Samir Bapić, demobilisani borac Armije RBiH iz Bužima (Konjodor), teško je obolio. Bapić već godinama ima problema sa vratnom kičmom, te je istu prije nekoliko dana operisao u Tuzli.

Kako su potvdili njegovi članovi porodice, Samiru se proteklih dana zdravstveno stanje ponovo pogoršalo.Doktori su mu pretragama ustanovili da mu je oštećen i donji dio kičme zbog čega ima nesnošljive bolove, te hitno mora ponovo na operaciju.

Samiru je potrebno što prije obezbijediti sredstva za odlazak na terapije i preglede, jer nije u stanju snositi sve troškove sam, pa mu je naša pomoć u ovim trenucima i više nego potrebna.
 

Ovaj demobilisani borac nikada nije tražio bilo kakvu pomoć, ali borba za život ga je primorala da se obrati svim dobrim ljudima.

“Ja sam bio borac 505.kbb od prvog dana formiranja.Dva puta sam ranjavan.Bio sam dobar borac, a ništa od rata nemam.Imam samo rane i posljedice od kojih sam i obolio” , kazao je kroz suze Samir.

“Ovom prilikom htio bih se zahvaliti svima koji su mi do sad pomogli. Komšijama, rodbini, ali i svim ljudima koji su mi na bilo koji način bili podrška”, kazao je Samir.

Njegova porodica i prijatelji mole sve građane koji su u mogućnosti, da uplate novac za liječenje Samira na transakcijski žiroračun

1984010000000080 otvoren u KIB banci.

Broj računa: 1456403914 Samir (Mehmed) Bapić.
krupljani.ba


Tokom protesta demobilisanih boraca sa područja Federacije BiH na ulicama Sarajeva napadnut je od strane policije urednik i novinar TV1 Ernad Metaj. Video pogledajte u nastavku:

  tv1.ba
Podsjećamo, borci su blokirali Obalu Kulina bana, nakon čega je došlo do incidenta s policijom. Prema nezvaničnim informacijama, povrijeđeno je i 30 boraca. 

Borci su prvobitno blokirali saobraćajnice pred zgradom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da bi potom krenuli u šetnju drugom stranom Miljacke i blokirali Obalu Kulina bana. Tu je došlo do incidenta u kojem je policija koristila suzavac.

Policija je okupljenima kazala da je bila primorana upotrijebiti silu, jer su pojedini borci posjedovali metalne šipke. S druge strane, borci koji su razgovarali s reporterima Klix.ba tvrde da nisu došli da bi pravili bilo kakve probleme, odnosno da nisu imali u planu blokirati cestu niti se tuči s policijom.

Podsjećamo, danas je istekao rok koji su borci dali predstavnicima vlasti da zakažu hitnu sjednicu oba Doma Parlamenta FBiH, gdje će se razmatrati samo jedna tačka dnevnog reda - Usaglašavanje amandmana na Zakon o demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica.
klix.ba

Utakmica fudbalske A reprezentacije Bosne i Hercegovine u Ligi nacija, kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine i kvalifkacija za Svjetsko prvenstvo 2022. godine emitovat će TV Pink BiH.

Ova TV kuća otkupila je i prava i za EURO 2020, a poznato je da će utakmice Zmajeva komentarisati poznati sportski novinar Sabahudin Baho Topalbećirević.
 

Od ove sezone Ligu evropskih prvaka više nećemo gledati na OBN televiziji, a Baho se pohvalio da će na Pinku komentarisati i susrete elitnog razreda evropskog klupskog fudbala, te mečeve Evropske lige, jer je ova TV kuća otkupila prava i za susrete Lige prvaka, odnosno Evropske lige.

– Ono što je šlag na tortu je i to da ćemo prenositi utakmice Lige šampiona srijedom i Lige Evrope četvrtkom. Hvala ljudima koji su me se sjetili, ja obećavam spektakularne prijenose, kao nekada. TV Pink BiH koja je dobila novog vlasnika, vrlo brzo će dobiti i HD signal – napisao je između ostalog Topalbećirević na svom Facebook profilu.


 

Robert Prosinečki i Asmir Begović obavili su danas razgovor u Sarajevu, te riješili nesuglasice tako da će golman engleskog Bournemoutha u narednom periodu biti na spisku selektora, odnosno ponovo braniti za fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine, izjavio je Gordan Ciprić, trener u stručnom štabu bh. nacionalnog tima.

”Na obostrano zadovoljstvo otklonjene su sve dileme i Begović ostaje dio ove reprezentacije”, rekao je Ciprić, javlja Anadolu Agency (AA).
 

Fudbalska ”A” reprezentacija Bosne i Hercegovine priprema se u Sarajevu za utakmice prva dva kola grupe ”B” Lige nacija, protiv Sjeverne Irske 8. septembra u Belfastu i tri dana kasnije u Zenici sa Austrijom.

Izvjesno je da će selektor Prosinečki i njegovi saradnici biti lišeni usluga povrijeđenih Ognjena Vranješa i Ermina Bičakčića, dok je neizvjestan nastup Bojana Nastića.

Demoblisani borci blokirali su glavnu saobraćajnicu u Sarajevu, nakon što su sa protesta ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH krenuli glavnom saobraćajnicom.

Potom je na Obali Kulina bana došlo do incidenta između boraca i pripadnika policije. Izbila je velika tuča između grupe demobilisanih boraca i pripadnika specijalne policije.
 


Policija je upravo upotrijebila suzavac protiv grupe učesnika protesta.  Dvojici boraca je pozlilo, a nekoliko pripadnika policije su obliveni krvlju.

 

Protest boraca započeo je u simboličnih pet do 12, a nezadovoljni su zbog neusvajanja Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica.

Podsjetimo, Zastupnički i Dom naroda Parlamenta FBiH usvojili su ovaj zakon, ali u različitim tekstovima.
 

Nakon što su 30. jula usaglašeni stavovi o Zakonu i borci bili zadovoljni, uslijedio je niz sastanaka Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova, na kojima, prvo nisu dostavljeni tačni tekstovi usaglašenog zakona, a potom se i odustalo od daljnjeg usaglašavanja. Potom je 17. avgusta odlučeno da zakon ide na ponovnu doradu u Vladu Federacije BiH.

Borci traže objavu jedinstvenog registra boraca, borački dodatak i ukidanje finansiranja boračkih udruženja.
​krupljani.ba

Pometnju u javnosti izazvala je ovih dana informacija da su nadležni u Bosni i Hercegovini sa državnog nivoa i iz entiteta Republika Srpska (RS) u odgovorima na Upitnik Evropske unije dali različite odgovore na pitanje o postojanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom, piše Radio Slobodna Evropa.

Sporazum o dvojnom državljanstvu između dvije zemlje potpisan je još 2007. godine, a njegova primjena počela je 2012. godine.
 

Ipak, u odgovoru broj 496 u evropskom Upitniku, o postojanju tog sporazuma, naveden je različit odgovor institucija Bosne i Hercegovine i institucija RS-a.

“Ugovor o dvojnom državljanstvu: bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtijeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo bh. državljanima bez odricanjima od državljanstva BiH”, navodi se u odgovoru sa nivoa države, dok se, sa druge strane, u odgovoru koji je napisan u RS-u navodi sljedeće: “Između BiH i Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva što podrazumijeva da ne postoji pravni okvir po kojem bi državljani BiH istovremeno mogli posjedovati državljanstvo Hrvatske”.

No različiti odgovori su, sa jedne strane, pokrenuli pitanje zbog čega u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sposobnosti da se čak ni na Upitnik EU daju jasni odgovori oko poznatih stvari, poput međudržavnih sporazuma.

Sa druge strane, načeta je tema o sprovođenju Sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom.

U saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa navodi se da BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Kraljevinom Švedskom i Hrvatskom. No ni Ministarstvo nije odgovorilo kako je onda moguće da je u Upitniku navedeno da nema sporazuma, niti su saopštili ko je autor odgovora.

“U jednom dijelu odgovora na Upitnik EU u pitanju 496 navedeno je da sporazuma nema. Jasno se da zaključiti da onaj ko je odgovarao ne zna da Sporazum postoji. U odgovoru niko nije kvalifikovao sporazum kao ilegalan. Takva kvalifikacija se pojavila u medijima”, navodi se u saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH.
 

Iz Ministarstva inostranih poslova Hrvatske su Radiju Slobodna Evropa kratko potvrdili postojanje sporazuma te napomenuli da je “navedenim Ugovorom propisan način i postupak stjecanja dvojnog državljanstva ugovornih stranaka”, te da se za više informacija treba obratiti Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.

Bosna i Hercegovina se šaljući različite odgovore Evropskoj uniji pokazala veoma neozbiljnom, mišljenja je politička analitičarka, Tanja Topić.

“Jedna dimenzija je neusaglašenost, nepostojanje konsenzusa političkih aktera oko nekih ključnih pitanja, tako da onda ti odgovori koji nisu usaglašeni, prate, reflektuju tu političku razjedinjenost. A, na drugoj strani, govori se i o jednoj vrsti površnosti, da se u ovom slučaju nisu pročitali na onoj krajnjoj instanci svi odgovori koji su trebali biti objedinjeni i poslani Evropskoj uniji”, ističe Topić.

Postoje i mišljenja da je drugačiji odgovor iz RS-a možda i nastojanje da se pokaže kako Hrvatska primorava građane koji žele da postanu državljani Hrvatske, a nisu Hrvati iz BiH, da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine.

U članu 2 tog sporazuma navodi se: “Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine”.

“Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske”, dodaje se u članu 2 tog sporazuma.
 

U Udruženju radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske, pak, ističu da nisu zadovoljni načinom na koji se provodi Sporazum.

“Ako hoće sad da ode u Hrvatsku, on se sad mora ovdje odreći, odjaviti sa državljanstva Bosne i Hercegovine i tamo u Hrvatskoj podnijeti zahtjev i onda još trajno nastanjeni su kao stranci. Pa onda da li će dobiti državljanstvo ili neće, da li će biti odbijen, a ovdje mora da plati 100 KM (oko 50 evra) za odjavu državljanstva”, rekao je predsjednik tog Udruženja Nikola Puzigaća, istakavši da su problemi sa državljanstvom nastajali kada su ljudi poželjeli da se vrate u Hrvatsku, da se prijave na program stambenog zbrinjavanja.

Na zvaničnoj stranici Vlade Hrvatske navodi se da je “zadržavanje stranog državljanstva dopušteno kada se hrvatsko državljanstvo stječe temeljem braka s hrvatskim državljaninom, kada ga stječe iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva po ravnoj liniji (djeca, unuci, praunuci) i njihovi bračni drugovi, kada je u pitanju stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Hrvatsku i njegovom bračnom drugu, maloljetniku, osobama koje traže ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo, pripadnicima hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu”.

Kao razlog za odricanje od stranog državljanstva ističe se kako su “Otpust iz stranog državljanstva obvezne dostaviti osobe koje zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnose na temelju boravka u Republici Hrvatskoj (redovna naturalizacija) te osobe koje zahtjev podnose na temelju rođenja na području Republike Hrvatske”.

“Mislim da se definitivno otvorio prostor sumnji. Tako da je ono što se, zapravo, ispostavilo kroz ove odgovore, jeste da se ispostavilo veliko i otvoreno pitanje. Ja mogu samo da iznesem jednu vrstu svog stava, da je tužno, recimo, da dobar dio građana BiH sopstvenu državu ne doživljava svojom državom, identifikuje se sa susjednim državama, uzima državljanstvo i sve one benefite koji nose državljanstva tih susjednih zemalja, a sopstvenu državu doživljavaju na neki način kao inostranstvo”, zaključuje Tanja Topić.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH ističu kako jedino sporazum sa Srbijom sadrži odredbe o privilegovanom postupku sticanja dvojnog državljanstva država ugovornica.

“Tako je, recimo, sa sticanje prava na apliciranje za sticanje dvojnog državljanstva potreban boravak u trajanju od tri godine u državi čije državljanstvo se stiče. Za osobe koje su u braku sa državljaninom države ugovornice potreban je boravak od jedne godine, a uvažava se i boravak bračnih drugova od jedne godine ostvaren u trećoj državi. Sa ostale dvije države predviđeno je uobičajeno ispunjavanje uslova za sticanje državljanstva države ugovornice”, navodi Ministarstvo.
 

Kada su u pitanju ostala prava, pojašnjavaju iz bh. Ministarstva, ona su regulisana na uobičajeni način u skladu sa principima iz Evropske konvencije o državljanstvu.

“Tako da se dvojni državljani smatraju državljaninom države na čijoj teritoriji borave, vojnu obavezu imaju po prebivalištu, a aktivno i pasivno biračko pravu u skladu sa unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica, a što se tiče konzularne i diplomatske zaštite u trećim državama, uživaće zaštitu ugovorne strane čiju zaštitu zatraže”, ističu u Ministarstvu.

U svakom slučaju, u Evropskoj uniji očekuju pojašnjenje u vezi sa pitanjem broj 496.

U Direkciji za evropske integracije BiH u izjavi za medije, najavili su sastanak radne grupe koja bi usaglasila odgovor na problematično pitanje.

Za sada nije poznato kada bi moglo doći do tog sastanka.
krupljani.ba

Operativni štab za pitanje migracija u BiH danas je zasjedao u Sarajevu. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić obratio se novinarima nakon sastanka i govorio o trenutnim smještajnim kapacitetima.

– Trenutno se vrši adaptacija bivše kasarne Ušivak i u taj objekat migranti bi mogli useliti za 15 dana, istakao je ministar navodeći da je u toku adaptacija i Đačkog doma u Bihaću.
 

– Tu se radi postavljanje stolarije, a poslije će se raditi unutrašnjost. U Sedri je trenutno 213 migranata, a radi se o porodicama sa djecom i maloljetnicama bez pratnje, rekao je Mektić.

Dodao je da najviše problema ima sa osposobljavanjem Agrokomerca u Velikoj Kladuši.

– Federalna Vlada je dodijelila taj objekat, ali imamo velike opstrukcije lokalne vlasti. Ne žele nam priključiti vodu u taj objekat iako ćemo ispuniti sve uslove za priključak. Upućuju me čak i da pregovaram sa ljudima iz sjene, za koje kažu da vladaju tim prostorom. Radi se o kćerki Fikreta Abdića, ali ja neću pregovarati niskim sa strast, samo sa institucijama, pojasnio je ministar.

Prema njegovim riječima, broj migranata u našoj zemlji se smanjuje kao i pritisak na USK.
krupljani.ba

Dalal Omerović, jednoipogodišnja djevojčica iz Bihaća koja boluje od najtežeg oblika leukemije, podvrgnuta je ovih dana teškim i komplikovanim pripremama pred operaciju transplantacije koštane srži, koja je zakazana za četvrtak na zdravstvenoj klinici u njemačkom gradu Esenu.

Prema riječima njenih roditelja, ona je podvrgnuta hemioterapiji te prima lijekove koje teško podnosi, a zbog toga što joj je krvna slika opala morala je primiti jednu dozu krvi. Roditelji kažu kako je, zbog sterilnosti, Dalal već nekoliko dana izolovana te im je onemogućen svaki kontakt s njom.
 

“Svi se nadamo najboljem, jer se naša hrabra lavica dosad izborila s brojnim nedaćama i sve podnijela uz osmijeh. Nikad nikome da dragi Bog ne da da se osjeća kao što se osjećamo mi roditelji, živi, a umrli u duši. Dalal vam šalje osmijeh. Javićemo se, ako Bog da, kada sve ovo prođe”, kaže majka Indira Omerović.

U proteklom periodu pronađen je odgovarajući donor koštane srži za djevojčicu, koja se već punih osam mjeseci nalazi na zdravstvenoj klinici u Esenu, gdje je bila podvrgnuta liječenju hemioterapijom. Međutim, liječnici su ustanovili da je neophodno da se obavi teška operacija kako bi se spasao njen život. Omerovići žive od skromnih primanja i nemaju dovoljno sredstava za liječenje djevojčice, zbog čega im je bila potrebna pomoć u novcu. Tužna sudbina djevojčice ujedinila je dobre ljude širom svijeta te je u brojnim humanitarnim akcijama prikupljeno 270.000 eura, koliko će iznositi troškovi operacije i liječenja.

nezavisne.com

Muškarac kojeg je Egipat opisao kao pristašu "ekstremističkih ideja", priveden je danas nakon što se nedaleko od američke ambasade u glavnom gradu Kairu zapalila boca u njegovom ruksaku koja je sadržavala zapaljive hemikalije.

Egipatske sigurnosne službe saopćile su kako sumnjaju da je muškarac bacio eksplozivnu napravu pored teško utvrđene ambasade u centru egipatske prijestolnice. 24-godišnji muškarac planirao je "iskoristiti zapaljivi hemijski materijal" u "neprijateljskom činu", prenosi CNN.

Iako su neki svjedoci izjavili da je muškarac bacio eksplozivnu napravu koja se odbila o betonsku barijeru koja okružuje ambasadu, na snimku s nadzorne kamere koja je objavljena vidi se da prolazi pored ambasade, a ruksak koji nosi na leđima u jednom trenutku samo mu je eksplodirao, odnosno planuo.

Incident koji se dogodio oko 13.30 po lokalnom vremenu nije prouzrokovao žrtve, a američka ambasada je na svom profilu na Twitteru napisala da je normalno nastavilo s poslom nakon što je policija završila s istragom na mjestu slučaja.

Egipatska služba za informiranje je u izvještaju imenovala osumnjičenika kao Abdulaha Ajmana Abdesamea (Abdullah Ayman, 24).

- Uvodna istraga osumnjičenog povezuje s ekstremističkim idejama koje je planirao upotrijebiti kao "čin agresije" - piše u izjavi.

Svjedokinja je rekla kako je čula eksploziju i zatim vidjela muškarca s ruksakom na leđima u plamenu blizu hotela Semiramis koji je dolazio cestom od prostora ambasade.

Sigurnosne snage su bacile muškarca na tlo kako bi ugasili vatru, rekla je svjedokinja.

Snimka CCTV-a koja je objavljena na društvenim mrežama je prikazala čovjeka u crnoj majici koji kleči na ulici okružen policijom i slučajnim prolaznicima. On je skinuo hlače prije nego što ga je policija odvela, a kasnije se na snimci može vidjeti kako priča s policijom s majicom svezanom na glavi.

Incident se dogodio na cesti koja je djelimično blokirana betonskim kockama koje sprečavaju direktan ulaz s ulice na posjed ambasade.

Ubrzo se nakon incidenta mogla vidjeti neuobičajeno velika prisutnost policijskih službenika u tom dijelu grada. 
avaz.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI