USK

USK (153)

Ove sedmice zakazano je iznošenje završne riječi Tužilaštva BiH u predmetu u kojem je Boško Dević, kao pripadnik 17. ključke brigade Vojske Republike Srpske, optužen za zločine počinjene na području Ključa.

Ove sedmice zakazano je iznošenje završne riječi Tužilaštva BiH u predmetu u kojem je Boško Dević, kao pripadnik 17. ključke brigade Vojske Republike Srpske, optužen za zločine počinjene na području Ključa.

Danas se iznose završne riječi na suđenju Deviću, kojeg optužnica tereti da je 11. augusta 1992. učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva te u ubistvima četiri Bošnjaka čija su tijela izmasakrirana. Sutra, na obnovljenom suđenju za zločine počinjene u Sanskom Mostu, planirano je iznošenje završne riječi odbrane Mileta Kokota. Za zločine počinjene na području Sanskog Mosta u periodu od 1992. do 1994. godine, s Kokotom optuženi su Goran, Milorad i Ranko Mrđa. U srijedu, 14. novembra, Odbrana Slavka Milovanovića, optuženog za zločin počinjen 8. maja 1992. u selu Rešagići kod Skelana, iznijet će svoju završnu riječ. Za petak, 16. novembra, planirano je da Odbrane Zorana Babića i Radenka Marinovića daju završne riječ. Zajedno s njima optužen je i Darko Mrđa. Na teret su im stavljena ubistva počinjena u Prijedoru, prisilni nestanci i nečovječno postupanje 1992. godine.
krupljani.ba

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona lišili su slobode bivšeg gradonačelnika Bihaća Emdžada Galijaševića, potvrdio je za bh. medije Galijaševićev advokat Ilijas Midžić.

-“On me jutros nazvao na telefon i rekao mi da su pripadnici MUP-a došli i priveli ga”, rekao je advokat Midžić.

Osim Galijaševića, uhapšene još četiri osobe, među njima i predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Bihać.

-“Lišeni su slobode zbog postojanja osnove sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja i ovlasti i primanje dara i drugih oblika koristi. U toku je kriminalistička istraga koju predvodi nadležni tužilac”, kazala je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a Unsko-sanskog kantona.

Galijašević je uhapšen zbog sumnje u počinjenje krivičnog djela koje se odnosi na malverzacije u vezi s izgradnjom zgrade Javnog komunalnog preduzeća Komrad. Krajem 2015. godine Federalna uprava policije (FUP) je po nalogu Tužilaštva USK-a pretresla prostorije Gradske uprave grada Bihaća i JKP Komrad.

Galijašević je u slučaju “Komrad” osumnjičen da je kao gradonačelnik Bihaća zloupotrijebio položaj prilikom prodaje zemljišta na kojem se nalazila zgrada koja je pripadala Komradu, a koja je naknadno na osnovu odluke gradskih vlasti srušena.

Bivši gradonačelnik Bihaća ranije je hapšen 2016. godine zbog sumnje na počinjenje krivičnih djela primanja mita i sprečavanja dokazivanja, podsjeća agencija Beta.

Galijašević je uhapšen prilikom preuzimanja 10.000 KM (blizu 5.000 eura) označenih novčanica od vlasnika jedne bihaćke firme.
krupljani.ba

Danas, 11. novembra 2018. godine, Hifa Petrol otvara još jednu benzinsku pumpu u Cazinu, ovaj put na adresi Mala Lisa bb.
 

Povodom otvorenja prvih 300 kupaca će biti nagrađeno sa gratis Hplus Euro 6 gorivom u vrijednosti od 20 KM, a ostali kupci prigodnim poklonima. 

Otvorenje je planirano za 11:00 sati, ali gužve se očekuju mnogo ranije.

Bračni brodolomi sve su češći, a u Bosni i Hercegovini danas živi više od 100.000 razvedenih osoba.

Državna Agencija za statistiku navela je da se znatan rast razvoda bilježi od 2011. godine, a godišnje se razvede više od 2.000 nekad zaljubljenih parova.
 

Da zabrinjavajući trend uzima maha pokazuju i popisi stanovništva. Prema onom iz 1991. godine na 1.000 brakova bilo je 20 razvoda, a prema posljednjem iz 2013. propao je svaki deseti brak, od 1.000 „u dobru i zlu“ čak stotinu ne uspije.

Instant brakovi

Crna bračna statistika pokazuje da je posljednjih 10 godina u BiH „puklo“ 20.000 brakova.

Nažalost, ni ova godina nije bila po tome ništa bolja. Agencija za statistiku objavila je da su u prvih šest mjeseci razvedena 1.082 para, što predstavlja povećanje od 14,98 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Najveći broj parova se razvede nakon pete godine braka, više od hiljadu, no sve je više instant brakova, koji traju samo godinu.

Alarmantne brojke su i za prošlu godinu, u kojoj je razveden 1.961 par, što predstavlja povećanje od 9,13 posto u odnosu na 2016. godinu, navodi se u podacima Agencije.

- Po razvodima prednjače Tuzlanski kanton, sa 266 razvoda, zatim Unsko-sanski sa 196 te Kanton Sarajevo sa 164 razvoda. Najmanje razvedenih brakova zabilježeno je u Kantonu 10, njih pet, dok je u Zapadnohercegovačkom kantonu registriran 31 razvedeni brak. Među gradovima i općinama ističe se Mostar, gdje su se razvela 73 para, dok naprimjer u Bosanskom Petrovcu, Kladnju, Varešu, Čitluku još vjeruju u brak. Tamo nije bilo razvoda – stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Ništa bolja situacija nije ni u manjem bh. entitetu. I u RS je prošle godine svaki šesti brak završio razvodom. Princip “brzo u brak i još brže iz braka” najviše prakticiraju Banjalučani, potom parovi iz Bijeljine, Doboja, Prijedora i Teslića.

Podaci Republičkog zavoda kažu da su samo u 2016. godini okončana 294 braka, a u 2017. zabilježeno je 985 razvedenih osoba.

Brojni razlozi

Brojni su razlozi što se osobe razvode, no psiholozi, advokati i struka prvenstveno ih vidi u preljubi, finansijskim problemima, različitim uvjerenjima, izostanku strpljenja i tolerancije. No, zabrinjava da nisu rijetki slučajevi rastave zbog nasilja muškarca nad ženom.

- Često se u susretu s prvom krizom mladi bračni parovi odlučuju radije za razvod nego za njegovanje i ulaganje u partnerstvo. Mladi su danas navikli da imaju sve i čim se jave prvi problemi, oni odmah traže razvod – tvrde advokati.

Brojke

* 2.309 – 2011. godina 

* 2.294 – 2012. godina

* 2.609 – 2013. godina

* 2.686 – 2014. godina

* 2.963 – 2015. godina

Migrant koji je jučer preminuo u Domu zdravlja Cazin umro je prirodnim putem, ističu u Upravi policije USK,  što je potvrdio i dežurni liječnik u Domu zdravlja Cazin. Riječ je o državljaninu  Sirije A.DŽ. rođenom 1964. godine.

Kako ističe portparolka Uprave policije USK Snežana Galić, Policijska stanica Cazin je zaprimila dojavu  da se u mjestu  Šturlić  u kući vlasnika D.S. državljanina BiH nalazi bračni par iz Sirije, te da je zdravstveno stanje muškarca  jako loše. Policijski službenici su u objektu zatekli bračni par iz Sirije i u kontaktu s njima ustanovili da je suprug u jako lošem zdravstvenom stanju.
 

O ovom slučaju obavješteno je i Kantonalno tužilaštvo. Policija je kontaktirala i predstavnike  Međunarodne organizacije za migrante u Sedri koji su potvrdili  da su obje osobe bile registrovana u ovom kampu.

Istog dana prilikom obavljanja redovnih zadataka  u naselju Donji Srbljani  nedaleko od migrantskog  kampa Sedra policijski službenici su na magistralnom putu M-14 zatekli tri migranta. Prilikom kontrole identifikacionih dokumenata koje posjeduju, došlo je do naguravanja i pružanja aktivnog otpora prema  policijskim službenicima.

Nakon privođena  ovih osoba u Policijsku  stanicu Bihać i identifikacije na osnovu dokumenata koje imali kod sebe, utvrđeno je da se radi o bračnom paru iz Irana i nihovom  četrnestogodišnjem  sinu. S obzirom da se radi o djetetu,  policijski službenici su  prema njemu postupili u skladu sa Zakonom  o zaštiti i postupanju  sa djecom  i maloljetnicima.
Protiv  privedenih osoba podnijete su prekršajne prijave, a svemu je obaviješten dežurni sudija Suda za prekršaje Bihać.

Ovim postupcima dovode svoje živote u opasnost, pogotovo ako se uzme u obzir da se kreću u blizini visokog napona od 25.000 volti kojim se napaja željeznička kontaktna

Radnici Željeznica FBiH upozoravaju da su na području Bihaća  primijetili kretanje većeg broja migranata po pruzi i pružnom pojasu.

Redovni zadaci

– Radnici ŽFBH na području Bihaća su prilikom obavljanja redovnih zadataka nailazili na migrante po pruzi, tunelima, nadvožnjacima, propustima, mostovima. Ovim postupcima dovode svoje živote u opasnost, pogotovo ako se uzme u obzir i opasnost od djelovanja visokog napona od 25.000 volti kojim se napaja željeznička kontaktna mreža – kaže  Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine u Bihaću.

Alagić nadalje navodi kako Uprava ŽFBH reagira na način da redovno obavještava pripadnike MUP-a USK o lokacijama i kretanju migranata te i sami radnici uklanjaju te ljude s pruge i ukazuju im na opasnosti kojima se izlažu.
 

Također, Željeznice FBiH su pismeno o ovoj problematici obavijestile Vladu USK, premijera, ministra unutrašnjih poslova i policijskog komesara te su tražili od njih da se uključe u rješavanje ove problematike – kaže Alagić.

Iz sindikata navode da su Željeznice Federacije BiH postale kolateralna šteta na relaciji migranti – nadležne institucije na svim nivoima u Bosni i Hercegovini koje su u konačnici zakazale u činjenju određenih zakonskih radnji kojima bi se spriječio ulazak migranata u Bosnu i Hercegovinu.

Stub razvoja

Napominju kako je Unska pruga stub razvoja privrede Unsko-sanskog kantona. Revitalizacijom ove pruge Unsko-sanski kanton bi umnogome profitirao, prvenstveno na otvaranju novih radnih mjesta u trenutku kada nam radno sposobno stanovništvo odlazi u zemlje Evropske unije.

Poštovati propise

– Od nadležnih institucija Federacije, Kantona, gradova i općina očekujemo zaštitu i podršku kada je u pitanju opstojnost željezničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, a posebno Talgo voza i realizacije daljnjeg projekta revitalizacije Unske pruge.

– Radnici ovoga Poslovnog područja obavezni su i spremni svim sredstvima učiniti da se željeznički saobraćaj na Unskoj pruzi nesmetano odvija uz maksimalno poštivanje željezničkih propisa, kao i Zakona o sigurnosti željezničkog saobraćaja – kazao je Alagić.

Prije desetak dana skupina od nekoliko stotina migranata probila je policijski kordon u Velikoj Kladuši i uputila se prema graničnom prijelazu Maljevac. Pokušali su ući u Hrvatsku, ali u tome ih je spriječila policija BiH i Hrvatske.

U jednom trenutku, migranti su kamenjem napali hrvatske policajce, pri čemu su dvojica policajaca lakše ozlijeđena.
 

Maljevac je bio zatvoren danima nakon tog incidenta.

Dolazi zima

Uskoro dolazi zima, a niske temperature će pogoršati ionako lošu situaciju u kojoj žive migranti u BiH. Index je prije nekoliko mjeseci posjetio izbjeglički kamp u Velikoj Kladuši.

Tada smo posvjedočili uvjetima u kojima žive ovi ljudi. To je bilo u lipnju, dok su vremenske prilike bile relativno ugodne.

Hoće li pokušati još jednom?

Kad padne snijeg, razumno je pretpostaviti da migranti u šatorima neće moći mirno podnijeti niske temperature.

Znači li to da će se opet zaputiti prema granici s Hrvatskom i još jednom pokušati probiti policijski kordon?

Tim povodom razgovarali smo sa Sarom Kekuš iz Centra za mirovne studije.

“Apsolutno se može očekivati da će pokušati doći do Hrvatske”

Upitali smo ju što možemo očekivati na graničnim prijelazima kad počne zima.

“Može se očekivati ista situacija kao i svaku prethodnu godinu dosad. I prošlu i pretprošlu zimu smo mogli gledati takvu situaciju na granici sa Srbijom. Radi se o tome da će ljudi koji se trenutno nalaze u Bosni biti u još težim uvjetima. Mislim da je apsolutno realno očekivati da će ljudi i dalje pokušavati doći do Hrvatske ili neke druge zemlje. Tražit će sigurnost negdje gdje imaju bliske ljude i gdje je sustav uređen na način da im može pružiti ono što im je potrebno, od prava na traženje međunarodne zaštite do integracije”, rekla je Kekuš.
 

“Nemaju adekvatne uvjete i apsolutno se može očekivati da će pokušati ići dalje. Kad temperature krenu padati, najveći problem je taj što ima jako puno ljudi kojima su životi ugroženi. To je, nažalost, situacija koju gledamo zadnjih par godina, ali ne vidim da se nešto na razini Europe promijenilo po tom pitanju”, dodala je.

“Zajedničkim odlukama i rješenjima iz EU-a treba se doći do solidarne preraspodjele upravljanja migracijama. Ljudima se treba omogućiti dolazak do sigurnosti i mjesta gdje im mogu biti osigurani normalni uvjeti za život i daljnji razvoj”, smatra Kekuš.

Novi sukobi s policijom?

Upitali smo ju mogu li se očekivati novi okršaji s policijom.

“To ne bih znala procijeniti. Možemo očekivati da će ljudi pokušavati prijeći granicu jer je evidentno da im osnovni uvjeti nisu zadovoljeni i da su u potrazi za mjestom gdje mogu dobiti potrebnu podršku. Postupanje policije je upitno u takvim situacijama.

Da je ljudima dopušteno traženje zaštite na samom graničnom prijelazu, što je zakonima zagarantirano, onda do takvih situacija ne bi ni dolazilo. Tada bi ljudi na graničnim prijelazima mogli zatražiti zaštitu i doći u Hrvatsku. S obzirom na to da im se to konstantno onemogućuje onda, nažalost, dolazi i do prosvjeda kakve smo imali na graničnom prijelazu Maljevac”, ispričala je Sara Kekuš za Index.

Što kaže stručnjak za sigurnost?

Također, razgovarali smo s bivšim šefom krim-policije i stručnjakom za sigurnost Željkom Cvrtilom. I on smatra kako dolaskom zime možemo očekivati novi val migranata na graničnim prijelazima.

“To je sigurno. To je vrlo logično za očekivati. Dva su razloga. Jedan je standardni, oni se žele domoći Europske unije. Drugi je taj što ih stišće situacija. Ne znam kakvi su tamo uvjeti, ali ono što sam vidio u medijima, njima nisu osigurani uvjeti da se može prezimiti. Upadaju, provaljuju i snalaze se kako stignu i mogu”, kaže Cvrtila.
 

“Teško će biti spriječiti proboj bez fizičkih prepreka”

Upitali smo ga što možemo očekivati od hrvatske i BiH policije.

“Ako bude velika navala, proboj će se teško spriječiti bez fizičkih prepreka. To nije moguće. S druge strane, oni očito probijaju liniju granice. Možda ne na Maljevcu, ali jesu negdje drugdje uz pomoć krijumčara. Policija ih pronalazi, obrađuje i smješta gdje može. Ta situacija nije riješena ni u Europi. Ne znaju što će s migrantima, puštati ih ili ne. Ako ih budu puštali, mora biti procedura koja pokazuje kako će to provesti. Ako ih ne budu puštali, moraju im se osigurati uvjeti na mjestu odakle dolaze, da prežive zimu. Ne mogu ih ostaviti na cesti”, smatra stručnjak za sigurnost.

“Oni će dolaziti i prolaziti. Pitanje je što Europa hoće. Ja sam davno predlagao, ako Europa ima ideju da se puštaju ljudi, humanije je da pošalju skaute i avione na mjesta odakle dolaze migranti. I onda da ih selektiraju i na takav način legaliziraju njihov ulazak. Ako želimo uvoz i ako tražimo takve ljude, puštamo ih. A one druge koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju, ne puštaju”, rekao je Željko Cvrtila u razgovoru za Index.
krupljani.ba

Afera oko seks-snimaka objavljenih na jednoj pornografskoj internet stranici, a čiji su glavni akteri nekadašnji ljubavni par iz Bihaća, izazvala je veliku pažnju u gradu na Uni, ali i cijeloj BiH.

Kao što je već poznato Sabahudina Blaževića (50), Visočanina s adresom u Bihaću, bivša djevojka, inače tridesetogodišnjakinja, optužila je da ih je snimao tokom seksualnog odnosa i da je bez njenog znanja snimke ustupio jednoj pornografskoj internetskoj stranici.

Nakon svega podnesena je krivična prijava od strane djevojke na snimci.

No, danas je usijedio veliki zaokret. Naime, u našu redakciju stiglo je saopštenje koje nam je poslao advokat Anel Kurtović. Prenosimo vam ga u cijelosti.

“Ovim putem vas medij kontaktiram kao advokat/punomoćnik klijentice, čiji identitet neću otkrivati, a radi se o seks aferi koja je posljednjih dana eksponirana u javnosti.

Želim da Vas informišem da je naša klijentica, dana 5. novembra 2018.godine, obratila se našoj advokatskoj kancelariji ZAK Kurtovic/Sadovic sa zahtjevom kojim povlači parničnu tužbu protiv Blazević Sabahudina i NN ovlaštenih lica objekta u Cazinu.

Također, zatražila je i da se obratimo u njeno ime aktom Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona, s ciljem da se povuče podnesena krivična prijava protiv dotičnog, a u skladu sa ZKP FBiH.

S obzirom da nema potrebe za poduzimanjem daljnjih pravnih radnji, također prestaje važiti i punomoć data našoj advokatskoj kancelariji.

Ovim putem se ispričavamo svima, kojima smo na bilo koji način našim djelovanjem prouzrokovali štetu”, stoji u dopisu koji je u našu redakciju poslao advokat Kurtović.
krupljani.ba

“Nije bitno da li sam ja njen vjerenik. Ako i jesam, ponosan sam na to bez obzira na seksualni skandal”, kazao je Kurtović u kratkoj telefonskoj izjavi za Klix.ba, dodavši da će ulogu glavnog advokata u zastupanju klijentice preuzet advokatica Maja Sadović, a da se timu pridružuje i Damir Kočo.

Predmet u fazi provjera

Bišćanka je prijavila poduzetnika Blaževića za neovlašteno snimanje i objavljivanje snimka Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona, a prijava se, kako saznajemo, nalazi u fazi provjere navoda.

Mirsad Crvnovršanin, advokat Sabahudina Blaževića, otkrio je za Klix.ba da njegov branjenik nema status osumnjičenika, već da se u Tužilaštvo može pozvati kao svjedok kako bi iznio svoje viđenje i svoj stav.

“Zaprimljena je krivična prijava protiv mog klijenta, ali i većeg broja nepoznatih izvršilaca. Mi ne možemo prepoznati ko se nalazi na snimku, da li je to ta djevojka i da li je uopće snjimljen u BiH. Treba poći od te činjenice, a ne da se stigmatiziraju, prvo ona, a onda i moj klijent”, kazao je on.

Crnovršanin je pojasnio da Kurtović nije mogao zastupati svoju klijenticu zbog nepristrasnosti u postupku, jer je u sukobu interesa.

“Kurtović ističe da više nije advokat svojoj klijentici i samim tim priznaje da je s njom u takvim odnosima kakvi se prikazuju u medijima”, rekao je Crnovršanin za Klix.ba.

Snimak na vještačenju

Advokat Anel Kurtović je istakao za Klix.ba da se radi na vještačenju snimka i da se čeka odluka o izuzeću tužilaštva budući da bi trebalo da se predmet vodi u Sarajevu.

“Niko nije ucijenjen, ja imam dokaze za to – SMS poruke”, rekao je Kurtović.

Poručio je da je zabrinut za svoju sada već bivšu klijenticu budući da se privremeno nalazi izvan Bihaća i da se ne smije vratiti.

“Djevojci je život uništen”, istakao je on.

Prije 15-ak dana imenovani ste na funkciju premijera USK. Smjena Vlade i imenovanje nove stiglo je u jednom prilično neobičnom trenutku, odnosno nakon održavanja Općih izbora u BiH. Zbog čega je došlo do ovakvog razvoja situacije u USK i koji su glavni razlozi smjene prošle Vlade?

Situacija na području Unsko-sanskog kantona bila je alarmantna. Sigurnosna situacija pogoršavala se iz dana u dan, građani su protestirali zbog nepoduzimanja mjera za rješavanje migrantske krize, finansijski pokazatelji su bili sve gori. Većina formirana u Skupštini Unsko-sanskog kantona procijenila je da se ne može više izgubiti ni dan, da se moraju početi rješavati problemi.

Kakvo je trenutno stanje u USK? Kakva su vaša prva zapažanja kao prvog čovjeka Vlade USK?
 

Stanje u odnosu na prije dvije sedmice, od kada je imenovan ovaj sastav Vlade, možemo reći da je bolje. Za opće stanje, u kojem su građani već bili beznadni, a kanton na rubu sigurnosne katastrofe, možemo kazati da je puno bolje. Međutim, za poboljšanje kompletnog stanja u kantonu koji je godinama sistematski uništavan, trebat će vremena. Ovom su području BiH ukradene godine, a što je najgore mladima je ukradena nada. U najkraćem – imamo 77 miliona KM po tužbama, bez zatezne kamate, 85 miliona KM akumuliranog deficita, a po sadašnjim projekcijama ova budžetska godina završit će sa 15 miliona deficita. Utješno je da i dalje imamo svoje potencijale i ogromnu energiju da napravimo odlučan zaokret. Trebat će nam za to nešto vremena, ali ono će u potpunosti biti ispunjeno radom, bez trenutka stajanja i bez ikakvih kompromisa kada su napredak i razvoj u pitanju.

Jedna od prvih stvari koje je uradila Vaša Vlade je imenovanje policijskog komesara Uprave policije MUP-a USK. Zbog čega policijski komesar nije ranije imenovan s obzirom na trenutno stanje u kantonu?

Vraćati se stalno unazad i tumačiti greške prethodnika, kojih je ionako previše, trenutno bi bio gubitak vremena s obzirom na to u kakvoj se situaciji nalazimo. Kada kažemo da je ona alarmantna, to nisu floskule već činjenično stanje i mi zaista nemamo vremena za gubljenje. Novi sastav Vlade od prvog dana radi u punom kapacitetu i tu nema stajanja. Suočeni sa situacijom, koju je uzrokovala migrantska kriza, kao prioritetna aktivnost izdvojilo se pitanje imenovanja prvog čovjeka policije. Imenovanje smo izvršili u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima i Poslovnikom o radu Vlade Unsko-sanskog kantona. Hvala komesaru koji je zaista, sa svim pripadnicima MUP-a USK, odradio izvanredan posao. Dužan sam se i ovom prilikom zahvaliti svima, i građanima i policajcima i zdravstvenim radnicima i aktivistima humanitarnih organizacija na zaista nadljudskom doprinosu, oni su ti koji su u prvih šest mjeseci iznijeli sav taj teret dok su ljudi na vlasti prebacivali odgovornost jedni na druge.
 

Imenovani ste na ovu poziciju u jeku migrantske krize u USK. Ipak, Vlada i Uprava policije MUP-a USK u kratkom roku su donijeli neke konkretne poteze kada govorimo o migrantskoj krizi, prije svega onemogućavanje dolaska novih migranata na ovo područje? Da li je to u međuvremenu polučilo neke efekte?

Prije svega, mi moramo poći od činjenice da je migrantska kriza globalno pitanje, a da su se i bogatije zemlje, sa većim stepenom opremljenosti i materijalnih mogućnosti, koje su se našle ranije na izbjegličkoj ruti, teško nosile sa situacijom. Ono što se u Unsko-sanskom kantonu moralo promijeniti jest da se počne upravljati tom krizom, koja se u BiH, slomila baš na našem kantonu. Vlada je počela raditi odmah, u punom kapacitetu, imenovali smo policijskog komesara, da bi policija, u skladu sa nadležnostima, uspostavila poštivanje i javnog reda i pravnog poretka. Neophodno je bilo i ponašanje migranata svesti isključivo u zakonske okvire. Da bi sigurnosna i humanitarna i zdravstvena situacija ostala pod kontrolom moralo se riješiti pitanje smještanja migranata, ali u prvom redu kontrolisati njihovo pristizanje na ovo područje, gdje nisu imali smještaj, i gdje su bili izloženi i različitim manipulacijama, posebno ranjive kategorije djeca i porodice. Ispratili ste i sami da je bilo i hapšenja krijumčara koji su manipulisali tim ljudima. Da bi održali situaciju pod kontrolom potrebna je bila prije svega jaka koordinacija svih institucija i nivoa uključenih u ovo. Insistirao sam na tome, da se svako, u okviru svojih nadležnosti, uključi u rješavanje.

Kao što je Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona konstatovala, prvog dana kada smo krenuli u ozbiljno rješavanje problema, nažalost u prethodnom periodu je propušteno kvalitetno organizovati upravljanje migrantskom krizom i to je rezultiralo da je situacija bila gotovo haotična. Od aprila se odgovornost prebacivala od nivoa do nivoa vlasti, od institucije do institucije. Zato je u oktobru to eskaliralo. Građani su počeli da protestiraju, priliv migranata je bio nekontrolisan. Nije bilo smještaja za njih, prijetila je opasnost od epidemija, sigurnosna situacija je bila sve gora. I kao što vidite koordiniranom saradnjom svih situacija je, za kratko vrijeme, dovedena do nivoa zadovoljavajuće. Da se ovako radilo prije šest mjeseci, garantujem vam da situacija ne bi bila na rubu eskalacije.
 

Kako ćete dalje postupati kada je riječ o migrantskoj krizi? Očekujete li još konkretniju reakciju viših nivoa vlasti koje su često kritikovane da su u proteklom periodu bile indolentne po ovom pitanju? Izjavili ste nedavno da bi se državna granica trebala čuvati na Drini, a ne na Korani?

Osnovni problem jest – kontrola ulazaka nelegalnih migranata u BiH. Neophodno je dalje jačanje kontrole granice kako bi se spriječili ilegalni ulasci u Bosnu i Hercegovinu, ali i da se kontroliše migracijski val i kretanje migranata koji se nalaze na području BiH, jer Unsko-sanski kanton nema kapacitete za daljnji prihvat. Mi smo obavezni pružiti humanu pomoć migrantima u tranzitu, ali smo obavezni i zaštiti svoje građane, očuvati javni red i mir i njihovu sigurnost i zdravlje.

Ono što naglašavam jest da je ovo problem države. Drago mi je da smo uspjeli uključiti državu, da se djeluje sa nivoa dva državna ministarstva i da USK nije više sam u ovom. Dragan Mektić, ministar sigurnosti svakodnevno je bio u kontaktu sa nama i tražili smo rješenja. Videći da više nismo sami i građani su manje uznemireni. Ako Krajina ima problem, ako Sarajevo, Banja Luka, Mostar… imaju problem – država ima problem. Ne može se bježati od problema tako što ćete problem pomesti u dvorište nekog grada ili kantona i ostaviti ih da se sami nose s tim. BiH je jedna od zemalja na migracijskoj ruti i moramo svi zajedno naći načina da se nosimo s tim problemom.

S obzirom na to da u bliskom periodu očekujemo priznavanje zvaničnih rezultata proteklih izbora, kako će se daljnji procesi odvijati u Skupštini i Vladi USK? Da li postoji neka nova većina sa strankama koje će participirati u Skupštini i koje su to stranke, te da li ćete Vi ostati na funkciji premijera?

Vrijeme je da upravljanje našim kantonom i državom u cjelini preuzmu ljudi koji će zaista iskreno i odgovorno služiti građanima. To je odgovor na sva pitanja. Mislim da smo u ovo kratko vrijeme, i na primjeru ove krize i njenog rješavanja, nešto naučili i postavili primjer kako se može sarađivati, raditi i rješavati problemi samo ako smo svi iskreno u tome. A iskren nijet ne poznaje lične računice. Onog trenutka kad sam položio zakletvu pred Skupštinom Unsko-sanskog kantona da ću savjesno raditi u korist svih građana, ja sam iskreno počeo raditi u tom duhu. Nema tu računice – radit ću tri mjeseca, godinu, četiri. Svaki minut mandata ova će Vlada raditi u korist građana.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI