Svijet

Svijet (77)

Nekoliko državljana Bosne i Hercegovine uhapšeno je u četvrtak u Njemačkoj zbog sumnje da su u ovoj državi organizovali ilegalno zapošljavanje radnika iz Srbije i BiH.

Kako navode mediji, u velikoj akciji provedenoj na sjeveru Njemačke pronađeni su dokazi koji mogu poslužiti u daljem postupku poput mobilnih telefona, računara i dokumenata.

Portal Focus.de prenosi da su radnici u Njemačkoj boravili ilegalno i da su bili zaposleni u uslužnim djelatnostima. Uhapšeni se, između ostalog, sumnjiče za krijumčarenje i zapošljavanje stranaca te falsifikovanje dokumenata.

Tokom akcije, pronađena je i određena suma novca. Više informacija o akciji njemačke policije u narednim danima.
mojusk.ba

Sveštenik Josip Tomić, upravnik župa iz Kupske doline – Turke, Kuželj, Brod na Kupi pozvao je na Facebooku vjernike da migrantima ne daju vodu ni hranu.

“Predragi u Kristu vjernici, župljani na području Uprave župa Kupske doline! Ovih dana obavijestili su nas nekoji vjernici da su nepoznate osobe tražile od njih vodu i hranu. Iste su nepozvane ulazile na privatne posjede i obiteljske kuće, a provaljivale u napuštene kuće.

Dragi vjernici, Crkva od svakoga po propisima traži “putnika primiti” – dakako sveta teološka znanost podrazumijeva pod time putnika, onog koji putuje od svoje kuće do cilja iz kojeg se svojoj kući vraća.

U ovom slučaju radi se o tzv. imigrantima najčešće muškarcima, vojnim dezerterima, koji se nisu htjeli odazvati pozivu legalne državne vlasti na obranu svoje domovine, kao i sumnjivim kretanjima žena i djece u cilju naseljavanja europskih kulturnih zemalja. Oni nisu spremni prihvatiti našu tradiciju, običaje i kulturu.

Stoga se pozivlju svi župljani da nikoga ne primaju u svoje kuće, ne daju hranu, vodu i prenoćište, te smjesta redarstvenoj vlasti prijave sve one koji nisu im poznati ili nepoznati prolaze našim državnim teritorijem jer oni predstavljaju neposrednu opasnost ne samo Hrvatskom narodu već i Europi. Hrvatska je 500 godina bila predziđe kršćanstva i braniteljica Europe od islamskog krivovjerja. Nastavimo dalje ovu tradiciju i sačuvajmo Europu od najezde islamske ilegalne imigracije. Neka oni (zapadne velevlasti) koji su u tim zemljama napravili probleme i koji su potakli i potiču ilegalnu imigraciju riješe probleme a ne da ih mi rješavamo.

Neka nas Bog i svi sveci Božji, napose sv. Bernard, propovjednik II. Križarske vojne, sv. Pijo V., pobjeditelj po Zagovoru BDM na Lepantu, sv. Ivan Kapistran, pobjeditelj Turaka kod Bieligrada (Beograda), te sv. Nikola Tavelić, propovjednik protiv islamskog krivovjerja, čuvaju od i od svake opakosti ovog vremena”, napisao je na Facebooku Župe Kupske doline.

Na pitanje Indexa šta je s biblijskim ”Gladnoga nahraniti, žednoga napojiti”, Tomić je odgovorio:

“Normalno da je nahraniti i napojiti. Ali za to postoje državne institucije i ukoliko ljudi legalno borave na teritoriju. Jedna stvar je putnik, namjernik, a jedna stvar je onaj koji je ovako ilegalno ušao u državu”.

Tomić je objavu u međuvremenu uklonio.

mojusk.ba

Veliki broj mladih pakuje kofere za odlazak u inostranstvo. Stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija.

Njemačka je s približno 200.000 osoba bh. porijekla država s najvećim brojem iseljenika iz BiH u Evropi. Uprkos raznim krizama, briga iseljenih za svoju rodbinu u BiH ne prestaje.

Novac iz dijaspore za mnoge bh. građane spas je koji znači i preživljavanje.

Bh. dijaspora u Njemačkoj prošle godine na račune u BiH uplatila je 91 milion eura, što je rast za 11 miliona eura u odnosu na četiri godine ranije.

Ove podatke objavila je Hina, pozivajući se na informacije Centralne banke BiH. Fenomenom odlazaka iz BiH i pomoći koju iseljeništvo šalje u domovinu bave se i strani mediji.

Čak 18.000 ljudi napustilo je BiH od početka godine do ovog trenutka. Ovo piše, navodeći službene podatke, austrijski portal Kosmo. Portal njemačkog radija Deutschlandfunk piše o pomoći koju dijaspora šalje u BiH.

Predsjednica Udruge za održivi povratak i integraciju Mirhunisa Zukić izjavila je da je od početka godine zemlju napustilo 18.000 osoba. Ona kaže da su se iselile cijele porodice – piše Kosmo.
 

Deutschlandfunk piše o posljedicama koje su ratovi ostavili na bh. ekonomiju koja se nije “oporavila ni nakon više od 20 godina”.

Brojne građani BiH su i danas upućeni na pomoć svojih rođaka iz inostranstva – piše isti izvor.

Portal je čak radio reportažu iz Tuzle gdje su u mnoštvu ljudi kojima je želja otići negdje vani upoznali i gospođu koja im je ispričala kako dobro živi zahvaljujući sinu koji je otišao u Njemačku gdje dobro zarađuje i šalje joj novac.

Zahvaljuje Njemačkoj i Angeli Merkel. Sin joj, kako kaže, šalje novac redovno. Međutim, nedavni potez Poreske uprave FBiH, kojim poziva sve poreske obveznike koji primaju uplate iz inostranstva da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak, uznemirio je mnoge bh. građane.

Naime, radi se o pozivu koji obuhvata oko 50.000 ljudi, među kojima najvećem broju doznake šalju porodice iz inostranstva. Ovaj novac za njih doslovno znači golo preživljavanje.

Ogromna sredstva

Iako se iznos uplata iz Njemačke u BiH znatno povećao, i dalje je znatno niži nego u susjednim zemljama. Tako se lani povećao i iznos doznaka u Hrvatskoj i iznosio je 187 miliona eura, dok je Srbiji uplaćeno 108 miliona eura. Najviše novca iz Njemačke doznačeno je Turskoj (816 miliona), Poljskoj (440 miliona), Italiji (353 miliona), Rumuniji (333 miliona) i Grčkoj (191 miliona). Najveći skok uplata je kod državljana Sirije i Afganistana, transakcije u Bugarsku i Rumuniju su se posljednjih godina utrostručile.
fokus.ba

Muškarac kojeg je Egipat opisao kao pristašu "ekstremističkih ideja", priveden je danas nakon što se nedaleko od američke ambasade u glavnom gradu Kairu zapalila boca u njegovom ruksaku koja je sadržavala zapaljive hemikalije.

Egipatske sigurnosne službe saopćile su kako sumnjaju da je muškarac bacio eksplozivnu napravu pored teško utvrđene ambasade u centru egipatske prijestolnice. 24-godišnji muškarac planirao je "iskoristiti zapaljivi hemijski materijal" u "neprijateljskom činu", prenosi CNN.

Iako su neki svjedoci izjavili da je muškarac bacio eksplozivnu napravu koja se odbila o betonsku barijeru koja okružuje ambasadu, na snimku s nadzorne kamere koja je objavljena vidi se da prolazi pored ambasade, a ruksak koji nosi na leđima u jednom trenutku samo mu je eksplodirao, odnosno planuo.

Incident koji se dogodio oko 13.30 po lokalnom vremenu nije prouzrokovao žrtve, a američka ambasada je na svom profilu na Twitteru napisala da je normalno nastavilo s poslom nakon što je policija završila s istragom na mjestu slučaja.

Egipatska služba za informiranje je u izvještaju imenovala osumnjičenika kao Abdulaha Ajmana Abdesamea (Abdullah Ayman, 24).

- Uvodna istraga osumnjičenog povezuje s ekstremističkim idejama koje je planirao upotrijebiti kao "čin agresije" - piše u izjavi.

Svjedokinja je rekla kako je čula eksploziju i zatim vidjela muškarca s ruksakom na leđima u plamenu blizu hotela Semiramis koji je dolazio cestom od prostora ambasade.

Sigurnosne snage su bacile muškarca na tlo kako bi ugasili vatru, rekla je svjedokinja.

Snimka CCTV-a koja je objavljena na društvenim mrežama je prikazala čovjeka u crnoj majici koji kleči na ulici okružen policijom i slučajnim prolaznicima. On je skinuo hlače prije nego što ga je policija odvela, a kasnije se na snimci može vidjeti kako priča s policijom s majicom svezanom na glavi.

Incident se dogodio na cesti koja je djelimično blokirana betonskim kockama koje sprečavaju direktan ulaz s ulice na posjed ambasade.

Ubrzo se nakon incidenta mogla vidjeti neuobičajeno velika prisutnost policijskih službenika u tom dijelu grada. 
avaz.ba

U Srbiji će u ponedjeljak u škole krenuti i 344 učenika iz migrantskih porodica, smještenih u centrima za azil i prihvatnim centrima, priopćilo je u nedjelju povjereništvo za izbjeglice i migracije Srbije.

Oni će u školskoj 2018/2019. godine nastavu pohađati u 33 škole u općinama i gradovima u kojima su smješteni i centri za azil i prihvatni centri, a još trideset troje djece iz migrantskih porodica bit će uključeno u obavezno predškolsko obrazovanje pri školama ili u dječjim vrtićima.

U okviru Podrške Evropske unije upravljanju migracijama, u Srbiji se u pojedinim prihvatnim i centrima za azil finansira i prijevoz djece do škola.

Srbija je, kako se navodi u priopćenju povjereništva, “jedna od rijetkih zemalja koja je u svoj obrazovni sistem uspješno uključila djecu migrante, zbog čega joj međunarodna zajednica, prije svega EU, odaje priznanje”.

Među djecom migrantima koja polaze u školu je i 27 maloljetnika bez pratnje o kojima posebnu brigu vode centri za socijalni rad, a nastavnici u tim školama prošli su posebnu obuku i radit će po uputama koje je pripremilo ministarstvo prosvjete.

U ovom trenutku u pet stalnih centara za azil i 10 prihvatnih centara diljem Srbije smješteno je ukupno 3360 migranata, većinom iz Afganistana, Pakistana, Irana, Iraka i Sirije, javlja Hina.

Devet osoba je povrijeđeno na novim suparničkim protestima u kojima je u subotu u Kemnicu u Njemačkoj učestvovalo više od 8.000 ljudi, a organizirali su ih protuimigrantska krajnja desnica s jedne strane i lijevi pokreti s druge.

Taj grad u Saskoj, u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, već je sedam dana središte mobilizacije njemačke krajnje desnice protiv stranih useljenika, nakon ubistva za koje se sumnjiče tražitelji azila.

Sami skupovi su prošli bez incidenata, u nazočnosti velikog broja policajaca kako bi se spriječio sukob pristaša dva tabora.

Međutim, sukob je izbio u trenutku kada su se demonstranti razilazili, a najodlučniji među njima su se htjeli približiti jedni drugima kako bi se razračunali.

Policija u saopćenju objavljenom kasno navečer navodi da je devet osoba povrijeđeno tokom njene intervencije kako bi spriječila izravno sukobljavanje.

Uz to, tokom održavanja skupova, u četvrti u predgrađu Kemnica četvorica maskiranih napadača pretukla su tokom večeri dvadesetogodišnjeg Afganistanca. Policija navodi da je lakše povrijeđen.

Gotovo 4.500 ljudi je izašlo na ulicu na poziv pokreta krajnje desnice, uglavnom Alternative za Njemačku (AfD) i pokreta Pegide koji je protiv islama i Merkel.

Neki su uzvikivali “Mi smo narod”, preuzimajući slogan demonstranata u vrijeme pada komunizma u DDR-u u jesen 1989. i “Merkel, odlazi!”, noseći njemačke zastave. Drugi su nosili velike fotografije žrtava napada koje su, tvrde, počinili tražitelji azila.

Istovremeno je, na poziv nekih udruženja i lijevih političkih stranaka, skoro 3.500 ljudi, prema procjeni policije, prošetalo u povorci, uzvraćajući sloganom: “Srce, a ne mržnja.”

Vlada je, preko ministra vanjskih poslova Hajka Masa (Heiko Maas), poduprla potonji skup nakon kojeg će se u ponedjeljak održati rok koncert protiv ksenofobije pod sloganom “Više nas je”.

– Njemačka je donijela Evropi neopisivu patnju. Ako ljudi danas ponovo hodaju ulicom izvodeći nacistički pozdrav, naša nas prošlost obavezuje da odlučno stanemo u odbranu demokratije – napisao je na Twitteru.

Prošlog vikenda, u noći na nedjelju, ubodima nožem ubijen je 35-godišnji Nijemac, nakon čega su privedena dvojica mladića, Sirijac i Iračanin. U nedjelju nakon ubistva osamstotinjak simpatizera krajnje desnice pošlo je u “lov” na strance u tome gradu, a hiljade ih se ponovno okupilo u ponedjeljak navečer. Policija je morala tražiti pojačanje iz drugih gradova.
mojusk.ba

Njemačka konzularna predstavništva u zemljama zapadnog Balkana ne mogu da obrade zahteve za radnim vizama čiji broj se u prvoj polovini ove godine udvostručio.

Prema pisanju nemačkog Špigla, u prvoj polovini 2018. godine, u šest zemalja zapadnog Balkana podneta su 52.000 zahteva za radnim vizama što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2015. godine.

“Broj zahteva za vizama uveliko je nadmašio kapacitete naših konzularnih predstavništava što je urodilo rastućim brojem pritužbi predstavnika privrede, politike i civilnog društva”, piše u internom dokumentu nemačkog Ministarstva spoljnih poslova u koji je nemački list imao uvid, prenosi Hina.

U dokumentu se navodi da je izdavanje viza u inostranstvu ključni instrument kontrole useljavanja od kojeg ne žele da odstupe.

Nemačka je 2016. Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju proglasila bezbednim zemljama čime su izgledi za sticanje prava na azil za građane ovih zemalja u Nemačkoj smanjeni na najmanju moguću meru.

Najviše radnih viza dosad je izdato za sektore građevinarstva, gastronomije i nege osoba.

Predsjednik Europske Komisije Jean-Claude Juncker u petak je potvrdio kako će se u Europi, izgledno je, prestati pomicati sat

Nakon velike ankete više od 80 posto građana izrazilo je podršku toj ideji. Žele da se ostane na “ljetnom vremenu”, piše CNN.

“Čini se kako je to nešto što građani žele, a Bruxelles više neće kontrolirati vrijeme. Ako to još dodatno pomogne stvarima poput logistike, prijevoza i trgovine, kojima je promjena vremena smetala, onda je to odlično, a osim toga ova je debata o ljetnom i zimskom računanju vremena već jako dugo prisutna”, rekao je u jednom intervjuu Juncker.

Trenutno svaka EU članica svoj sat pomiče “unaprijed” zadnje nedjelje u martu, te onda “natrag” u oktobru.

“Milioni su se oglasili na anketu i mislim da trebamo cijele godine biti na ljetnom računanju vremena, to će se i dogoditi”, rekao je Juncker.

Prvi je tako nešto predložio Benjamin Franklin još davne 1784. godine, no nitko ga nije shvatio previše ozbiljno.

Na vrhuncu Prvog svjetskog rata, 30. aprila 1916., satovi Njemačkog carstva pomaknuti su za jedan sat u prvom ljetnom računanju vremena. Jedan je gradić u Kanadi već eksperimentisao sa sezonskim mijenjanjem sata i to od 1908., no tek kada je velika Njemačka napravila prvi korak slijedio je i ostatak Evrope. Tiokom sljedećih nekoliko sedmica isto su napravile i Velika Britanija, Francuska, Italija, Rusija i Australija. SAD je pak prvi “prebačaj” ostvario 1918. godine. No, oduševljenje nije dugo trajalo. Njemačka je prestala koristiti ljetno računanje vremena 1919., a Austrija 1921. godine, dok su Velika Britanija, Irska i Pariz nastavili. Upravo su Francuzi bili jako podijeljeni oko toga, s time da se populaciji ruralnih krajeva to uopće nije svidjelo, ali su za ljetno računanje vremena bili veliki gradovi. Na kraju je odlučeno da se neće mijenjati sat ali da će početak radnog vremena (i kraj) biti pola sata ranije između 28. aprila i 3. novembra. Tokom Drugog svjetskog rata praksa je ponovo zahvatila Evropu, dapače Hitler je države koje bi osvojio (poput Danske i Poljske) tjerao da se povinuju standardu. U Njemačkoj su sat pomaknuli za sat i 40 minuta, time promijenivši vremensku zonu sa “Nizozemskog vremena” na aproksimativno sinodičko vrijeme (sinodički dan) i prilagodili CEST-u. Nizozemska je na ljetnom vremenu ostala do 1942., a od 1942. do 1945. Nizozemci su “šaltali” satove. Nakon oslobađanja zemlje, to je ukinuto, i vraćeno tek 1977. godine. Francuzi su se inicijalno borili protiv mijenjanja satova, no od 1941. to je stupilo na snagu, a satove koji su išli 2 sata “iza” Berlina nosili su samo najhrabriji patriote.

Poslije rata mnoge su države zadržale to računanje vremena, a Velika je Britanija čak jedno vrijeme bila dva sata ispred standardnog vremena. Kasnije je dio država u Europi napustio praksu jer ih je podsjećala na rat. Ljetno računanje vremena opet se pojavilo ruku pod ruku s još jednom krizom, onom nafte 1973. godine kada je OAPEC uveo embargo, a cijene su skočile u nebesa i potaknule recesiju. Francuska je prva “oživjela” ljetno računanje vremena 1976. godine. Do kraja sedamdesetih, većina je Evrope opet mijenjala satove dva puta godišnje. Godine 1996. Unija je standardizirala “raspored” koji je (za sada) na snazi i danas. Iznimka je Island, a pravilo slijedi čak i Švicarska. Kako bi se pravilo promijenilo nova regulativa mora dobiti potporu 28 članica i Parlamenta. Jedna je od najvećih kritičarki ljetnog računanja vremena, piše CNN, Finska gdje je prošlog oktobra 70.000 građana potpisalo peticiju protiv prakse. Mijenjanje pravila je proces koji će, Junckerovim izjavama usprkos, dugo trajati, a The New York Times navodi kako bi najgori scenarij mogao biti taj da svaka država dobije pravo na odabir što znači da bi svi u Europi mogli u isto doba imati drugačije vrijeme.
krupljani.ba

Službenicima saobraćajne policije na jednom punktu za kontrolu teških vozila u blizini Hamburga bio je to normalan radni dan. Sve dok u četvrtak rano ujutro nisu ugledali Fiat Stilo koji i nije trebao biti predmet njihovog zanimanja.

Ipak automobil im je pažnju privukao jer je imao ukradene tablice pa su ga željeli zaustaviti i provjeriti vozača, piše Focus.

No, vozač nije stao na svjetlosni signal policije, nakon čega je uslijedila dramatična potjera kakva se ne pamti na sjeveru Njemačke.

Vozač Fiata bježao je autocestama A1 i A25, jurio kroz obližnji Bergedorf i dalje u pravcu Billstedta, prolazeći kroz crvena svjetla na semaforu i kršeći pravila o maksimalnoj dozvoljenoj brzini.

Jurilo ga je čak 28 patrolnih policijskih automobila, neki su blokirali sporedne ceste kako ne bi stradali nedužni učesnici u saobraćaju.

U blizini Reinbeker Reddera, na cesti B5, policija je postavila dva patrolna automobila kao barikadu, ali je vozač Fiata uspio izbjeći. Tom prilikom zamalo je pregažen policajac koji se spasio skokom u stranu, pritom ispalivši tri metka iz službenog pištolja u pokušaju da zaustavi Stilo.

Na ulazu u Kandinskyallee, Fiat Stilo se zabio u drvo, ali to nije bio kraj potjere. Vozač i dvojica njegovih saputnika su izašli iz vozila i pokušali pobjeći policiji.

No, uz pomoć policijskih pasa sva trojica su uhapšena. Ustanovljeno je da su dvojica državljani Crne Gore, i to muškarci starosti 22 i 26 godina, dok preostali 23-godišnjak ima državljanstvo BiH.

Najgore je prošao Bosanac koga je tokom potjere ugrizao policijski pas pa je morao biti ambulantno zbrinut.

Pretpostavlja se da je za volanom Fiata bio 22-godišnji Crnogorac kojem je određen pritvor, dok su dvojica njegovih saputnika puštena nakon uzimanja otisaka prstiju.
mojusk.ba

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati priznali su "greške" u zračnom napadu u augustu u kojem je poginula 51 osoba, od kojih 40 djece.
 
 

Napad je izveden 9. augusta na autobus koji je prevozio djecu na vrlo posjećenu tržnicu Dahyan u pokrajini Saada, uporište pobunjenih Husa na sjeveru Jemena.

Napad je odmah pripisan koaliciji koja pomaže vlastima u borbi protiv pobunjenika.

To krvoproliće je izazvalo val međunarodnog ogorčenja i poziva na pokretanje istrage.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je pozvalo na vjerodostojnu i transparentnu istragu.

Koalicija je navela da je gađala autobus koji je prevozio pobunjenike i spomenula "kolateralne štete".

'Kolateralne štete'

Na konferenciji za novinare u Rijadu je glasnogovornik komisije zadužene za istrage o napadima koalicije Mansour al-Mansour ponovo rekao da je autobus prevozio vođe Husa, prema informacijama obavještajnih službi i da su nekih pobunjenici stradali.

Ali napad je izazvao i "kolateralne štete", dodao je aludirajući na smrt djece i dodao da odgovorni moraju biti kažnjeni.

Jedna od grešaka je da je nalog koji je izdan da se ne gađa autobus, koji se nalazi okružen civilima stigao prekasno, dodao je saudijski dužnosnik.

Druga greška je što meta nije predstavljala trenutnu opasnost i gađanje autobusa u stambenoj zoni u tom trenutku nije bilo opravdano.

Koalicija je optužena za brojne napade na civile tokom sukoba u Jemenu, gdje Huse podržava Iran, glavni regionalni protivnik Saudijske Arabije.

Koalicija je neke greške priznala, ali redovno optužuje Huse da se ubacuju među civile i koriste ih kao ljudski štit.
cazin.net

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI