiH ima svega 27 poslanika.

Kad je u pitanju Parlamentarna skupština BiH, SDA u Zastupničkom domu ima ukupno devet poslanika, a probosanski blok zajedno ima 15 poslanika, odnosno zastupnika.

Probosanski blok čine stranke ljevice i centra, a predvodi ga SDP. Unutra su još SBB, DF, Naša stranka, PDA, Nezavisni blok, A-SDA i Narod i pravda.
 

  • avaz.ba

Dedo Osman iz Blatuše mnogim Zeničanima je poznat jer na Jalijskom mostu u ovom gradu svakodnevno na svom štandu prodaje razne predmete i igračke, kako bi sebi mogao zaraditi barem koju marku.

Bilo hladno ili ne, dedo je na mostu, a kako ne može ostaviti svoj štand da bi otišao u obližnju džamiju kada nastupi vrijeme za namaz, ni slučajno ga ne želeći propustiti, dedo klanja na svom “radnom mjestu”.
 

Nekoliko njegovih sugrađana zapazilo ga je na mostu u vrijeme podne-namaza. Zeničanku Adlu Abazović ovaj prizor posebno je ganuo, te je pomislila kako bi bilo dobro skupiti nešto novca i ovog vjernika poslati na umru.

– Unazad dva dana internetom kruži nekoliko fascinantnih fotografija i fotografija koje svima nama mogu biti velika i golema lekcija. Mnogima već jeste. Naime, na Jalijskom mostu u Zenici, u neposrednoj blizini Turske česme, zabilježena je fotografija dede, Zeničanina, a kako sam mogla da saznam radi se o dedi Osmanu iz Blatuše, insanu kojeg svi vole i insanu koji se bori na ovom dunjaluku, a njegove komšije kažu da je uvijek sretan i zadovoljan. Isto tako, kazali su mi da je već duži vremenski period nastanjen u Blatuši, solidnog zdravstvenog stanja, ali namaz u džematu ne propušta. Oni koji poznaju dedu, znaju da on dane provodi prodavajući svakojake predmete upravo nekoliko metara niže na istoj ovoj lokaciji, da bi osigurao sebi neka malo bolja sredstva za život, a mnogi od nas su znali nekoliko puta proći kraj njega. U periodu dok je bio na svom “radnom mjestu” nastupio je ezan za kako se čini podne-namaz, a dedo je ostavio sve i pristupio onom najvažnijem, namazu – napisala je Abazović i dodala: “Vjerujem, da će mnogima ova hair priča biti ders, da i bez obzira na mjesto, uvjete, lokaciju, raspoloženje, satnicu, namaz se mora klanjati na vrijeme i ništa nije važnije na ovom dunjaluku od namaza. Najsretnija bih bila kada bi smouspjeli prikupiti sredstva da dedu pošaljemo na Umru, u sveta mjesta, Mekku i Medinu, srce mi je od sreće plakalo kada sam ovo vidjela. Ovakvi ljudi zaista su ogledalo našeg društva bez obzira na to što nisu ministri, predsjednici, direktori, nego obične Allahove praške, ali mnogo veći i mnogo jači.”

Ova Zeničanka nije ni slutila kako brzo i koliko će veliki odjek imati njen apel.

Mnogi su se odmah počeli javljati i organizovati akciju prikupljanja novca kako bi dedo Osman mogao otići na umru.
 

Kako saznajemo, iz inostranstava se javila i jedna osoba koja sama želi finansirati odlazak dede Osmana na umru, dok su drugi obećali uplatiti novac za hadž.

Ipak, Adla Abazović, glavna inicijatorka ove akcije, nije htjela govoriti o detaljima jer je kako kaže “preuranjeno”, s obzirom na to da glavni donator u Zenicu stiže tek početkom decembra, te će tek tada znati da li će obećana donacija zaista biti uplaćena.

Istražili smo o kakvim ciframa se zapravo radi otkako vozači u BiH državi plaćaju velike iznose po svakom rezervoaru

Vlasti su najavile velike projekte cestogradnje neposredno nakon što su početkom godine povećane akcize na gorivo. Rast cijena goriva pravdan je potrebom da se izgrade nove ceste. No, od toga nije bilo ništa, novom autoputu nema ni traga, a vozači su već uplatili milione u državnu kasu.

Istražili smo o kakvim ciframa se zapravo radi.

Kako je za Fokus.ba potvrdio portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Ratko Kovačević, u deset mjeseci 2018. godinu na Jedinstveni račun UIO po osnovu akciza na naftu i naftne derivate ukupno je prikupljeno 414 miliona KM.

Pored akcize koja iznosi od 0,30 do 0,40 KM, po litru derivata koji se proda na tržištu Bosne i Hercegovine plaća se putarina za izgradnju puteva u iznosu 0,15 KM po litri i putarina za izgranju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva u iznosu od 0,25 KM po litri.
 

I na kraju po litri derivata koji se proda na tržištu BiH plaća se i PDV u iznosu od 17 %.

“U deset mjeseci 2018. godinu na Jedinstveni račun UIO prikupljeno je ukupno 519,2 miliona KM putarine. Od tog se 198,8 miliona KM odnosi na putarinu za izgradnju puteve (0,15 KM/litri), a 320,4 miliona KM na putarinu za izgranju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25KM/litri). U deset mjeseci 2017. godine po istom osnovu je ukupno prikupljeno 316,9 miliona KM, što znači da je u 2018. godini prikupljeno 202,3 miliona KM više ili 63,8 % više”, naveo je Kovačević za Fokus.ba.

Dakle, vozači u BiH su državi od početka godine uplatili skoro milijardu KM, a vidljivih rezultata na terenu kada je riječ o izgradnji autoputeva, praktično i nema.

Kovačević dodaje da je pomenutih 414 miliona KM prihoda od akciza na naftu i naftne derivate, kao i 198,8 miliona KM prikupljene putarine koja se odnosi na putarinu za izgradnju puteve (0,15 KM/litri), uplaćeno na Jedinstveni račun sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza (PDV, akciza i carina), i raspoređeno je sa svim ostalim prihodima prema korisnicima.

„Sa druge strane, posebna putarina za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva prikuplja se na poseban podračun Jedinstvenog računa i posebno se dijeli prema korsnicima, a to su: Republika Srpska, Federacija BiH i Distrikt Brčko. Ukupno prikupljena sredstva po ovoj vrsti putarine u iznosu od 320,4 miliona KM u deset mjeseci 2018. godine raspoređena su u skladu sa važećim odlukama Upravnog odbora UIO na način da se 10 posto prikupljenih sredstava odvaja na račun rezervi i služit će za poravnanje kad se usvoji konačan akt za raspodjelu sredstava od putarine za izgradnju autoputeva. Ostatak sredstava se dijeli: Federaciji BiH 59%, Republici Srpskoj 39% i Distriktu Brčko 2%“, kazao je Kovačević.

Autor: A. Džano/Fokus.ba

Ove sedmice zakazano je iznošenje završne riječi Tužilaštva BiH u predmetu u kojem je Boško Dević, kao pripadnik 17. ključke brigade Vojske Republike Srpske, optužen za zločine počinjene na području Ključa.

Ove sedmice zakazano je iznošenje završne riječi Tužilaštva BiH u predmetu u kojem je Boško Dević, kao pripadnik 17. ključke brigade Vojske Republike Srpske, optužen za zločine počinjene na području Ključa.

Danas se iznose završne riječi na suđenju Deviću, kojeg optužnica tereti da je 11. augusta 1992. učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva te u ubistvima četiri Bošnjaka čija su tijela izmasakrirana. Sutra, na obnovljenom suđenju za zločine počinjene u Sanskom Mostu, planirano je iznošenje završne riječi odbrane Mileta Kokota. Za zločine počinjene na području Sanskog Mosta u periodu od 1992. do 1994. godine, s Kokotom optuženi su Goran, Milorad i Ranko Mrđa. U srijedu, 14. novembra, Odbrana Slavka Milovanovića, optuženog za zločin počinjen 8. maja 1992. u selu Rešagići kod Skelana, iznijet će svoju završnu riječ. Za petak, 16. novembra, planirano je da Odbrane Zorana Babića i Radenka Marinovića daju završne riječ. Zajedno s njima optužen je i Darko Mrđa. Na teret su im stavljena ubistva počinjena u Prijedoru, prisilni nestanci i nečovječno postupanje 1992. godine.
krupljani.ba

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona lišili su slobode bivšeg gradonačelnika Bihaća Emdžada Galijaševića, potvrdio je za bh. medije Galijaševićev advokat Ilijas Midžić.

-“On me jutros nazvao na telefon i rekao mi da su pripadnici MUP-a došli i priveli ga”, rekao je advokat Midžić.

Osim Galijaševića, uhapšene još četiri osobe, među njima i predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Bihać.

-“Lišeni su slobode zbog postojanja osnove sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja i ovlasti i primanje dara i drugih oblika koristi. U toku je kriminalistička istraga koju predvodi nadležni tužilac”, kazala je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a Unsko-sanskog kantona.

Galijašević je uhapšen zbog sumnje u počinjenje krivičnog djela koje se odnosi na malverzacije u vezi s izgradnjom zgrade Javnog komunalnog preduzeća Komrad. Krajem 2015. godine Federalna uprava policije (FUP) je po nalogu Tužilaštva USK-a pretresla prostorije Gradske uprave grada Bihaća i JKP Komrad.

Galijašević je u slučaju “Komrad” osumnjičen da je kao gradonačelnik Bihaća zloupotrijebio položaj prilikom prodaje zemljišta na kojem se nalazila zgrada koja je pripadala Komradu, a koja je naknadno na osnovu odluke gradskih vlasti srušena.

Bivši gradonačelnik Bihaća ranije je hapšen 2016. godine zbog sumnje na počinjenje krivičnih djela primanja mita i sprečavanja dokazivanja, podsjeća agencija Beta.

Galijašević je uhapšen prilikom preuzimanja 10.000 KM (blizu 5.000 eura) označenih novčanica od vlasnika jedne bihaćke firme.
krupljani.ba

Priliv migranata, problem o kojem se u USK najviše govori posljednjih mjeseci, a kojim su najviše pogođeni Bihać i Velika Kladuša, sve više zabrinjava i Krupljane. Naime, njihova općina koja graniči sa entitetskom linijom i jednim dijelom sa Republikom Hrvatskom postaje glavni tranzit, mahom onih koji dolaze iz pravca Bosanskog Novog.

Ne bi to izazivalo bojazan da određen broj migranata koji svakodnevno prolaze Bosansku Krupu ne ostaje na njenom teritoriju, za sada pretežno u ruralnim područjima, i naravno da Bosanska Krupa ima kapacitet i uslove za njihovo zbrinjavanje.

Trenutno ne postoje informacije koliko je migranata na području Bosanske Krupe, niti je poznato kako će se situacija odvijati u narednom periodu. Zbog toga je za sutra zakazana vanredna sjednica Općinskog vijeća koja bi trebala rezultirati pozitivnim zaključcima i mjerama sigurnosti. Na sjednicu je pozvan i policijski komesar USK.

Prije nego što su inicirali sjednicu, načelnik Bosanske Krupe Armin Halitović i predsjedavajuća OV Elvira Mehić, uputili su zahtjev za poduzimanje mjera svim relevatnim institucijama i organizacijama: Ministarstvu sigurnosti BiH, Federalnoj upravi policije, Međunarodnoj organizaciji za migracije, Službi za poslove sa strancima, Direkciji za evropske integracije, OSCE-u, UNHCR-u. U zahtjevu su izrazili zabrinutost zbog novonastale situacije i tražili da se pod hitno uključe u rješavanje problema.

Vanredna sjednica Općinskog vijeća Bosanka Krupa na kojoj se očekuje više informacija o poduzetim mjerama i narednim aktivnostima održat će se 13. novembra s početkom u 14.00 sati.

Kabinet načelnika Općine Bosanska Krupa

Danas, 11. novembra 2018. godine, Hifa Petrol otvara još jednu benzinsku pumpu u Cazinu, ovaj put na adresi Mala Lisa bb.
 

Povodom otvorenja prvih 300 kupaca će biti nagrađeno sa gratis Hplus Euro 6 gorivom u vrijednosti od 20 KM, a ostali kupci prigodnim poklonima. 

Otvorenje je planirano za 11:00 sati, ali gužve se očekuju mnogo ranije.

Bračni brodolomi sve su češći, a u Bosni i Hercegovini danas živi više od 100.000 razvedenih osoba.

Državna Agencija za statistiku navela je da se znatan rast razvoda bilježi od 2011. godine, a godišnje se razvede više od 2.000 nekad zaljubljenih parova.
 

Da zabrinjavajući trend uzima maha pokazuju i popisi stanovništva. Prema onom iz 1991. godine na 1.000 brakova bilo je 20 razvoda, a prema posljednjem iz 2013. propao je svaki deseti brak, od 1.000 „u dobru i zlu“ čak stotinu ne uspije.

Instant brakovi

Crna bračna statistika pokazuje da je posljednjih 10 godina u BiH „puklo“ 20.000 brakova.

Nažalost, ni ova godina nije bila po tome ništa bolja. Agencija za statistiku objavila je da su u prvih šest mjeseci razvedena 1.082 para, što predstavlja povećanje od 14,98 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Najveći broj parova se razvede nakon pete godine braka, više od hiljadu, no sve je više instant brakova, koji traju samo godinu.

Alarmantne brojke su i za prošlu godinu, u kojoj je razveden 1.961 par, što predstavlja povećanje od 9,13 posto u odnosu na 2016. godinu, navodi se u podacima Agencije.

- Po razvodima prednjače Tuzlanski kanton, sa 266 razvoda, zatim Unsko-sanski sa 196 te Kanton Sarajevo sa 164 razvoda. Najmanje razvedenih brakova zabilježeno je u Kantonu 10, njih pet, dok je u Zapadnohercegovačkom kantonu registriran 31 razvedeni brak. Među gradovima i općinama ističe se Mostar, gdje su se razvela 73 para, dok naprimjer u Bosanskom Petrovcu, Kladnju, Varešu, Čitluku još vjeruju u brak. Tamo nije bilo razvoda – stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Ništa bolja situacija nije ni u manjem bh. entitetu. I u RS je prošle godine svaki šesti brak završio razvodom. Princip “brzo u brak i još brže iz braka” najviše prakticiraju Banjalučani, potom parovi iz Bijeljine, Doboja, Prijedora i Teslića.

Podaci Republičkog zavoda kažu da su samo u 2016. godini okončana 294 braka, a u 2017. zabilježeno je 985 razvedenih osoba.

Brojni razlozi

Brojni su razlozi što se osobe razvode, no psiholozi, advokati i struka prvenstveno ih vidi u preljubi, finansijskim problemima, različitim uvjerenjima, izostanku strpljenja i tolerancije. No, zabrinjava da nisu rijetki slučajevi rastave zbog nasilja muškarca nad ženom.

- Često se u susretu s prvom krizom mladi bračni parovi odlučuju radije za razvod nego za njegovanje i ulaganje u partnerstvo. Mladi su danas navikli da imaju sve i čim se jave prvi problemi, oni odmah traže razvod – tvrde advokati.

Brojke

* 2.309 – 2011. godina 

* 2.294 – 2012. godina

* 2.609 – 2013. godina

* 2.686 – 2014. godina

* 2.963 – 2015. godina

Saudijska Arabija zabranila je Palestincima i izraelskim muslimanima ulazak u zemlju, i time im onemogućila priliku da hodočaste u najsvetije mjesto islama, Meku

S obzirom da Izrael i Saudijska Arabija nemaju službeno diplomatske odnose, Palestinci u Izraelu moraju podnijeti zahtjev za privremene jordanske putovnice kako bi došli u Meku. 
 

Međutim, zadnji u nizu poteza koji ograničavaju pristup Palestinaca Arapskoj Kraljevini, je da te privremene putovnice više neće biti prihvaćene.

Palestinske izbjeglice u Jordanu i Libanonu, kao i one koji žive u Izraelu, okupiranom Istočnom Jeruzalemu, nedavno su dobile zabranu dobivanja viza. Još veća ograničenja putovanja sada utječu na gotovo 3 miliona Palestinaca.

“Odluka utječe na svakog arapa i muslimana koji ima pravo na hodočašće u Meki” – izjavio je Jordanski saborski zastupnik Said Abu Mahfouz za dnevnik Middle East Eye.

Oko 6.600 ljudi iz Istočnog Jeruzalema, Zapadne obale i Gaze je bilo na Hadžu 2017. godine, a do 70.000 ih je bilo u hodočašću Umra svake godine.

Tokom mirnog okupljanja na skupu Pravda za Davida na Trgu Krajine u Banjoj Luci 227. dan, došlo je do incidenta.

Dok su se članovi grupe Pravda za Davida obraćali prisutnima neko od prolaznika im je dobacio da “ne znaju šta je religija”.
 

Nakon toga se Davor Dragičević otac ubijenog Davida uputio pred Palatu predsjednika Republike Srpske.

Prilikom dolaska, tamo ga je sačekalo policijsko obezbjeđenje i spriječilo da krene ka vratima. No, to Dragičevića nije spriječilo da Dodiku pošalje poruku, a potom prisutnim policajcima, jednom po jednom postavi kratko i jasno pitanje…

Pogledajte šta se dešavalo večeras ispred rezidencije Milorada Dodika u Banjoj Luci, u prilogu koji je objavila televizija BN…
 

Pogledajte kako je danas uhapšen Siniša Straživuk…


krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI