Super User

Super User

Posljedice masovnog iseljavanja i sve manjeg broja rođenih vidljive su u Hrvatskoj i pred ovu školsku godinu, jer se šest osnovnih škola zatvara pošto nema đaka, a u 117 škola nije upisan nijedan učenik u prvi razred, piše danas portal Index.hr.

Prema privremenim podacima, koje je portalu dostavilo Ministarstvo nauke i obrazovanja, u školskoj godini 2018./2019 nastava se neće održavati u šest područnih škola u kojima nema učenika, a dvije se zatvaraju jer se sele u novoizgrađenu školu.

Alarmantan je i podatak, ističe Index.hr, da ove školske godine u 117 škola nije upisan nijedan novi učenik.

Prema privremenim podacima dostavljenim iz kancelarija državne uprave u županijama, nijedan učenik nije upisan u 113 područnih škola, te četiri matične škole, a samo u Varaždinskoj županiji i Gradu Zagrebu nema škole u koju u prvi razred nije upisan nijedan učenik, naveo je portal.

U 19 županija u kojima nije upisan nijedan učenik u prvi razred, u prethodnoj školskoj godini nastava je održavana u 1.136 područnih škola.

“Ako računamo postotak škola u kojima nema ucenika prvog razreda, onda je to 9,95 posto”, naveli su iz ministarstva, uz napomenu da neke škole, u koje nije upisan nijedan učenik prvog razreda, neće biti zatvorene, jer u njima ima ucenika 2, 3. i 4. razreda, pa će nastaviti s radom.
fokus.ba

U glavnom gradskom parku demonstranti su gađali policajce bocama i kamenjima, uzvikivali su rasističke slogane, a po nekim informacijama masovno su tukli ljude koji ‘ne izgledaju kao Nijemci’

Ubistvo 35-godišnjeg muškarca u njemačkom gradu Chemnitzu bio je okidač za nezapamćene nerede i krvoproliće u režiji ultradesničarskih organizacija i njemačkih huligana.
 

Cijeli haos je započeo nakon smrti njemačkog državljanina koji je stradao u masovnom obračunu nakon festivala u čast dana toga grada na istoku Njemačke. Policija je objavila da je u tučnjavi sudjelovalo desetak osoba različitih nacionalnosti, ali i ta kratka i nedorečena informacija bila je dovoljna ultradesničarskim skupinama da zaključe da se radi o migrantima i da se krene s ‘uvođenjem reda i mira’ na ulice Chemnitza.

Društvenim mrežama proširila se informacija da je ubistvo Nijemca bilo povezano sa seksualnim uznemiravanjem žena i to je bio okidač za početak haosa.

Prva se organizirala navijačka skupina Kaotic Chemnitz koja je preko društvenih mreža pozvala svoje članove da izađu na ulice. O kakvoj se skupini radi, dovoljno govori podatak da im je čak i njihov nogometni klub zabranio ulaz na stadion.
 


 

U svakom slučaju, prvo su huligani izašli na cestu, a za njima su krenule i druge radikalne skupine. U jednom trenutku, procjenjuje se, broj radikala na ulicama popeo se na 800.

– Pokažimo svima ko je glavni u ovom gradu – bio je slogan Kaotic Chemnitza uoči izlaska na ulice.
 

Na kraju se čak može zaključiti da su bili u pravu, jer grad je u jednom trenutku uistinu bio njihov. Policija je bila apsolutno nemoćna pred razuzdanom hordom huligana tako da su morali zvati pojačanje iz Dresdena i Leipziga kako bi osigurali mir u Chemnitzu.

U glavnom gradskom parku demonstranti su gađali policajce bocama i kamenjima, uzvikivali su rasističke slogane, a po nekim informacijama masovno su tukli ljude koji ‘ne izgledaju kao Nijemci’. Tako je procurila jedna snimka na kojoj bijesna rulja bez milosti mlati jednog čovjeka, ali još nije stigla potvrda policije o čemu se tačno radi i je li se to dogodilo u nedjelju u Chemnitzu.

– Bande koje ganjaju i tuku ljude samo zato što izgledaju drugačije… Ne, to nećemo prihvatiti – rekao je glasnogovornik kancelarke Angele MerkelSteffen Seibert.

Chemnitz je treći najveći grad u Saskoj i jedna od jačih utvrda desničarskih stranaka koje se žestoko protive migracijama, prije svih AfD-a (Alternativa za Njemačku) i još rigidnije Pegide.

– Ako država više nije u stanju zaštititi vlastite građane tada narod mora izaći na ulicu i zaštiti samog sebe. Vrlo jednostavno! Ubojiti migrantski val je zahvatio Njemačku i dužnost svakog građanina je spriječiti ga. Taj migrantski nož može zahvatiti vašeg oca, sina, brata… – napisao je na Twitteru parlamentarac iz AfD-a Markus Frohnmaier.

Policija je s pojačanjima iz obližnjih gradova uspjela vratiti mir u Chemnitz, ali još uvijek ostaje nepoznat motiv ubistva 35-godišnjeg Nijemca u parku. Spiegel je saznao da je policija u nedjelju privela tri osobe – jednog Nijemca, jednu ženu bugarskog porijekla i jednog muškarca sirijskih korijena.
​krupljani.ba

Atalanta je tako još jednom pružila sjajnu partiju u Rimu, iako ih za nekoliko dana očekuje revanš play-offa Evropske lige.

No, krenimo redom. Već u drugoj minuti Roma je povela fenomenalnim golom Pastorea petom nakon asistencije Undera.

Ipak, u razmaku od samo 19 minuta Atalanta je postigla tri gola. Prvo je Castagne izjednačio u 19. minuti, a preokret gostima donosi Rigoni iskoristivši dodavanje Zapate.
Sjajni Rigoni potom postiže i svoj drugi pogodak, ovaj put na asistenciju Pašalića i 1:3 je bio rezultat prvog poluvremena.
 

Roma smanjuje rezultat pola sata prije kraja meča kada je kapiten bh. reprezentacije Edin Džeko uposlio Florenzija, koji je snažnim udarcem po sredini gola poslao loptu u mrežu.

Vučica je nastavila s napadima, a konačnih 3:3 postavio je nakon prekida Manolas, koji je inače bio najgori igrač Rome u prvom poluvremenu.

Džeko je za domaću ekipu odigrao cijeli meč.

I Roma i Atalanta su tako ubilježili četvrti bod u sezoni nakon pobjeda u prvom kolu Serije A.

Najdeblja “knjiga” u Bosni i Hercegovini izdata ovog mjeseca nosi naziv “Ovjerene kandidacijske liste po svim nivoima vlasti”.

Na tačno 349 stranica nalaze se imena 7.497 kandidata za Opšte izbore u BiH zakazane za 7. oktobar 2018. godine, javlja Radio Slobodna Evropa.

Prijavljeno je 69 političkih partija, 36 koalicija, 34 nezavisna kandidata. Ukupno, terminom Centralne izborne komisije (CIK), 139 “političkih subjekata”.
 

Cijela armija potencijalnih osvajača glasova boriće se za oko 600 pozicija na nivou države, dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH), te deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Glasnogovornica CIK-a BiH Maksida Pirić navodi da su ovjerene 804 redovne kandidatske liste sa ukupno 7.497 kandidata i 73 kandidatske liste za dodjelu kompenzacijskih mandata na kojim se nalazi ukupno 842 osobe.

Predizborno obećavanje boljeg sutra

Za Slavena Kovačevića, doktora političkih nauka, jasan je i već dobro poznat motiv za učešće na izborima najvećeg broja kandidata.

“Tu postoje dva različita nivoa razmišljanja kod onih koji se kandidiraju. Prvi je da budu učesnici u vlasti. Vjerojatno im to daje neki psihološki momenat koji im prija. Drugi je da bavljenje politikom mogu lakše doći do zaposlenja ili nekog novca, a za skoro nimalo rada. Cilj je doći do budžetskih sredstava, čime se isplaćuju plaće zastupnicima na različitim nivoima, koje uopće nisu male u odnosu na životni standard građana Bosne i Hercegovine”, pojašnjava Kovačević.

U Bosni i Hercegovini, prema riječima Kovačevića, proces tranzicije traje jako dugo – 25 godina.

“Da je BiH prošla tranzicijski proces kako treba i da je ovdje uspostavljen ekonomski sistem na bazi slobodnog tržišta, onoga kako to vrijedi u Evropskoj uniji, onda bi bilo posla i u drugim granama, a ne samo u politici. Ljudi bi sigurno imali zaposlenja, što u fabrikama, što u različitim privatnim ili državnim firmama i radili bi ono za što su školovani, ali pošto toga ovdje nema, onda se oslanjaju na to da je država najpoželjniji poslodavac i pokušavaju da kroz kandidaturu uđu na financiranje svoje plate iz budžetskih sredstava. To je vrlo jednostavno i objašnjivo”, ocjenjuje Slaven Kovačević.
 

Ono što je teško objašnjivo, navodi Kovačević, jeste – do kad će to trajati?

“Očigledno je da će to trajati sve dok ova zemlja ne prođe tranziciju u kompletu, dok se ne uspostavi ekonomski sistem koji može ponuditi ljudima zaposlenje i plate, u realnom sektoru prevashodno, kako oni ne bi trčali da budu zaposleni od strane države”, ističe Kovačević.

Ako se uzme odnos između broja kandidata i “mandata” za koje se bore, za jedno mjesto nadmetaće se više od 14 osoba.

Ovako veliki broj pretendenata za učešće u vlasti nije mjerilo osvojene demokratije, nego nedovoljno strukturisane političke scene, smatra Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara.

“U BiH ima natprosečan broj stranaka koje nikada ne uđu u parlamente na bilo kojem niovu. Postoji veliki broj partija ali malo ih je koje mogu pretendovati na dobar izborni rezultat. Postoje i za ove izbore novi akteri koji će oprobati sreću, jer su izbori kao neka lutrija”, pojašnjava Sitarski.

Godine evropskog puta koje su pojeli izbori

I u mnogim evropskim zemljama, ukazuje Sitarski, su turbulentna vremena.

“Jer u parlamente ulaze i na vlast dolaze stranke koje su prije nekoliko godina bile izolovane na političkoj sceni ili nisu bile prihvatljive za koalicione partnere”, riječi su Sitarskog.
 

Evropska demokratija se resetuje, dodaje Sitarski, pa i u BiH relativno mlada demokratska scena je u turbulentnim procesima.

“Izbori će se održati bez izmjena Izbornog zakona, o Ustavu takođe postoje brojne kontroverze. Što se tiče brojnih imena na listama, postoje birači koji su već unapred opredeljeni i to su stabilne pristalice određenih političkih snaga. Postoje drugi, koji nemaju stabilno političko opredeljenje te na njih najviše računaju političke stranke”, ocjenjuje Sitarski.

Za oktobarske izbore prijavljeno je do sada najviše koalicija i nezavisnih kandidata, ali najmanje onih koji bi željeli ući u Predsjedništvo BiH – samo 15.

Kandidatske liste su zanimljive i zbog poznatih ličnosti koje će se na njima naći: glumci Zana Marjanović, Jasna Ornela Bery, Emir Hadžihafizbegović, Izudin Bajrović; sportisti Razija Mujanović, Vlatko Glavaš, Dževad Poturak; pjevač Muhamed Fazlagić Fazla; doktori: Mirsad Kacila, Zlatko Kravić, Dragan Stevanović; umjetnik Damir Nikšić… brojni novinari i druge javne ličnosti.

Među partijama i koalicijama, po svom nazivu se izdvajaju: Lijevo krilo iz Doboja, SMS – Savez mladih snaga iz Sarajeva, Savez za novu politiku iz Bijeljine te Goraždanska priča.

Na izborima 7. oktobra, građani Bosne i Hercegovine će birati članove Predsjedništva, poslanike za Predstavnički dom Parlamenta BiH, Predstavnički dom parlamenta Federacije i za skupštine deset kantona u Federaciji BiH, zatim predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, te poslanike Narodne Skupštine Republike Srpske.
krupljani.ba

Napad na novinara Vladimira Kovačevića, na osnovu do sada preduzetih istražnih radnji od dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka i pripadnika Policijske uprave Banjaluka, biće kvalifikovan kao pokušaj ubistva, potvrđeno je Srni u ovom tužilaštvu.
Banjalučka policija je tokom dana saslušala više lica u vezi sa mogućom povezanošću sa napadom na Kovačevića, rečeno je Srni u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Novinar BN TV Vladimir Kovačević pretučen je sinoć u banjalučkom naselju Obilićevo.

Danas su i iz novinarske zajednice poručili da su napadači Kovačevića pokušali da ubiju.

Novinar je sinoć u sačekuši, premlaćen željeznim šipkama, a potom su dvojica kapuljačama maskiranih napadača pobjegla.

Kovačević, koji je prije nekoliko dana po drugi put postao otac, hospitalizovan je u Univerzitetskom kliničkom centru RS, sa brojnim povredama, dominantno po glavi.

Fokus.ba

U subotu(25.08.2018 godine) u popodnevnim satima održan je 8. memorijalni kup Sead Džigumović-Rambo.
Učešće u kupu uzelo je 7 ekipa, po 3 člana. Učesnici iz Bosanske Krupe, Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, kao i brojni posjetioci iz Bosanske Krupe svojim prisustvom su uveličali ovu manifestaciju.

U cca. 5h takmičenja ulovljeno je 87 riba, a najduža riba je bila lipljen 46cm.

Najbolji su bili:

EKIPNO:
1. mjesto ekipa “Krupa II” sa 19000 osvojenih bodova
2. mjesto ekipa “Šalja” sa 8900 osvojenih bodova
3. mjesto ekipa “Crni učkur” sa 8600 osvojenih bodova

Pojedinačni plasman je sljedeći:
1. Begić Amir sa 6920 osvojenih bodova i 5 negativnih poena
2. Beganović Samir sa 5120  osvojenih bodova i 5 negativnih poena
3. Kadić Elvis sa 5440 osvojenih bodova i 6 negativnih poena, koji je ujedno ulovio i najdužu ribu takmičenja.

 

USR Krušnica je obezbjedilo nagrade za najbolje takmičare pa je prva ekipa osim pehara i zahvalnica osvojila novčani iznos od 300,00KM.
Takmičari u pojedinačnom plasmanu su osvojili nagrade u ribolovnom priboru.
Novčanu nagradu za najdužu ulovljenu ribu osigurao je staklar Alagić Nijaz iz Cazina u iznosu od 50,00KM.

Nakon večere u restoranu Kapetanovo Jezero, sumirani su rezultati, proglašeni pobjednici te uručene nagrade i zahvalnice.

“Ispred UO USR Krušnica i takmičarske komisije i ovim putem se zahvaljujemo takmičarima na učešću i odazivu, sudijama na pomoći pri mjerenju ulova i organizaciji a posjetiocima na tome što su svojim prisustvom uveličali ovu manifestaciju. Posebno se želimo zahvaliti našim sponzorima i to ribolovni materijal “Retols” d.o.o Bosanska Krupa i Staklaru Alagiću iz Cazina. Nadamo se da će se i naredne godine ovaj kup održati sa puno većim brojem takmičara i još većim brojem ulovljene ribe”, navode u USR Krušnica.
krupljani.ba


 

Ibišević je pogodak postigao u 27. minuti kada je lagano gurnuo loptu u praznu mrežu, a svakako da velike zasluge za gol pripadaju i njegovom saigraču Lazaru koji je odlično probio po desnoj strani. Gosti su mogli stići i do jednog boda u 84. minuti, ali je Ishak promašio penal.

Ekipa Eintrachta iz Frankfurta porazila je Freiburg u gostima sa sigurnih 2:0, a strijelci za pobjedu aktuelnog osvajača Kupa Njemačke bili su Muller i Haller u 10., odnosno 82. minuti.
 

Wolfsburg je u jednom od derbija prvog kola pobijedio Schalke, a do pobjede su stigli u 94. minuti. Brooks je doveo domaće u vodstvo u 33. minuti, Bentaleb je u 86. minuti s bijele tačke poravnao na 1:1, da bi konačnih 2:1 postavio Ginczek u 94. minuti.

Augsburg je kao gost savladao Dusseldorf sa 2:1, dok je meč između Werdera iz Bremena i Hannovera završen bez pobjednika.

Kako nam je rekao predstavnik boraca Amel Pervan, razgovarali su sat vremena sa sekretarom Doma naroda Parlamenta FBiH Izmirom Hadžiavdićem te su zaključili da je sve u prethodnom periodu bilo klasično kupovanje vremena.

“Nije trebalo vršiti usaglašavanje jer su amandmani usvojeni u oba doma. Mi smo na prvoj sjednici komisije za usaglašavanje pročistili amandmane i trebalo je zakazati sjednicu Zastupničkog doma, a potom Doma naroda i usvojiti ih, ali to se nije desilo. Održane su još dvije sjednice komisije u Mostaru na kojim nije ništa urađeno, a sekretar čak nije dobio ni zapisnik”, kazao je Pervan.

Najavili su da će čekati odgovor u vezi sa zakazivanjem sjednica domova Parlamenta do 3. septembra, a ako ne bude pozitivan, 5. septembra će doći na proteste ispred zgrade Federalnog parlamenta.

Oni ističu da ih je vlast prevarila još tokom usvajanja navedenog zakona u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, kao i tokom sjednica parlamentarne komisije koja je imala zadatak da usaglasi ovo zakonsko rješenje jer je usvojeno u dva različita teksta.

Smatraju da se političari najviše boje objave registra boraca, jer će se, kako su naveli, tu pokazati da su uvedeni ljudi koji danas rade u institucijama, koji drže kafiće te koji su učestvovali u privatizacijama.

U subotu su novinarima izjavili kako krive SDA, HDZ, SBB i SDP, za koje, uz tvrdnje da su ove stranke najviše pomogle da se ne donese Zakon o demobilisanim borcima s njihovim amandmanima.

Posljednji neuspjeli sastanak komisije održan je 17. augusta, a na tom sastanku je ustanovljeno da je ovom parlamentarnom tijelu dostavljen netačan tekst zakona.

Dana 27.08.2018.godine, PS obratio se I.A.rođen 1994.godine, koji je prijavio da čuje razbijanje stakla na trgovačkoj radnji koja se nalazi u mjestu Izačić, općina Bihać, vlasništvo K.H.rođen 1965.godine.

Izlaskom na lice mjesta policijski službenici PS Bihać, u unutrašnjosti trgovačke radnje zatekli su dva lica migranta iz Libije a radi se o A.Z.rođen 1988 godine i B.N.rođen 1988. godine, koji su uz upotrebu podesnog predmeta razbili izlog trgovačke radnje te ušli u istu.
 

Obilaskom lica mjesta u napuštenom stambenom objektu nepoznatog vlasnika, zatečena su još tri migranta a radi se o licu A.H. ( 1992. ) iz Sirije, H.M.( 1994. ) iz Libije i M.M( 1985. ) iz Iraka, koji su konzumirali alkoholna pića otuđena iz navedene prodavnice.

Uviđaj na licu mjesta obavili su istražitelji OKP PS Bihać, koji nastavljaju daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela iz člana 287 KZ F BiH „ Teška krađa“, dok je o događaju obavještena i Služba za poslove sa strancima.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI