Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona lišili su slobode bivšeg gradonačelnika Bihaća Emdžada Galijaševića, potvrdio je za bh. medije Galijaševićev advokat Ilijas Midžić.

-“On me jutros nazvao na telefon i rekao mi da su pripadnici MUP-a došli i priveli ga”, rekao je advokat Midžić.

Osim Galijaševića, uhapšene još četiri osobe, među njima i predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Bihać.

-“Lišeni su slobode zbog postojanja osnove sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja i ovlasti i primanje dara i drugih oblika koristi. U toku je kriminalistička istraga koju predvodi nadležni tužilac”, kazala je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a Unsko-sanskog kantona.

Galijašević je uhapšen zbog sumnje u počinjenje krivičnog djela koje se odnosi na malverzacije u vezi s izgradnjom zgrade Javnog komunalnog preduzeća Komrad. Krajem 2015. godine Federalna uprava policije (FUP) je po nalogu Tužilaštva USK-a pretresla prostorije Gradske uprave grada Bihaća i JKP Komrad.

Galijašević je u slučaju “Komrad” osumnjičen da je kao gradonačelnik Bihaća zloupotrijebio položaj prilikom prodaje zemljišta na kojem se nalazila zgrada koja je pripadala Komradu, a koja je naknadno na osnovu odluke gradskih vlasti srušena.

Bivši gradonačelnik Bihaća ranije je hapšen 2016. godine zbog sumnje na počinjenje krivičnih djela primanja mita i sprečavanja dokazivanja, podsjeća agencija Beta.

Galijašević je uhapšen prilikom preuzimanja 10.000 KM (blizu 5.000 eura) označenih novčanica od vlasnika jedne bihaćke firme.
krupljani.ba

Priliv migranata, problem o kojem se u USK najviše govori posljednjih mjeseci, a kojim su najviše pogođeni Bihać i Velika Kladuša, sve više zabrinjava i Krupljane. Naime, njihova općina koja graniči sa entitetskom linijom i jednim dijelom sa Republikom Hrvatskom postaje glavni tranzit, mahom onih koji dolaze iz pravca Bosanskog Novog.

Ne bi to izazivalo bojazan da određen broj migranata koji svakodnevno prolaze Bosansku Krupu ne ostaje na njenom teritoriju, za sada pretežno u ruralnim područjima, i naravno da Bosanska Krupa ima kapacitet i uslove za njihovo zbrinjavanje.

Trenutno ne postoje informacije koliko je migranata na području Bosanske Krupe, niti je poznato kako će se situacija odvijati u narednom periodu. Zbog toga je za sutra zakazana vanredna sjednica Općinskog vijeća koja bi trebala rezultirati pozitivnim zaključcima i mjerama sigurnosti. Na sjednicu je pozvan i policijski komesar USK.

Prije nego što su inicirali sjednicu, načelnik Bosanske Krupe Armin Halitović i predsjedavajuća OV Elvira Mehić, uputili su zahtjev za poduzimanje mjera svim relevatnim institucijama i organizacijama: Ministarstvu sigurnosti BiH, Federalnoj upravi policije, Međunarodnoj organizaciji za migracije, Službi za poslove sa strancima, Direkciji za evropske integracije, OSCE-u, UNHCR-u. U zahtjevu su izrazili zabrinutost zbog novonastale situacije i tražili da se pod hitno uključe u rješavanje problema.

Vanredna sjednica Općinskog vijeća Bosanka Krupa na kojoj se očekuje više informacija o poduzetim mjerama i narednim aktivnostima održat će se 13. novembra s početkom u 14.00 sati.

Kabinet načelnika Općine Bosanska Krupa

Danas, 11. novembra 2018. godine, Hifa Petrol otvara još jednu benzinsku pumpu u Cazinu, ovaj put na adresi Mala Lisa bb.
 

Povodom otvorenja prvih 300 kupaca će biti nagrađeno sa gratis Hplus Euro 6 gorivom u vrijednosti od 20 KM, a ostali kupci prigodnim poklonima. 

Otvorenje je planirano za 11:00 sati, ali gužve se očekuju mnogo ranije.

Bračni brodolomi sve su češći, a u Bosni i Hercegovini danas živi više od 100.000 razvedenih osoba.

Državna Agencija za statistiku navela je da se znatan rast razvoda bilježi od 2011. godine, a godišnje se razvede više od 2.000 nekad zaljubljenih parova.
 

Da zabrinjavajući trend uzima maha pokazuju i popisi stanovništva. Prema onom iz 1991. godine na 1.000 brakova bilo je 20 razvoda, a prema posljednjem iz 2013. propao je svaki deseti brak, od 1.000 „u dobru i zlu“ čak stotinu ne uspije.

Instant brakovi

Crna bračna statistika pokazuje da je posljednjih 10 godina u BiH „puklo“ 20.000 brakova.

Nažalost, ni ova godina nije bila po tome ništa bolja. Agencija za statistiku objavila je da su u prvih šest mjeseci razvedena 1.082 para, što predstavlja povećanje od 14,98 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Najveći broj parova se razvede nakon pete godine braka, više od hiljadu, no sve je više instant brakova, koji traju samo godinu.

Alarmantne brojke su i za prošlu godinu, u kojoj je razveden 1.961 par, što predstavlja povećanje od 9,13 posto u odnosu na 2016. godinu, navodi se u podacima Agencije.

- Po razvodima prednjače Tuzlanski kanton, sa 266 razvoda, zatim Unsko-sanski sa 196 te Kanton Sarajevo sa 164 razvoda. Najmanje razvedenih brakova zabilježeno je u Kantonu 10, njih pet, dok je u Zapadnohercegovačkom kantonu registriran 31 razvedeni brak. Među gradovima i općinama ističe se Mostar, gdje su se razvela 73 para, dok naprimjer u Bosanskom Petrovcu, Kladnju, Varešu, Čitluku još vjeruju u brak. Tamo nije bilo razvoda – stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Ništa bolja situacija nije ni u manjem bh. entitetu. I u RS je prošle godine svaki šesti brak završio razvodom. Princip “brzo u brak i još brže iz braka” najviše prakticiraju Banjalučani, potom parovi iz Bijeljine, Doboja, Prijedora i Teslića.

Podaci Republičkog zavoda kažu da su samo u 2016. godini okončana 294 braka, a u 2017. zabilježeno je 985 razvedenih osoba.

Brojni razlozi

Brojni su razlozi što se osobe razvode, no psiholozi, advokati i struka prvenstveno ih vidi u preljubi, finansijskim problemima, različitim uvjerenjima, izostanku strpljenja i tolerancije. No, zabrinjava da nisu rijetki slučajevi rastave zbog nasilja muškarca nad ženom.

- Često se u susretu s prvom krizom mladi bračni parovi odlučuju radije za razvod nego za njegovanje i ulaganje u partnerstvo. Mladi su danas navikli da imaju sve i čim se jave prvi problemi, oni odmah traže razvod – tvrde advokati.

Brojke

* 2.309 – 2011. godina 

* 2.294 – 2012. godina

* 2.609 – 2013. godina

* 2.686 – 2014. godina

* 2.963 – 2015. godina

Saudijska Arabija zabranila je Palestincima i izraelskim muslimanima ulazak u zemlju, i time im onemogućila priliku da hodočaste u najsvetije mjesto islama, Meku

S obzirom da Izrael i Saudijska Arabija nemaju službeno diplomatske odnose, Palestinci u Izraelu moraju podnijeti zahtjev za privremene jordanske putovnice kako bi došli u Meku. 
 

Međutim, zadnji u nizu poteza koji ograničavaju pristup Palestinaca Arapskoj Kraljevini, je da te privremene putovnice više neće biti prihvaćene.

Palestinske izbjeglice u Jordanu i Libanonu, kao i one koji žive u Izraelu, okupiranom Istočnom Jeruzalemu, nedavno su dobile zabranu dobivanja viza. Još veća ograničenja putovanja sada utječu na gotovo 3 miliona Palestinaca.

“Odluka utječe na svakog arapa i muslimana koji ima pravo na hodočašće u Meki” – izjavio je Jordanski saborski zastupnik Said Abu Mahfouz za dnevnik Middle East Eye.

Oko 6.600 ljudi iz Istočnog Jeruzalema, Zapadne obale i Gaze je bilo na Hadžu 2017. godine, a do 70.000 ih je bilo u hodočašću Umra svake godine.

Tokom mirnog okupljanja na skupu Pravda za Davida na Trgu Krajine u Banjoj Luci 227. dan, došlo je do incidenta.

Dok su se članovi grupe Pravda za Davida obraćali prisutnima neko od prolaznika im je dobacio da “ne znaju šta je religija”.
 

Nakon toga se Davor Dragičević otac ubijenog Davida uputio pred Palatu predsjednika Republike Srpske.

Prilikom dolaska, tamo ga je sačekalo policijsko obezbjeđenje i spriječilo da krene ka vratima. No, to Dragičevića nije spriječilo da Dodiku pošalje poruku, a potom prisutnim policajcima, jednom po jednom postavi kratko i jasno pitanje…

Pogledajte šta se dešavalo večeras ispred rezidencije Milorada Dodika u Banjoj Luci, u prilogu koji je objavila televizija BN…
 

Pogledajte kako je danas uhapšen Siniša Straživuk…


krupljani.ba

Riječ je o zastupnicima Zaimu Backoviću (BPS), Sadiku Ahmetoviću (Nezavisni blok), Salki Sokoloviću (Nezavisni blok), Momčilu Novakoviću (NDP), Borislavu Bojiću (DNS), Đorđi Krčmaru (DNS), Jovanu Vukovljaku (DNS), Nenadu Laliću (SDS), Nikoli Lovrinoviću (HDZ BiH), Predragu Kožulu (HDZ BiH) i Miroslavu Milovanoviću (SNSD).

Oni od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine traže da ocijeni ustavnost izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a koje su stupile na snagu 2017. godine.

Naime, Vijeće ministara BiH je 12. aprila 2017. godine stavilo van snage odluku o ostvarivanju prava funkcionera u vlasti na nivou BiH na “bijeli hljeb”. Izvršna vlast tada je saopćila da s obzirom na to da je na snagu stupio Zakon o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim je član 48 brisan, više ne postoji pravni osnov za važenje ove odluke.
 

Bijeli hljeb ili nezarađena plaća podrazumijevao je mogućnost da predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te parlamentarci i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati plaću i nakon okončanja mandata.

Jedan od potpisnika zahtjeva za ocjenu ustavnosti je i zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul, a koji je sa 19.407 osvojenih glasova i na ovogodišnjim izborima dobio direktni mandat u državnom organu zakonodavne vlasti.

“Ja sam načelno podržao svoje kolege znajući da ću biti izabran u Parlamentarnu skupštinu BiH. Razlog za to je što su izmjene zakona kojim je ukinut ‘bijeli hljeb’ trebalo da prate i druga rješenja. Naime, zakonske odredbe onemogućavaju parlamentarcima kojima je istekao mandat zapošljavanje i bilo kakvu daljnju karijeru. Ti ljudi šest ili 12 mjeseci ne mogu ili ovo ili ono”, rekao je Kožul za Klix.ba.Kako kaže, on je svjesno, iako ga se ne tiče, podržao parlamentarce koji su uputili zahtjev za ocjenu ustavnosti. Kožul nije htio govoriti o imenima zastupnika, ali je istakao da mu je apelaciju na potpisivanje donio Novaković.
 

“Ne znam precizno imena jer nemam kod sebe dokument. Sigurno znam da smo iz načelnih razloga to učinili Nikola Lovrinović i ja”, kazao je Kožul.

Inače, Predrag Kožul i Nikola Lovrinović jedini su na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, od 11 potpisnika apelacije, glasali protiv izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Posljednji državni funkcioneri u izvršnoj vlasti koji su iskoristili pravo na “bijeli hljeb” bili su članovi DF-a i to bivši ministar saobraćaja i komunikacija BiH Slavko Matanović i bivši zamjenik državne ministrice odbrane Emir Suljagić.

Matanoviću je nakon smjene mjesečno isplaćivano 2.847,94 KM po osnovu “bijelog hljeba”, dok je Emir Suljagić građane BiH mjesečno koštao 1.954,47 KM. Inače, njih dvojica samo su osam mjeseci obnašali dužnost ministra i zamjenika ministra u Vijeću ministara BiH.

Migrant koji je jučer preminuo u Domu zdravlja Cazin umro je prirodnim putem, ističu u Upravi policije USK,  što je potvrdio i dežurni liječnik u Domu zdravlja Cazin. Riječ je o državljaninu  Sirije A.DŽ. rođenom 1964. godine.

Kako ističe portparolka Uprave policije USK Snežana Galić, Policijska stanica Cazin je zaprimila dojavu  da se u mjestu  Šturlić  u kući vlasnika D.S. državljanina BiH nalazi bračni par iz Sirije, te da je zdravstveno stanje muškarca  jako loše. Policijski službenici su u objektu zatekli bračni par iz Sirije i u kontaktu s njima ustanovili da je suprug u jako lošem zdravstvenom stanju.
 

O ovom slučaju obavješteno je i Kantonalno tužilaštvo. Policija je kontaktirala i predstavnike  Međunarodne organizacije za migrante u Sedri koji su potvrdili  da su obje osobe bile registrovana u ovom kampu.

Istog dana prilikom obavljanja redovnih zadataka  u naselju Donji Srbljani  nedaleko od migrantskog  kampa Sedra policijski službenici su na magistralnom putu M-14 zatekli tri migranta. Prilikom kontrole identifikacionih dokumenata koje posjeduju, došlo je do naguravanja i pružanja aktivnog otpora prema  policijskim službenicima.

Nakon privođena  ovih osoba u Policijsku  stanicu Bihać i identifikacije na osnovu dokumenata koje imali kod sebe, utvrđeno je da se radi o bračnom paru iz Irana i nihovom  četrnestogodišnjem  sinu. S obzirom da se radi o djetetu,  policijski službenici su  prema njemu postupili u skladu sa Zakonom  o zaštiti i postupanju  sa djecom  i maloljetnicima.
Protiv  privedenih osoba podnijete su prekršajne prijave, a svemu je obaviješten dežurni sudija Suda za prekršaje Bihać.

Ovim postupcima dovode svoje živote u opasnost, pogotovo ako se uzme u obzir da se kreću u blizini visokog napona od 25.000 volti kojim se napaja željeznička kontaktna

Radnici Željeznica FBiH upozoravaju da su na području Bihaća  primijetili kretanje većeg broja migranata po pruzi i pružnom pojasu.

Redovni zadaci

– Radnici ŽFBH na području Bihaća su prilikom obavljanja redovnih zadataka nailazili na migrante po pruzi, tunelima, nadvožnjacima, propustima, mostovima. Ovim postupcima dovode svoje živote u opasnost, pogotovo ako se uzme u obzir i opasnost od djelovanja visokog napona od 25.000 volti kojim se napaja željeznička kontaktna mreža – kaže  Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine u Bihaću.

Alagić nadalje navodi kako Uprava ŽFBH reagira na način da redovno obavještava pripadnike MUP-a USK o lokacijama i kretanju migranata te i sami radnici uklanjaju te ljude s pruge i ukazuju im na opasnosti kojima se izlažu.
 

Također, Željeznice FBiH su pismeno o ovoj problematici obavijestile Vladu USK, premijera, ministra unutrašnjih poslova i policijskog komesara te su tražili od njih da se uključe u rješavanje ove problematike – kaže Alagić.

Iz sindikata navode da su Željeznice Federacije BiH postale kolateralna šteta na relaciji migranti – nadležne institucije na svim nivoima u Bosni i Hercegovini koje su u konačnici zakazale u činjenju određenih zakonskih radnji kojima bi se spriječio ulazak migranata u Bosnu i Hercegovinu.

Stub razvoja

Napominju kako je Unska pruga stub razvoja privrede Unsko-sanskog kantona. Revitalizacijom ove pruge Unsko-sanski kanton bi umnogome profitirao, prvenstveno na otvaranju novih radnih mjesta u trenutku kada nam radno sposobno stanovništvo odlazi u zemlje Evropske unije.

Poštovati propise

– Od nadležnih institucija Federacije, Kantona, gradova i općina očekujemo zaštitu i podršku kada je u pitanju opstojnost željezničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, a posebno Talgo voza i realizacije daljnjeg projekta revitalizacije Unske pruge.

– Radnici ovoga Poslovnog područja obavezni su i spremni svim sredstvima učiniti da se željeznički saobraćaj na Unskoj pruzi nesmetano odvija uz maksimalno poštivanje željezničkih propisa, kao i Zakona o sigurnosti željezničkog saobraćaja – kazao je Alagić.

U Javnom pozivu nezaposlenim licima koji se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje Unsko –sanskog kantona, za prijavu učešća u besplatnom programu stručnog osposobljavanja, zanimanje zavarivač.

Besplatni program stručnog osposobljavanja, zanimanje zavarivač, broj 10-14-2470-72/17 od 09.10.2018.godine objavljenom na službenoj web stranici i oglasnim tablama općine Bosanska Krupa , putem mjesnih zajednica i putem BIRO Bosanska Krupa , dana 22.10.2018.godine u tački 7. Javnog poziva navedeno je :
 

„ Krajnji rok za dostavljanje prijave sa pratećom dokumetacijom po ovom Javnom pozivu je do 5.11.2018.godine u 15 sati ( do kad prijava mora biti podnesena ). Više informacija o pozivu se moze dobiti na e-mail : esma_hergic@ yahoo.com ili putem telefona + 387 37 961 466.“

II Navedeni Javni poziv mijenja se u tački 7. na način :

„ Krajnji rok za dostavljanje prijave sa pratećom dokumetacijom po ovom Javnom pozivu je do 19.11.2018.godine u 15 sati ( do kad prijava mora biti podnesena). Više informacija o pozivu se moze dobiti na e-mail : esma_hergic@ yahoo.com ili putem telefona + 387 37 961 466.“

III Ostale odredbe Javnog oglasa ostaju nepromjenjene.
 

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI