USK

USK (120)

I ove godine prigodnim aktivnostima i sadržajima bit će obilježena godišnjica koju baštine krajiške patriote, sjećajući se organizacije otpora agresoru i borbe za slobodu naše domovine BiH.

Povodom obilježavanja 26. godišnjice formiranja Petog korpusa Armije Republike BIH, u petak, 19. oktobra biće organiziran prijem ratnih komandanata 5. korpusa ARBIH kod premijera USK-a, Huseina Rošića u sali Vlade USK-a u 11.00 sati.

Dana 21.oktobra, u nedjelju s početkom u 11.00 sati biće upriličeno polaganje cvijeća na centralnom spomen obilježju Humci u Bihaću te obilazak kasarne Adil Bešić. U 18.00 sati istog dana održat će se Svečana akademija u Sali Kulturnog centra u Bihaću.
krupljani.ba

Odlaskom sve većeg broja mladih iz BiH, gotovo svi univerziteti u zemlji imaju problema sa ispunjavanjem upisnih kvota. Situacija sa Univerzitetom u Bihaću utoliko je gora, jer je Unsko-sanski kanton najviše zahvaćen ovim negativnim trendom. No, to nisu jedini problemi Univerziteta, na kojem su se prije dvije godine članovi Senata pobunili, smijenili rektora Mirsada Veladžića te ušli u tužbe i protiv Ministarstva obrazovanja.

Alternativni smještaj

Dobivši parnicu na sudu, Ministarstvo je nastavilo “čistku” nepoželjnih članova Senata. Tako je prije dva mjeseca proglasilo ništavnom odluku Naučno-nastavnog vijeća Pravnog fakulteta u Bihaću o izboru prof. dr. Suada Hamzibegovića na poziciju dekana tog fakulteta, direktno se umiješavši u postupak izbora i imenovanja.

Ali, kadrovska križaljka nije najveći problem sa Pravnim fakultetom u Bihaću. Prije nepune dvije godine Oslobođenje je objavilo priču kako zgrada Prava u Bihaću tone. Zidovi su popucali, temelji utonuli, a nastava je evakuirana u alternativne prostore kako bi se izbjegla tragedija.
 

Današnji rektor Univerziteta prof. dr. Fadil Islamović ukazao je na paradoksalnu situaciju. Pravni fakultet je fizički vezan za Osnovnu školu Prekounje, te ako je objekat u opasnosti, ističe da bi bilo logično da je i škola evakuirana, a nije.

Obilaskom terena može se jasno vidjeti da je polovina koja pripada Pravnom fakultetu zaista oštećena uslijed geološke pojave, dok na objektu Osnovne škole to nije lako uočiti. Ipak, rektorove riječi morale bi se uzeti ozbiljno.

Iz Ministarstva obrazovanja su reagovali, ističući činjenicu da je Univerzitet mogao do sada problem riješiti, ali se ništa nije poduzelo.

– Nalazom inspekcije utvrđeno je da se dio zgrade koji koristi Pravni fakultet ne smije koristiti, jer je u ruševnom stanju i nije siguran ni za djecu ni za uposlene. Usprkos takvom nalazu, do sada nismo dobili nikakav zahtjev za rješavanje ovog problema od rukovodioca, odnosno, sada već razriješenog dekana fakulteta, naveo je u reagovanju Muhamed Ramić, ministar obrazovanja USK-a.

Izvještaj iz 2016.

Podsjećamo, urbanističko-građevinski inspektor Službe za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove Grada Bihaća, još je 8. aprila 2016. godine naredio sanaciju sporne zgrade.

Kao prvo, naređeno je da se hitno otklone nedostaci koji mogu ugroziti stabilnost i mehaničku otpornost građevine, opasnu za život i zdravlje ljudi. Drugo, naređeno je da se propisno izvrše mjere osiguranja objekata u dijelu gdje su uočena oštećenja do njegove konačne sanacije kako bi se spriječilo dalje oštećivanje i kako ne bi došlo do gubitka stabilnosti i mehaničke otpornosti, navedeno je u rješenju.

Odmah poslije toga Ministarstvo je zatražilo od Pravnog fakulteta da u roku od deset dana iseli objekat kako bi se mogli izvoditi radovi. Ali, iako je nastava izmještena, profesori Pravnog fakulteta do danas koriste svoje prostorije, dok je sanacija objekta ostala tek na priči.
krupljani.ba

Stravične fotografije izgladnjelog Rasima Ćufurovića (37) iz Velike Kladuše koji je u potrazi za poslom završio kao rob na imanju u Draganiću kod Karlovca zgrozile su region, pa i svjetsku javnost. Jeziv slučaj robovlasništva uskoro bi mogao dobiti svoj sudski epilog, potvrđeno nam je iz Općinskog suda u Karlovcu.

 Dostavljen spis

– U kaznenom postupku koji se kod Općinskog suda u Karlovcu vodi pod brojem K-315/2018 u postupku u kojem je oštećen Rasim Ćufurović potvrđena je optužnica protiv osam optuženika te se spis nalazi kod suca radi zakazivanja rasprave – navela je za “Avaz”  Maja Vidović, službenik za informiranje Općinskog suda u Karlovcu.

Predmet je 3. oktobra dodijeljen sutkinji Blaženki Lugar-Vladić, a na optuženičkoj klupi će se naći članovi monstruozne porodice Velić, otac Petar i njegovi sinovi Dražen, Ivan i Igor, te osobe inicijala T. V., M. J., R. N. i J. A. Od aprila 2016. do oktobra 2017. na svom imanju prisiljavali su Rasima Ćufurovića na teški rad bez naknade, iskorištavajući njegovo siromaštvo.

Imanje u Draganiću kod Karlovca

Imanje u Draganiću kod Karlovca

Maltretirali su ga psihički i fizički, a stravičnoj je sudbini pobjegao u oktobru prošle godine samo zato što su Velići mislili da je umro od ozljeda koje su mu nanijeli kada su ga teško pretukli. Bacili su ga polumrtvog u grabu iza imanja, iz koje je Rasim ispuzao i došao do komšija, koji su potom pozvali Hitnu pomoć pa je odvezen u karlovačku Opću bolnicu.

Opekotine i lomovi

Ljekari su ostali šokirani zbog ozljeda i stanja u kojem je Rasim dovezen u bolnicu, alarmirali su policiju i klupko strave na imanju se počelo odmotavati. Zadobio je višestruke udarce po tijelu, prijelome desne podlaktice, izbijeni su mu zubi, slomljena donja čeljust pa je morao na operaciju. Na leđima je imao rane koje su nastale, kako je rekao, jer je poliven sprejem za čišćenje papaka stoke.

Noktiju nije imao, otpali su mu jer su ga Velići čekićem udarali po prstima na rukama i nogama, a zbog stalnih batina mokrio je krv. Zbog toga je izgubio 30 kilograma. Kada su ga ljekari oporavili, smješten je u sklonište za žrtve trgovanja ljudima.

Branili se šutnjom

Optuženi su se pred tužiocem branili šutnjom ili su u potpunosti negirali da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, a riječ je o trgovini ljudima, protupravnog oduzimanja slobode i nanošenje teških ozljeda. Njihov advokat je tada isticao da kao manjinska grupa Roma smetaju drugim susjedima, koji žele da ih isele iz toga područja, pa su u tom pravcu peticije pisale i komšije koje se pojavljuju kao svjedoci.
krupljani.ba

Današnjim prologom započeo je enduro vikend u Cazinu.
 

Utrka koja se svrstava među najatraktivnije na ovim prostorima privukla je blizu 200 vozača iz mnogih evropskih zemalja. Stovrela su danas bila prepuna, kako učesnika enduro sporta, tako i publike koja je došla vidjeti spektakularne vožnje najvećih majstora ovog sporta.

Današnjim prologom od 7 km određeni su startni brojevi za nedjeljnu glavnu utrku, a organizator se pobrinuo da publici dočara kako izgleda današnja prolog vožnja.

Najbrži vozač, Matija Zec, priuštio nam je nekoliko minuta vožnje sa današnjeg prologa uz komentare samog vozača te organizatora Brace Hadžića u realizaciji SHIFT TV-a.

Podsjećamo, službena utrka je u nedjelju 14.10.2018 s početkom od 10 h. Organizator obavještava gledaoce da posjete izletište Stovrela sat ranije kako bi zauzeli najbolje pozicije za praćenje nedjeljne utrke.


cazin.net

U cilju poboljšanja finansijske situacije medicinskih radnika
 

Skupština USK-a odobrila je ovih dana Kantonalnoj bolnici produženje revolving kredita u iznosu od dva miliona KM.

Niz godina ova ustanova posluje u otežanim uslovima zbog čega su im ova kreditna sredstva neophodna za normalno funkcioniranje. U Upravi ističu da je bez obzira na teške finansijske i materijalne prilike, situacija puno bolja u odnosu na prethodnu godinu.

- „Podatak da je KB u prvih šest mjeseci 2018. godine poslovala pozitivno je rezultat određenih ušteda. Naravno i usvajanje budžeta u kojem su za KB planirana određena sredstva.Već je prebačeno 1,2 miliona, a ostalo očekujemo do kraja godine“, kaže Smail Dervišević, direktor KB „Dr. Irfan Ljubijankić“

Pregovori sindikata sa Vladom, u cilju poboljšanja finansijske situacije medicinskih radnika, nastavljaju se u oktobru, dodaje direktor Dervišević.

Operacione sale trebale bi biti završene u narednih mjesec dana.

- „Izvođač radova malo kasni,zbog skupe aparature i to se jako dugo čeka iz inostranstva i to je jedini problem. Ne možete raditi u dvije  operacione sale, a da su dvije u prašini, to su specifični uslovi, tako da će biti završene sve četiri i intenzivna njega“, kaže direktor.

Drugim riječima, pred bolnicom i njenom Upravom još je puno posla i novca kojeg očekuju iz budžetskih sredstava. Prioritet je riješiti operacione sale, a potom će se raditi na uređenju odjela i nabavci nedostajuće savremene medicinske opreme.
cazin.net

Remzija Hodžić iz cazinskog naselja Stijena već više od četiri decenije uspješno se bavi pčelarstvom i, prema dugogodišnjem radu i broju košnica, trenutno je jedan od najiskusnijih i najvećih pčelara u Cazinu i Unsko-sanskom kantonu.

Učio u vojsci

Sve je počelo davne 1978. godine, kad je Remzija kupio prvu košnicu.

– U mojoj porodici niko se ranije nije bavio pčelarstvom, a mene je to uvijek privlačilo. Kao dijete, volio sam slatko, a do meda nije bilo lako doći. Stoga sam kao 16-godišnjak kupio sebi prvu košnicu sa pčelama. Bila je to tzv. trnka, jednostavna košnica od pruća i blata, u kojoj se moglo dobiti maksimalno do 10 kilograma meda. Sjećam se da je i kao takva bila dosta skupa i da sam dosta novca morao izdvojiti za nju – govori Remzija.

Dodaje da je o pčelarstvu najviše naučio sam dok je bio na odsluženju vojnog roka, jer je tada nabavio i jednu knjigu o tome i dobro je proučio.

– Iz godine u godinu sam povećavao broj košnica i danas ih imam više od 300 na sedam lokacija u Cazinu, Bosanskoj Krupi i Bužimu. Imam kestenov, bagremov, livadski, lipov i šumski med, a pored toga, proizvodim propolis, polen, vosak, matičnu mliječ i mješavine obogaćene propolisom. Proizvodim matičnu mliječ i bavim se uzgojem i selekcijom matica – navodi Remzija.

Svu količinu proizvedenog meda Remzija uglavnom proda na kućnom pragu, a jedan dio i na sajmovima pčelarstva u Cazinu i Bosanskoj Krupi.

Odlični rezultati

Remzija je ove godine sa svojim medom učestvovao na takmičenjima u Cazinu i Tuzli, gdje je postigao odlične rezultate. U Cazinu je osvojio zlato za bagremov med i srebro za kestenov i lipov med, dok je u Tuzli dobio zlatne medalje za kestenov i lipov, a srebrene za bagremov i livadski med. Ističe da kupci ove sezone najviše traže livadski med, a zatim kestenov, koji je 2010. dobio prvu geografsku oznaku porijekla i kvaliteta proizvoda “Kestenov med Cazinske krajine”.

Pomažu četiri kćerke

Cijela njegova porodica uključena je u pčelarstvo, supruga Bajrama i kćerke Anita, Adita, Arijana i Aida.

– Njihova pomoć itekako je bitna. Zahvaljujući pčelarstvu, živimo dosta dobro, a djecu uspijevam školovati. Najstarija kćerka Anita, udata Kurtović, je magistar i ona ima 22 vlastite košnice, a proizvodi i prirodnu preparativnu kozmetiku od pčelinjih proizvoda i biljaka. Adita je studentica četvrte godine medicine u Tuzli, Arijana je učenica četvrtog razreda Medicinske škole u Bihaću, dok je najmlađa Aida učenica osmog razreda osnovne škole. Sve mi pomažu u pčelarstvu i znaju sve raditi, jedino je najmlađa Aida alergična na ubod pčele pa ona radi poslove koji nisu vezani za pčelinjak. Uhodan smo tim i odlično funkcioniramo – ističe Remzija.

avaz.ba

Više od šest mjeseci traje migrantska kriza u Unsko – sanskom kantonu. Prema posljednjim podacima nešto više od 10.000 migranata i izbjeglica prošlo je kroz našu zemlju, a najviše njih zadržalo se u Velikoj Kladuši i Bihaću. Među njima je veliki broj porodica sa djecom koja su nakon što su mjesecima živjeli u nehumanim uvjetima u kampovima, smješteni u prihvatni centar u hotelu „Sedra“.

Kako doznajemo u Međunarodnoj organizaciji za migracije, kapacitet Sedre je popunjen i sada se traži još jedna lokacija za smještaj onih porodica koje trenutno borave u i oko Đačkog doma.
Oleksandr Izotov, projekt koordinator IOM-a za Unsko – sanski kanton, potvrdio nam je da je hotel Sedra u potpunosti popunjen i da više nema mjesta za smještaj novih porodica i djece.  Na ovoj lokaciji trenutno je 97 porodica koje imaju iskazanu namjeru za traženje azila u BiH.

U improvizirinamom kampu u Borićima, u uvjetima koji su mnogo lošiji od onih u Sedri, trenutno boravi deset porodica sa djecom. Za njih, ali i sve ostale koje će vjerovatno stići na ovo područje, planirano je uspostavljanje novog privremenog smještajnog objekta. Ta opcija se razmatra sa lokalnim vlastima u Cazinu i Bihaću, kažu u IOM-u.

Priprema privremenog prihvatnog centra Đački dom za zimu još uvijek traje. Prema riječima predstavnika IOM-a stavljena je unutrašnja zaštitna ograda, dijelom saniran krov, a naredne sedmice bit će postavljena stolarija i još nekoliko higijenskih kontejnera.

Tako bi stanovnici ovog centra imali barem malo bolje uvjete život koji su, s druge strane, daleko od onih kakvi bi trebali biti. Hoće li u ovom centru i tokom zime ostati najranijivije kategorije, poput porodica sa djecom, ovisit će od dogovora sa loklanim vlastima a ponajviše od reakcije države koja i dalje izostaje.    
krupljani.ba

Stranka demokratske akcije (SDA), prema preliminarnim rezultatima koje je jutros objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, vodeća je za Skupštinu Unsko Sanskog Kantona sa 24.053 glasova ili 28,26 posto glasova.

Iza SDA slijede A-SDA-Pomak-Zajedno sa 24,14 posto, SDP BiH sa 10,77, Laburistička stranka BiH Laburisti BiH sa 8,05, SBB BiH sa 7,46, Demokratska fronta osvojila je 7,06, Nezavisni blok 4,37 , a Naša stranka 3,78 posto glasova.

Ostali politički subjekti, prema dosad obrađenim podacima, nisu prešli izborni prag od tri posto.

Dosad je obrađeno 361 (95 posto) od 380 biračkih mjesta, a neobrađenih 19 (pet posto).
krupljani.ba

S ovim sazivom Skupštine USK biće potrebno koaliranje 3 ili više partija za natpolovičnu većinu, ako isključimo što je malo vjerovatno, koaliciju SDA i A-SDA.

U odnosu na protekle četiri godine, SDA bi izgubila jednog zastupnika, sa dosadašnjih 10 na trenutnih 9, A-SDA – POMAK – ZAJEDNO sa dosadašnjih 6 povećala bi broj zastupnika na 8. Najveći gubitnici su DF koji su sa 4 mandata pali na 2. SDP sa dosadašnjih 4 bi ostao na istom broju, SBB u proteklom mandatu je imao 3, a trenutno broji 2 zastupnička mjesta.

Napominjemo, ovo su nezvanični preliminarni rezultati, gdje postoji mogućnost da pojedine partije dobiju ili izgube po jednog zastupnika na zvaničnim rezultatima.


Kako stvari stoje, nakon 58% porebrojanih glasova vodi SDA stranka ispred ASDA-POMAK i SDP-a.

Ako je suditi po većini prebrojanih glasova, 8 do 9 stranaka bi mogle participirati u vlasti na Unsko-sanskom kantonu.

Sačekajmo da vidimo konačan rezultat kako bi mogli pričati o broju poslanika u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

POJEDINAČNI REZULTATI:








krajina.ba


 

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI