Super User

Super User

Bišćanka Ema Bajrić svjetski je šampion u kickboxingu.
 

Ona je u Lido di Jesolu u okviru WAKO Svjetskog juniorskog prvenstva u kickboxingu nakon pobjede nad predstavnicom Srbije, Sandrom Savatić, danas nastupila u finalu, saznaje 24h.ba od dopisnika sa terena.
 

Bišćanka Ema Bajrić svjetski je šampion u kickboxingu. Ona je u Lido di Jesolu u okviru WAKO Svjetskog juniorskog prvenstva u kickboxingu nakon pobjede nad predstavnicom Srbije, Sandrom Savatić, danas nastupila u finalu, saznaje 24h.ba od dopisnika sa terena.

Podsjećamo, Ema je aktuelna europska prvakinja i bila je jedan od favorita kickboxing reprezentacije Bosne i Hercegovine za osvajanje medalje na ovom Svjetskom šampionatu.

Nakon lavovske borbe u finalu protiv predstavnice Turske Ema je danas osvojila titulu Svijetske prvakinje i ušla u istoriju BiH kickboxinga kao prva takmičarka koja je objedinila Europsku i Svjetsku titulu.

Stranka demokratske akcije održala je sinoć na Starom gradu u Velikoj Kladuši prvi centralni predizborni skupna kojem su prezentovani kandidati ove stranke za sve nivoe vlasti. Događaju suprisustvovale preko dvije hiljade članova i simpatizera SDA, te brojni građani Kladuše.

U ime domaćina prisutnima se obratio predsjednik OO SDA Velika Kladuša i kandidat za Skupštinu USK Asmir Ćufurović koji je istakao opasnost teze o zapostavljenosti Krajine. „Nas u Kladuši ova priča podsjeća na vremena iz 90-tih godina kada je na istoj priči pokušana secesija i odvajanje ovog dijela od BiH. Nemojmo dozvoliti da nas na takav perfidan način dijele na Krajišnike i Sarajlije, jer naš cilj je nedjeljiva BiH i Bošnajci kao jedinstven narod“, rekao je Ćufurović.

 

„Ja mislim da ne moram govoriti zašto će naša kampanja biti pobjednička“, kazaoje nosilac liste SDA za Skupštinu USK Almin Handanagić. „Narod Bosne i Hercegovine se na sopstvenoj koži uvjerio da kad SDA nije na vlasti, onda je Bosna i Hercegovina slabija“, poručio je, te dodao da je jaka SDA danas, u trenutku rastuće bahatosti Dodika i Čovića, potrebna više nego ikad.

Nosilac liste za Parlament Federacije BiH Asim Kamber je naglasio da mu je posebno drago što su svi govornici na skupu govorili o državi a ne o izborima ili kandidatima, jer je to, po njemu, dokaz iznimne zrelosti SDA koja ovu stranku razlikuje od brojnih novonastalih stranaka i koalicija „jednokratne upotrebe“. Njima je, prema Kamberu, bitna jedino vlast i lični interes.

Šemsudin Dedić, nosilac liste za Parlament BiH, sumirao je rad izabranih zvaničnika SDA u organima vlasti. „Mi nikad nismo projekte gledali kroz prizmu stranačke pripadnosti. Podjednako smo se borili za svaku općinu na kantonu. Toga ne mogu reći o pojedinim načelnicima koji ne ulažu u mjesne zajednice u kojima nemaju podrške“, kazao je Dedić. On se osvrnuo i na brojne opasnosti koje proizlaze iz podjela u bošnjačkom korpusu. „Sa preko 130 stranaka u Federaciji mi smo rekorderi u Evropi. No, građani su shvatili prevaru. Shvatili su da se im ne nude nikakva „nova lica“ već ljude koji su zbog ličnih interesa više puta mijenjali stranačke boje i sad se lažno predstavljaju kao nosioci promjena“, rekao je.
Takvim ljudima, uvjeren je Dedić, građani neće dati svoj glas. Oni će se 7. oktobra još jednom opredjeliti za iskusne, odgovorne i savjesne kadrove SDA, na čelu sa članom Predsjedništva BiH, Šefikom Džaferovićem.
krupljani.ba

 

Đački dom u Bihaću trenutno je mjesto boravka nekoliko stotina migranata. Premda se žale da im mnogo toga nedostaje, on je obično mjesto povratka nakon neuspjelih pokušaja da kroz Hrvatsku nastave dalje u Evropu.

Privremeni dom nekoliko stotina migranata. Želju da ga što prije napuste svi dijele. A podijele i razgovor ili zajedno kuhaju. San i dokolica također su dio svakodnevnice bihaćkog, nekad đačkog, danas migrantskog doma.

Imran nije među sretnicima koji su su domogli nekoliko kreveta. A sreće nije imao ni u prvom pokušaju da prepješači iz Krajine u Hvatsku.
 

“Hladno je. Spavamo na podu, a bit će sve hladnije. Nemamo krevete, a ni pokrivače. Nema ni dovoljno hrane, daju nam tek 2-3 tosta, to nam nije dovoljno”, priča Imran, Pakistan, 19 godina.

Priče o međusobnim sukobima, tučama i problemima, s vremena na vrijeme stignu mnogo dalje od Đačkog doma, gdje se dogode.

“Često se potuku kada je podjela hrane pri kraju, a onda neko dođe i stane na sredinu reda. Ostali se bune. To viđam svaki dan. Svaki dan u redu za hranu dolazi do svađe. Drugi razlog je krađa mobitela. Ovdje nemate obezbjeđenje. Evo, upravo jučer je jedna osoba mom prijatelju ukrala mobitel. Onda se potuku. Svaki dan nestane barem jedan mobitel”, otkriva Imran.
 

Ovaj improvizirani dom za migrante, odnosno Đački dom u Bihaću, nema ni vrata ni prozore, a samim tim ni zaštitu od hladnoća koje dolaze. Ni sami volonteri ne znaju koliko tačno migranata boravi ovdje, ali dnevno podijele oko 800 stotina obroka.

Privremeni berber u privremenom domu zove se Bilal. U BiH je došao iz Pakistan i i ma 25 godina.

“Dnevno imam 10 – 15 mušterija. Za one koji nemaju novca besplatno je, a šišanje i brijanje inače koštaju 2,5 eura. Sam sam kupio ovu mašinicu u Bihaću. Još kao dijete sam želio raditi ovaj posao, a sa 17 godina sam počeo, u Pakistanu. Sada želim ići u Italiju i tamo otvoriti radnju”, kaže Bilal.

No, prije toga će morati u šestom pokušaj da prođe u Hrvatsku.
 

Neki se snalaze i sami. Ne samo za brijanje, nego i sve ostalo što čini jedan život, u bilo kojoj zemlji. Kupaju se u kontejneru ili na nekoj drugoj lokaciji sa tušem.

A na gužvu ćete, obavezno, naići i na mjestu gdje migranti pune baterije mobilnih telefona. Najvažnije je ostati konektovan, komunicirati međusobno, i sa porodicama.

Jedna grupa migranata nije bila raspoložena za razgovor. Sudeći prema stvarima koje su ponijeli, odlaze u nadi da se neće vraćati. Taksijem, legalno, mogu u granicama Bosne i Hercegovine. Dalje, vjerovatno, moraju sami.

Oni koji ostaju žale se da u Đačkom domu mnogo toga nedostaje. No, mogli bi ga ponovo zvati svojim domom ukoliko pokušaj da pređu granicu ne uspije.

Na majlove portala stiglo je pismo zabrinutih građana Bihaća u kojem kažu da:

-u Bihaću se malo govori o nasilju koje ILEGALNI imigranti sprovode nad gradjanima BIHACA i USK.
Gradonacelnik je upravo odobrio adaptaciju djackog doma u svrhe izgradnje Imigrantskog centra u CENTRU BIHAĆA.

Za to će biti ulozeno 1 milion KM. Šta je sa preostalih 5 milionaKM poslatih iz EU? Pardon, 6 miliona eura je spominjano.

Bišćani kažu da je nacelnik sam odlucio i potpisao odluku, sto je protivzakonito, bez saglasnosti Gradskog vijeća.

Bihać nije ničije privatno vlasništvo, da neko kome je dato povjerenje može odlučivati u ime gradjana. Neko čija se plata finansira iz budžeta bišćanskih poreznika.

Propaganda koja se širi društvenim mrežama je ogromna. Nekome odgovara da od USK napravi IMIGRANTSKI CENTAR.
SVI oni koji se pobune protiv imigranata bivaju stišani- stoji između ostalog u ovom pismu, a kao prilog poslana nam je jedna youtube emisija, podkast Velebit, pogledajte.
 

mojusk.ba

22 osobe s područja BiH i Hrvatske, otrovale su se nakon što su konzumirale pečenje kupljeno u Stocu. Da bi stvar bila gora simptome trovanja su dobili na području Republike Hrvatske, preciznije u Komarnoj gdje su bili u berbi grožđa.

Njih 22 doručkovali su pečenje koje su radnici iz BiH kupili u pekarni na području Stoca, te dovezli u Komarnu. Ubrzo im je svima pozlilo. Navodno su se počeli i onesvješćivati u vinogradu, pa su intervenirale hitne službe iz nekoliko mjesta u okolici. U Hitnoj službi Metković Dnevnom listu su potvrdili da je bilo trovanja radnika iz BiH i Hrvatske u vinogradu.

Protokolirali su 7 osoba sa simptomima trovanja, proljevom, grčevima u trbuhu, malaksalošću, te su im dali analgetike i medicinski ugljen i uputili ih njihovim liječnicima, a ukupno im se obratilo za pomoć od 9-15 osoba, od koje su neke pitale samo savjet. Polovina otrovanih stigla je u Čapljinu, budući i da žive na teritoriju te općine. Ravnatelj Doma zdravlja Čapljina Mladenko Krezić također nam je potvrdio da su u četvrtak imali značajan broj intervencija sa simptomima trovanja hranom. Kazao je da je u njihovu hitnu dovedeno 13 radnika koji su bili u berbi u RH, a koji su proslijeđeni u Čapljinu jer su njihovi osiguranici, te da su sanirani i u dobrom stanju otpušteni kući,piše Pogled

Prijavljeno inspekciji

Cijeli slučaj prijavljen je županijskoj sanitarnoj inspekciji, dodao je Krezić, dodavši da će oni dalje obaviti razgovore sa pacijentima, kako bi se saznalo što su sve taj dan konzumirali i gdje su kupili tu hranu.

Kako Dnevni list neslužbeno saznaje radnici su željeli proslaviti završetak berbe u vinogradu u Komarnoj, te su preko granice prenijeli 8 kilograma pečenja, te počastili i kolege iz Hrvatske. U berbi su bili radnici iz naselja Bobanovo, te s Bivoljeg brda, a pečenje su kupili u pekarnici u blizini Bobanova, koje djelomično pripada Stocu. Sanitarni inspektori tek trebaju utvrditi jesu li oštećeni istoga dana konzumirali i neku drugu hranu, no izgledno je da nisu jer su svi pojeli isto.
mojusk.ba

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc ocijenio je da pitanje migracije može biti riješeno samo na spoljnim granicama i da su to gotovo svi uvidjeli.

On je, uoči današnjeg Samita EU u Salcburgu, bečkom dnevniku “Standard”, rekao da sada s pravom postoji fokus na Fronteksu i bolju saradnju sa zemljama porijekla i tranzita.

“Pojedine članice koje su još pomalo skeptične moramo uvjeriti u to”, naglasio je Kurc navodeći posebno Italiju, Španiju i Grčku.

Neophodno je da svi razumiju da je neophodno da sa zemljama tranzita i porijekla moramo stupiti u kontakt i sklapati sporazume, naveo je on.

Kurc je istakao da skeptične države prije svega strijepe za svoja prava suvereniteta.

On je istakao da sigurno neće biti nesrećne što mnogi migranti neće moći da nastave neprimjetno put ka centralnoj Evropi.

Kurc se osvrnuo i na Brexit, koji će takođe tema neformalnog samita u Salcburgu, rekavši da sporazuma može biti samo ako bude postojao kompromis.

“Jasno je da ne može da se bira samo ono najbolje. Ali ne treba nam ni akcija kažnjavanja Velike Britanije. Nadam se da nećemo imati tvrd Brexit bez sporazuma”; rekao je on.

Najavio je da će sredinom oktobra, Austrija kao predsjedavajuća EU, organizovati specijalni Samit o Brexitu.
mojusk.ba

Bračni par Tanja (38) i Života Avramović (48) iz Svilajnca i Bogić Đoković (49) iz Viteževa kod Žabara u Srbiji uhapšeni su zbog sumnje da su 14. septembra ubili Živana Savića (75) iz Porodina kod Žabara.

Savić je kobnog dana, kako se pretpostavlja, došao kod Avramovića u kuću i posle kraće rasprave neko od njih mu je buteljkom vina smrskao glavu, pišu srbijanske Novosti.

– Prvi rezultati istrage ukazuju da je Tanja bila u ljubavnoj vezi sa Đokovićem, ali istovremeno i sa ubijenim Savićem – rekao je izvor blizak istrazi.

– Tog dana su očekivali da će uzeti neke pare od Živana, ali su počeli da se raspravljaju i na kraju su ga pretukli nasmrt. Odmah su pozvali Životu, koji je ubrzo stigao.

Potom su leš stavili u gepek Živanovog automobila i odvezli ga do neke vikendice u Kušiljevu nadomak Svilajnca. Policija je saopštila da su se njih troje potom odvezli do Porodina. Ušli su u Savićevu kuću i iz nje ukrali dva bicikla, koja je policija pronašla u domu Avramovića u Svilajncu. Nije poznato da li su osumnjičeni pronašli i uzeli novac iz kuće žrtve.

Kada je jedan od mještana osjetio da se smrad iz kola širi okolinom, pozvao je policiju. Žrtva je brzo identifikovana, a inspektori su munjevito stavili lisice na ruke osumnjičenima.

– Na saslušanju su međusobno prebacivali odgovornost s jednih na druge – nastavlja naš izvor iz MUP.

– Života je tvrdio kako je ubistvo počinio ljubavnik njegove žene, dok je Bogić izjavio da je buteljku potegla Tanja. Kada se završi istraga i stignu rezultati obdukcije znaće se šta se tačno dogodilo.

Sumnja se da je motiv zločina koristoljublje, jer je Savić bio švicarski penzioner. Njegova supruga Danica umrla je prije šest meseci, a kćerka Dragica, zet Slaviša i unuka Danijela još su u Švicarskoj.

– Sagradio je prelijepu kuću. Pogledajte samo koliko ima cveća u dvorištu, pa će vam biti jasno kakav je to bio domaćin. Sve je on to sam uređivao. Nije bilo boljeg čovjeka od njega. Bio je veoma vrijedan, familijaran, odličan komšija. Uvijek je bio nasmijan. Kad god bi čovek pogledao u njega, morao bi da se nasmije – priča Savićeva komšinica.

Njegov rođak dodaje da je svirao harmoniku i da je bio veliki veseljak.

– Imao je voćnjak i vinograd od koga je proizvodio vino za sebe i prijatelje. Uvijek je bio spreman da pomogne – rekao je jedan od Savićevih komšija.

Niko se nije družio

Komšije supružnika Avramovića iz Svilajnca kažu da se sa njima niko nije družio. Policija je, navode, povremeno dolazila u njihovu kuću zbog sumnji da su učestvovali u krađama.

– Viđao sam često patrole, ali, jednog dana došlo je mnogo policajaca. Zadržali su se čitavog dana. Onda su priveli Avramoviće i Bogića, koji je stanovao kod njih. Sutradan je policija ponovo došla. Odmah sam znao da se dogodilo nešto strašno. Danas smo načuli da su ubili čovjeka – rekao je komšija osumnjičenog bračnog para.
mojusk.ba

Četvoro djece je poginulo, a najmanje jedna žena je povrijeđena kada je voz udario “teretni” bicikl u holandskom gradu Oss, nedaleko od granice sa Njemačkom, javio je holandski list ” De Telegraaf”.
Ova vrsta bicikla, sa velikom drvenom kutijom ispred vozača, popularna je među holandskim roditeljima i koristi se za prevoženje mlađe djece.

Policija je potvrdila da se jutros dogodila “veoma ozbiljna nesreća” i da ima “teško povrijeđenih, a vjerovatno i žrtava”.

Holandski mediji prenijeli se da se sudar desio na pružnom prelazu, 100 kilometara jugoistočno od Amsterdama.

Alen Islamović, popularni bh. pjevač koji je prije dvije godine krenuo u poduzetničke vode i Edhem Hodžić, agronom i direktor firme Edix sa posjetiocima konferencijskog dijela Sajma Ekobis podijelili su svoja iskustva u uzgoju lješnjaka.

Hodžić je na početku prezentacije dao osnovne informacije o uzgoju ove kulture koja u zadnje vrijeme na području USK sve više dobija značaj.

Kazao je kako je idealna nadmorska visina za sadnju lješnjaka od 150 m do 450 m. Njegova prednost, kaže ogleda se i u činjenici da ga ne napadaju  mnogobrojne bolesti i stetočine, sadi se plitko, a za jedan dunum potrebno je 60 do 70 sadnica.

“U punoj rodnosti stablo lješnjaka  može dati od 14 do 16 kg ploda, a omjer ljuske i oljuštenog lješnjaka je oko 50-50 posto”, pojasnio je Hodžić, te podcrtao kako neće dozvoliti da se sa lješnjakom dese iste stvari kao sa malinom. “Rentabilne i uspješne proizvodnje nema bez stručnog pristupa i nadzora”, naglasio je on.

Osvrćući se na isplativost uzgoja, kazao je kako se radi o zahvalnoj kulturi koja uz skromnija ulaganja daje sasvim solidne prinose i prihode.

“Uzgoj nije kompliciran i ne traži previše vremena, pa ga stoga zovu ‘vikedaška’ kultura. Berba mu je danas potpuno mehanizirana, što olakšava i smanjuje troškove održavanja koji na godišnjem novou, u punoj rodnosti iznose oko 8 KM do 10 KM po stablu. Otkupna cijena u momentu berbe je od 4-5 KM za lješnjak u ljusci, a trenutna cijena oljuštenog lješnjaka je prilično stabilna, te iznosi oko 14 KM po kilogramu. Očekivani prihodi po jednom stablu u punoj rodnosti su od 60 do 80 KM”, pojasnio je Hodžić u svom panelu.

Govoreći na globalnom nivou kazao je kako proizvodnja orašastih kultura u 2016. i 2017. godini poput pistacije, kestena, badema, oraha je opala zbog globalnih klimatskih promjena, dok je proizvodnja lješnjaka ostala stabilna i u blagom je porastu.

Izvor: akta.ba

Vedran Radić rođen je u Stocu. Živi u Irskoj, a na izborima za BiH glasuje u Hrvatskoj. Glasački materijal, ovom Stočaninu sa irskom adresom, upućen je u Split na adresu na kojoj živi Ante Ursić.

„Vedran Radić? Nikad čuo. (ali on je prijavljen kod Vas) Ne. Aaaaa. Ima. Hajde, pozdravljam vas“, kazao je Ursić prije nego prekinuo vezu.

Ovako su započinjali i završavali skoro svi razgovori kada smo na adresama u Hrvatskoj tražili bh Hrvate kojima je upućen glasački materijal za „dopisno glasovanje“, tj. putem pošte, piše Žurnal.

Nešto ranije, u jednom od brojnih intervjua urađenih na zahtjev Kabineta hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Dragan Čović je kazao kako priče o umiješanosti HDZ-a u nelegalne aktivnosti u vezi sa registriranjem birača u inozemstvu nisu osnovane.

„To je još jedan od spinova koji neko naručuje da bi teret ambijenta BiH preselio negdje drugo. Ne vidim koristi od svega toga. Na prošlim izborima od 128 hiljada glasova samo dvije hiljade su bile od onih koji su glasali poštom“, pojasnio je doktor Čović.

ENORMAN PORAST GLASAČA

Ali činjenice nisu na njegovoj strani. Pa krenimo redom.

Od ukupno 77 hiljada birača registrovanih za glasanje u inozemstvu, čak 24 hiljade glasača je iz Hrvatske, što je za 150 posto više nego 2014. godine. Tome je, dakako,zaslužan dopredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić koji je nakon susreta sa Draganom Čovićem i ruskim špijunima izdao „naputak“ za prikupljanje glasača za dopisno glasanje. I upravo je Brkić u dokumentu iz maja ove godine naveo da bi u Hrvatskoj moglo biti više od 20 hiljada birača za izbore u BiH, a da ih je do sada glasalo oko 9500. Uslijedio je, potom, proces registracije. I to uglavnom ljudi koji su porijeklom sa područja koje danas kontroliraju HDZ i SNSD, odnosno Milorad Dodik i Dragan Čović.

Na izborima 2014. godine, sa područja općine Gornji Vakuf/Uskoplje putem pošte glasalo je 287 birača. Za ove izbore taj broj je porastao na čak 1543, od čega njih 1010 glasa u Hrvatskoj.

Iz Tomislavgrada, na općim izborima 2014. godine, bila su 594 birača. Sada ih je čak 1968, a njih 1463 je na spisku dopisnih glasača u Hrvatskoj.

I općinu Žepče kontroliše HDZ BiH. Za glasanje putem pošte prije četiri godine prijavila su se svega 104 glasača u dijaspori. Danas ih je na spisku 1288, a njih 1104 je glasačke listiće dobilo na adrese u Hrvatskoj.

Na spisku dopisnih glasača sa područja općine Stolac, 2014. godine su bile 374 osobe. Danas ih je 1353, a sa hrvatskim adresama ih je 631. Među njima je, naravno, Vedran Radić koji živi u Irskoj, a čiji su materijali upućeni u Split, u ulicu Ruđera Boškovića 11, gdje ga na početku razgovora s novinarima Žurnala niko nije poznavao, a na kraju su ga se ipak sjetili.

Općina Dobretići jedna je od najmanjih općina u državi. Zato su 2014. godine glasala 182 dopisna birača sa područja te općine. Međutim, za predstojeće izbore broj je porastao za 400 posto. Na spisku je 748 birača, a njih 628 ostvaruje pravo glasa u Hrvatskoj.

Odžak je mjesto sa najviše prijavljenih zloupotreba identiteta. Na općim izborima 2014. godine iz Odžaka je bilo 695 dopisnih birača. Danas ih dopisno glasa 1464, od čega čak 948 u Hrvatskoj.

Iz Fojnice su 2014. godine putem pošte glasala 74 glasača. Na predstojećim izborima glasat će ih pet puta više, ili tačno 422. Za njih 189 CIK je materijale poslao u Hrvatsku.

Broj dopisnih glasača s područja općine Jajce je udvostručen. Prije četiri godine glasalo ih je 1036, dok su ove godine glasački listići poslani na 2189 adresa, od čega je 980 u Hrvatskoj.

U Kiseljaku je 2014. godine bilo svega 86 dopisnih birača. Danas ih 514, od čega ih 224 navodno živi u Hrvatskoj.

S područja općine Ljubuški na posljednjim općim izborima bilo je 58. Sada ih glasa 418. U Hrvatskoj ih je 170. Uglavnom na fiktivnim adresama.

VRIJEDNI DIREKTOR BEBIĆ

Uglavnom, u svim općinama,koje posredno ili neposredno kontroliše HDZ došlo je do drastičnog porasta birača putem pošte. Na izborima 2014. godine bilo ih je nešto više od 9000. Danas ih je 24 hiljade. Izborne listiće na fiktivne adrese dostavljala im je Hrvatska pošta, u kojoj funkciju direktora obavlja Mario Bebić.

Upravo je njega Milijan Vaso Brkić odredio za koordinatora za registraciju birača koji glasaju putem pošte. I to nakon što se zajedno sa Draganom Čovićem sreo sa bivšim direktorom ruske obavještajne službe FSB Nikolajem Patruševim. Tokom sastanka dogovoreno je da se učini sve kako bi Dragan Čović i Milorad Dodik postali članovi Predsjedništva BiH. Čović je svoj dio posla uradio. U narednim danima objavit ćemo dokaze o Dodikovim „fiktivnim“ dopisnim biračima.
mojusk.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI