Iako je sezona grijanja veoma blizu, u Unsko-sanskom kantonu trenutno vlada nestašica ogrjevnog drveta, a cijene ovog energenta na tržištu enormno su porasle zbog čega su inspekcije izašle na teren.
Na tržištima svih gradova i općina u Unsko-sanskom kantonu u posljednje vrijeme skoro je nemoguće pronaći drvo za ogrjev, a rijetko prisutne količine ovog energenta dostižu rekordne cijene. Cijena metra drva, za razliku od prošlogodišnjih 70 do 80 KM, sada dostiže i do 130 KM, dok se cijena palete drva kreće od 200 do 220 KM, što je 30 do 50 KM više od prošlogodišnjih 165 do 180 KM.

S obzirom na to da se bliži sezona grijanja moguće je da će cijene dodatno rasti, a ovakva nestašica ogrjevnog drveta, po mnogima, do sada nije zabilježena. Osim toga, pojedina udruženja penzionera već su se oglasila navodeći da su njihovi članovi uredno uplatili sredstva ŠPD “Unsko-sanske šume” za ogrjevno drvo, no i dalje ga nisu dobili.

Inspekcije upućene na teren zbog “divljanja” cijena

Prije nekoliko dana, Vlada Unsko-sanskog kantona naredila je Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, Šumskom-privrednom društvu “Unsko-sanske šume” i drugim nadležnim institucijama da sačine prijedlog mjera kako bi se spriječilo divljanje cijena ogrevnog drveta. S druge strane, iz opozicije su optužili upravo aktuelnu vlast za loše gazdovanje šumama i upravljanjem ŠPD “Unsko-sanske šume”, tvrdeći da je pogodovanje pojedinim grupacijama glavni uzročnik trenutnog stanja kojeg su opisali kao “najveća nestašica i kriza kada je u pitanju ogrijev od postojanja Unsko-sanskog kantona”.

U Šumskom-privrednom društvu “Unsko-sanske šume” kažu da su ove godine, kao i svake prethodne, potpisali ugovore sa udruženjima građana, odnosno socijalno osjetljivim kategorijama, udruženjima penzionera, ratnim vojnim invalidima, porodicama šehida i drugima, o isporuci ogrjevnog drveta u iznosu od 23.051 m3.

“Zatim smo po kriterijumima odredili iznos za predračune javnim ustanovama, školama, vrtićima, i ostalima, od 8.912 m3 ogrjevnog drveta u dugom te 7.292 m3 ogijevnog drveta cijepanog. Zatim prema kriterijumima je određeno putem prodavnica uplata za fizička lica u iznosu od 4.000 m3 ogrjevnog drveta u dugom te 8.000 m3 ogrijevnog drveta cijepanog. Znači, ukupno je prema kriterijumima i ugovorima ogrijevnog drveta cijepanog i dugog utvrđeno 51.255 m3, odnosno 72.782 metra prostorna. Može se zaključiti da je ove godine plan za prodaju naprijed navedenim kategorijama veći nego svih prethodnih godina, a i cijene ogrijevnog drveta se nisu mijenjale u posljednje tri godine”, kazali su za Klix.ba u ovom preduzeću.

Brojni razlozi za nedostatak drveta i rast cijena

Prema riječima Harisa Mešića, direktora ŠPD “Unsko-sanske šume”, postoji nekoliko razloga divljanja cijena ogrijevnog drveta na tržištu Unsko-sanskog kantona.

“Vlada RS je donijela određene odluke o zabrani prometovanja određenih drvnih sortimenata sa teritorije RS u područje Federacije. Kao posljedica toga se javila manja ponuda drvnih sortimenata na našem kantonu iz RS-a, odnosno Bosanskog Novog i Prijedora, a koji su imali značajno učešće na tržištu na kantonu”, rekao je Mešić.

Kao drugi razlog on je naveo čuvanje šuma koje preuzeo ŠPD “Unsko-sanske šume” na području kantona, shodno izmjenama Zakona o šumama.

“S obzirom na to da je ŠPD za razliku od Kantonalne uprave za šumarstvo značajno bolje opremljen materijalno-tehnički, kadrovski, itd., samo čuvanje šuma je mnogo bolje. Kao posljedica toga imamo manju ponudu ogrijevnog drveta na crnom tržištu”, dodaje.

Mešić navodi i da Kantonalna uprava za šumarstvo i resorno ministarstvo nisu dali saglasnost na većinu godišnjih planova privatnih šuma na Unsko-sanskog kantona. Bez tih saglasnosti, prema njegovim riječima, nije moguća sječa niti u privatnim šumama, a dio ogrijevnog drveta iz privatnih šuma na tržištu je značajan.

“S obzirom na to da je prošle godine Republika Albanija zabranila sječu šume, a bili su veliki izvoznik ogrjevnog drveta u zemlje EU, prije svega u Italiju. Prošle godine su cijene ogrjevnog drveta koje je išlo u izvoz od privatnih poduzetnika bile 65 eura po paleti od dva metra, a cijena iste te palete trenutno sad iznosi preko 90 eura. Cijena za izvoz takođe diktora cijenu na kantonu. Čim je manja ponuda ogrijevnog drveta na tržištu, a potražnja i dalje ista, cijena raste”, naveo je za kraj Mešić.

klix.ba

Korištenje mobitela na nastavi postala je sasvim normalna aktivnost učenika širom svijeta pa i u našoj zemlji. Problem nastaje kada na taj način ometaju i ugrožavaju obrazovni proces, što se, saznajemo, dešava gotovo svakodnevno. Stoga smo pitali stručnjake treba li u bh. školama ograničiti ili zabraniti upotrebu mobitela, po uzoru na pojedine evropske zemlje.

Ne postoje jasno propisani pravilnici o korištenju mobitela u osnovnim i srednjim školama u Federaciji BiH, dok je u RS-u nešto drugačija situacija. Pojedine škole u FBiH ograničile su upotrebu mobitela na osnovu internih odluka, dok ni u jednom kantonu ne postoje smjernice o korištenju mobitela na nastavi.

Ograničiti upotrebu

Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo, smatra kako je potrebno održavati okrugle stolove na kojima bi roditelji, stručnjaci, psiholozi i nastavnici razmatrali eventualno ograničenje upotrebe mobitela u bh. školama.

“Danas svako dijete ima mobitel i, nažalost, dešava se da ga koriste za fotografisanje, snimanje ili dopisivanje na nastavi, što nikako nije uredu. Mi nismo za potpunu zabranu korištenja mobitela, jer zbog današnje sigurnosne situacije učenici se moraju javljati svojim roditeljima. Međutim, potrebno nam je ograničenje upotrebe mobitela, i to jednoobrazno. Ne može u jednoj školi postojati zabrana, a u drugoj da svi slobodno koriste mobitele. Moramo kroz zakon i pravilnik regulisati korištenje mobitela na nastavi”, kazao nam je Sivro.

On dodaje kako učenicima treba ograničiti korištenje mobitela, osim u slučajevima kada im trebaju za prikupljanje određenih podataka, posebno na časovima informatike.

“Nadležna ministarstva bi trebala kroz svoje redovne konsultacije školama, nastavnicima i roditeljima dati instrukciju u kojoj će jasno propisati ograničenje upotrebe mobitela. Škole ne bi trebale same od sebe uvoditi zabrane. Neprihvatljiv je takav način. Potrebno nam je jedinstveno rješenje”, istakao je Sivro.

Iz Federalnog ministarstva obrazovanja BiH potvrdili su nam kako se korištenje mobitela u školama uglavnom uređuje na nivou škola, odnosno propisuje pravilima škola.

“Mi pozdravljamo sve do sada provedene aktivnosti u vezi s uvođenjem jasnih pravila korištenja mobilnih telefona u školama te se nadamo da će sva nadležna kantonalna ministarstva obrazovanja dati određene smjernice školama kako da eventualno pristupe optimalnom rješavanju ovog pitanja. Naš stav jeste da, u svakom slučaju, trebaju postojati izvjesna pravila u školama koja će osigurati da korištenje mobitela ne ometa nastavni proces, odnosno odgojno-obrazovni rad u školi”, odgovorili su nam iz Federalnog ministarstva obrazovanja BiH.

S druge strane, prema Zakonu o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS-a, zloupotreba mobilnih telefona za vrijeme nastave i snimanje videoklipova za vrijeme boravka u školi i njihova daljnja distribucija smatra se težom povredom dužnosti učenika.

“Za ovu vrstu povrede dužnosti učeniku može biti izrečen ukor direktora, ukor nastavničkog vijeća ili premještanje iz jedne u drugu najbližu školu”, kazali su nam iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.

Također i Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju RS-a kao teža povreda obaveze učenika definisana je zloupotreba korištenja mobilnih telefona u školi, s tim da se u ovom slučaju učeniku može izreći isključenje iz škole.

Korištenje mobitela u školi je pitanje o kojem raspravljaju roditelji i uprave škola širom Evrope i Amerike. Naprimjer, Francuska je u julu ove godine uvela zabranu korištenja mobitela u osnovnim školama, što je bilo predizborno obećanje predsjednika Emmanuela Macrona.

Utjecaj na psihu učenika

Psihologinja i psihoterapeutica Armina Čerkić govori nam kako su Amerikanci počeli zabranjivati upotrebu mobitela u školama, jer su primijetili da u velikoj mjeri utječu na smanjenje pažnje učenika tokom nastave.

“U 2015. godini vršeno je istraživanje u Velikoj Britaniji koje je pokazalo kako su učenici kojima je bilo zabranjeno korištenje mobitela tokom nastave imali bolje rezultate na testovima znanja. Također, rađena su i istraživanja o korisnosti mobitela u procesu nastave i rezultati su pokazali da mobiteli, naročito pristup internetu, mogu imati pozitivan utjecaj na učenike, ali je potrebna velika uključenost nastavnika u pružanju smjernica i superviziji učenika”, kazala nam je Čerkić.

Ona smatra kako je u osnovnim školama u BiH potrebno podržati nastavno osoblje u korištenju tehnologije pri radu, a u cilju unapređenja procesa nastave.

Prema mišljenju psihologinje i psihoterapeutice Nermine Vehabović-Rudež, iz perspektive roditelja djeci su potrebni mobiteli u školama radi komunikacije. Međutim, kako kaže, iz ugla psihologije nije dobro da djeca tokom nastave imaju mobitele kod sebe.

“Učenici zbog mobitela gube koncentraciju, ne učestvuju u nastavi i umjesto da razvijaju svoju psihu kroz interaktivni rad s drugom djecom i nastavnicima, postaju sve više usamljenici. Osim toga, dokazano je kako nekontrolisano korištenje mobitela djeluje na mozak djeteta. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je tehnologija veoma bitna za modernog čovjeka i korištenje tehnologija u školi je neophodno, ali uz stručno vođenje”, ističe Vehabović-Rudež.

Saradnja i usklađenost nastavnika i roditelja, kažu psiholozi, ključna je za dobrobit djece kada je riječ o korištenju mobitela u školi.

“Oni su direktno odgovorni za zdrav psihički razvoj djece. Ne možemo dati odgovornost djeci koliko će i kako koristiti mobitele jer oni to ne mogu samostalno odlučiti. Odrasli trebaju kontrolirati i dozirati korištenje mobitela za dobrobit djece”, istakla je Vehabović-Rudež.

Naši sagovornici zaključuju kako se popularni elektronski uređaji mogu iskoristiti za poticaj djece u obrazovanju, ali da se mora stati ukraj korištenju mobitela ispod klupe.

klix.ba

Unsko-sanski kanton ima vrlo povoljan geostrateški položaj. Osim blizine Evropske unije i Jadrana, posjeduje ogromni prirodni i turistički potencijal kojeg treba staviti u funkciju razvoja ovog kraja. Upravo zbog toga, Unsko-sanski kanton zaslužuje civilni aerodrom u Bihaću i obnovu Unske pruge, koja bi ovaj dio Bosne i Hercegovine povezala sa susjednom Republikom Hrvatskom, ali i ostatkom svijeta, te stvorila povoljan ambijent za unapređenje teretnog željezničkog prometa i razmjene trgovinskih roba.

NAJKRAĆA ŽELJEZNIČKA VEZA IZMEĐU KOPNENE I JUŽNE HRVATSKE
 

To je pruga s najnižim prijevojem na relaciji Jadran – zaleđe, a revitalizacija bi se mogla odvijati po programu Željeznica Bosne i Hercegovine ili Hrvatskih željeznica, a u širem kontekstu i potreba Mađarske na relaciji od Budimpešte, Zagreba, Bihaća, do Splita ili Zadra prema italijanskoj luci Bari i dalje. Vrijednost željezničke infrastrukture nekadašnje Unske pruge procjenjuje se na preko 2,5 milijarde maraka. Unska pruga omogućava pogled na prelijepi krajolik, a prolazi kroz 36 tunela i sadrži brojne vijadukte i dva mosta preko Une, čije je korito prati pedesetak kilometara.

Unska pruga državnu granicu s Republikom Hrvatskom prelazi sedam puta. Nakon izbijanja rata na tlu bivše Jugoslavije, saobraćaj je ovom prugom zamro, a poslije rata se ništa nije promijenilo. Osim što je prije 17 godina potpisan sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o njenoj obnovi, prilikom čega je prošao prvi poslijeratni putnički voz od Zagreba do Knina, a pokazalo se i jedini do danas. Prošlo je i nekoliko teretnih vozova, a onda je pruga u potpunosti zaboravljena i ostavljena da se bori sa zubom vremena.
 

U tom kontekstu, za Upravu Željeznica Federacije BiH i privredna društva u Unsko-sanskom kantonu ovih dana stižu dobre vijesti iz Uprave Luke Zadar, čiji je većinski vlasnik kineski partner “Luxury Real Estate”. Unska pruga najkraća je željeznička veza između kopnene i južne Hrvatske, a ide preko teritorija Unsko-sanskog kantona i od neprocjenjivog je značaja za srednjodalmatinske luke, posebno zadarsku, u koju je kao većinski vlasnik ovih dana i zvanično ušao kineski partner koji je spreman na dokapitalizaciju lučkih kapaciteta, te obnovu jednog kraka Ličke, ali i Unske pruge.

Projektom obnove i modernizacije oštećene Unske pruge od Knina do državne granice s Bosnom i Hercegovinom nakon dvadeset i više godina ponovno bi se uspostavio teretni saobraćaj i omogućio transport roba iz Jugoistočne Evrope do jadranskih luka u Zadru, Šibeniku i Splitu. Kineski partneri prepoznali su Luku Zadar kao dio važnog kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”, pa je i ulazak kineskog kapitala u vlasničku strukturu zadarske luke logičan potez, a također i sama ideja za obnovu Unske pruge.

“To je nama jedan od sudbinskih pravaca preko kojeg očekujemo značajniji promet, a onda preko toga ćemo i ostvarivati značajnije prihode jer naš partner ulaže velika sredstva iz kojih očekuje da će ostvariti određeni finansijski efekti. Dnevno imamo upite za terete koje, nažalost, ne možemo organizirati, tako da smo mi zainteresirani da se ova pruga što prije obnovi”, kaže Nikola Dragičević, direktor Luke Zadar.

S tim su ciljem u Udruženju luka Hrvatske s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske organizirali intenzivnije pregovore oko obnove hrvatskog dijela Unske pruge. Obnova oštećene dionice Unske pruge, ističe Dragičević, nije upitna.

Ako kineski partner, koji je i većinski vlasnik Luke Zadar, dokapitalizacijom u njene kapacitete sredstva uloži u obnovu oštećene Unske pruge na području Hrvatske, to bi nakon više od dvadeset godina značilo ponovnu uspostavu teretnog saobraćaja ovim željezničkim koridorom i transport roba iz zemalja Jugoistočne Evrope u srednjodalmatinske luke Zadar, Šibenik i Split. U Hrvatskoj gospodarskoj komori Unsku prugu smatraju izuzetno važnom za privredu srednje Dalmacije. Ovom se prugom prije rata prevozilo milion i po putnika i 4 miliona tona roba, a mnogi smatraju kako ona i danas ima značajnu perspektivu i može postati pokretač ekonomskog razvoja za obje zemlje.
 

“Ta inicijativa predlaže i formiranje zajedničkog operativnog tijela koje će analizirati trenutno stanje i napraviti elaborat koji je upravo u pripremi. Ugovor je potpisan, sporazumi su potpisani i mi smo krenuli raditi. Vjerujem da ćemo jako brzo imati rezultate tog elaborata”, kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za promet.

OGROMAN ZNAČAJ I POTENCIJAL ZA UNSKO-SANSKI KANTON

Nakon niza sastanaka i konferencija, ministri prometa i komunikacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su zajedničku inicijativu Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske o što skorijoj obnovi, modernizaciji i stavljanju u funkciju Unske pruge. Uprava ŽFBiH podržava svaku inicijativu za revitalizaciju Unske pruge, pa tako i izradu Studije izvodljivosti za odabir optimalnih varijanti modernizacije dalmatinskih željezničkih pruga. Željeznice Federacije BiH i luke Zadar, Šibenik i Split traže da se odmah počne s aktivnostima za uspostavu barem teretnog saobraćaja na dionici pruge Martin Brod – Knin, koju su Hrvatske željeznice prije osam godina jednostrano zatvorile za saobraćaj.

“Naš kanton, kao i cijela Bosna i Hercegovina, raspolaže s prirodnim bogatstvima i rudama kao što su gips, kameni ugalj, kvarc, boksit i mangan, gdje bi sigurno i ti tereti našli put za srednjodalmatinske luke. Naše su procjene da bi se tu kretalo oko 500.000 tona, što znači da, kada ta dva izvorišta tereta pogledate, to je skoro do milion tona roba tranzita kroz naše područje”, kaže Samir Alagić, direktor bihaćkog područja infrastrukture Željeznica Federacije BiH.

Uspostavom teretnog saobraćaja omogućilo bi se i otvaranje robnih terminala na području kantona koji bi unaprijedili ovdašnju privredu. Interes zemalja Dalekog istoka, prevashodno Kine, jeste skratiti putovanje svojih roba i koristiti ovaj željeznički koridor kao najkraći pravac. Osiguranjem prohodnosti i puštanjem u saobraćaj Unske pruge u cijeloj dužini lakše bismo došli do neophodnih sredstava iz EU fondova za njenu potpunu obnovu i tehničko unapređenje. A o mogućnostima uspostavljanja dodatnih redovnih željezničkih linija na obnovljenoj trasi Unske pruge, u čiju je revitalizaciju Vlada Federacije BiH uložila 2,3 miliona KM, s menadžmentom bihaćke direkcije Željeznica Federacije BiH ovih dana razgovarao je kantonalni premijer Husein Rošić.
 

Pokretanje željezničke linije Sarajevo – Bihać, prema riječima menadžmenta Željeznica Federacije BiH, pokazalo se kao jedan od najisplativijih projekata. Iz Bihaća ka Sarajevu vozom je u tom periodu putovalo oko 2.000 putnika, ali konkretni pokazatelji bit će dostupni u kvartalnom izvještaju Željeznica FBiH, kaže direktor Alagić.

VLADA I GRADOVI POPRAVIT ĆE INFRASTRUKTURU NA SVOM TERITORIJU

Kako stvari trenutno stoje, na ovom već obnovljenom dijelu Unske pruge velike izglede za skoro pokretanje redovnog putničkog voza ima linija na relaciji Bosanski Novi – Bihać, što je u Bihaću već nagovijestio federalni premijer Fadil Novalić na dočeku prvog talgo-voza iz Sarajeva. Revitalizacija Unske pruge pruža Unsko-sanskom kantonu nove razvojne prilike kad su u pitanju prijevoz robe i putnika, a ovih je dana nakon interesiranja kineskih investitora za njenu obnovu to dospjelo u samu žižu javnosti. To bi na neki način, smatraju u Unsko‑sanskom kantonu, oživjelo ovaj dio Bosne i Hercegovine koji je sve vrijeme od osamostaljenja naše zemlje, rata, poratnog perioda pa do danas u potpunosti odsječen od ostatka svijeta kada je u pitanju željeznička povezanost.

Tokom sastanka premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić ističe da je Kanton spreman sufinansirati neophodne radove koji su uvjet i za sigurnost u odvijanju saobraćaja, ali i za skraćivanje vremena vožnje.

“Željeznice Federacije BiH sufinansirale bi uređenje prijelaza s 50 posto sredstava, a Unsko‑sanski kanton bi se, u dogovoru s predstavnicima općina i gradova, uključio u sufinansiranje. Potrebni iznos dostiže cifru od 300.000 maraka po pružnom prijelazu i prevelik je za budžete lokalnih zajednica. Željeznički promet u interesu je građana i razvoja ovog dijela naše zemlje i moramo se, u skladu s mogućnostima, uključiti u to. Redovna linija na relaciji Bihać – Bosanski Novi bila bi posebno značajna za učenike i radnike iz Bosanske Otoke i Bosanske Krupe. Kako bi ovaj projekt zaživio, potrebno je instalirati pružne prijelaze i mi smo spremni da se uključimo u to i da zajednički nastupamo prema višim nivoima kako bi se osigurala potrebna sredstva”, kazao je premijer Rošić.

Dakle, Unsko-sanski kanton sa svojim općinama i gradovima revitalizirao bi ostatak željezničke infrastrukture na dijelu Unske pruge koji prolazi kroz ovaj kanton, na čemu se već, prema Rošićevim riječima, uveliko radi, a nakon što bi Republika Hrvatska putem sredstava kineskih investitora na svojoj strani uradila isto, Unska pruga u potpunosti bi bila spremna da oživi i donese nekadašnji sjaj, kako ovom dijelu Bosne i Hercegovine, tako i pomalo zapuštenoj i zaboravljenoj Lici, kroz koju prolazi dobar dio ove pruge.
krupljani.ba

Devetogodišnjem Emiru Buzi iz Visokog hitno je potrebna pomoć svih Bosanaca i Hercegovaca. Dječaku je dijagnosticiran veoma rijedak oblik raka limfnih žlijezda koji se uspješno liječi, ali je za to potrebna velika suma novca.

Da ljudskoj dobroti nema kraja, pokazao je još jednom vlasnik firme Pilana Horozović, Šefik Horozović.
 

Horozović je danas uplatio 5.000 KM za liječenje Emira Buze. Teško je napisati riječi zahvale za ovakav gest, osim da se dobre namjere i djela nikada ne zaboravljaju.

Hvala od srca, Šefiku Horozoviću.

Podsjećamo, Šefik je već nebrojeno puta učestovao u raznim akcijama pomoći, posebno najmlađima i djeci.

Neka nas ovakvi ljudi potaknu da budemo bolji i da pomažemo onima koji si ne mogu pomoći sami – jer to i je smisao svega, zar ne?


krupljani.ba

Horor od kojeg se ledi krv u žilama dogodio se u selu Velići između Bosanske Krupe i Bužima. Kako saznajemo, Sabahudin Velić (33) prekjučer se iz Bosanske krajine Škodom dovezao do Sarajeva i iz ulice Hamdije Kreševljakovića mobitelom pozvao policiju i rekao da je sjekirom ubio svoju 60-godišnju majku Nasihu te je pozvao da dođe po njega.

Prepolovio tijelo

Nakon toga, na prijavljenu lokaciju upućena je policijska patrola koja je s velikim oprezom pristupila osumnjičenom i uhapsila ga. Kada su ga doveli u stanicu, Sabahudin je, saznajemo od izvora bliskog istrazi, potpuno hladan kazao da je majku zaklao i da je prepolovio njeno tijelo.

Kako je saslušanje odmicalo, istražitelji su čuli detalje zločina koji ih je veoma potresao. Naime, osumnjičeni je na zaprepaštenje isljednika kazao da je desetak dana sjekao i jeo dijelove tijela nesretne žene, dok je ostatak, navodno, rasparčao, zapalio, a potom zakopao na različitim lokacijama oko kuće.
 

Istražitelji nisu mogli vjerovati šta čuju pa su isprva njegove izjave uzeli s rezervom. Kako nam je otkrio izvor blizak istrazi, kada su pitali Sabahudina zašto je ubio majku, on je kazao da je pod utjecajem crne magije, takozvanih sihira, te da su mu četiri džina dolazila pred oči i da su mu naredili da to učini!

Rekonstrukcija zločina

Nakon ove jezive izjave sarajevski policajci su odmah kontaktirali kolege iz MUP-a USK, koji su cjelu noć provjeravali vjerodostojnost izjave kanibala, a u međuvremenu je i njegov brat V. I. nazvao pripadnike MUP-a USK te kazao da sumnja da je Sabahudin ubio majku i da mu je to saopćio putem telefona prije nego što se predao policiji.

Tokom noći Sabahudin je prevezen u Bosansku Krupu, gdje je odveden na rekonstrukciju zločina da bi pokazao gdje se nalaze dijelovi tijela njegove majke, ali se nije mogao sjetiti tačnih lokacija. Nekoliko bagera prekopavalo je okolinu kuće Velića i širi lokalitet, a jučer popodne pronađeni su dijelovi tijela nesretne žene.
 

Mještani su verbalno i fizički napadali novinarske ekipe koje su pokušavale snimiti uviđaj. Kada su krajiški istražitelji i tužioci shvatili s čim se suočavaju, zatvorili su šire područje i zabranili svaki pristup mjestu zločina.

Naređeno psihijatrijsko vještačenje

Dežurni tužilac rukovodio je uviđajem, koji je trajao cjeli dan. Sarajevski policajci su mu dostavili službenu zabilješku, kao i prvu izjavu osumnjičenog. Kako nezvanično saznajemo, Velić, navodno, pati od određene duševne bolesti. On je nakon rekonstrukcije odveden u Tužilaštvo USK, gdje je ponovo saslušan. Tužilac je naredio i njegovo timsko psihijatrijsko vještačenje da bi se utvrdilo je li uračunjiv.
krupljani.ba

Povodom miješanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u izbornu kampanju u našoj zemlji i tvrdnji da „neko iz BiH rado i lako gazi Ustav Srbije“, oglasio se kandidat SDA za člana Predsjednišva BiH Šefik Džaferović.

“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne treba da brine da će neko iz Bosne i Hercegovine ugrožavati Srbiju. To se nikada kroz historiju nije događalo. Obrnuto jeste bilo. Ne tako davno. Unatoč svemu, mi želimo graditi bolje dobrosusjedske odnose sa Srbijom, na bazi ravnopravnosti i bolje odnose između bošnjačkog i srpskog naroda.

Vučić mora znati da Bošnjake nikada i ničim ne može spriječiti da imaju poseban odnos prema Sandžaku. Sandžak je u srcima svih Bošnjaka i tako će ostati. Poštovaćemo Srbiju tačno onoliko koliko Srbija poštuje Bosnu i Hercegovinu i nastavićemo da volimo Sandžak.

S Vučićem se mogu složiti da bh. entitet RS i Sandžak nisu isti. Sandžak je historijska regija u kojoj su Bošnjaci autohtono stanovništvo, a entitet RS je nastao kao proizvod agresije na Bosnu i Hercegovinu, etničkog čišćenja, teških zločina, uključujući i genocid, koje su počinile Miloševićeva, Karadžićeva i Mladićeva vojska i policija.

Umjesto što se bavi poređenjima bh. entiteta RS i Sandžaka, svrsishodnije bi bilo da Vučić inicira vlasti Srbije da, nakon decenija ignorantskog i diskriminatornog odnosa prema sandžačkim Bošnjacima, povećaju ulaganja u infrastrukturu ovog područja i tamošnjem stanovništvu omogući bolje uvjete za život.

(Vijesti.ba)

U rješenjima koja su im potpisana jasno stoji da ih je ŠPD dužan zaposliti, ali im nova radna mjesta nisu ponuđena ni nakon dva mjeseca od otkaza

Lugari ili većina njih iz Kantonalne uprave za šumarstvo koji su trebali biti prebačeni u ŠPD „Unsko-sanske šume“ prije dva mjeseca dobili su otkaze.

Provesti naloge

Kantonalnoj upravi za šumarstvo više nisu potrebni, a u ŠPD-u još nisu provedeni nalozi izvršne i zakonodavne vlasti nakon usvajanja Zakona o šumama.

Ogorčeni situacijom u kojoj su se našli ne svojom voljom, lugari Šumske uprave USK nedavno su se u znak protesta okupili ispred zgrade Kantonalne vlade. U rješenjima koja su im potpisana jasno stoji da su ih ŠPD „Unsko-sanske šume“ dužne zaposliti, ali im nova radna mjesta nisu ponuđena ni nakon dva mjeseca od otkaza.  Odjavljeni su iz Porezne uprave, nisu dobili plaće, ali ni otpremnine.
 

U Vladi kažu da očekuju da će se proces brzo završiti jer više nemaju zakonske osnove da produžavaju rokove niti bi to Skupština htjela ponovo uraditi.

Zašto ŠPD do sada nije preuzeo ove uposlenike i hoće li to realizirati u ovom poduzeću nismo uspjeli saznati jer je direktor na godišnjem odmoru. Međutim, nakon istupa lugara koji su dobili otkaz Vlada je donijela zaključak kojim obavezuje ŠPD „Unsko – sanske šume“ da u narednih osam dana u radni odnos primi 30 čuvara šuma.

Na prošlosedmičnom sastanku s predstavnicima Uprave „Šum“a, kojem nije prisustvovao direktor preduzeća, dogovoreno je da će tokom ove sedmice biti riješen status lugara, no to se nije desilo.

Prema riječima resornog ministra Dragana Polimanca, procedura se mora završiti.

Slovo zakona

– Ti ljudi po slovu zakona koji je promijenjen prošle godine moraju biti zaposleni u ŠPD. To je obaveza koja je ustanovljena zakonom i to im niko ne može osporiti. Zato je i naloženo svim stranama u ovom procesu da tome pristupe bez odlaganja – kazao je Polimanac.

Završiti proces   

– Sazvao sam menadžment ŠPD-a, ali niko se nije pojavio. Zato smo na tom sastanku zadužili resornog ministra da pripremi  informaciju i naredbu prema odluci Skupštine USK da ŠPD završi taj proces – kazao je kantonalni premijer Husein Rošić.
krupljani.ba

Najmanje 25 osoba je poginulo na Filipinima nakon što je tajfun Mangkut zahvatio tu zemlju uzrokujući klizišta u planinskim dijelovima, izjavio je danas zvaničnik Frensis Tolentino.

Tolentino je rekao da je 20 ljudi nastradalo u klizištu u regionu Kordiljera na otoku Luzon, a četiri u obližnjoj provinciji Nueva Vizkaja.  

Jedan smrtni slučaj prijavljen je u provinciji Ilokos Sur.

On kaže da broj poginulih govori o situaciji u ugroženim područjima te da još pristižu izvještaji iz drugih regiona na sjeveru Luzona pogođenih tajfunom.
avaz.ba

Tropska oluja Florens postepeno slabi, nakon što je u petak pogodila američku atlantsku obalu kao uragan. No, patnjama miliona Amerikanaca ne nadzire se kraj jer se očekuju velike poplave.

- U ovakvoj oluji pljuskovi su biblijskih razmjera, a nivo vode na nekim mjestima prelazi pola metra - rekao je guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper (Roy Cooper).

U Sjevernoj Karolini već su pale rekordne količine kiše, a prema prognozama, padat će još.

- Nakon uragana uslijedila je poplava - rekao je guverner Južne Karoline Henri Mekmaster (Henry McMaster).

Više od milion ljudi napustilo je svoje domove, a stanovnike koji su ostali na tim područjima spasioci izvlače čamcima i helikoptera.

Mnoge ceste su zatvorene, a vlasti upozoravaju na opasnost od odrona, tornada i poplava koje ugrožavaju nasipe i mostove dok rijeke i potoci naglo bujaju.

Više od milion kuća i poslovnih prostora ostalo je bez električne energije u Sjevernoj i Južnoj Karolini.

Prema izvještajima, na području Sjeverne Karoline poginulo je najmanje 13 osoba, a strahuje se da je broj žrtava i veći.

Veliki problem predstavljaju i provalnici.

Bijela kuća saopćila je da je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) odobrio dodjelu federalnih sredstava nekim pogođenim okruzima. Osim toga, Tramp uskoro namjerava obići pogođeno područje.
avaz.ba

Dječak Jasmin, 5-godišnjak iz Bihaća, veselo je dijete čiju sreću i osmijeh često brišu poteškoće u razvoju mozga, te učestali epileptični napadi.
 
 

Ovom dječaku je uspostavljeno više dijagnoza, a one su: Epilepsia (Sy Lennox - Gastaut), Microcephalia, Ventriculomegalia, Leucomalatio frontotemporoparietalis bil., te usporen PMR.

Do sada se je liječio u Tuzli, Sarajevu i Sloveniji, ali nažalost bezuspješno. Maleni Jasmin živi sa roditeljima u iznajmljenom stanu od plaće oca koji radi kao konobar. Jasmin je dijete s posebnim potrebama koje iziskuju puno više novca nego što to njegova porodica ima. Koristi posebu terapiju, kuha mu se i posebna hrana, a samo pelena mu treba od 7 do 10 dnevno.

"Kao i svaki roditelji, i mi za svoje dijete želimo samo najbolje", kaže Jasminov otac i objašnjava kako lijek i nada za izlječenje Jasminove epilepilsije ipak postoje. U Turskoj, u Memorial Şişli bolnici.

Otac je kontaktirao Memorial Şişli bolnicu u Istanbulu, gdje su mu oni dali predračun za pretrage, kako bi oni onda odlučili koji oblik liječenja je najbolji za malenog Jasmina.

U pretrage spadaju:

-Konsultacije kod doktora
-Kranalni MRI pod anestezijom
-EEG 24satno snimanje pod anestezijom

Sve to, avionske karte, uključujući smještaj i hranu, ukupno bi iznosilo oko 8 000 €. Nakon što se obave sve pretrage, doktori će dati konačnu cifru za Jasminovo dalje liječenje.

Na račun Jasminovog oca već je pristiglo 5 300 KM, dok je na račun Humanitarne organizacije "4Life" koja se uključila u akciju prikupljanja novca za Jasminovo liječenje do sada uplaćeno 255 €.
cazin.net

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI