Super User

Super User

Dok je posao s mesom cvjetao, Brajkovići su u samom Kiseljaku podignuli velebni poslovni centar. Ipak od svega je odskakala diskoteka “Pacific”, koja je mogla primiti nekoliko hiljada ljudi. Bila je na dobrom glasu i u nju se dolazilo u noćni provod iz cijele Bosne i Hercegovine, pa čak i Dalmacije

Kada je 2014. godine magazin Forbes Tihomira Brajkovića iz Kiseljaka uvrstio na listu najbogatijih ljudi u BiH i cijeloj regiji, mnogi su se čak i u BiH zapitali: “Ko je, sad, on?”

Ista se stvar ponovila i pet godina poslije, tačnije kada je nedavno objavljeno da Brajković gradi šest luksuznih vila u Dubrovniku, na glavici Babina kuka, iznad hotela “More”.

Iako je za to vrijeme još samo povećao svoje nemalo bogatstvo, Brajković je ostao prilična enigma. Tome je umnogome i sam pridonio jer, primjerice, nikada u svojoj dva desetljeća dugoj poslovnoj karijeri nije dao intervju, niti se volio fotografirati. A da je prilika bilo, ne treba ni sumnjati, piše Jutarnji list.

Ko je, zapravo, Tihomir Brajković? Prema nama dostupnim podacima, rođen je 1972. godine u selu Oglavku kod Brestovskog, na granici Fojnice i Kiseljaka. Porodica mu se u bivšem sistemu bavila poljoprivredom, i to vrlo uspješno. Zemlju su od tadašnjih zadruga uzimali u najam, a sve što bi proizveli prodavali su u Sarajevu i okolini.

– Stari Brajković bio je, što bi se u Bosni reklo, pravi gazda. Vrlo vrijedan čovjek kojeg ste uvijek mogli vidjeti u poslu, a najčešće u “tamiću” koji bi nakrcao robom i pravac pijaca – kazuje Slobodnoj Dalmaciji jedan Kiseljačanin koji dobro poznaje porodicu.

Rat ih je dočekao u Oglavku, ali su se ubrzo preselili u Kiseljak. Počelo se “kuhati” s Bošnjacima i porodica tada od jednog lokalnog Muslimana kupuje kuću.

– Dobro došlo i njima i tom čovjeku. Znate kakva su vremena ovdje bila – kaže sagovornik.

U ratu je Tihomir bio obični vojnik HVO-a, ali su poljoprivredu, od koje su do tada dobro živjeli on i njegovi, zamijenili – trgovinom. Kiseljak je bio punkt iz kojega se opskrbljivalo opkoljeno i gladno Sarajevo. Nije izostala dobra zarada.

Iz rata Brajkovići izlaze na broju, ali godinu-dvije poslije u saobraćajnoj nesreći gine glava porodice. Sve konce preuzima najstariji sin Tihomir. Da je tako bilo, kazuje i naziv firme koju je osnovao – “Tibra”, što su početna slova njegova imena i prezimena. Braća Benito, Robert i Dejan našli su se u ulozi glavnih saradnika.

Prvi veći poratni biznis bio je onaj s mesom. Brajkovići su osnovali firmu “Meso-Impex” i krenulo im je više nego dobro. Prema riječima upućenih, baš u to vrijeme Holandija, Belgija i još neke zemlje počele su se rješavati mesa iz rezervi kojemu se primicao istek roka valjanosti. Shvatili su, naime, da im ga je bolje prodati budzašto ili pokloniti negoli da ga sami uništavaju. I tu su mnogi iz susjedne države nanjušili priliku za dobru zaradu.
 

– U nekoliko mjeseci su Brajkovići kupili luksuzne Mercedese hladnjače i stekli vozni park kakvim su se mogle pohvaliti samo jake mesne industrije s višedesetljetnom tradicijom. Kako neće kada su ćevabdžije iz Sarajeva, Zenice, Visokog, Banje Luke… stajali u redu za to meso. I, što je važno, kamione nisu kupovali na uobičajeni način, poput kredita ili leasinga, nego mahom u kešu. Pare na stol. To je poslovično oprezne Nijemce ostavilo u čudu – govore Kiseljačani.

Iz tog vremena ostao je možda jedini poveći poslovni rep braće Brajković, “težak” 9,3 miliona konvertibilnih maraka, ili oko 4,6 miliona eura. Radilo se o famoznom “uvozu radi izvoza”, i to bikova i goveda. Uvozili su se s njihove strane u Slobodnu zonu u Kiseljaku, ali ubrzo iz nje izlazili pod objašnjenjem “oplemenjivanja”, odnosno “unutrašnje obrade”. Nekoliko dana poslije ista bi roba opet bila vraćena u zonu i iz nje nakon carinjenja puštana u slobodan promet u BiH. Kvaka je u tome da se nakon svega na tržište puštala manja količina mesa od uvezene, a posljedično tome plaćene su i manje carine te ostali nameti.

Shema je funkcionirala dok je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (tamošnja Porezna uprava) nije razotkrila 2006. godine. Trebale su im četiri godine, jer su 2002. godine na ovakvu praksu bili upozoreni od strane CAFAO-a. Poreznici su na koncu izdali ravno 273 rješenja, Brajkovići su se žalili na svako od njih, ali su u međuvremenu rasprodali mašine i vozila, pa je veliko pitanje hoće li se i odakle onih devet i nešto miliona maraka duga moći naplatiti.

Dok je posao s mesom cvjetao, Brajkovići su u samom Kiseljaku podignuli velebni poslovni centar. Ipak od svega je odskakala diskoteka “Pacific”, koja je mogla primiti nekoliko hiljada ljudi. Bila je na dobrom glasu i u nju se dolazilo u noćni provod iz cijele Bosne i Hercegovine, pa čak i Dalmacije.
 

– To je jedino mjesto gdje se u javnosti volio pojavljivati Tiho. Imao je svoj stol na jednoj platformi i odatle sve nadzirao. Iznad diskoteke napravio je i penthouse s bazenom za sebe i porodicu, tako da mu je bilo lako spustiti se i u kućnim papučama – kažu.

Nakon trgovine, mesa i pjevačica, novi biznis našli su u stanogradnji. Prvu veću stambenu zgradu podignuli su u Kiseljaku, ali onda im se otvorilo Sarajevo. Navodno je počelo škripati u odnosima s lokalnim vlastima i HDZ-om, apetiti su s obiju strana bili sve veći i veći i teško su iznalazili dogovor.

– Brajkovići počeli naveliko graditi u Sarajevu. Prvo na Stupu, onda u Neđarićima, pa na Otoci, niknulo je nekoliko hiljada stanova, i to svi uz tramvajsku prugu. Pa zahvaljujući ovim gradnjama Sarajevo je spojeno s Ilidžom u jedan grad. Tu su se okrenule stotine miliona maraka – veli jedan sarajevski građevinar.

Kada se gradilo, “Tibra” je za tamošnje vlasti bila i socijalni partner jer je zaposlila na stotine radnika iz propalih firmi u Zenici, Visokom, Ilijašu, Kaknju…

– Ljudi su radili za sitan novac, ali bolje im je bilo i to nego ništa. Brajkovići su to znali iskoristiti. Jedino što bi dobro platili bili su inženjeri na gradilištima i advokati koji su gradnju papirnato pripremali – dodaje građevinar.

Brajković je svoj fokus je usmjerio prema Dubrovniku, gradu koji je u istoriji bio dosta povezan s Kiseljakom. Naime, brojni su Dubrovčani u prošlosti zbog ugodne klime i mineralnih lječilišta gradili kuće i provodili zime i ljeta u dolini Lepenice. Bilo je dosta i obrnutih slučajeva, pa su uvijek biznisu skloni Kiseljačani rado kupovali i ulagali u Gradu i oko njega. Navodno je dio zemljišta na Babinu kuku Tihomir Brajković i kupio od jednog od svojih sugrađanina.

Turizam bi mogao biti nova tržišna niša za zaradu poduzetne obitelji iz srednje Bosne. Nedavno su izgradili i dvije mini hidroelektrane u Ustiprači i Berkovićima u Republici Srpskoj, a duže pregovaraju i za pogone na rijeci Bosni i njenim pritokama.

Njihov slučaj još jedan je pokazatelj da novac i biznis ne poznaju granice, razlike u vjeri, naciji…

fokus.ba

BIHAĆ – Udruženje pčelara Unsko-sanskog kantona upozorilo je da je na tržištu ovog kantona prisutna velika količina patvorenog i meda sumnjive kvalitete, te da nadležni inspekcijski organi malo čine kako bi spriječili njegovu prodaju.

Iz ovog udruženja upozoravaju kako prosječna cijena uvoznog meda po kilogramu iznosi oko osam maraka, dok je cijena najjeftinijeg meda iznosila svega tri marke po kilogramu, što je znatno manje od cijene po kojoj se prodaje domaći med. Smatraju kako se za ovako niske cijene može dobiti samo prerađevina na bazi šećera i hemikalija, a nikako organski med.

Predsjednik Udruženja pčelara “Sana med” Asmir Lišančić kaže kako je riječ o proizvodima vještačkog porijekla koji mogu biti i štetni po zdravlje.

“U najvećem broju slučajeva takav med se pravi miješanjem šećera i raznih drugih sastojaka i aroma. U najboljem slučaju pčelinji med se miješa sa drugim sastojcima kako bi se dobila veća količina”, kaže Lišančić.

Predsjednik Udruženja pčelara “Kesten” Hazim Hodžić kaže kako ne treba ni govoriti koliku ekonomsku štetu trpe ovdašnji pčelari zbog nelojalne konkurencije i nerada nadležnih institucija, posebno zbog toga što pčelari u USK nemaju obezbijeđeno tržište za prodaju meda.

Prema saznanjima ovdašnjih pčelara, patvoreni med u velikim količinama dolazi s područja gradova u srednjoj Bosni te se potom distribuira na tržišta gradova u Unsko-sanskom kantonu.

Inače, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u protekloj godini uvezeno je rekordnih 275 tona, dok je izvezeno svega devet tona meda.
krupljani.ba

Zaštitar Aldin Zulić koji je jučer u poslijepodnevnim satima ranjen u poslovnici Sberbank u Cazinu, uspješno je operisan i van životne opasnosti.

Kako saznaje Klix.ba, operativnim zahvatom rukovodio je dr. Samir Muminović, a obavljen je u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću.

Zulić je imao veliku sreću da metak, koji je napadač Mujo Mehagić ispalio u njega iz puške ručne izrade, nije oštetio vitalne organe. Njegovo zdravstveno stanje je sada stabilno.

Saznajemo da uhapšeni Mehagić, čiji se motiv napada još utvrđuje, ima određenih zdravstvenih problema.

Podsjetimo, napad se dogodio oko 15:30 sati u Sberbank u Cazinu. Mehagić je ušao držeći pušku ručne izrade i tražio da se pozovu mediji. Dalji tok nije poznat, ali se zna da je pucao u zaštitara koji je, uprkos tome što je bio ranjen, savladao napadača i spasio živote ljudi koji su bili u banci.

Istragu o ovom slučaju vodi Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona.
cazin.net

Preduzeće “Krupa kabine” iz Bosanske Krupe proizvelo je u protekloj godini rekordnih 14.000 kabina za potrebe tržišta Evropske unije, a kupci njihovih proizvoda su najveće svjetske kompanije koje se bave proizvodnjom radnih mašina.

Prema riječima Dženana Džafića, direktora firme, u ovoj godini planiraju povećanje obima proizvodnje i zapošljavanje novih radnika.

“U proteklih godinu dana zaposlili smo ukupno 50 radnika, tako da u našem preduzeću sada radi 290 zaposlenika. Dnevno uspijemo proizvesti između 80 i 90 kabina, a ono što nam je prioritet u ovoj godini jeste povećanje radnog prostora. Sada poslujemo na površini od oko 10.000 kvadratnih metara i planiramo je proširiti za još oko 2.000 metara”, kazao je Džafić.

Prema njegovim riječima, proizvodnja u njihovim pogonima je u znatnoj mjeri automatizirana, a u planu je nabavka još dva robota za zavarivanje. Dodaje kako su problem s radnom snagom u dobroj mjeri riješili zahvaljujući saradnji s lokalnom zajednicom, koja u proteklih nekoliko godina kontinuirano provodi programe edukacije i prekvalifikacije za zanimanja u oblasti metaloprerađivačke industrije.

“Pružili smo tim projektima stručnu i logističku podršku, posebno kada je riječ o zanimanju zavarivača, jer nam je takav profil radnika trenutno najpotrebniji. Na taj način zaposlili smo četrdesetak osoba”, kazao je Džafić.

Ipak, dodaje kako se i u ovom preduzeću susreću s odlaskom obučenih i kvalitetnih radnika u inostranstvo, s obzirom na to da tamo, radeći isti posao, mogu zaraditi neuporedivo više.

Inače, plate u ovom preduzeću se kreću od 600 maraka, koliko dobijaju radnici bez ikakvog radnog iskustva, do 1.500, koliko dobiju obučeni radnici.
krupljani.ba

Policija je saopćila da su 24 osobe uhapšene prije početka protesta zbog sumnje da posjeduju naoružanje. 

Više hiljada “žutih prsluka” krenulo je danas u marš ulicama Pariza, a prijavljeno je i okupljanje demonstranata u gradu Buržu u centralnom dijelu Francuske.

U Parizu je nekoliko hiljada demonstranata krenulo iz oblasti nedaleko od ministarstva finansija i kreću se mirno ulicama u centru francuske prijestonice.

Demonstranti planiraju ići ka Šanzelizeu.

Policija je saopćila da su 24 osobe uhapšene prije početka protesta zbog sumnje da posjeduju naoružanje.

Oklopna vozila i 5.000 pripadnika sigurnosnih snaga raspoređeno je širom Pariza.

Širom Francuske bit će raspoređeno oko 80.000 pripadnika sigurnosnih snaga.

DRUŠTVO “KRUPA KABINE” D.O.O. PROIZVODNJA KABINA BOSANSKA KRUPA POZIVA SVE ODGOVORNE, POUZDANE I MOTIVIRANE OSOBE KOJE SE ZELE PROFESIONALNO RAZVIJATI DA SE PRIJAVE NA

J A V N I   O G L A S

ZA PRIJEM ZAPOSLENIKA U RADNI ODNOS

I- NAZIV RADNOG MJESTA: TEHNOLOG ODRŽAVANJA– 1 IZVRŠITELJ

II- OPIS POSLOVA: OBAVLJA POSLOVE PRAĆENJA I ORGANIZACIJE POSLOVA U POGONU VEZANO ZA ODRŽAVANJE, VODI EVIDENCIJE I RADNE NALOGE O IZVRŠENIM POSLOVIMA, BRINE O ODRŽAVANJU I FUNKCIONALNOSTI INSTALIRANE OPREME U DRUŠTVU, PLANIRA I VODI EVIDENCIJE O REDOVNOM SERVISIRANJU OPREME, PRIMJENJUJE MJERE ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD POŽARA, OBAVLJA I DRUGE ZADATKE PO NALOGU NADREĐENIH.

III – USLOVI:

  • SSS ILI VSS – TEHNIČKOG SMJERA;
  • POŽELJNO ALI NE I NEOPHODNO:
  • PRETHODNO RADNO ISKUSTVO U TRAJANJU OD MINIMALNO TRI GODINE NA ISTIM ILI SLIČNIM POSLOVIMA,
  • POZNAVANJE ENGLESKOG JEZIKA,

IV- TRAŽENE SPOSOBNOSTI:

  • SAMOSTALNOST U RADU KAO I RAD U TIMU
  • DOBRE ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE
  • ŽELJA ZA DALJIM UČENJEM I USAVRŠAVANJEM

V- NUDIMO VAM:

  • ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA NA RAZDOBLJE DO TRI MJESECA UZ PROBNI RAD U TRAJANJU OD 30 DANA UZ MOGUĆNOST NAKNADNOG ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA NA NEODREĐENO VRIJEME
  • RAD U POTICAJNOJ I UGODNOJ ATMOSFERI
  • EDUKACIJU I STRUČNO USAVRŠAVANJE
  • PRILIKU ZA LIČNI I PROFESIONALNI RAST I RAZVOJ

POZIVAJU SE SVI ZAINTERESIRANI KANDIDATI KOJI ISPUNJAVAJU NAVEDENE USLOVE DA PRIJAVU SA KRAĆOM BIOGRAFIJOM POŠALJU NA ADRESU:

“KRUPA KABINE” D.O.O.

ULICA UNSKA B.B.

BOSANKA KRUPA

ILI NA E-MAIL ADRESU:  Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

OGLAS OSTAJE OTVOREN DO POPUNE RADNIH MJESTA.

VIŠE INFORMACIJA MOŽETE DOBITI NA BROJ TELEFONA: 037/470026

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da je njegov novi uslov da podrži imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH usvajanje godišnjeg nacionalnog programa za NATO.

Komšić je istakao da, ako se to ne dogodi, nema ništa protiv da odlazeći saziv Vijeća ministara sa Denisom Zvizdićem na čelu ostane u tehničkom mandatu naredne četiri godine.

“Ima šansi za imenovanje. Čim se usvoji Godišnji nacionalni program za NATO može se imenovati predsjedavajući Vijeća ministara BiH”, rekao je Komšić za “Glas Srpske”.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je jučer da se Predsjedništvo neće sastati ni o jednom drugom pitanju dok se ne riješi pitanje predsjedavajućeg Vijeća ministara.

On je istakao da postoji opstrukcija u procesu formiranja Vijeća ministara i da je Predsjedništvo BiH prekršilo Zakon koji se odnosi na ovo pitanje, “jer Bošnjaci misle da mogu da krše zakonsku regulativu”.

Postupajući sudija Aladin Bajrić, otvorio je stečaj nad imovinom velikokladuškog Agrokomerca. Kako stoji u Rješenju, utvrđeno je, da je ovo društvo obustavilo plaćanje obaveza, da ne obavlja registriranu djelatnost, te da ne izmiruje tekuće obaveze po osnovu plata i doprinosa.

U Rješenju se navodi i da je protekao rok od 3 godine, nakon kojeg je nadležni organ, u ovom slučaju Vlada Federacije, dužan donijeti odluku o završetku postupka finansijske konsolidacije, što propisuje Zakon o finansijskoj konsolidaciji. To znači da su svi postupci finansijske konsolidacije društva po sili zakona morali biti završeni najkasnije do 10. jula 2017. godine.

Iako je Vlada Federacije te godine donijela Uredbu, kojom je produžen rok za finansijsku konsolidaciju društva do 10. jula 2019. godine, stav Suda je da zakon ima jaču pravnu snagu u odnosu na uredbu. Stoji i to da Agrokomerc ima dovoljno imovine čijom bi se prodajom mogli pokriti troškovi stečajnog postupka. Ovakvom odlukom nisu zadovoljni u menadžmentu Agrokomerca i najavljuju da će podnijeti žalbu u predviđenom roku.

Za stečajnog upavnika imenovan je Šefik Smlatić, koji nam je rekao da mu još uvijek nije uručeno Rješenje, te iz tog razloga ne želi komentarisati ovaj slučaj. Sud je pozvao povjerioce da u roku od 30 dana prijave svoja potraživanja, te je zakazao ročište za ispitivanje prijava potraživanja za 23. mart. Istog dana, trebalo bi da bude održano i Izvještajno ročište i Skupština povjerilaca.

Sve ovo će biti ovako ukoliko drugostepeni, Kantonalni sud u Bihaću, po žalbi ne odluči drugačije.

Iz reda bošnjačkog naroda ovjerena je kandidatska lista koju je podnio politički subjekt A-SDA-Pomak-Zajedno i na njoj su Hajrudin Halilović i Rasim Pajić.

Na kandidatskoj listi zastupnika Hadisa Jusića iz Kluba SDA su njegovo te imena Mehmeda Mahmića i Asmira Ćufurovića, dok ona Zinajde Hadžić, sadrži njeno i ime Nijaza Hušića. Nisvet Jusić kandidat je ispred Nezavisnog bloka, a Ekrem Prošić ispred DF-a. Dvije su kandidatske liste iz reda hrvatskog naroda i to jedna sa kandidatom SDP-a Razimom Halkićem, te drugom Laburističke stranke, na kojoj je Anel Šahinović. Labiristi su predložili i listu iz reda ostalih, sa Rasimom Kantarevićem i Edinom  Abdić-Pleho.

Od ranije se zna da Skupština USK u federalni parlament bira po dva kandidata iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, te po jednog iz reda hrvatskog naroda i ostalih. Ko će predstavljati hrvatski narod u USK, najvjerovatnije će se odrediti žrijebanjem CIK-a, koji će odlučivati i o predstavnicima srpskog naroda, jer ih u aktuelnom skupštinskom saziovu nema.

Centralna izborna komisija BiH je do danas ovjerila kandidatske liste za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz pet kantonalnih skupština. Skupštinama Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo su liste već ranije vraćene da bi provele posredne izbore. Isto predstoji Skupštinama Zapadno-hercegovačkog i Unsko-sanskog kantona, dok preostalih pet kantona još nije dostavilo kandidatske liste.

U skladu sa Odlukom Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duhan za pušenje za 2019. godinu, koju je ranije usvojio Upravni odbor UIO, svi veliki proizvođači i distributeri cigareta morali su do 30.11.2018. godine dostaviti nove kalkulacije maloprodajnih cijena cigareta i duhana za pušenje koje će biti na snazi od početka 2019. godine.

Podsjećam, u sladu sa Odlukom o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duhan za pušenje za 2019. godinu, po paklici cigareta će se u 2019. godini plaćati proporcionalana akciza u visini 42% maloprodajne cijene i specifična akciza u iznosu od 1,65 KM po paklici.

Po kilogramu duhana za pušenje u 2019. godini plaćat će se akciza u iznosu od 114,40 KM.

Ovo su nove maloprodajne cijene cigareta i duhana za pušenje koje će se primjenjivati od 01. januara 2019. godine.







 

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI