Svijet

Svijet (98)

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc ocijenio je da pitanje migracije može biti riješeno samo na spoljnim granicama i da su to gotovo svi uvidjeli.

On je, uoči današnjeg Samita EU u Salcburgu, bečkom dnevniku “Standard”, rekao da sada s pravom postoji fokus na Fronteksu i bolju saradnju sa zemljama porijekla i tranzita.

“Pojedine članice koje su još pomalo skeptične moramo uvjeriti u to”, naglasio je Kurc navodeći posebno Italiju, Španiju i Grčku.

Neophodno je da svi razumiju da je neophodno da sa zemljama tranzita i porijekla moramo stupiti u kontakt i sklapati sporazume, naveo je on.

Kurc je istakao da skeptične države prije svega strijepe za svoja prava suvereniteta.

On je istakao da sigurno neće biti nesrećne što mnogi migranti neće moći da nastave neprimjetno put ka centralnoj Evropi.

Kurc se osvrnuo i na Brexit, koji će takođe tema neformalnog samita u Salcburgu, rekavši da sporazuma može biti samo ako bude postojao kompromis.

“Jasno je da ne može da se bira samo ono najbolje. Ali ne treba nam ni akcija kažnjavanja Velike Britanije. Nadam se da nećemo imati tvrd Brexit bez sporazuma”; rekao je on.

Najavio je da će sredinom oktobra, Austrija kao predsjedavajuća EU, organizovati specijalni Samit o Brexitu.
mojusk.ba

Bračni par Tanja (38) i Života Avramović (48) iz Svilajnca i Bogić Đoković (49) iz Viteževa kod Žabara u Srbiji uhapšeni su zbog sumnje da su 14. septembra ubili Živana Savića (75) iz Porodina kod Žabara.

Savić je kobnog dana, kako se pretpostavlja, došao kod Avramovića u kuću i posle kraće rasprave neko od njih mu je buteljkom vina smrskao glavu, pišu srbijanske Novosti.

– Prvi rezultati istrage ukazuju da je Tanja bila u ljubavnoj vezi sa Đokovićem, ali istovremeno i sa ubijenim Savićem – rekao je izvor blizak istrazi.

– Tog dana su očekivali da će uzeti neke pare od Živana, ali su počeli da se raspravljaju i na kraju su ga pretukli nasmrt. Odmah su pozvali Životu, koji je ubrzo stigao.

Potom su leš stavili u gepek Živanovog automobila i odvezli ga do neke vikendice u Kušiljevu nadomak Svilajnca. Policija je saopštila da su se njih troje potom odvezli do Porodina. Ušli su u Savićevu kuću i iz nje ukrali dva bicikla, koja je policija pronašla u domu Avramovića u Svilajncu. Nije poznato da li su osumnjičeni pronašli i uzeli novac iz kuće žrtve.

Kada je jedan od mještana osjetio da se smrad iz kola širi okolinom, pozvao je policiju. Žrtva je brzo identifikovana, a inspektori su munjevito stavili lisice na ruke osumnjičenima.

– Na saslušanju su međusobno prebacivali odgovornost s jednih na druge – nastavlja naš izvor iz MUP.

– Života je tvrdio kako je ubistvo počinio ljubavnik njegove žene, dok je Bogić izjavio da je buteljku potegla Tanja. Kada se završi istraga i stignu rezultati obdukcije znaće se šta se tačno dogodilo.

Sumnja se da je motiv zločina koristoljublje, jer je Savić bio švicarski penzioner. Njegova supruga Danica umrla je prije šest meseci, a kćerka Dragica, zet Slaviša i unuka Danijela još su u Švicarskoj.

– Sagradio je prelijepu kuću. Pogledajte samo koliko ima cveća u dvorištu, pa će vam biti jasno kakav je to bio domaćin. Sve je on to sam uređivao. Nije bilo boljeg čovjeka od njega. Bio je veoma vrijedan, familijaran, odličan komšija. Uvijek je bio nasmijan. Kad god bi čovek pogledao u njega, morao bi da se nasmije – priča Savićeva komšinica.

Njegov rođak dodaje da je svirao harmoniku i da je bio veliki veseljak.

– Imao je voćnjak i vinograd od koga je proizvodio vino za sebe i prijatelje. Uvijek je bio spreman da pomogne – rekao je jedan od Savićevih komšija.

Niko se nije družio

Komšije supružnika Avramovića iz Svilajnca kažu da se sa njima niko nije družio. Policija je, navode, povremeno dolazila u njihovu kuću zbog sumnji da su učestvovali u krađama.

– Viđao sam često patrole, ali, jednog dana došlo je mnogo policajaca. Zadržali su se čitavog dana. Onda su priveli Avramoviće i Bogića, koji je stanovao kod njih. Sutradan je policija ponovo došla. Odmah sam znao da se dogodilo nešto strašno. Danas smo načuli da su ubili čovjeka – rekao je komšija osumnjičenog bračnog para.
mojusk.ba

Četvoro djece je poginulo, a najmanje jedna žena je povrijeđena kada je voz udario “teretni” bicikl u holandskom gradu Oss, nedaleko od granice sa Njemačkom, javio je holandski list ” De Telegraaf”.
Ova vrsta bicikla, sa velikom drvenom kutijom ispred vozača, popularna je među holandskim roditeljima i koristi se za prevoženje mlađe djece.

Policija je potvrdila da se jutros dogodila “veoma ozbiljna nesreća” i da ima “teško povrijeđenih, a vjerovatno i žrtava”.

Holandski mediji prenijeli se da se sudar desio na pružnom prelazu, 100 kilometara jugoistočno od Amsterdama.

U sjedištu Evropske centralne banke u Frankfurtu u ponedjeljak su predstavljene nove novčanice od 100 i 200 eura. Serija novčanica, koje se nazivaju “Evropa”, predstavljene su u prisustvu Yvesa Merscha, člana Izvršnog odbora ECB-a.

Tom prilikom Mersch je novinarima kazao da će nove novčanice od 100 i 200 eura u opticaj biti puštene 28. maja 2019. godine.
 

Naglasio je da će, puštanjem u opticaj novih novčanica, ECB osigurati još veću zaštitu od mogućih prevara i falsificiranja, čime će, kako je kazao, euro biti još pouzdanija valuta, prenosi Al Jazeera Balkans.

ECB je već ranije predstavio sigurnije novčanice od 10, 20 i 50 eura, dok novčanice od 500 eura više neće biti štampane.

Banka je odlučila 2016. godine povući novčanice od 500 eura do kraja 2018. godine, jer su se navodno koristile u svim vrstama ilegalne trgovine.

Nova novčanica od pet eura lansirana je 2013. godine, novčanice od deset eura uvedene su 2014. godine, od 20 eura 2015. godine, dok je novčanica od 50 eura puštena u opticaj prošle godine.

Katar je od Velike Britanije kupio 24 vojna aviona Typhoon i 9 aviona Hawk za naprednu obuku, javlja Anadolu Agency (AA).

U saopćenju britanskog Ministarstva odbrane se navodi da je danas i zvanično stupio na snagu sporazum o prodaji avioni Kataru.

Navodi se da je sporazum u vrijednosti 5 milijardi funti između vlada dviju zemalja potpisan prošlog decembra u Dohi.

Ministar odbrane Velike Britanije Gavin Williamson je ovim povodom izjavio da sporazum s Katarom predstavlja, kako je kazao, “veliki podstrek britanskoj vojnoj industriji”.

“Sporazum je važan i u kontekstu zajedničkog odgovora Velike Britanije i Katara na zajedničke probleme i izazove kao i uspostave stabilnosti i sigurnosti u regionu”, poručio je Williamson.

Planirano je da britanska strana Kataru avione počne isporučivati od 2022. godine.

U međuvremenu, tim koji se sastoji od pilota i drugog pomoćnog osoblja iz Katara trebao bi proći obuku u zračnoj bazi Coningsby u Lincolnshireu na istoku Engleske.

Ovim sporazumom Katar je postao deveta zemlja koja je od Velike Britanije kupila vojne aviona Typhoon.

Turska vlada uložila je velike količine novca u obnove škola i džamija u Federaciji Bosne i Hercegovine gdje je nastanjeno većinsko muslimansko stanovništvo, piše The Times. Među bosanskim muslimanima, Erdogan postaje ono što je predsjednik Rusije Vladimir Putin među građanima Republike Srpske.
 

Populisti vode izbornu bitku



Za manje od tri sedmice, i usred ovakvog vanjskog utjecaja, Bosanci će izabrati svoje parlamente i predsjednike pod najkompleksnijim sistemom u svijetu. U području koje je manje od Škotske, oni će glasati za tri predsjednika i parlamente za dva autonomna entiteta i deset kantona, balansirajući krhke razmjere moći između bošnjačkih muslimana, katoličkih Hrvata i pravoslavnih Srba.

Ustav Bosne i Hercegovine bio je aneks u Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine kojim je okončan sukob u zemlji. Poslije 23 godine nije se promijenio, kao ni bosanska politika. Među sve tri glavne etničke grupe u BiH, populisti vode izbornu bitku.

Bakir Izetbegović, lider bosanskih muslimana, sin je prvog poslijeratnog predsjednika i bliskog prijatelja Erdogana. On je došao do kraja svog mandata, ali njegova partija, koja se modelirala na Erdoganooj AK stranci, dominira politikom u Federaciji BiH, navodi se u analizi Timesa.

Od 1994. do 2016. godine Rusija je učestvovala sa više od šest posto stranih investicija u Bosni i Hercegovini.
 
Foto: Agencija za promociju stranih investicija BiH
Foto: Agencija za promociju stranih investicija BiH


Dragan Čović, predsjednik iz reda hrvatskog naroda, optužen je za širenje etničke mržnje zbog njegove podrške ratnim zločincima koji su osuđeni u Hagu. U novembru prošle godine on je tvrdio kako je Slobodan Praljak, bivši hrvatski general koji se ubio u sudnici u Hagu, počinio žrtvu kako bi dokazao da je nevin.

Milorad Dodik, lider RS-a, već 12 godina je na vlasti i ponovo se kandidovao na predstojećim izborima. On i njegova premijerka Željka Cvijanović otputovat će u Moskvu sedmicu prije izbora u BiH, kako bi se sastali s Putinom. Cvijanović se u julu susrela sa Steveom Bannonom, glavnim savjetnikom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
 

Evropa i Amerika "skrenule pogled" s Balkana



Sjedinjene Američke Države i Evropa, koje bi trebale voditi BiH prema NATO savezu i članstvu u Evropskoj Uniji, skrenule su pogled s Balkana proteklih godina, jer su preokupirane i zauzete drugim krizama, kažu diplomate i analitičari. Kako piše The Times, to ostavlja prostora drugima da uskoče.

"Nismo otvoreno pričali o utjecaju propusta Evropske Unije. Proširenje EU nije na čekanju, ali teče sporije. Ali, pošto EU ne želi razgovarati o tome, kažu da dolaze Rusija i Turska. Dolaze jer EU napušta polje", rekao je za Times Roland Gjoni, istraživač etničkih sukoba na Univerzitetu u Dablinu. 
 
Centralni popisni biro BiH
Centralni popisni biro BiH


Vožnja od Banja Luke do Sarajeva, četiri sata kroz oronule puteve i tihe planinske gradove, otkriva najveći problem u BiH. Pet posto stanovništva iselilo je iz zemlje od posljednjih izbora 2014. godine, među kojima je najviše mladih ljudi koji su otišli u zapadnu Evropu u potrazi za poslom.
 
Centralni popisni biro BiH
Centralni popisni biro BiH


Dok se lideri povlače u sektašku retoriku svaki put kada se izbori okončaju, ekonomija u BiH se raspada pod korupcijom i lošim upravljanjem, navodi se u analizi The Timesa.

Kompletnu analizu možete pročitati na zvaničnoj stranici The Timesa.
klix.ba
Super tajfun Mangkhut je u stigao u nedjelju na obali grada Jiangmen, provincije Guangdong u južnoj Kini, a vjetar puše brzinom od 162 km na sat, prema provincijskoj meteorološkoj stanici.

Preko 2,52 miliona ljudi je evakuirano, a preko 48.000 ribarskih brodova je vraćeno u luku toj kineskoj pokrajini u nedjelju, izvještava Xinhua.

Obustavljen je rad na više od 29.000 gradilišta i zatvoreno je 640 turističkih mjesta.

Svi letovi su otkazani na aerodromima Guangzhou i Shenzhen. I usluge brzog saobraćaja i neke željezničke službe su prekinule promet  u provincijama Guangdong i Hainan.

Prema Nacionalnom meteorološkom centru, Mangkhut je ušao u Guangxi  Zhuang pokrajinu, krećući se sjeverozapadno  brzinom od 30 km na sat. Oko 228.000 ljudi je preseljeno u region, a 98 letova je otkazano u Nanningu, glavnom gradu u regionu, od 7 sati u nedjelju.  U priobalnim gradovima Beihai, Qinzhou i Fangchenggang regionu, više od 8.000 ribarskih brodova se vratilo u luku, a škole će sutra biti zatvorene.

Tajfun Mangkhut je nakon što je donio razaranje Filipinima u nedjelju stigao u Kinu, a najpogođenija područja su Hong Kong i Makao. U Hong Kongu je bez struje ostalo više od sedam hiljada ljudi, objavile su vlasti, a više od stotinu ljudi potražilo je medicinsku pomoć.

Jaki vjetrovi tajfuna čupali su drveće, razbijali prozore, a poplavljene su cijele ulice. Lokalna vlada Makaua je objavila kako je ozlijeđeno najmanje petero ljudi.

Kineske vlasti su upozorile da bi Mangkhut mogao biti najveći tajfun koji će pogoditi tu državu ove godine, pa je izdala najsnažnije upozorenje. Vlasti misle kako bi Mangkhut mogao biti gori od tajfuna Hato koji je pogodio Hong Kong prošle godine, kada je poginulo desetero ljudi. Ta je regija otkazala stotine letova i ograničila javni prijevoz.

Mangkhut je u petak i subotu na Filipinima uzrokovao poplave, klizišta i rušenja zgrada i odnio najmanje 100 života.

(Vijesti.ba / FENA)

Slovenski predsjednik Borut Pahor ocijenio je kako Europska komisija iz političkih razloga nije usvojila mišljenje pravne službe vezano uz granični spor između Slovenije i Hrvatske, navodno povoljno za Sloveniju, te da je to "loša poruka za buduće granične sporazume na zapadnom Balkanu", prenosi agencija STA.

"Europska komisija propustila je priliku da uvaži stajalište svoje pravne službe i tako istakne da treba poštovati bilateralne sporazume koji su i ratificirani, te tako omogućili da se odredbom arbitražnog sporazuma definira granica", kazao je Pahor komentirajući pisanje njemačkog lijevo-liberalnog tjednika Der Spiegel da je većina stajališta koje je Ljubljana iznijela u svojoj tužbi protiv Hrvatske zbog neprovođenja arbitražne odluke o granici ispravna.

"To je bit mišljenja koje Komisije nije uzela u obzir iz političkih razloga", naglasio je.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker se ne želi miješati u sukob oko pomorske granice između Slovenije i Hrvatske iako je pravna služba jasnog mišljenja da je u ovom sukobu Slovenija u pravu i da bi u tom smjeru trebala djelovati i Europske komisija, objavio je Der Spiegel u svom zadnjem broju.

U dokumentu od 18. svibnja ove godine, koju je Der Spiegel dobio na uvid, navodno se pravna služba Europske komisije jasno stavlja na stranu Slovenije.

"Pravna služba je mišljenja da je veliki dio stavaka žalbe koje je Slovenija uložila kao dokaz povrede EU prava od strane Hrvatske utemeljen", stoji u dokumentu kojeg je potpisala Karen Banks iz pravne službe. U njemu se nadalje zaključuje kako stoga "EU mora prihvatiti odluku Arbitražnog suda", prenosi Hina.

Hrvatska vlada smatra odluku Komisije ispravnom.

Napominjući kako ne komentira interne dokumente "koji ne predstavljaju službene odluke ili stajališta Europske komisije", hrvatska vlada je u odgovoru u subotu na upit slovenske agencije STA ocijenila kako je odluka Europske komisije da se ne miješa u granični prijepor između Hrvatske i Slovenije ispravna.

"Komisija je ispravno odlučila ne miješati se u bilateralni spor oko granice Hrvatske i Slovenije", rekla je hrvatska vlada reagirajući na navode Der Spiegela.

"Stav Vlade RH je da Hrvatska i Slovenija, kao dvije prijateljske države te članice Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije, trebaju nastaviti voditi dijalog i riješiti granično pitanje na obostrano zadovoljstvo i u dobrosusjedskom duhu".

Der Spiegel ocjenjuje da se Juncker suzdržava od izricanja mišljenja Europske komisije u hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu jer ga je to osobno u veljači ove godine zamolio hrvatski premijer Andrej Plenković "koji je kao i Juncker član iste pučke frakcije", jer bi u protivnom, da se Komisija založila za Sloveniju, "šteta po imidž Hrvatske bila ogromna".

Juncker, kako navodi tjednik, ne želi miješanje Komisije jer "se time nikome ne bi pomoglo".

(Vijesti.ba)

Najmanje 25 osoba je poginulo na Filipinima nakon što je tajfun Mangkut zahvatio tu zemlju uzrokujući klizišta u planinskim dijelovima, izjavio je danas zvaničnik Frensis Tolentino.

Tolentino je rekao da je 20 ljudi nastradalo u klizištu u regionu Kordiljera na otoku Luzon, a četiri u obližnjoj provinciji Nueva Vizkaja.  

Jedan smrtni slučaj prijavljen je u provinciji Ilokos Sur.

On kaže da broj poginulih govori o situaciji u ugroženim područjima te da još pristižu izvještaji iz drugih regiona na sjeveru Luzona pogođenih tajfunom.
avaz.ba

Tropska oluja Florens postepeno slabi, nakon što je u petak pogodila američku atlantsku obalu kao uragan. No, patnjama miliona Amerikanaca ne nadzire se kraj jer se očekuju velike poplave.

- U ovakvoj oluji pljuskovi su biblijskih razmjera, a nivo vode na nekim mjestima prelazi pola metra - rekao je guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper (Roy Cooper).

U Sjevernoj Karolini već su pale rekordne količine kiše, a prema prognozama, padat će još.

- Nakon uragana uslijedila je poplava - rekao je guverner Južne Karoline Henri Mekmaster (Henry McMaster).

Više od milion ljudi napustilo je svoje domove, a stanovnike koji su ostali na tim područjima spasioci izvlače čamcima i helikoptera.

Mnoge ceste su zatvorene, a vlasti upozoravaju na opasnost od odrona, tornada i poplava koje ugrožavaju nasipe i mostove dok rijeke i potoci naglo bujaju.

Više od milion kuća i poslovnih prostora ostalo je bez električne energije u Sjevernoj i Južnoj Karolini.

Prema izvještajima, na području Sjeverne Karoline poginulo je najmanje 13 osoba, a strahuje se da je broj žrtava i veći.

Veliki problem predstavljaju i provalnici.

Bijela kuća saopćila je da je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) odobrio dodjelu federalnih sredstava nekim pogođenim okruzima. Osim toga, Tramp uskoro namjerava obići pogođeno područje.
avaz.ba

Prodaje se Kuća (1/1)

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI