Super User

Super User

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc ocijenio je da pitanje migracije može biti riješeno samo na spoljnim granicama i da su to gotovo svi uvidjeli.

On je, uoči današnjeg Samita EU u Salcburgu, bečkom dnevniku “Standard”, rekao da sada s pravom postoji fokus na Fronteksu i bolju saradnju sa zemljama porijekla i tranzita.

“Pojedine članice koje su još pomalo skeptične moramo uvjeriti u to”, naglasio je Kurc navodeći posebno Italiju, Španiju i Grčku.

Neophodno je da svi razumiju da je neophodno da sa zemljama tranzita i porijekla moramo stupiti u kontakt i sklapati sporazume, naveo je on.

Kurc je istakao da skeptične države prije svega strijepe za svoja prava suvereniteta.

On je istakao da sigurno neće biti nesrećne što mnogi migranti neće moći da nastave neprimjetno put ka centralnoj Evropi.

Kurc se osvrnuo i na Brexit, koji će takođe tema neformalnog samita u Salcburgu, rekavši da sporazuma može biti samo ako bude postojao kompromis.

“Jasno je da ne može da se bira samo ono najbolje. Ali ne treba nam ni akcija kažnjavanja Velike Britanije. Nadam se da nećemo imati tvrd Brexit bez sporazuma”; rekao je on.

Najavio je da će sredinom oktobra, Austrija kao predsjedavajuća EU, organizovati specijalni Samit o Brexitu.
mojusk.ba

Bračni par Tanja (38) i Života Avramović (48) iz Svilajnca i Bogić Đoković (49) iz Viteževa kod Žabara u Srbiji uhapšeni su zbog sumnje da su 14. septembra ubili Živana Savića (75) iz Porodina kod Žabara.

Savić je kobnog dana, kako se pretpostavlja, došao kod Avramovića u kuću i posle kraće rasprave neko od njih mu je buteljkom vina smrskao glavu, pišu srbijanske Novosti.

– Prvi rezultati istrage ukazuju da je Tanja bila u ljubavnoj vezi sa Đokovićem, ali istovremeno i sa ubijenim Savićem – rekao je izvor blizak istrazi.

– Tog dana su očekivali da će uzeti neke pare od Živana, ali su počeli da se raspravljaju i na kraju su ga pretukli nasmrt. Odmah su pozvali Životu, koji je ubrzo stigao.

Potom su leš stavili u gepek Živanovog automobila i odvezli ga do neke vikendice u Kušiljevu nadomak Svilajnca. Policija je saopštila da su se njih troje potom odvezli do Porodina. Ušli su u Savićevu kuću i iz nje ukrali dva bicikla, koja je policija pronašla u domu Avramovića u Svilajncu. Nije poznato da li su osumnjičeni pronašli i uzeli novac iz kuće žrtve.

Kada je jedan od mještana osjetio da se smrad iz kola širi okolinom, pozvao je policiju. Žrtva je brzo identifikovana, a inspektori su munjevito stavili lisice na ruke osumnjičenima.

– Na saslušanju su međusobno prebacivali odgovornost s jednih na druge – nastavlja naš izvor iz MUP.

– Života je tvrdio kako je ubistvo počinio ljubavnik njegove žene, dok je Bogić izjavio da je buteljku potegla Tanja. Kada se završi istraga i stignu rezultati obdukcije znaće se šta se tačno dogodilo.

Sumnja se da je motiv zločina koristoljublje, jer je Savić bio švicarski penzioner. Njegova supruga Danica umrla je prije šest meseci, a kćerka Dragica, zet Slaviša i unuka Danijela još su u Švicarskoj.

– Sagradio je prelijepu kuću. Pogledajte samo koliko ima cveća u dvorištu, pa će vam biti jasno kakav je to bio domaćin. Sve je on to sam uređivao. Nije bilo boljeg čovjeka od njega. Bio je veoma vrijedan, familijaran, odličan komšija. Uvijek je bio nasmijan. Kad god bi čovek pogledao u njega, morao bi da se nasmije – priča Savićeva komšinica.

Njegov rođak dodaje da je svirao harmoniku i da je bio veliki veseljak.

– Imao je voćnjak i vinograd od koga je proizvodio vino za sebe i prijatelje. Uvijek je bio spreman da pomogne – rekao je jedan od Savićevih komšija.

Niko se nije družio

Komšije supružnika Avramovića iz Svilajnca kažu da se sa njima niko nije družio. Policija je, navode, povremeno dolazila u njihovu kuću zbog sumnji da su učestvovali u krađama.

– Viđao sam često patrole, ali, jednog dana došlo je mnogo policajaca. Zadržali su se čitavog dana. Onda su priveli Avramoviće i Bogića, koji je stanovao kod njih. Sutradan je policija ponovo došla. Odmah sam znao da se dogodilo nešto strašno. Danas smo načuli da su ubili čovjeka – rekao je komšija osumnjičenog bračnog para.
mojusk.ba

Četvoro djece je poginulo, a najmanje jedna žena je povrijeđena kada je voz udario “teretni” bicikl u holandskom gradu Oss, nedaleko od granice sa Njemačkom, javio je holandski list ” De Telegraaf”.
Ova vrsta bicikla, sa velikom drvenom kutijom ispred vozača, popularna je među holandskim roditeljima i koristi se za prevoženje mlađe djece.

Policija je potvrdila da se jutros dogodila “veoma ozbiljna nesreća” i da ima “teško povrijeđenih, a vjerovatno i žrtava”.

Holandski mediji prenijeli se da se sudar desio na pružnom prelazu, 100 kilometara jugoistočno od Amsterdama.

Alen Islamović, popularni bh. pjevač koji je prije dvije godine krenuo u poduzetničke vode i Edhem Hodžić, agronom i direktor firme Edix sa posjetiocima konferencijskog dijela Sajma Ekobis podijelili su svoja iskustva u uzgoju lješnjaka.

Hodžić je na početku prezentacije dao osnovne informacije o uzgoju ove kulture koja u zadnje vrijeme na području USK sve više dobija značaj.

Kazao je kako je idealna nadmorska visina za sadnju lješnjaka od 150 m do 450 m. Njegova prednost, kaže ogleda se i u činjenici da ga ne napadaju  mnogobrojne bolesti i stetočine, sadi se plitko, a za jedan dunum potrebno je 60 do 70 sadnica.

“U punoj rodnosti stablo lješnjaka  može dati od 14 do 16 kg ploda, a omjer ljuske i oljuštenog lješnjaka je oko 50-50 posto”, pojasnio je Hodžić, te podcrtao kako neće dozvoliti da se sa lješnjakom dese iste stvari kao sa malinom. “Rentabilne i uspješne proizvodnje nema bez stručnog pristupa i nadzora”, naglasio je on.

Osvrćući se na isplativost uzgoja, kazao je kako se radi o zahvalnoj kulturi koja uz skromnija ulaganja daje sasvim solidne prinose i prihode.

“Uzgoj nije kompliciran i ne traži previše vremena, pa ga stoga zovu ‘vikedaška’ kultura. Berba mu je danas potpuno mehanizirana, što olakšava i smanjuje troškove održavanja koji na godišnjem novou, u punoj rodnosti iznose oko 8 KM do 10 KM po stablu. Otkupna cijena u momentu berbe je od 4-5 KM za lješnjak u ljusci, a trenutna cijena oljuštenog lješnjaka je prilično stabilna, te iznosi oko 14 KM po kilogramu. Očekivani prihodi po jednom stablu u punoj rodnosti su od 60 do 80 KM”, pojasnio je Hodžić u svom panelu.

Govoreći na globalnom nivou kazao je kako proizvodnja orašastih kultura u 2016. i 2017. godini poput pistacije, kestena, badema, oraha je opala zbog globalnih klimatskih promjena, dok je proizvodnja lješnjaka ostala stabilna i u blagom je porastu.

Izvor: akta.ba

Vedran Radić rođen je u Stocu. Živi u Irskoj, a na izborima za BiH glasuje u Hrvatskoj. Glasački materijal, ovom Stočaninu sa irskom adresom, upućen je u Split na adresu na kojoj živi Ante Ursić.

„Vedran Radić? Nikad čuo. (ali on je prijavljen kod Vas) Ne. Aaaaa. Ima. Hajde, pozdravljam vas“, kazao je Ursić prije nego prekinuo vezu.

Ovako su započinjali i završavali skoro svi razgovori kada smo na adresama u Hrvatskoj tražili bh Hrvate kojima je upućen glasački materijal za „dopisno glasovanje“, tj. putem pošte, piše Žurnal.

Nešto ranije, u jednom od brojnih intervjua urađenih na zahtjev Kabineta hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Dragan Čović je kazao kako priče o umiješanosti HDZ-a u nelegalne aktivnosti u vezi sa registriranjem birača u inozemstvu nisu osnovane.

„To je još jedan od spinova koji neko naručuje da bi teret ambijenta BiH preselio negdje drugo. Ne vidim koristi od svega toga. Na prošlim izborima od 128 hiljada glasova samo dvije hiljade su bile od onih koji su glasali poštom“, pojasnio je doktor Čović.

ENORMAN PORAST GLASAČA

Ali činjenice nisu na njegovoj strani. Pa krenimo redom.

Od ukupno 77 hiljada birača registrovanih za glasanje u inozemstvu, čak 24 hiljade glasača je iz Hrvatske, što je za 150 posto više nego 2014. godine. Tome je, dakako,zaslužan dopredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić koji je nakon susreta sa Draganom Čovićem i ruskim špijunima izdao „naputak“ za prikupljanje glasača za dopisno glasanje. I upravo je Brkić u dokumentu iz maja ove godine naveo da bi u Hrvatskoj moglo biti više od 20 hiljada birača za izbore u BiH, a da ih je do sada glasalo oko 9500. Uslijedio je, potom, proces registracije. I to uglavnom ljudi koji su porijeklom sa područja koje danas kontroliraju HDZ i SNSD, odnosno Milorad Dodik i Dragan Čović.

Na izborima 2014. godine, sa područja općine Gornji Vakuf/Uskoplje putem pošte glasalo je 287 birača. Za ove izbore taj broj je porastao na čak 1543, od čega njih 1010 glasa u Hrvatskoj.

Iz Tomislavgrada, na općim izborima 2014. godine, bila su 594 birača. Sada ih je čak 1968, a njih 1463 je na spisku dopisnih glasača u Hrvatskoj.

I općinu Žepče kontroliše HDZ BiH. Za glasanje putem pošte prije četiri godine prijavila su se svega 104 glasača u dijaspori. Danas ih je na spisku 1288, a njih 1104 je glasačke listiće dobilo na adrese u Hrvatskoj.

Na spisku dopisnih glasača sa područja općine Stolac, 2014. godine su bile 374 osobe. Danas ih je 1353, a sa hrvatskim adresama ih je 631. Među njima je, naravno, Vedran Radić koji živi u Irskoj, a čiji su materijali upućeni u Split, u ulicu Ruđera Boškovića 11, gdje ga na početku razgovora s novinarima Žurnala niko nije poznavao, a na kraju su ga se ipak sjetili.

Općina Dobretići jedna je od najmanjih općina u državi. Zato su 2014. godine glasala 182 dopisna birača sa područja te općine. Međutim, za predstojeće izbore broj je porastao za 400 posto. Na spisku je 748 birača, a njih 628 ostvaruje pravo glasa u Hrvatskoj.

Odžak je mjesto sa najviše prijavljenih zloupotreba identiteta. Na općim izborima 2014. godine iz Odžaka je bilo 695 dopisnih birača. Danas ih dopisno glasa 1464, od čega čak 948 u Hrvatskoj.

Iz Fojnice su 2014. godine putem pošte glasala 74 glasača. Na predstojećim izborima glasat će ih pet puta više, ili tačno 422. Za njih 189 CIK je materijale poslao u Hrvatsku.

Broj dopisnih glasača s područja općine Jajce je udvostručen. Prije četiri godine glasalo ih je 1036, dok su ove godine glasački listići poslani na 2189 adresa, od čega je 980 u Hrvatskoj.

U Kiseljaku je 2014. godine bilo svega 86 dopisnih birača. Danas ih 514, od čega ih 224 navodno živi u Hrvatskoj.

S područja općine Ljubuški na posljednjim općim izborima bilo je 58. Sada ih glasa 418. U Hrvatskoj ih je 170. Uglavnom na fiktivnim adresama.

VRIJEDNI DIREKTOR BEBIĆ

Uglavnom, u svim općinama,koje posredno ili neposredno kontroliše HDZ došlo je do drastičnog porasta birača putem pošte. Na izborima 2014. godine bilo ih je nešto više od 9000. Danas ih je 24 hiljade. Izborne listiće na fiktivne adrese dostavljala im je Hrvatska pošta, u kojoj funkciju direktora obavlja Mario Bebić.

Upravo je njega Milijan Vaso Brkić odredio za koordinatora za registraciju birača koji glasaju putem pošte. I to nakon što se zajedno sa Draganom Čovićem sreo sa bivšim direktorom ruske obavještajne službe FSB Nikolajem Patruševim. Tokom sastanka dogovoreno je da se učini sve kako bi Dragan Čović i Milorad Dodik postali članovi Predsjedništva BiH. Čović je svoj dio posla uradio. U narednim danima objavit ćemo dokaze o Dodikovim „fiktivnim“ dopisnim biračima.
mojusk.ba

Šefik Džaferović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, učestovao je jutros u debatnoj emisiji na Radiju Federacije BiH.

Džaferovićevi protivkandidati, Fahrudin Radončić i Denis Bećirović, i ovog puta su izbjegli sučeljavanje stavova. Radio FBiH je u programu obavijestio slušatelje da se Denis Bećirović nije pojavio u emisiji bez ikakvog objašnjenja, a Radončić je svoj izostanak pravdao navodnim obavezama, zbog čega nije mogao uskladiti termine, iako su kandidati u debatnu emisiju pozvani mnogo ranije.

Napominjemo da je debata realizirana u prijepodnevnim satima, kada se ne održavaju stranački skupovi.

Ovo je drugi put, nakon emisije na televiziji N1 emitovane 12. septembra, da Radončić i Bećirović izbjegavaju direktno sučeljavanje sa Džaferovićem. Šefik Džaferović je i tada, a i sada, bio spreman licem u lice argumentovano iznositi svoj program i stavove, za razliku od protivkandidata koji su i ovoga puta procijenili da im direktno sučeljavanje sa kandidatom SDA ne ide u prilog.

– Mnogo je medija u BiH koji zahtijevaju ili traže debatu sa kandidatima, ali Javni servisi su nešto prema čemu kandidati trebaju imati poseban odnos. To je mjesto na kojem bi svaki kandidat trebao nastojati da predstavi sebe, svoj program i svoju političku stranku. To što neko izbjegava i ne želi da dođe je neodgovornost prema građanima ove zemlje jer ključne poruke treba da odu
preko Javnih servisa – prokomentirao je Džaferović nedolazak svojih protivkandidata u studiju Radija Federacije BiH.

Džaferović je spreman na debatu sa Radončićem i Bećirovićem u bilo kojem momentu izborne kampanje.
mojusk.ba

Navijačka skupina BH Fanaticos oglasila se u povodu zbivanja u vezi sa bh. rukometom, ali i općenito zbog jako lošeg stanja u kojem se danas nalazi bh. sport.

Njihovo reagiranje prenosimo u cijelosti:

Da li svjedočimo gašenju rukometa u Bosni i Hercegovini? Nekada smo imali predstavnika u Ligi prvaka, naši klubovi su bili cijenjeni učesnici svih euro takmičenja. U Doboju smo svake godine dočekivali kremu evropskog rukometa. A sada… Rukomet je dotakao dno.

Kao što konstantno svjedočimo izumiranju živih bića na planeti Zemlji, gdje posljednje jedinke svoje vrste sklapaju oči, tako se bliži trenutak kada bismo mogli gledati posljednje “sklapanje očiju” bh. rukometa.
 

Gospodo političari, izborna kampanja je u jeku. Niko od vas ne nalazi shodnim ni da se udostoji da spomene, a kamoli da uradi neki korak u spašavanju bh. sporta. Svima su vam puna usta Bosne, a dopuštate da ono što čini jednu zemlju, što čini Bosnu i Hercegovinu, propadne.

Dragi građani, hoćete li i dalje spuštenih glava gledati kako nam segment po segment države propada? Hoće li rukomet i njegova propast ostati samo priča na podnevnim kahvama/kafama/kavama? Danas je to rukomet, košarka isto tako nije daleko, mnoge druge sportove gotovo da i nemamo.

Još nije kasno da se probudiš Bosno i Hercegovino!

Selektore i igrači, mi odustati nećemo. Nastavite sa vašom lavovskom borbom. Mi smo tu uz vas i uradit ćemo sve što je u našoj moći da spasimo bh. rukomet i zajedno sa vama slavimo našu Jednu i jedinu širom svijeta!

Izvor: Faktor.ba

Konačno idejno rješenje izgleda budućeg aerodroma u Bihaću je urađeno i upriličena je njegova prezentacija, a u narednom periodu slijede aktivnosti u vezi sa dobijanjem potrebnih dozvola i druge dokumentacije.

Ovo je potvrdio Elvedin Sedić, direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać”, istakavši kako je sada na potezu Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Federacije BiH.

“Mi smo podnijeli zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti, a međuvremenu radićemo na glavnom projektu i cilj nam je da te aktivnosti okončamo do kraja ove godine kako bismo mogli podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu”, rekao je Sedić. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku je teško govoriti o vremenskim rokovima u kojima bi se mogle uraditi ove aktivnosti, jer to zavisi od brojnih drugih faktora.

“Mi trenutno provodimo postupak eksproprijacije zemljišnih parcela koje su u privatnom vlasništvu i tu se srećemo s brojnim imovinsko-pravnim problemima i tužbama građana. S obzirom na to da takvih parcela ima oko 500, to je proces koji bi mogao dugo trajati i koštati”, kazao je Sedić.

Prema njegovim riječima, plan je da do kraja ove godine započne izgradnja testnog dijela piste i za to postoje sredstva u iznosu od 2,5 miliona maraka, koje je obezbjedila Vlada FBiH.

U međuvremenu, dodaje kako je u proteklom periodu izgrađena zaštitna ograda te sanirana pristupna cesta do lokaliteta aerodroma, a da je u skorom periodu planirana i izgradnja putne infrastrukture unutar samog kompleksa.

On je komentarisao i informacije da bi ovaj projekat, zbog sporosti njegove realizacije, mogao iz ingerencije gradskih vlasti biti prebačen u nadležnost Unsko-sanskog kantona ili Federacije BiH.

“Mislim da je to u ovom trenutku manje bitno, jer grad i naše preduzeće su zainteresovani da ovaj projekat dovedu do kraja. Brzina realizacije, kako sam rekao, uslovljena je nizom objektivnih  okolnosti”, kaže Sedić.

Prema njegovim riječima, bitno je pronaći strane ulagače koji bi sudjelovali u finansiranju ovog projekta po principu javno-privatnog partnerstva.
krupljani.ba

U Unsko-sanskom kantonu posao traže 39.462 nezaposlene osobe, kažu u kantonalnoj Službi za zapošljavanje u Bihaću i ističu kako u posljednje vrijeme sve više građana, jedni u potrazi za bilo kakvim, drugi za bolje plaćenim poslom, napušta Bosnu i Hercegovinu i odjavljuje se s evidencije nezaposlenih.

Tako se u prvih osam mjeseci ove godine odjavilo oko 1.000 osoba koje su posao našle u zapadnoeuropskim zemljama, a od toga pedeset građana odjavilo se zbog spajanja porodica ili školovanja.
Budući da je BiH potpisala bilateralni sporazum o zapošljavanju s Republikom Slovenijom, Njemačkom i Katarom, naši nezaposleni građani u ovim zemljama pronalaze stalni posao. Njemačko tržište rada iz Bosne i Hercegovine potražuje medicinske radnike na čije se oglase za posao najviše i javljaju školovani kadrovi ove struke.

Posjetu Bosanskoj Krupi ministar je započeo u kabinetu načelnika Halitovića, gdje su razgovarali o aktuelnim dešavanjima, te realiziranim projektima koji su podržani od strane Ministarstva građenja, prostrornog uređenja i zaštite okoliša u Vladi USK.

“Današnja posjete jeste da obiđemo realizirane projekte iz sfere zaštite okoliša, koje je finansiralo Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša. U 2017. je izdvojen značajan broj sredstava iz sfere Zaštite okoliša, kao što su sanacija drvenih mostova na Zelenim otocima, za koje je izdvojeno 11 500KM, kao problema sekundardne kanalizacije u ulici Dana nezavisnosti u iznosu od 30 000KM, a naravno i jedan od projekata koji je realiziran od strane Ministarsva je konzervacija bedema i kule u starom gradu Jezerski u znosu od 50 000KM” – navodi ministar Burnić.
 

Ministar je naglasio da je učešće ministarstva od velikog značaja, jer je većina ovih projekata iz sfere okoliša. Pored ovih projekata koje je ministar Burnić spomenuo, istakao je projekte iz prethodnog perioda sa JKP 10 Juli, te sa odgojno obrazovnim ustanovama, gdje su podržali JU Druga osnovna školu.

“Danas smo planirali i posjetiti JKP 10 Juli, sa kojima smo prethodno surađivali i finansirali projekte ,tj. uklanjanje dIvIjfh deponija u iznosu od 25 000KM, a i prethodnfh godina je dosta uloženo u odgojno obrazovne ustanove gdje je ove godine obnovljena fiskulturna sala, a u 2016-oj je urađeno grijanje u područnoj školi” – nastavlja Burnić.

Načelnik općine Halitović i Ministar Burnić su obišli JKP 10 Juli, JU Drugu osnovnu školu, a posjetili su i Zelene otoke , a cjelodnevna posjeta praćena je razgovorima o daljim projektima, koji će biti od velike pomoći za stvaranje povoljnijeg ambijenta za život u Bosanskoj Krupi i šire.

Izvor: Radio BK

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI