Proteklu noć je Bosansku Krupu pogodilo nevrijeme praćeno jakom i obilnom kišom, vjetrom iledom. Najveće štete pretrpilo je područje Bosanske Otoke, naselja poput Ljusine, Baštre,Kajteza, Crkvine, Ćevanuša.

Bujice koje je stvorila kiša prodrle su u stambene objekte, uništile usjeve, doslovno cijeleplantaže krastavaca, malina i kukuruza, pokrenule klizišta, odnijele nasip na putevima pa čaki potporne betonske zidove.Prema prvim procjenama na terenu štete su ogromne, najveće na putnoj infrastrukturi ipoljoprivrednim usjevima. Sve raspoložive ekipe su na terenu, utvrđuje se činjenično stanje ivrše preventivne mjere kako bi se normalizirala situacija.„Obišli smo lokacije koje su pretrpile ozbiljne štete.

Lično sam se uvjerio da je voda doslovnopoharala pojedine usjeve, uništila lokalne puteve, a najviše me je iznenadila činjenica da jezajedno s vjetrom desetine metara nosila mješalice za beton i srušila potporni zid dug desetmetara“, ističe načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović i naglašava da je sadaprioritet puteve učiniti prohodnim i sanirati štete koje su pričinjene na stambenim objektima.Povrijeđenih osoba, prema dosadašnjim izvještajima, nije bilo.










kabinet nacelnika
 

U dane vikenda 28. i 29. jula 2018. godine Cazin će biti domaćin 19. brdske auto utrke koja se vozi na stazi "Krajiška zmija" na dionici Srbljani - Ostrožac.
 

Satnica trening vožnji i službenih utrka.

28.7.2018 u 11h održava se prvi trening
29.7.2018 u 10:30h održava se službeno otvorenje trke
29.7.2018 u 11h održava se start prva vožnja trke --> 30 min po završetku prve trke, održava se start druge trke. 

Popularna Krajiška zmija duga je 4100 metara i sastoji se od 23 zavoja te će biti pravi zalogaj za sve vozače. Utrka se uz naše prvenstvo boduje i za FIA CEZ prvenstvo, FIA CEZ za povijesna vozila i Šampionat Bosne i Hercegovine.

Na listi prijava nalazi se 121 vozač iz devet europskih zemalja ( BiH, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Poljska, Slovačka, Austrija, Češka i Mađarska).

Organizator je i za sve one koji ne mogu doći u Cazin pripremio live prijenos koji će preuzeti i portal Cazin.NET

cazin.net


 
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je u obraćanju predstavnicima muslimanske zajednice u Johannesburgu istakao kako su terorističke organizacije FETO i PKK "gnijezda zla" koje, kako je kazao, izvode napade na sopstvenu braću u Turskoj
 
 

JOHANNESBURG (AA) - Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je u obraćanju predstavnicima muslimanske zajednice u Johannesburgu istakao da su trenutno najveći problemi muslimana terorizam i tenzije zasnovane na sektaštvu, javlja Anadolu Agency (AA).

"Terorizam i tenzije zasnovane na sektaštvu su najveći problem koji iznutra troši energiju muslimana, baš poput sišućnog crva koji uništava ogromno stablo", rekao je Erdogan, dodajući kako je teroristička organizacija Al-Qaeda muslimanima nanijela veliku štetu.

"Al-Qaeda nije uradila ništa osim što je prolila muslimansku krv", kazao je turski predsjednik koji boravi u Južnoafričkoj Republici povodom 10. Samita država članica BRICS-a.

Upozorio je i kako su terorističke organizacije FETO i PKK "gnijezda zla" koje, kako je kazao, izvode napade na sopstvenu braću u Turskoj.

Članove terorističke organizacije FETO, koji su 15. jula 2016. godine, pokušali izvesti puč u Turskoj nazvao "uniformisanim teroristima koji su prodali duše".

"Uniformisani teroristi prodanih duša su oni što su u noći 15. jula pucali u naš narod i što šarlatana koji se sada nalazi u Americi vide kao svoga Mehdija", kazao je Erdogan, dodajući kako je FETO veoma prisutan i u Južnoafričkoj Republici.

"Svjesni smo da FETO u Južnoafričkoj Republici pokušava pridobiti muslimane, posebno putem obrazovnih ustanova", istakao je Erdogan.

"Neprijatelji islama su kontrolisali FETO koji je koristio metode kao što su obrazovanje, donacije i dijalog kako bi se infiltrirali, punih 40 godina", rekao je predsjednik Turske.

Na kraju je naglasio da će se Republika Turska i dalje nastaviti boriti za pravdu u svijetu.

"Mi smo uz Afrikance, Palestince, Bosance, Sirijce, Arakance i Turkestance", kazao je Erdogan, kritikujući i djelovanje pet zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN).

"Svijet je veći od pet (država), nastavit ćemo odlučno našu borbu za pravo i pravdu, što je postao naš simbol", rekao je turski predsjednik.
cazin.net


 
Srebrenica 23 godine poslije. Oni koji su živjeli u njoj prije i za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu kažu da u njihovim životima nema neke velike razlike.
 
 

I danas je, kažu preživjeli Srebreničani, njihov život jednaka patnja. Žive kako se ko snađe, posla je sve manje, a parola načelnika Općine Srebrenica Mladena Grujičića “Srebrenica – grad za sve narode” je, prema njihovim riječima, sve više daleka od istine.

U gradu koji se u srijedu oprostio od Hatidže Mehmedović, predsjednice Udruženja “Majke Srebrenice”, sreli smo i Vahidina Hadžića, koji je preživio genocid u Srebrenici.

Glad, užas i patnja


U razgovoru sa ekipom Radiosarajevo.ba, Hadžić je detaljno opisao užase, glad, patnje i stradanja kroz koje su Bošnjaci prolazili tog jula 1995. godine.

“Treći dan polaska iz Srebrenice, u mjestu Đulići, zanoćili smo u jednoj kući. Bilo nas je 12, cijelu noć je padala kiša. Ujutro kada smo ustali, vidjeli smo da nas je opkolila Specijalna policija iz Srbije. Zapucali su na nas, ja sam uspio pobjeći, a mog oca i 10 preostalih su uhvatili žive. Ja sam u toj pucnjavi bio ranjen, a njih su negdje oko 8, 8.30 sati pobili na kućnom pragu. Oca su mi zaklali, a preostale ubili, sve sam gledao iz grma u koji sam se zakrio. Kada su sve to završili i otišli, tek predvečer sam izašao iz grmlja i pokupio hranu koja je ostala iza oca i ostalih i nastavio sam dalje put prema Tuzli”, priča Hadžić za Radiosarajevo.ba.

On kaže da se sve to dogodilo 14. jula 1995. godine i da je kroz sat vremena sreo grupu od deset ljudi s kojima je nastavio put prema slobodnoj teritoriji.

“Grupa se iz sata u sat povećavala, a do Tuzle smo išli četiri dana. Do slobodne teritorije nas je došlo oko 130 nas. Na putu do Tuzle imali smo 15 zasjeda, a mnogi su bili ubijeni na tom putu”, dodaje Hadžić.
Posmtrne ostatke oca našao je tek nakon godinu.

“Znao sam gdje je ubijen i sahranio sam ga u Potočarima. Nakon dolaska u Tuzlu prebacio sam se u Živinice i tada su počeli tražiti ljude iz Srebrenice koji znaju za teritorije gdje su se dogodila ubistva. Ja sam se javio i odveo tim Amora Mašovića za nestale do kuće u kojoj su mi ubijen otac i 11 mojih poznanika. Kada smo došli do kućnog praga, tijelo oca mi se već raspalo. Ostale su samo kosti. Sahranio sam ga iste godine”, govori Hadžić, kojem je ubijeno 27 osoba iz uže familije.

Vahidin ima dvoje djece. Radio je u Općini Srebrenica kao vozač, dok nije 2016. godine došlo do promjene vlasti.

“Tada me Mladen Grujičić odmah otjerao s posla. Ja sam prvi Bošnjak koji je ostao bez posla”, dodaje Hadžić.

Kaže da se sada snalazi. Većinom živi od poljoprivrede, ali od toga nema napretka.

“Kiša koja je padala nanijela je mnogo štete ljudima kojisu uzgajali maline i jagode. Teško se danas živi, jer su otkupne cijene pale. Borba je za svaki dan da se preživi”, naglašava Hadžić.

Život u Srebrenici ide dalje, Vahidiin tvrdi da nema problema. Međuljudski odnosi su u gradu u kojem zajedno žive i Bošnjaci i Srbi dobri.

“Ja lično nemam problema. Kada prođem gradom i kada vidim te ljude koji su bili na suprotnoj strani pozdravimo se zdravo za zdravo. I ide svako svojim putem. U gradu sam svaki dan, znamo odigrati i neku fudbalsku utakmicu. Ja neke stvari ne mogu zaboraviti. Ja nisam išao nikoga napasti, već su moje komšije napale moje selo, Potočare. Oni su učinili genocid”, govori Hadžić.

Kaže da i Bošnjaci i Srbi zajedno idu na utakmice i navijaju za Guber, koji se takmiči u Drugoj ligi RS.

“To je moj klub, iz mog grada i radujemo se zajedno svakoj pobjedi. U klubu igraju i Bošnjaci i Srbi, tako je i na tribinama na kojem zajedno navijamo”, dodaje Vahidin.

Mundijal i navijanje za Srbiju i Rusiju

Zanimljivo je bilo tokom proteklog Mundijala u Rusiji. Hadžić kaže da Srbi nikada ne proslavljaju pobjede reprezentacije Bosne i Hercegovine i da skoro svi navijaju za Srbiju. Tako je bilo i za vrijeme Svjetskog prvenstva.

“Svi su se bili pripremili da navijaju za Srbiju, spremili su zastave, željeli su u kolonama proslaviti pobjedu, ali im je to propalo. Srbija je izgubila od Brazila i Švicarske i oba slavlja su im propala. Kasnije su se prebacili navijati za Rusiju, ali ni to nije dugo trajalo, jer su ih izbacili Hrvati, tako da naše komšije nisu imale mnogo sreće na Mundijalu”, naglasio je Vahidin Hadžić, dodajući da je izgubio svaku nadu da će se u Srebrenici bolje i kvalitetnije živjeti.
cazin.net

Mektić je više puta dolazio u USK-a, te dodao da se o istim stvarima uvijek razgovaralo, ali da ništa konkretno nije urađeno
 

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, nakon sastanka sa ministricom za ljudska prava i izbjeglice Semihom Borovac, kazao je da se sastanak može smatrati uspjesnim, ali i da im je žao što ih nije primio ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Potom je podsjetio je i na to da je Mektić više puta dolazio u USK-a, te dodao da se o istim stvarima uvijek razgovaralo, ali da ništa konkretno nije urađeno.

Ogorčen je jer je, kako je kazao, Mektić davao neke izjave, te podsjetio da "mi te ljude tamo mjesecima hranimo", a da ljudi u BiH nisu svjesni koliko je teška situacija u Bihaću.
 

Otkako su izbjeglice i migranti stigli u našu zemlju, kao gljive poput kiše počele su se pojavljivati tzv. fake i spin vijesti koje su ih nastojale inkriminirati, dehumanizirati, obezvrijediti i na brojne druge načine negativno kontekstualizirati.

Silovanje u Bihaću i roštiljanje divljih patki uz rijeku Unu

Tako su pojedini portali i mediji nedavno objavili da je migrant iz Afganistana “upao” u stan u Bihaću i pokušao silovati 36-godišnju ženu, majku dvoje djece, no iz MUP-a USK su demantovali te informacije, navodeći da policiji nije prijavljen pokušaj silovanja.

U proteklom periodu mogli smo čitati i da migranti u Bihaću love divlje patke u rijeci Uni, a zatim ih roštiljaju, iako javnosti nikad nije dostavljen nijedan dokaz kojim bi se takve tvrdnje mogle potkrijepiti. Migranti se često u medijima prikazuju i kao kriminalci i opasnost za građane BiH, no bez jasnih dokaza ili argumenata.
 

Najnovija vijest, koja se ispostavila običnom dezinformacijom, pojavila se prije dva dana, kada je objavljena informacija da je, nakon masovne tučnjave migranata u Velikoj Kladuši, jedna osoba preminula usljed zadobijenih povreda.

Iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova USK demantovali su za Klix.ba navode o smrti migranta. Kako nam je kazao viši inspektor Adnan Beganović, u jučerašnjem fizičkom obračunu nekoliko osoba u Velikoj Kladuši nekoliko migranata je zadobilo lakše povrede, no nijedna osoba nije podlegla od povreda. U Bihaću jučer jeste preminuo migrant, no riječ je o bolesniku koji je danima ležao u kantonalnoj bolnici, a ne učesniku tuče u Velikoj Kladuši.

Visoka stopa kriminaliteta i droga među migrantima, 50.000 pred bh. granicom

Na platformi “Raskrinkavanje” do sada su u više navrata pisali o doslovnoj hajci koju dio medija u BiH vodi protiv izbjeglica i migranata sa Bliskog istoka.

U razgovoru za Klix.ba, urednici na portalu navode kao primjer članak jednog bh. medija u kojemu je “naguravanje” oko podjele porcija hrane predstavljen kao dokaz navodnog nasilničkog i kriminalnog ponašanja migranata, te su iznijete ozbiljne optužbe na račun migranata u Sarajevu, uključujući i to da među njima “ima droge”, a svi navodi iz članka su, prema njima, demantovani iz MUP-a KS.

Ističu i da se u proteklom periodu pojavila vijest da se u “našoj okolini”, tačnije cijelom Balkanu, uključujući i Grčku, nalazi desetine hiljada migranata, a da se 50.000 nalazi pred bh. granicom, što su ocijenili kao nagađanje i proizvoljne tvrdnje.

Pojedini mediji su, kako navode u “Raskrinkavanju”, iznosili i prenapuhane tvrdnje o stopi kriminala među izbjeglicama i migrantima u Unsko-sanskom kantonu. Iz MUP-a i Tužilaštva USK istakli su, pak, ne samo da nije došlo do porasta stope kriminaliteta, nego je broj počinjenih krivičnih djela u usporedbi sa istim periodom prošle godine – manji.

Također, napominju da su pojedini mediji objavili da se u Bosni i Hercegovini nalazi 30 do 50 hiljada migranata, od kojih je većina pripadnika ISIL-a. Iz SIPA-e i Službe za poslove sa strancima BiH su odbacili takve navode.

Zašto neki mediji lažu o migrantima?

S obzirom na to da je većina navedenih medijskih izvještaja službeno demantovana, postavlja se pitanje šta je razlog sve češćih pojava fake i spin vijesti u bh. medijima koje se dovode u vezu sa migrantima. Da li je u pitanju želja za senzacionalizmom, gledanošću/čitanošću ili nešto sasvim drugo? Da li pojedini mediji svjesno produciraju lažne vijesti?

“Naravno da to rade svjesno, jer prilično je teško nesvjesno objaviti apsolutnu neistinu bez ikakvog dokaza koju će kasnije osporiti sve relevantne institucije, a pogotovo je teško to uraditi nekoliko puta u nizu. Ne znam da li je u pitanju želja sa senzacionalizmom i čitanošću, ali šta god da je u pitanju djeluje toksično na javnost, izaziva loše emocije među ljudima i stvara potencijalnu opasnost. Moguće je da tu u pozadini ima skrivenih političkih motiva, ali i dalje ne mogu nikako shvatiti i ničim opravdati takvu neodgovornost i ugrožavanje kolektivnog osjećaja sigurnosti zbog bilo kakve sitne kratkoročne dobiti”, smatra Adis Nadarević, freelance autor, kolumnista i savjetnik u odnosima s javnošću u kompanijama.

Nadarević je do sada objavio nekoliko tekstova u kojima se na kritički, pa i satiričan način, osvrnuo na učestale medijske spinove u vezi migranata. Tako mu, primjerice, na medijsku “patku” o migrantima (i to isključivo Afganistancima!) koji, navodno, love divlje patke u rijeci Uni u centru Bihaća, pa zatim ih roštiljaju, nije bilo jasno zašto to rade samo Afganistanci.

“Da li ostali migranti imaju respekta prema pačjoj historiji Bihaća, ili jednostavno ne šmekaju pačetinu, ili je ne vole sa roštilja, onako kako je pripremaju Afganistanci”, ironično se zapitao Nadarević.

Politika ili klikovi

Razlozi za plasiranje lažnih i manipulativnih informacija o migrantima ne razlikuju se od razloga iz kojih generalno nastaju lažne vijesti, tvrdi Emir Zulejhić, urednik na platformi Raskrinkavanje.ba. Prema njemu, ti razlozi su strogo politički ili strogo ekonomski.

“Oni koji to rade zbog klikova i zarade nemaju političke pozadine, većinom su u pitanju anonimni opskurni portali kojima je jedini cilj prikupiti što više čitatelja, a koji na putu do tog cilja zaboravljaju na sva etička i moralna načela. Drugi razlozi su političke prirode gdje određene portale vrlo jasno možemo povezati sa centrom političke moći. Ovakav tip portala ne djeluje prema samostalnom nahođenju, kao oni vođeni ekonomskim principima. Portali sa političkim pozadinama gotovo uvijek prate ono što funkcioneri partija sa kojima su povezani govore u javnosti. Razlozi zbog kojih politički centri moći plasiraju dezinformacije o migrantima su ili prikrivanje nesposobnosti za rješavanje migrantske i humanitarne krize, ili zato što na takvim vijestima žele zaraditi političke poene u ovom predizbornom periodu”, govori Zulejhić.

S druge strane, nesumnjivo je da i među migrantima postoje osobe sklone devijantnom ponašanju i nezakonitim radnjama, što je do sada potvrđeno kroz nekoliko krivičnih djela.

Izbjegavanje prenošenja tih informacija, odnosno svojevrsno medijsko prešućivanje s ciljem zaštite cjelokupne migrantske populacije od moguće generalizacije i bacanja kolektivne ljage, moglo bi, opet, značiti zalazak u polje novinarske/uredničke autocenzure. No, čini se da su migranti i izbjeglice isuviše “kvalitetan” i neiscrpan izvor informacija, interpretacija i medijskih analiza u Bosni i Hercegovini, da bi se u tom pogledu strahovalo od autocenzure.

“Ako je do sad prikazana neka autocenzura, onda ne želim ni zamisliti kako stravično bi medijsko izvještavanje o migrantskoj krizi u USK izgledalo bez nje. Ne mislim da ovdje govorimo o cenzuri ili autocenzuri, riječ je samo o etičnom novinarstvu i moralnom kompasu novinara i urednika. Nije to neka mudrost, postoji pet glavnih pravila etičnog novinarstva kojih se treba držati i to su tačnost, nezavisnost, nepristrasnost, humanost i odgovornost. Ukoliko svjesno objavljujete vijest koja nije tačna, ne osjećate odgovornost za to što radite i pritom određene ljude ili grupu njih ponižavate ili dovodite u opasnost – kršite već tri ili četiri pravila od njih pet. Dakle, ako me pitate kako izvještavati o migrantima, rekao bih samo se upitajte ‘da li ovo što planiram napisati može napraviti neku štetu, a da ne donese ništa dobro’ i ako sebi uopće trebate postaviti to pitanje, znači da ne trebate napisati to što ste namjeravali”, kaže za kraj Nadarević.
krupljani.ba

Na današnjoj press konfereciji predstavnika Policije porvrđena je smrt dvadesetogodišnjeg migranta iz Palestine.

Preminuo je u Kantonalnoj bolnici u Bihaću od meningitisa.
Rečeno je kako se radi o izoliranom slučaju.
   

Migrantska kriza je problem koji iako u zadnjim mjesecima eskalira, niko ne želi preuzeti odgovornost niti se pozabaviti mogućim rješenjima.
 

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća danas je sa vijećnicima i većinom općinskih načelnika iz
Krajine u organizovanom mirnom protestu ispred zgrade Vijeća ministara BiH i pozvao na
odgovornost vlasti BiH za rješavanje problema.
Situacija sa migrantima u Krajini prevazilazi okvire kontrole i, ukoliko je već pravovremena i
preventivna reakcija izostala, moraju se poduzeti mjere suzbijanja posljedica nemarnosti vlasti
prema ovom problemu koji sada lokalne vlasti jednostavno više ne mogu kontrolirati.
„ Podržao sam današnji mirni protest zvaničnika iz Krajine, ograđujući se od političkih struktura
koje su dovele do ovakvih posljedica. Od marta ove godine sam skretao pažnju u Parlamentu BiH
na ovaj, i u tom periodu alarmantni problem, i tražio hitnu reakciju Vijeća ministara i
Ministarstva sigrunosti da počnu da rade svoj posao u skladu sa zakonom jer sam ovakav epilog
predviđao.
Ponovio sam iste zahtjeve u junu, te na prošloj sjednici Parlamenta BiH početkom jula ali osim
kratkog i vrlo šturog odgovora ministra Mektića i Vijeća ministara BiH koji ne sadrži apsolutno
nikakvu naznaku stvarnog poduzimanja konkretnih aktivnosti u rješavanju ovog problema nije
bilo nikakve konkretne reakcije. Ovaj problem je pitanje državnih institucija i svih nivoa vlasti i
tu mojim Krajišnicima Vijeće ministara BiH mora aktivno pomoći.
Ovakav odnos vlasti prema sigurnosti građana širom BiH, kao osnovnom i zagarantovanom
pravu mora proći kroz proces odgovornosti. Ukoliko se ovako ozbiljnim problemima vlasti ne
bave i odnose nemarno, građani su prepušteni sami sebi bez državnog aparata koji im može
garantovati sigurnost.
I kao čovjek i kao političar ću uvijek stajati na strani građana i podržavati sve što je na putu
pravednosti. Ovakvom odnosu i neodgovornosti vlasti mora doći kraj i pozivam da Vijeće
ministara i institucije BiH čiji je ovo posao, shvate ovaj protest kao posljednje upozorenje i
posljednju šansu za reakcijom. „ - izjavio je Senad Šepić, kandidat za člana Predsjedništva BiH i
predsjednik Nezavisnog bloka.
 

S obzirom da zbog migrantske krize u BiH Grad Bihać trpi najveću štetu, a nadležne državne institucije još uvijek nisu ništa značajno poduzele na terenu, predstavnici Grada, u skladu sa usvojenim zaključcima Gradskog vijeća, danas održavaju mirni protest ispred Vijeća ministara BiH u Sarajevu. U protestima učestvuju i predstavnici drugih općina sa područja Unsko-sanskog kantona, kao i gradonačelnik Cazina.
 

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić i predsjedavajući Gradskog vijeća Bihać Davor Župa još su jednom pismenim putem od Vijeća ministara zatražili prijem gradske delegacije u vrijeme zakazanih protesta, kako bi iznijeli svoje zahtjeve.

- Mi od toga ne želimo praviti nikakvu politiku, na proteste dolaze vijećnici, pripadnici svih političkih stranaka koje participiraju u Gradskom vijeću, to je jednostavno naš posljenji vapaj - istaknuo je u saopćenju predsjedavajući Gradskog vijeća Davor Župa.
 

Izmještanje dijela migranata u hotel „Sedra“ na dva mjeseca, nikako ne može biti korak ka rješavanju daleko većeg i kompleksnijeg problema koji je u stalnom porastu i prijeti da eskalira u još veću krizu.

I ovim putem naglašavamo da je to problem države i državnih institucija koje se još uvijek njime bave tako da ga ostavljaju na teret lokalnih zajednica i traže od njih rješenja.

Naši građani i njihovi predstavnici u lokalnim vlastima su dokazali i dokazuju da su spremni na humanost i da ovdje nije izostala empatija i spremnost da se pomogne ljudima u nevolji. Međutim, problem ilegalnih migranata, već od njihovog ulaska u BiH, zatim sistematskog koncentriranja u Unsko- sanski kanton pa do njihovog zbrinjavanja, jeste problem za koji odgovaraju isključivo državne vlasti i institucije čiji je posao da se brinu o tome.

S obzirom na to da postoje norme i pravila te međunarodne konvencije prema kojima se uspostavljaju i organiziraju migrantski centri, sva tzv. privremena rješenja, izmještanja i stvaranja još većeg broja lokacija, nećemo prihvatiti niti dati svoju suglasnost na ista.

Od državnih vlasti i međunarodnih organizacija koje se bave ovim problemom očekujemo konkretnu inicijativu i pomoć u trajnom rješavanju problema koji će, ukoliko mu se tako ne pristupi, sigurno eskalirati u krizu većih razmjera.

Gradonačelnik Cazina,

Nermin Ogrešević

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI