Cazin: Ljubav prema slatkom natjerala me je da nabavim prvu košnicu

  11 Oktobar 2018

Remzija Hodžić iz cazinskog naselja Stijena već više od četiri decenije uspješno se bavi pčelarstvom i, prema dugogodišnjem radu i broju košnica, trenutno je jedan od najiskusnijih i najvećih pčelara u Cazinu i Unsko-sanskom kantonu.

Učio u vojsci

Sve je počelo davne 1978. godine, kad je Remzija kupio prvu košnicu.

– U mojoj porodici niko se ranije nije bavio pčelarstvom, a mene je to uvijek privlačilo. Kao dijete, volio sam slatko, a do meda nije bilo lako doći. Stoga sam kao 16-godišnjak kupio sebi prvu košnicu sa pčelama. Bila je to tzv. trnka, jednostavna košnica od pruća i blata, u kojoj se moglo dobiti maksimalno do 10 kilograma meda. Sjećam se da je i kao takva bila dosta skupa i da sam dosta novca morao izdvojiti za nju – govori Remzija.

Dodaje da je o pčelarstvu najviše naučio sam dok je bio na odsluženju vojnog roka, jer je tada nabavio i jednu knjigu o tome i dobro je proučio.

– Iz godine u godinu sam povećavao broj košnica i danas ih imam više od 300 na sedam lokacija u Cazinu, Bosanskoj Krupi i Bužimu. Imam kestenov, bagremov, livadski, lipov i šumski med, a pored toga, proizvodim propolis, polen, vosak, matičnu mliječ i mješavine obogaćene propolisom. Proizvodim matičnu mliječ i bavim se uzgojem i selekcijom matica – navodi Remzija.

Svu količinu proizvedenog meda Remzija uglavnom proda na kućnom pragu, a jedan dio i na sajmovima pčelarstva u Cazinu i Bosanskoj Krupi.

Odlični rezultati

Remzija je ove godine sa svojim medom učestvovao na takmičenjima u Cazinu i Tuzli, gdje je postigao odlične rezultate. U Cazinu je osvojio zlato za bagremov med i srebro za kestenov i lipov med, dok je u Tuzli dobio zlatne medalje za kestenov i lipov, a srebrene za bagremov i livadski med. Ističe da kupci ove sezone najviše traže livadski med, a zatim kestenov, koji je 2010. dobio prvu geografsku oznaku porijekla i kvaliteta proizvoda “Kestenov med Cazinske krajine”.

Pomažu četiri kćerke

Cijela njegova porodica uključena je u pčelarstvo, supruga Bajrama i kćerke Anita, Adita, Arijana i Aida.

– Njihova pomoć itekako je bitna. Zahvaljujući pčelarstvu, živimo dosta dobro, a djecu uspijevam školovati. Najstarija kćerka Anita, udata Kurtović, je magistar i ona ima 22 vlastite košnice, a proizvodi i prirodnu preparativnu kozmetiku od pčelinjih proizvoda i biljaka. Adita je studentica četvrte godine medicine u Tuzli, Arijana je učenica četvrtog razreda Medicinske škole u Bihaću, dok je najmlađa Aida učenica osmog razreda osnovne škole. Sve mi pomažu u pčelarstvu i znaju sve raditi, jedino je najmlađa Aida alergična na ubod pčele pa ona radi poslove koji nisu vezani za pčelinjak. Uhodan smo tim i odlično funkcioniramo – ističe Remzija.

avaz.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI