OTVORENJE DŽAMIJE IC - OSTROŽAC
 

U subotu 04.08.2018.godine bit će upriličeno svečano otvorenje džamije  u Ostrožcu u 11:00 sati.

Poseban gost svečanosti: 

- Reisu - l- ulema Husein ef. Kavazović

- Hafiz Aziz Alili

- Hor imama Medžisa IZ Cazin
 

Čini se da je sapunica oko Miralema Pjanića, fudbalskog A reprezentativca BiH, i njegovog odlaska ili ostanka u Juventusu konačno gotova.

Zmaj je trenutno u Sjedinjenim Američkim Državama na pripremama sa Starom damom, a kako piše Corriere dello Sport naš fudbaler i u narednoj sezoni nosit će dres italijanskog prvaka.
 

– Miralem Pjanić nije na prodaju i Juventus ne pomišlja na takav scenarij – tvrdi Corriere dello Sport.

Italijanski list navodi kako je činjenica da je Pjanić bio meta velikana kao što su Manchester City, Barcelona, Real ili United, ali isto tako je činjenica da u Juventus nije stigla ponuda od 100 miliona eura, kako su mediji pisali.

Međutim, stigla ponuda ili ne, Juve je odlučio da ne proda bh. reprezentativca i da ga zaštiti novim ugovorom.

Novi paraf Pjaniću bi donio oko sedam miliona eura godišnja primanja, čime bi postao treći najplaćeniji igrač Stare dame poslije Crisitana Ronalda i Paula Dybale. Doduše, trenutno je plaženiji i Gonzalo Higuain, ali Argentinac bi ubrzo trebao da napusti Torino.
– Pjanićeve partije iz prošle sezone čelnike Juventusa i trenera Maxa Allegrija natjerale su da zadrže bh. veznjaka. Uostalom, dolazak Ronalda je i Pjaniću dao signal da je sada u Torinu najljepše i da priča o Ligi prvaka nije nerealna – piše Corriere dello Sport.

 

Prebacivanje odgovornosti s općine na kanton, s ministarstva na druge sektore nije nimalo povoljna situacija kada je u pitanju status migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini, rekao je Admir efendija Muhić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac.

Kaže kako intenzivno prati situaciju s migrantima u Bosni i Hercegovini, a posebno Unsko-sanskom kantonu. Efendija Muhić upućen je u dešavanja s migrantima u BiH s obzirom da se njegova kuća nalazi u Maljevcu, u Hrvatskoj, svega šest kilometara od granice.
 

“Oni su pod otvorenim nebom tamo u Velikoj Kladuši. Skoro je bila kiša koja je poplavila taj dio kojeg nazivaju kamp. To nije kamp. To je obična ledina gdje ima nekoliko šatora, gdje su postavljeni improvizirane WC kabine, tuševi. Djeca se faktički kupaju u blatu, dok se mi svi u svojim kućama lagodno odmaramo i živimo”, navodi efendija Muhić.

Dovezenu hranu i pomoć dijele na ulici

Kaže kako je imao nakanu od koje je odustao da se ne bi iskomplicirala situacija.

“Želio sam da odem i jednu noć noćim s njima u kampu da bih osjetio kako oni svaki dan tu žive. Vjerovatno dolazi do ekscesa, do provala u kuće, nekakvih napada na ljude iz razloga, jer oni, ti ljudi, a masa ih je, nekoliko hiljada nije se kupalo mjesecima. Kada vi ne operete zube nekoliko dana, kada se ne okupate, kada niste s higijenom načisto dolazi do psihičkog puka iznutra, do revolta i njih se mora razumjeti”, poručuje efendija Muhić.

Kaže kako su iz Medžlisa Islamske zajednice Karlovac pomagali i spremni su pomoći, ali kako “ni oni, a ni migranti nemaju adrese na koje bi se oslonili”.

“Oni su legalno u BiH, imaju neke neke azilantske papire, međutim to ne vrijedi preko granice”, kaže efendija Muhić.

Džematlije u Maljevcu s efendijom Muhićem nisu direktno uključeni u dešavanja s migrantima, jer žive s druge strane granice.

“Međutim, mi kao i svaki drugi stanovnik ove planete suosjećamo s tim ljudima, jer ne smijemo zaboraviti činjenicu da je ovo područje gdje smo mi nastanjeni u proteklom periodu, u ratu, stradalo. Isto je izbjeglo s hrvatske strane u Bosnu veliki broj ljudi, a i kada su bila ratna dejstva iz Bosne ljudi su izbjegli za Hrvatsku. To je naša sudbina i mi suosjećamo s tim ljudima. Mi, konkretno u ovom slučaju u Hrvatskoj, njima ne smijemo pomoći, jer bismo došli u sukob sa zakonom. Naime, prekršili bi zakon, jer su oni ilegalno u Hrvatskoj”, naglašava efendija Muhić.

Međutim, kaže, posredstvom Medžlisa Islamske zajednice Karlovac su u više navrata, a posebno u toku ramazana, imali nekoliko akcija gdje su dijelove iftara nosili u Veliku Kladušu.

“Mi se s njima svakodnevno susrećemo, jer je to blizu. Imali smo čak i dva slučaja blokiranja granice, gdje smo mi domaći mještani osjetili prisustvo migranata. Morali smo ići na druge prelaze, nismo mogli koristiti taj prelaz, jer su migranti bili na granici. Mi smo njima nosili hranu i pomoć što se nas tiče, dijelili smo. Ali to smo faktički radili na ulici, jer nemamo institucije kojoj bismo se obratili, s kojom bismo razgovarali. Tako su i druge organizacije”, navodi efendija Muhić.

Upozorava da su migranti i izbjeglice prepušteni sami sebi. Nije to ni općina, nije to ni kanton, kaže, koji o njima posebno vodi brigu, nego je to nevladin sektor koji svakodnevno pomaže.

“Međutim, to nije dugotrajno rješenje. To je kratkotrajno rješenje kada vidiš onoga u potrebi da mu pomogneš. Dakle, privatno mu pomažeš koliko se može i ne daj Bože da se sutra zadesi da sam ja ili neko drugi u takvoj situaciji”, naglašava efendija Muhić.

Helikoptersko lociranje migranata

Ističe kako su svjedoci, s obzirom da žive jako blizu granice s hrvatske strane, da svaku drugu ili treću noć helikopter hrvatske policije nadzire granicu uz pogranični pojas gdje lociraju migrante koji ilegalno prelaze granicu.

“Svaki put mi osjetimo to, jer helikopter nisko leti. Oni njih lociraju. Nekada ih znamo susresti i na ulici gdje stopiraju da ih se preveze. A, nekada se zadese i u unutrašnjosti Hrvatske. Tako se migranti nađu gdje je Generalski Stol, Slunj, Vojinić, Karlovac… Čak kako imamo informacije da neki uspiju preći i hrvatsku i slovensku granicu”, navodi efendija Muhić.

Ističe kako su s migrantima koje sreću u direktnom kontaktu. Komunikaciju s njima, veli, omogućava i to što poznaje malo i arapskog jezika. Kaže da se s njima sporazumjeva čak i na bosanskom jeziku, jer su oni nekoliko mjeseci u BiH gdje su savladali osnove bosanskog jezika.

“To govori u prilog tome koliko su dugo u BiH. Njihov cilj nije BiH ni Hrvatska, nije nikako Balkan. Njihovi su ciljevi zapadne zemlje, Italija, Francuska, Njemačka, Švicarska… Oni nemaju namjeru ostajati tu. Međutim, administrativno granica je tu i s ove strane, u Hrvatsku, ne mogu preći granicu bez valjanog identifikacijskog dokumenta. I oni su s te strane kada se tamo zadese ilegalno u Hrvatskoj”, kaže efendija Muhić.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac Admir efendija Muhić ističe kako su dobili informaciju da će se uskoro deset migrantskih porodica koji su izrazili želju da ostanu u Hrvatskoj naseliti u Karlovcu. Medžlis Islamske zajednice Karlovac uz posredstvo Ureda Vlade Hrvatske za migrante pomoći će u njihovoj resocijalizaciji, odnosno privikavanju na novu sredinu bilo da se radi o potrebi školovanja ili svakodnevnog života.
krupljani.ba

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kaže kako nije optimista u pogledu daljeg razvoja migrantske krize na tim prostorima i smatra kako će se ukupna situacija dolaskom jeseni i zime još više pogoršati.
 
 

“Cijela kriza se prelama preko Unsko-sanskog kantona, a posebno Bihaća i Velike Kladuše. Nisu uspjeli zatvoriti granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, migranti i dalje pristižu i dnevno ih dođe oko 30 na područje Bihaća. Ja sam u panici jer država nije spremna da se uhvati u koštac s ovim problemom i prepustili su ga lokalnim zajednicama”, kaže Fazlić.

suhret
 

Prema njegovim riječima, nastupa predizborni period, kada će politički predstavnici mnogo više računa voditi o nekim drugim stvarima, što će migrantsku krizu baciti u zapećak.

On se osvrnuo i na nedavne proteste predstavnika lokalnih zajednica iz Unsko-sanskog kantona u Sarajevu, istakavši kako je pesimista u vezi s tim da će se poslije toga stvari pokrenuti s mrtve tačke.

“Mislim da u Sarajevu nemaju baš razumijevanja za naše probleme, i kad to kažem ne mislim samo na predstavnike nadležnih institucija, već i na medije, pa ako hoćete i na ukupnu javnost. Mislim da oni ne razumiju razmjere krize u Bihaću i Velikoj Kladuši, a evo sada i u Cazinu”, kazao je Fazlić.

Dodao je kako i dalje smatra da je zadatak Ministarstva sigurnosti BiH da nađe lokaciju za migrantski centar bilo gdje u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, mala je mogućnost da se budući migrantski centar izgradi na lokalitetu Lipa, između Bihaća i Bosanskog Petrovca, budući da se radi o pustom zemljištu bez ikakve infrastrukture.

“To je predložio načelnik Bosanskog Petrovca Zlatko Hujić, ali radi se o jednoj livadi do koje postoji samo pristupni put. Kako bi se dovela struja do te lokacije treba izgraditi pet kilometara elektromreže, tako da od toga, realno, nema ništa”, kaže Fazlić.

Također, on je potvrdio kako od sredstava koje je Evropska unija osigurala za rješavanje problema migranata grad Bihać do sada nije dobio niti jednu marku, već da se i dalje u ove svrhe troše značajna sredstva iz gradskog budžeta.

“Bihać zbog migrantske krize trpi ogromnu ekonomsku štetu, dijelovi grada su uništeni i pretvoreni u mjesta na kojima borave migranti, turistička sezona je gotovo pa uništena i šalje se negativna slika u svijet”, ističe Fazlić. Inače, prema posljednjim procjenama, samo na području Bihaća trenutno boravi oko 5.000 migranata.
cazin.net

Supružnici Šehida (71) i Rašid (73) Podžić vratili su se u svoju rodnu Žepu prije osamnaest godina. Iako je prvih godina povratka život bio težak, kažu da se nisu pokajali, jer su na svom, a imanje obrađuju koliko mogu.

Izgradnja kuće

– Ne mogu se požaliti da mi je bilo loše u izbjeglištvu, ali je drugačiji život na svom ognjištu pa makar boravio u šupi, gdje sam proveo prvu godinu povratka do obnove kuće. Tada nas je ovdje bilo malo, ali je Žepa bila veliko gradilište. Holandska organizacija je te godine gradila 40 kuća, a isto toliko jedna njemačka humanitarna organizacija – kazuje Rašid Podžić, jedan od prvih povratnika u Žepu.

STARCI

Šehida i Rašid Podžić: Nema više obilazaka i sijela

Kaže da je bilo problema s izvođačem radova oko izgradnje njegove kuće, tako što se krov morao rušiti i ponovo graditi te zadugo nije uselio u kuću. Sličnih problema imali su i drugi povratnici.
 

Supruga i on žive od poljoprivrede, stočarstva i voćarstva, ali, kako kaže, bez pomoći sinova iz inozemstva ne bi mogli sastaviti kraj s krajem.
Pusto selo

– Iz godine u godinu ovdje je sve manje povratnika. Omladina otišla za poslom, a oni stariji, koji su iznemogli i bolesni, nisu više u stanju obrađivati imanja i odoše u Federaciju kod djece na njegu i liječenje. A selo ostaje pusto. Nema više obilazaka i sijela. Za one koji su ovdje ostali praznik je kad im neko vrata otvori – priča je Šehida.
Jedan proizvodni pogon

Povratnici Žepe ne žale se na infrastrukturu. Svi putevi su asfaltirani. Struja dobra, a vode imaju u izobilju. U Žepi rade jedna fabrika za pakovanje ribe, hotel i restoran na Slapovima. Nova fabrika za otkup ljekobilja, voća i povrća je razmontirana. Teško je ovdje za radnu snagu, jer su mladi davno otišli.
krupljani.ba

Ljubitelji sportske kladionice u Federaciji BiH su samo u prvih šest mjeseci ove godine potrošili više od 130 miliona KM.

Taj iznos je, prema podacima Porezne uprave FBiH, uplaćen na ukupno 2.580 uplatnih mjesta u vlasništvu 13 kladionica u FBiH. S obzirom da postojeći Zakon o igrama na sreću predviđa naknadu za priređivanje igara na sreću klađenja u iznosu od pet posto uplate učesnika, u budžet FBiH je na taj način uplaćeno 6.665.176,29 KM.

Iznos koji ljubitelji igara na sreću potroše na sportsko klađenje mnogo je niži u odnosu na iznos koji se potroši na takozvano RNG klađenje, odnosno klađenje na događaje u kojima se koristi generator slučajnih brojeva te klađenje na snimljene događaje poput utrka konja i pasa. Tako je, primjera radi, u 2017. godini na sportsko klađenje potrošeno 282.766.905,49 KM, dok je na RNG klađenje potrošeno čak 1.355.459.916,80 KM.

Ove uplate se ne oporezuju na isti način kao i sportsko klađenje. Postojećim Zakonom o igrama na sreću je predviđena obaveza plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja zasnovanog na snimljenim događajima i RNG klađenja. Iznos mjesečne naknade po svakom uplatnom mjestu je 300 KM, a po toj osnovi je u prvih šest mjeseci, prema podacima Porezne uprave FBiH, prikupljeno tek 3.685.580,00 KM.

Zakonom o igrama na sreću se, uz oporezivanje uplate, oporezuje i isplada dobitaka, ali samo onih viših od 100 KM. Takvi dobici čine tek nešto više od deset posto isplaćenih dobitaka.

Tako je u 2017. godini po osnovu dobitaka od igara na sreću isplaćeno 1.427.536.168,55 KM, a na dobitke ispod 100 KM, koji se ne oporezuju, je isplaćeno čak 1.264.460.596,37 KM. S obzirom da nije prihvaćen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, prema kojem bi se oporezivali svi dobici, FBiH je samo u prošloj godini po toj osnovi oštećena za čak 126.446.059 KM.

Oporezivanjem dobitaka iznad 100 KM po stopi od 10 posto je u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima Porezne uprave FBiH, prikupljeno 8.132.838,28 KM. Za pretpostaviti je, iako nismo dobili zvaničnu potvrdu, da ukupan iznos isplaćenih dobitaka ispod 100 KM u prvih šest mjeseci 2018. godine nije niži od 700 miliona KM.
krupljani.ba

Danas od održano 19. izdanje međunarodne brdske auto utrke Cazin Grand Prix 2018 koja se vozi na popularnoj stazi “Krajiška zmija”.

Na startnoj listi našlo se 98 vozača iz devet europskih zemalja ( BiH, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Poljska, Slovačka, Austrija, Češka i Mađarska).
 

Najbolje vrijeme ostvario je SZáSZ Laszlo koji vozi za Auto klub Dubrovnik Racing u formuli Reynard Zyteck F3000. U dvije vožnje Szász je ostvario ukupno vrijeme 4:20,930.

Najbolji vozač iz BiH je Cazinjanin Salih Ljubijakić koji je imao dvije izvrsne vožnje te zauzeo ukupno 8. mjesto sa spojenim vremenima iz dvije vožnje od 4:52,978.

Na otvaranju su prisustvovali, pored organizatora AMK Extra sport i brojnih učesnika trke, predstavnici grada domaćina te načenik općine Bućim Zikrija Duraković,  predsjednik Gradskog sportskog saveza Emir Dautović te mnogi drugi.

Gradonačelnik mr. Nermin Ogrešević obratio se prisutnim, učenicima i mnogobrojnoj publici te im se zahvalio na učešću na istoj. U svom obraćanju obećao je u narednim utrkama veću podršku grada Cazina kako bi se organizacija i tehnički dio podigni na veću razinu.

U prilogu možete pogledati fotografije i rezultate sa današnje utrke koja je prema riječima učesnika imala izuzetno dobru organizaciju, te je većina njih najavila i naredne godine gostovanje u Cazinu.

1

2

3

4
krupljani.ba

Broj žrtava velikih požara koji već nekoliko dana bijesne sjevernom Kalifornijom povećan je na pet, nakon što su spasioci u porodičnoj kući pronašli tijela žene i njeno dvoje praunučadi.
 
 

Područje koje je vatra obuhvatila je tri puta veća od San Francisca, a jedna je od desetak koje su zahvatile Kaliforniju u subotu, javlja agencija Reuters.

Živote su ranije izgubili vozač bagera i vatrogasac, a mjesto Keswick, u kome je živjelo oko 450 stanovnika, u potpunosti je spaljeno. Od subote je evakuisano 38.000 stanovnika, a desetak se još uvijek vodi kao nestalo.

Kako prenosi ‘The Sacramento Bee, posljednje žrtve vatrene stihije su sedamdesetogodišnja Melody Bledsoe i njeno dvoje praunučadi četvorogodišnji James Roberts i petogodišnja Emily Roberts.

Najmanje dvije osobe poginule su u zračnom napadu koji su izraelske snage izvele na sjeveru blokirane palestinske enklave Gaze.
 

Ministarstvo zdravstva u Gazi saopćilo je da su izraelski bombarderi gađali grupu Palestinaca okupljenih pored groblja.

U saopćenju se navodi da su poginula dvojica 24-godišnjaka, a iz ministarstva nisu otkrili druge detalje o napadu, prenosi agencija Anadolija.

Izraelska strana još nije komentirala slučaj.

Hiljade Palestinaca od kraja marta protestiraju na granici Gaze zbog izraelske okupacije. U napadima izraelskih snaga ubijeno je više od 150, a ranjeno blizu 17.000 demonstranata.

Snažan zemljotres jačine 6,4 stepena po Richteru pogodio je jutros popularno turističko odredište u Indoneziji kada je poginulo najmanje deset osoba.
 

Potres se desio oko sedam sati po lokalnom vremenu u centralnom dijelu otoka Lombok. Ovaj otok je mjesto okupljanja turista iz svih dijelova svijeta, a smješten je oko 40 kilometara istočno od Balija.

Brojne zgrade i drugi objekti uništeni su u podrhtavanju tla, a tačan broj povrijeđenih ljudi još nije poznat.
 

 

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI