Super User

Super User

Na graničnom prijelazu Maljevac kod Velike Kladuše trenutno je blizu 125 migranata. Nekoliko njih, najviše djece, pokazujući transparente okrenuli su se prema medijima s ciljem da svijetu prenesu poruku te su uzvikivali "Open border", javlja reporter portala Klix.ba.
 

Na transparentima su natpisi "EU! Where are you?", "No war" i druge poruke za nadležne.

Granična policija Hrvatske je, prema riječima glasnogovornice Granične policije BiH Sanele Dujković, kazala kako granični prijelaz neće biti otvoren dok se ne pomjere svi migranti koji se nalaze na bh. teritoriji u blizini granice.

Dodala je kako je za bh. službenike situacija pod kontrolom te da se vrše pregovori s migrantima da se vrate u prihvatne centre u Velikoj Kladuši i Bihaću. 

Dio njih je za tu opciju, dok dio migranata to odbija i po svaku cijenu želi nastaviti dalje preko Hrvatske do svojih konačnih odredišta.

Foto: E. M./Klix.ba
Foto: E. M./Klix.ba

Slovenija je lider u jugoistočnoj Evropi u pogledu bogatstva po odrasloj osobi prema izdanju “Global Wealth Report” Credit Suissea za 2018. godinu, dok je BiH među posljednje rangiranima.

Slovenija je zabilježila ukupno bogatstvo od 133 milijarde dolara i bogatstvo po jednoj odrasloj osobi od 31.703 dolara u toku 12 mjeseci do sredine 2018. godine, saopštio je Credit Suisse Research Institute u devetom godišnjem izdanju svog globalnog izvještaja o bogatstvu.

Najviše ukupno bogatstvo u regiji jugoistočne Evrope ima Rumunija sa 317 milijardi dolara, a Crna Gora bilježi. najniži nivo ukupnog bogatstva, 12 milijardi. Sve zemlje u regiji poboljšale su ukupno bogatstvo i bogatstvo po jednoj odrasloj osobi u 2018godini u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno bogatstvo BiH iznosi 40 milijardi dolara, a bogatstvo po odrasloj osobi 6.816 dolara. Bogatstvo po odrasloj osobi u BiH je manje nego u Makedoniji (7.579 dolara) i Srbiji (8.213 dolara), a veće nego na Kosovu (5.391 dolara). Najmanje bogatstvo po odrasloj osobi u regionu ima Moldavija (3.077 dolara).

Sveukupno globalno bogatstvo poraslo je za 14 triliona dolara (4,6%) na ukupno 317 triliona dolara, nadmašivši rast populacije.

“Bogatstvo po odrasloj osobi poraslo je za 3,2%, povećavajući prosječno globalno bogatstvo na rekordnih 63.100 dolara po odrasloj osobi. SAD su najviše doprinijele globalnom bogatstvu, dodajući 6,3 triliona dolara i podižući svoje bogatstvo na ukupno 98 triliona dolara.”

Kina je na drugom mjestu svjetske hijerarhije bogatstva ispred Japana.

mojusk.ba

Među migrantima u Velikoj Kladuši nalaze se cijele porodice koje su, kako kažu, danima kroz šumu bježali od životinja, gladovali i samo žele da se granica otvori.

Također, stariji muškarci koji se nalaze u ovoj grupi migranata su poslali poruku policiji i svim nadležnim.

“Tucite nas, nemojte djecu. Kako možete mirno spavati dok gledate naše muke. Otvorite granicu za porodice”, kazali su za N1.

View image on TwitterView image on Twitter

Poruka starijih muskaraca policiji i vladama: Tucite nas, nemojte djecu. Kako mozete mirno spavati, dok gledate nase muke. Otvorite granicu za porodice. @N1infoSA

Jedan od njih, koji putuje sa kćerkom je kazao da je spreman prodati bubreg da spasi dijete.

“Prodat ću i bubreg, samo da spasim dijete”, kazao je poručivši da ovako više ne može živjeti.

View image on TwitterView image on Twitter

Ovaj covjek porucuje, prodat cu i bubreg, samo da spasim dijete. Ovako ne moze zivjeti. @N1infoSA

View image on TwitterView image on TwitterView image on Twitter

Porodice cekaju autobus za Veliku Kladus. Mole da udju u Hrvatsku. S djecom vise ne smiju kroz sumu. Bjezali su od zivotinja, od policije, danima gladovali. @N1infoSA

Sta sve jedna zena moze ponijeti - na put od Sedre do Velike Kladuse. Pjeske. Jer autobus nije dosao. @N1infoSA

Glasnogovornica Granične policije Bosne i Hercegovine Sanela Dujković u izjavi za medije na Graničnom prijelazu Maljevac je kazala da migranti neće moći ostati na ovoj lokaciji te da će otići pregovorima ili na drugi način.

Dujković je kazala kako je na GP Maljevac trenutno od 120 do 150 migranata koji odbijaju napustiti ovu lokaciju, ali da će morati do toga doći.

“U ovom trenutku ima od 120 do 150 migranata među kojima nisu migranti koji su sinoć pravili problem. Sva pregovaranja osim u kontekstu da napuste ovu lokaciju, protiću veoma dobro, oni su se odmakli od policijskog kordona, a njihova namjera je da ostanu na ovoj lokaciji. Međutim, to će im biti onemogućeno, ali prije svega, još uvijek se vrše pregovori s njima da idu s ove lokacije, a granična policija im ne može obezbijediti smještaj i uslove kakve oni traže da bi se premjestili”, kazala je Dujković.

Dodala je kako u ovom trenutku još uvijek traju pregovori, migranti nisu nasilni, a situacija je mirna.

“Oni će biti uklonjeni, a nadam se da to neće podrazumijevati mjere koje podrazumijevaju policijsku silu. Problem zbog kojeg ne žele otići jeste taj što prihvatni centar Trnovi u koji bi mogli ići nije toliko uvjetan kao lokacije u koje smo smjestili migrante s GP Izačić”, dodala je Dujković.

Istakla je kako granična policija spriječava pomjeranje migranata prema granici Hrvatske, ali da im je potrebna podrška od drugih kako bi se ovi migranti smjestili.

Dio rukovodstva Granične policije BiH, a pomoćnik direktora GP BiH pregovara s migrantom već nekoliko sati.

“Granična policija nije nadležna za javni red i mir. Nemamo specijalne jedinice da rješavamo jučerašnje situacije, a imamo dosta službenika koji su povučeni s drugih jedinica. Određeni broj službenika je prekomandovan na istok i sjeveroistok BiH kako bi se spriječio ilegalni ulazak migranata u BiH. Međutim, već sada smo opremljeniji i ovdje su još ostali migranti koji ne pokazuju agresivna ponašanja”, zaključila je Dujković.
krupljani.ba

Općina Bosanska Krupa je započela sa izradom petogodišnjeg Programa kapitalnih investicija, u cilju boljeg razvoja općine i poboljšanja standarda u sferi upravljanja javnim dobrima ove lokalne zajednice. Među prvim aktivnostima izrade pomenutog programa je i poziv za dostavljanje prijedloga projekata.

Poziv koji je objavljen na internet stranici i oglasnim pločama Općine Bosanska Krupa, propisuje prava i uslove predlaganja projekata. Svoje osmišljene i razrađene projektne ideje mogu predložiti javne institucije, nevladine organizacije, poslovni subjekti, pojedinci i grupe građana, predstavnici mjesnih zajednica, općinske službe i drugi zainteresirani subjekti. Osnovni uslovi su da projekti moraju biti minimalne vrijednosti 20.000 KM i da se predlažu isključivo pismenim putem na propisanom obrascu.

Koordinacioni tim za izradu Programa kapitalnih investicija, u čijem su sastavu predstavnici različitih kategorija stanovništva, rangiranje projekata vršit će na osnovu kriterija koje je utvrdio Općinski načelnik. Najviše bodova donose projekti koji su usaglašeni sa Strategijom razvoja općine, oni koji donose budžetske prihode, utječu na ekonomski razvoj i zapošljavanje, utječu na postojeće/nove investicije.

Obrazac za podnošenje prijedloga za izradu Programa kapitalnih investicija je dostupan na stranici Općine Bosanska Krupa pod linkom: http://opcinabosanskakrupa.ba/javni-poziv-za-dostavljanje-prijedloga-projekata-za-izradu-programa-kapitalnih-investicija-opcine-bosanska-krupa-za-period-od-2019-2023-godine/ i na infopultu Općine Bosanska Krupa.

Javni poziv je otvoren od 24. 10. 2018. godine do 7. 11. 2018. godine.
 

Veliki broj građana Bihaća je na večerašnjem mirnom okupljanju na Gradskom trgu zatražilo hitno izmještanje nekoliko hiljada ilegalnih migranata iz središta grada, na odgovarajuću smještajnu lokaciju. Za ovo je dat rok od pet dana, inače će građani blokirati sve saobraćajnice i granične prijelaze.
 

Dat je i rok od 48 sati za zaustavljanje velikog, svakodnevnog priliva ilegalnih migranata na to područje, te se na taj način insistira na maksimalnom angažmanu nadležnih državnih institucija, koje su prema mišljenju organizatora skupa „zaboravili Bihać“.

 Moraju svi znati da ovo nije protest protiv migranata, nego jednostavno poruka da je trenutačna situacija u našem gradu neprihvatljiva. Nedopustivo je da strahujemo od šetnje kroz vlastiti - herojski grad i da zaključavamo sve prilaze našim domovima. Do sada smo molili za pomoć, sada zahtijevamo odgovarajuću reakciju - rekao je gradski vijećnik i organizator skupa Sej Ramić.

Amela Bešić, jedan od okupljenih građana, istakla je „kako ovo nikako nije poziv na linč, ali jeste jasno davanje do znanja da Bihać ne smije biti pretvoren u migrantski geto“.

Na tom okupljanju građana, obratili su se i srednjoškolci i studenti.

- Želimo da ovo bude grad prilika za mlade i da oni upravljaju s njim. Da se omogući uspješnim mladim Bišćanima i građanima Unsko-sanskog kantona da nesmetano grade život u svom gradu. Naravno, suosjećamo s brojnim migrantima, ali ne možemo nijemo posmatrati razbojničko ponašanje nekolicine njih - poručio je Zlatan Musić.

Nakon okupljanja na Gradskom trgu, građani su se uputili na mirnu protestnu šetnju do sjedišta Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bihaću.
cazin.net


Iz Ambasade BiH u Švicarskoj kazali su nam da nema novih informacija te da kompanija radi na njihovom oslobađanju.

Prošao je skoro mjesec otkako je brod kompanije „Massoel Shipping“ iz Švicarske otet blizu obale Nigerije, a talačka kriza još traje.

Među 12 članova posade koji su zarobljeni je i jedan Bosanac, čiji je identitet i dalje skriven.

Iz Sindikata pomoraca Hrvatske i Ambasade BiH u Švicarskoj kazali su nam da, nažalost, nema novih informacija. Kompanija i dalje radi na njihovom oslobađanju.
 

Ranije su angažirali tim stručnjaka koji rade na ovom slučaju, a informacije dijele s porodicama otetih članova posade. Tada je najavljeno da će osigurati brzo i sigurno oslobađanje radnika, ali se na to još čeka. Ni oni se više nisu oglašavali.

O imenima zarobljenih se šuti, a sve, kako navode iz Sindikata, zbog sigurnosti talaca, dok su porodice navodno o svemu obaviještene.

Teretni brod „MV Glarus“ prevozio je pšenicu, a oteli su ga pirati u blizini obale Nigerije. Oteti članovi posade su državljani Filipina (7), Ukrajine, Rumunije, Slovenije, Hrvatske i BiH.
avaz.ba


 

Na početku drugog ciklusa pojačanih inspekcijskih nadzora na teritoriji FBiH u 2018. godini, federalni inspektori su od 15. do 18. oktobra 2018. izvršili 304 inspekcijska nadzora i osam kontrolnih nadzora u kojim je utvrđeno 239 prekršaja, što podrazumijeva izdavanje istog broja prekršajnih naloga u iznosu 338.950 KM.

Utvrđen je iznos za naplatu od ukupno ­­­­­­­­­­­­­­­­­­­8.629,09 KM na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak; izrečene su 44 upravne mjere, od kojih se 17 odnosi na mjere privremene zabrane rada; od 127 kontrolisanih privrednih subjekata u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sistemima, konstatovano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj, a 11 subjekta nadzora nisu izdavali fiskalne račune za prodate robe i izvršene usluge.

Zatečeno je devet radnika nacrno, a inspekcijski nadzori su rezultirali regulisanjem radno-pravnog status za tri zatečena radnika, u skladu sa zakonom.

Od početka 2018. inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove su izvršili 4.742 inspekcijska nadzora i 91 kontrolni nadzor; sačinjeno je 4.742 zapisnika; utvrđeno je 3.140 prekršaja, što podrazumijeva izdavanje istog broja prekršajnih naloga u iznosu 4.373.900 KM.

Utvrđen je iznos za naplatu od ukupno ­­­­­­­­­­­­­­­­­­­563.687,09 KM na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak; izrečeno je 699 upravnih mjera, od kojih se 218 odnosi na mjere privremene zabrane rada; od 1.371 kontrolisanog privrednog subjekta u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sistemima, konstatovano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj, a 82 subjekta nadzora nisu izdavali fiskalne račune za prodate robe i izvršene usluge.

U saradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, a prema dostupnim informacijama, do oktobra 2018. zatečeno je 2.260 radnika nacrno.

U okviru prvog ciklusa pojačanih inspekcijskih nadzora, vršena je i kontrola vodenog saobraćaja, te su u periodu od 18. juna do 31. augusta 2018. federalni inspektori za unutrašnju i pomorsku plovidbu izvršili su 122 inspekcijska nadzora i izdali 15 prekršajnih naloga u iznosu 6.000 KM.

Federalni saobraćajni inspektori su prilikom kontrola ustanovili da pet plovila stranih registarskih oznaka ne posjeduju odgovarajuću vinjetu, te su upućeni u kapetaniju da pribave istu, 39 osoba nije posjedovalo plovnu dozvolu, a četiri plovna vozila nisu bila registrovana te su vraćena na obalu.

Također, utvrđeno je da vozači za splavove nisu posjedovali uvjerenja o sposobnosti plovnih objekata za učestvovanje u unutrašnjoj plovidbi, kao i da vozači nisu posjedovali uvjerenja za upravljanje plovnim objektima u unutrašnjim i pomorskim plovnim putevima.

Navedenim kontrolama povećava se sigurnost ljudi i imovine u plovnom području mora u Neumu, kao i rijeka i jezera, te se povećava disciplina u pogledu osiguranja i registracije vozila što pokazuje podatak od 426 novoregistrovanih plovnih vozila i 126 izdatih plovnih dozvola tokom 2018., saopćeno je iz FUZIP-a.

(Vijesti.ba / FENA)

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Adam Šukalo gostujući u emisiji emisiji Face to Face govorio o bori porodice Dragičević da saznaju istinu o ubistvu Davida Dragičevića.

“Nije mi bilo svejedno da će 5. oktobra na velikom skupu Pravda za Davida, snajperom biti likvidiran Davor Dragičević. Ono što je zanimljivo, informacija je došla od ljudi koji su bliski Lukaču. Ja sam to preko treće osobe saznao. Niko mi nije rekao iz zvaničnih izvora. Odnosio sam se prema tome kao da to nije tačno”.
 

“Tužilački i MUP-ov spis sam dobio anonimno, neko je htio da mi pomogne. Sve što se desilo, praktično imamo i danas. Policijska verzija je ona u okviru koje se tužilaštvo kreće. MUP posjeduje dokumente u kojem se američko tužilaštvo zainteresovalo za ovaj slučaj i traži komunikaciju sa ocem Davorom Dragičevićem, da kod postupajućeg sudije može dobiti odobrenje da se ti nalazi otključaju. Interes SAD-a pokazuje na cvrenu lampicu. Motive za Davidovo ubistvo treba tražiti u tom pravcu, a ne u onom u kojem se okviru kreće advokatski tim. Čini mi se da nadležno tužilaštvo gura priču da se to završi kao slučaj Memić, kao što imamo i sučaj Đurović gdje je druga ličnost preuzela odgovornost“

Šukalo se plaši da će priča otići u tom pravcu.

“Imam puno povjerenja u advokatski tim. Ne bih htio da bilo šta loše neko protumači zbog ovoga. Ali plašim se da verzija u kojoj se oni kreću neće dovesti do istine. Ako bi se išlo smjerom kojim ide porodica i bloger Vasković, to bi se mnogo prije razriješilo. Zločin nad Davidom Dragičevićem je na vrhu piramide zla u RS i čitavoj BiH”.

Šukalo je govorio i o saznanjima o kojima je govorio i na press konferenciji a na koju niko nije reagovao.

“Nije problem da se ja izložim, kao i tada što sam se izložio. Zna se kako se droga valja po Banja Luci, firmom koja služi za brzu poštu. Kao potvrdu svega samo imali dokumente Keljmendija koje je izdao MUP RS.
 


​krupljani.ba

Prema posljednjem izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti, od 140 zemalja, Bosna i Hercegovina se našla na 91. mjestu. U odnosu na 2017. godinu Bosna i Hercegovina je na ovoj listi napredovala za 12 mjesta.

Pofesor na ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac mišljenja je da napredak koji je ostvaren nije rezultat unutrašnjih faktora.
 

„Porast BiH na listi globalne konkurentnosti možemo zahvaliti samo blizini tržišta Evropske unije i standardima koji nam oni nameću. Ako se želi nešto promijeniti kako bi Bosni i Hercegovini ozbiljno napredovala potrebno je promijeniti čitav koncept – od načina poslovanja do načina života“, kaže Radivojac za Radio Slobodna Evropa.

Indeks globalne konkurentnosti pokazuje sposobnost održivog rasta i razmatra 12 stubova konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravstvo, obrazovanje, tržište roba i rada pa do tehnološke spremnosti i inovacija.

U većina oblasti BiH je zabilježila blagi napredak, no konačne ocjene se nisu mnogo promijenile jer su druge zemlje napredovale brže, pa je i dalje najlošije rangirana zemlja u regionu i Evropi.

Sve ovo prema mišljenju ekonomskog analitičara Alekse Milojevića pokazuju jednu nefukcionalnostdržave i privrede i nemoć da se Bosna i Hercegovina uključi u međunarodne tokove.

“I ono što najviše zabrinjava je da predstoji još crnja budućnost. Ovi posljednji izbori su pokazali da kod nas, nažalost, jačaju ove retrogradne snage,nacionalizmi iseparatizmi koje i ne zanimaju kretanja prema civilizacijskim, svjetskim, tržišnim, ekonomskim integracijama… Mi smo se zabavili ovim našim međunacionalnim odnosima, u suštini plemenskim, gdje su partije prevladale interes naroda”, navodi Milojević.

Od 12 ocijenjenih stubova Bosna i Hercegovine najlošije ocijene ima iz inovacija, tržišta rada, te institucija.
 

Zbog toga i ne čudi da su prema ovom izvještaju faktori koji najviše ometaju poslovanje u Bosni i Hercegovini, neefikasnost državne administracije, korupcija, politička nestabilnost, složenost poreznih i radnih propisa, neadekvatna educiranost radne snage i nedovoljni kapaciteti za inovacije.

Prema mišljenju profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Murisa Čičića, ocjene u ovom izvještaju nisu egzaktne i treba ih uzeti sa rezervom, ali one, kaže, odražavaju trenutno stanje u BiH.

„Mi jesmo loši. Mi smo relativno siromašna zemlja zato što loše radimo, što imamo loš menadžment, što glasamo za nacionalitičke stranke, što imamo komplikovan sistem, što imamo velik javi sektor. Jesmo tu gdje jesmo. Mi smo mali, nema nas 3,5 miliona, a nemamo jedinstveno i harmonizirano tržište. Dijelimo ga ne na dva nego na 15 djelova, a to je ekonomsko samoubistvo. Ne treba nama harmonizirano tržište što neko hoće unitarnu državu nego nam treba da povećamo tržište i da imamo bolje iskorištenje resursa. Da smo bogatiji“, objašnjava Čičić.

Najbolje rangirana zemlja regije je Slovenija, koja se nalazi na 35. mjestu, i istu poziciju je zadržala u odnosu na 2017. godinu. Srbija je na ovoj listi na 65. mjesto i napredovala je za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu i nalazi se ispred Hrvatske koja je pala za dvije pozicije, sa 66. na 68. mjesto.Od zemalja regije, Crna Gora se nalazi na 71., a Makedonija na 84. mjestu.

Sjedinjene Američke Države po ovom indeksu su najbolje ocijenjene, iza njih su Singapur, Njemačka i Švajcarska, a na dnu ljestvice nalaze se Čad, Jemen, Haiti i Angola.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI