Super User

Super User

Jolie je u članku koji je napisala za CNN govorila o njenom poznanstvu s Mehmedović.

“Upoznala sam Hatidžu prije četiri godine kada sam posjetila Srebrenicu gdje su pokopane žrrve genocida, najgoreg masakra na evropskom tlu od holokausta. Sjećam se dobro, sjedjela je u krugu drugih ožalošćenih majki Srebrenice, tiho i dostojanstveno te je ispričala svoju priču. Govorila je o životu prije rata sa mužem Abdulahom i sinovima Azmirom i Almirom, koji su imali 21 i 18 godina. Opisala je užasne dane u julu 1995. godine kada su nasilno odvojeni od nje i odvedeni u smrt zajedno s najmanje 8.000 nedužnih muškaraca i dječaka. Osim muža i sinova, Hatidža je izgubila oca, dva brata i brojne članove obitelji.

Oni koji su izvršili genocid su otišli daleko te su sakrivali i uništavali tijela žrtava. Petnaest godina je Hatidža tražila posmrtne ostatke svoje porodice. Ona je bila od prvih preživjelih koji su se vratili u Srebrenicu: Živjela je sama, suočavala se s prijetnjama i zaastraživanjem i stalnim pokušajima poricanja genocida.

 

Rekla mi je da, kada su konačno pronađeni posmrtni ostaci njenog muža i sinova, sve što je dobila da pokopa su dvije nožne kosti sina Almira. Umjesto da govori o srceparajućem bolu u tom trenutku, ona mi je jednostavno rekla da se smatra sretnom jer mnoge majke nisu dobile ni tu malu utjehu.

Na mnoge načine me je Hatidža Mehmedović podsjetila na druge bh. žene koje sam upoznala, a koje su preživjele rat, i to na način na koji je kombinovala snagu, toleranciju i poniznost te odlučnost da odbaci mržnju.

Ali, Hatidža je bila tako jedinstvena, 23 godine je neumorno tražila istinu i pravdu. Ona nikad nije imala poseban status, ali je govorila u ime svih Majki Srebrenice. Ona nije pravila razliku među žrtvama, smatrala ih je jednako vrijednim dostojanstva i priznavanja. Čak i kad ju je izdalo zdravlje, radila je na organizaciji konvoja kojima su poslani hrana i lijekovi sirijskim izbjeglicama. Umrla je prije vremena u 65. godini, njena smrt je bez sumnje naglasila sve što je preživjela.

To je svjedočenje o dubokim bh. ranama čiji kraj Hatidža nije doživjela u borbi za pravdu i sigurnost preživjelih Srebreničana. Drugi moraju nastaviti nositi teret koji je ona nosila godinama. No, njen primjer će živjeti u sjećanju svih koji su je poznavali i u pričama koje svi trebamo pričati dok živimo, tako da sjećanje na Srebrenicu nikad ne izblijedi.

Dok me njena smrt ispunjava tugom i žaljenjem za svim žrtvama rata u BiH, sigurna sam da nisam jedina koja se sjeća Hatidže sa zahvalnošću i divljenjem.

Postoji vrijeme da naučimo iz mnogih lekcija srebreničkog genocida te da vidimo gdje nasilje i mržnja prema grupi ljudi može odvesti. Hatidžu oplakuje njena zemlja, to je trenutak da se sjetimo snage jednog života.

Hatidža Mehmedović je živjela pošteno, nikad nije dopustila nikome da je uplaši niti iskvari njen osjećaj za istinu i pravičnost. Mnogi od nas nikad neće doživjeti pravdu u životu, ali ne možemo pogriješiti ako budemo slijedili njen primjer”, napisala je Jolie.

Mehmedović je preminula u nedjelju navečer u Sarajevu nakon duge i teške bolesti.

Hamdija Lipovača, bivči gradonačelnik Bihaća i bivši premijer Unsko-sanskog kantona, oglasio se danas u vezi s migrantskom krizom u tom kantonu.

Lipovača navodi:

– Na sceni je stvaranje “migrantskog kantona” na mala vrata. To ne smijemo dozvoliti, to ne smiju dozvoliti naše vlasti svih osam općina. To ne smije dozvoliti Vlada USK! Mi smo na marginama industrijskog razvoja, sve vlasti unazad nisu Krajinu forsirale kao kanton za investicije, namjensku industriju, fabrike, autoindustriju, prerađivačke kapacitete. To je išlo u druge krajeve naše BiH. Zahvaljujući Uni, NP Una, i vlastitim potencijalima naših ljudi, pokrenuo se razvoj turizma. I hvala Bogu, mnogi ljudi su počeli zivjeti od te grane.

Migranstka kriza traje godinama i trajat će još godinama. Bar narednih tri do pet godina. Ovo nisu izbjeglice, migranti. Ovo su ilegalni migranti! Za njih vrijedi Zakon o strancima. Oni moraju biti popisani i smješteni u migrantske centre, sa posebnom procedurim kretanja i nadzora. Oni ne smiju biti 20 km od granice sa EU.
 

Radovali smo se Talgo vozu, a na željezničkoj stanici u Sarajevu stoje organizacije koje im plaćaju karte za Bihać. Sada gospodin Mektić ali i predstavnici EU, bukvalno ucjenjuju vlasti USK i općina da se ovdje prave neka šatorska naselja, prihvatni centri ili kako god upakuju to.

Oni ustvari hoće da od USK naprave migrantski kanton! Navodni period od tri-četiri mjeseca je laž. Po Zakonu, niko se u zimskom periodu ne može izbaciti iz smještaja bilo koje vrste. Ova tri-četiri mjeseca će se pretvoriti u tri-četiri godine! Turizam nam je već opao, gostiju nema. I neće ih ni biti! Ljudi iz agencija u Sarajevu mi kažu da se u zemljama odakle gosti dolaze Bihać ne preporučuje! Pitam sve nas, da li je ovo smišljeno, nečiji cilj i igra. Da se turisti skoncentrišu na druge dijelove BiH? U svemu podmuklo igra Evropska unija, kao daju pare za žicu, ograde, objekte, smještaj u hotele i Medeno polje i prijete da neće opcinama i USK dati nikakve druge projekte ako se ne prihvati.

 

Da li zarad nekih dalekih para i projekata treba prodati interes Krajine? Zapamtite, Zakon kaže da se ilegalni migranti smiju smještiti isključivo u migrantske centre! Svaka odluka da se oni smjeste u ovaj ili onaj objekat, neko “privremeno naselje” nije ništa drugo do osnivanje migrantskog centra na USK. Gradonačelnici, premijeru USK, nemojte to dozvoliti ni pristati na to. Bio sam na tim pozicijama i znam da možete i morate odbiti! Posljedice će biti nepopravljive, a Krajišnici dodatno posvađani i podijeljeni – naveo je Lipovača.

Izvor: Faktor


 

Medeno polje najvjerovatnije će, ipak, biti lokacija na kojoj će se graditi prihvatni centar za migrante koji se nalaze na području USK.

Ova odluka trebala bi biti povrđena već sutra na sjednici Vijeća ministara BiH, rekao je danas ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić prilikom posjete Unsko sanskom kantonu, prenosi BHRT.

“Nadam se da ćemo sutra na sjednici Vijeća ministara donijeti odgovarajuću odluku i da će to definitivno značiti rješenje problema sa migrantima na prostoru USK”, rekao je Mektić.
 

Lokalna vlast u Bosanskom Petrovcu energično je protiv smještanja migranata na Medenom polju, na području njihove općine. Boje se, kako tvrdi načelnik općine, incidenata.

“Nećemo mi sada uzimati oružje u ruke, ali ja ponavljam da smo mi protiv dolaska tih ljudi. Ne zato što ih ne volimo, nego zato što imamo jedan fin život ovdje i smatram da će tu biti incidenata”, smatra načelnik općine Bosanski Petrovac Zlatko Hujić.

Ministar Mektić posjetio je i Veliku Kladušu i predložio da se migranti koji se nalaze u naselju Trnovi izmjeste u šatore u mjestu Polje, dok ne bude izgrađen prihvatni centar u Bosanskom Petrovcu. Ovo bi, kako je najavio ministar, privremeno financijski podržala EU. Lokalna zajednica protiv je ovakve odluke.
 

“Ja se nisam mogao s tim složiti, jer ne mogu da prihvatam odgovornost i da remetim zaključke općinskog vijeća. Vjerovatno ćemo se mi morati ponovo sastati i donijeti konačan stav”, kaže predsjednik Općinskog vijeća Velika Kladuša Fikret Bašić.

Ono što je za sada sigurno je da će migrantske porodice sa djecom i djeca bez roditeljske pratnje, kojih je 65, biti sutra smještene u prostorije hotela Sedra.

“Po jedan autobus sa područja Velike Kladuse i Bihaća ce biti sutra transportiran do hotela Sedra. Prema našim podacima gore ima više porodica. Vidjet ćemo hoće li biti sutra kompletan trasport ljudi do Sedre gdje ima 400 kreveta”, najavljuje premijer Unsko sanskog kantona Husein Rošić.

Koliko će trajati izgradnja prihvatnog centra u Medenom Polju, te koliki će biti njegov kapacitet, još uvijek nije poznato. Do tada migranti u Bihaću i dalje ostaju u zgradi bivšeg đačkog doma koja nema ni vrata ni prozore, a oni u Velikoj Kladuši u neuvjetnom improviziranom šatorskom naselju Trnovi. Barem dok Općinsko vijeće ne odluči drugačije.

krupljani.ba


 
Najbolji bh. košarkaš Jusuf Nurkić igrat će za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na utakmicama kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo koje se igraju u septembru.

BiH će se u drugom krugu kvalifikacija sastati sa selekcijama Finske i Češke, a na zvaničnoj stranici Jusufa Nurkića na Facebooku osvanulo je “važno obavještenje” u kojem se navodi da će sjajni centar, potpuno zdrav i u sjajnoj fizičkoj spremi, biti dio bh. selekcije u tim duelima.

Nurkić, koji je ovog ljeta potpisao novi bogati ugovor sa Portlandom, svoj dolazak je već potvrdio selektoru Dušku Vujoševiću.
“Sa selektorom Duškom Vujoševićem sam imao sastanak u Beogradu, razgovarali smo i na okupljanju reprezentacije prošlog mjeseca u Sarajevu. Prije nekoliko dana mi je javio za kada su zakazane pripreme, to će biti nekih dvije sedmice prije početka drugog kruga kvalifikacija. Potvrdio sam mu dolazak, u stalnom smo kontaktu”, izjavio je Nurkić za Avaz.

Mehmedović je javnosti bila poznata kao osoba koja je tokom genocida u Srebrenici ostala bez supruga, dva sina, brata i mnogo rodbine, ali koja je nakon svih događaja ostala istrajna u borbi za pravdom i istinom o onome što se dešavalo u julu 1995. godine.

Iz Medžlisa Islamske zajednice u Srebrenici obavijestili su širu javnost o Hatidžinoj smrti.

"Naša majka i veliki borac za istinu o genocidu u Srebrenici, Hatidža Mehmedović, večeras u 19:30 sati je preselila na ahiret. Molimo Allaha dž.š. da joj se smiluje i u džennetu je sastavi s njenim sinovima. Amin“, navodi se u kratkom saopćenju.

Mehmedović je u javnosti često isticala nadu da se dešavanja iz Srebrenice više nikome i nigdje ne smiju ponoviti. 

"Svaka osoba ima pravo na život. Zločinci trebaju da prihvate odgovornost za genocid koji su počinili. Iako nismo zadovoljni mnogim presudama, zločinci treba da odgovaraju za zločin koji su počinili", kazala je jednom prilikom.

Datum i termin dženaze bit će poznat naknadno.

Ovaj projekat podržala je Vlada USK-a sa 70.000, 00 KM, obezbijeđenih u Budžetu za 2018. godinu zahvaljujući amandmanu zastupnika u Skupštini USK-a Mehmedu Mahmiću.

Ogromna sredstva za projekat izdvojili su i sami mještani ovog naselja i time pokazali jedinstvo i slogu vrijednu svake hvale, kakva se rijetko viđa.

Nažalost, u ovom velikom projektu razumijevanje i podršku od svoje lokalne zajednice, odnosno od Općine Bosanska Krupa mještani nisu imali, a dokaz tome jeste činjenica da u Budžetu Općine Bosanska Krupa nije izdvojena ni jedna marka za ove namjene.

Svečanom otvaranju puta, pored velikog broja mještana Pištalina, prisustvovali su i premijer Husein Rošić, ministri u Vladi USK Samir Sedić i Dževad Malkoč, te zastupnik u Skupštini USK-a i delegat u Domu naroda FBiH Mehmed Mahmić, kao i vijećnici SDA u Općinskom vijeću Bosanska Krupa.

Prilikom obraćanja prisutnima, Mehmed Mahmić i premijer Rošić istakli su zadovoljstvo činjenicom da se kadrovi Stranke demokratske akcije kontinuirano zalažu za ulaganja na području općine Bosanska Krupa, ne krijući ponos na podatak da su upravo kadrovi SDA samo u zadnjoj godini, zajedno sa predsjednikom KO SDA i ministrom u Vladi FBiH Šemsudinom Dedićem, samo za mjesnu zajednicu Pištaline sa viših nivoa vlasti izlobirali preko 600.000,00KM.

Ovaj iznos, kako su istakli, svojevrsni je poslijeratni rekord kada su u pitanju sredstva usmjerena u izgradnju ove mjesne zajednice. Kada se ovome dodaju sredstva obezbijeđena za druge mjesne zajednice općine Bosanska Krupa, može se reći da je ovo bila uspješna godina za ovu općinu po ovom pitanju.

Ovo svakako ne treba da iznenađuje jer, kako je kazao Mahmić, to je rezultat upornog i marljivog rada kadrova Stranke demokratske akcije.

Iz riječi upućenih prisutnima dalo se zaključiti da će ova, kao i druge mjesne zajednice u Bosanskoj Krupi, i u narednom periodu imati podršku kroz lobiranja i izdvajanja sredstava u budžetima sa viših nivoa vlasti, i to već od naredne godine.
krajina.ba


Kako god se završi današnje finale (16:30 sati), bit ćemo ponosni na zlatne momke, koji se godinama lavovski bore za svaki poen i u svakom meču.

Zasluga za njihovu požrtvovnost je još jedno finale Svjetskog prvenstva. Iran je stari rival našoj selekciji u sjedećoj odbojci, pa možemo reći da su šanse podjednake u ovom duelu i očekuje nas sasvim sigurno velika borba u svakom setu i teško da će pobjednik biti poznat nakon tri seta.

Do finala na SP-u u Holandiji stigli smo nakon jučerašnje pobjede nad Brazilom (3:1) iako je selekcija iz Južne Amerike imala 1:0 u setovima. Prije toga pala je istim rezultatom Rusija u četvrtfinalu, dok je u grupnoj fazi bh. reprezentacijala imala maksimalan učinak.

Jučerašnjim plasmanom u finale izboren je plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju 2020. godine, pa danas zlatni momci mogu da bez pritiska odigraju meč, mada smo se od njih već navikli da su nonstop pod određenim pritiskom i jednostavno su naučili da žive s tim.

Finale se, dakle, igra od 16:30 sati u Hagu i prilika je to da odbranimo naslov svjetskog prvaka. Prethodne zlatne medalje naši hrabri momci osvajali su u Egiptu 2002., Holandiji 2006. i Poljskoj 2014. godine. Je li vrijeme da nam Holandija ponovo bude sretna zemlja?

Pored nabrojane tri titule prvaka svijeta, bh. reprezentacija u sjedećoj odbojci ima čak devet titula prvaka Evrope i dva zlata na Paraolimpijskim igrama, 2004. u Grčkoj i 2012. u Velikoj Britaniji. Ukupno imamo 20 medalja, 14 zlatnih, četiri srebrene i dvije bronzane na velikim turnirima.

Oni su zaslužili i naučili da budu pobjednici.


Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 62,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde i 502 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio 898 miliona KM, što je za 10,8 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 118 miliona KM, što je za 4,5 posto više nego u istom periodu prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 80,4 posto.

Izvoz u zemlje EU je iznosio četiri milijarde i 280 miliona KM, što je za 13,5 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je istovremeno uvoz iznosio pet milijardi i 611 miliona KM, što je više za sedam posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU je iznosila 76,3 posto.
krajina.ba

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) donio je 10. jula 2018. Odluku o privremenoj raspodjeli prihoda od cestarine, kojom je zadržana metodologija iz 2009. godine – 10% ostaje na podračunu za poravnanje, a preostali iznos dijele Federacija BiH (59%), Republika Srpska (39%) i Distrikt Brčko (2%).

Raspodjela prihoda koji su bili zadržavani na podračunu obavljena je 16. jula, na način da je Federaciji doznačeno 81,7 milion, Republici Srpskoj 54 miliona, a Distriktu Brčko 2,7 miliona KM.

Budući da članovi Upravnoga odbora nisu mogli postići saglasnost i ova odluka donesena je kao privremena, s klauzulom da rezerve od 10% ostaju na podračunu i služit će za poravnanje nakon usvajanja konačne metodologije raspodjele.
 

Na taj način nije ugrožena pregovaračka pozicija FBiH u odnosu na pravo pripadnosti prihoda, jer je ovakva raspodjela sredstava privremenog karaktera, a krajnje poravnanje izvršit će se tek po usvajanju konačne metodologije. Na taj način sredstva koja su bila deponirana na posebnom podračunu stavljena su u funkciju izgradnje autocesta, održavanja izgrađenih autocesta i cesta, i otvaranje novih investicijskih ciklusa i druge slične potrebe. S druge strane, neraspoređena sredstva u visini od 10% ostaju jamac da neće biti ugroženo pravo nijednoga entiteta.

Procjenjuje se da će do kraja 2018. godine ukupna sredstva na rezervama iznositi 47 miliona KM.

Kao dodatni argument za usvajanja ovakve odluke jest i trenutna nelikvidnost i ugrožena solventnost Javnog preduzeća Autoceste FBiH koje je krajnji korisnik putarine od 0,25 KM, a koje je prema Ugovoru o kreditu/pozajmici u kašnjenju plaćanja tranši od 24,4 mil. KM prema kreditorima za Projekt Koridor Vc na dan 18. juli 2018., a do kraja 2018. godine kašnjenje bi bilo oko 50 mil. KM, uvećano za zatezne kamate.

Zbog takve situacije, JP Autoceste je pokrenulo proceduru prikupljanja nužnih sredstava putem emisije vrijednosnih papira – obveznica. Naime, ako JP Autoceste ne izmire svoje obaveze, ugrožava se Proračun Federacije BiH, jer je Federacija BiH jamac za uzete kredite/pozajmice, čak i u slučaju da se ne izvrši emisija obveznica.

Usvajanjem Odluke, JP Autoceste će moći izmiriti svoje obaveze i investirati u nove projekte i izgradnju cestovne infrastrukture u čitavoj BiH za dobrobit svih građana BiH, a ne postoji rizik za Proračun FBiH.

Prema tome, donošenje Odluke o privremenoj raspodjeli prihoda od cestarine bilo je nužno, kako bi se značajna sredstva (165.271.274,13 KM – zaključno s 13. julom 2018.), a koja su do tada bila zadržavana na podračunu prikupljenih cestarina u Centralnoj banci BiH, rasporedila entitetima i Distriktu Brčko, a sve u cilju pokrivanja tekućih troškova poslovanja, održavanja izgrađenog dijela autocesta, te izbjegavanja negativnih financijskih rezultata poslovanja korisnika.


Zahvaljujući sredstvima Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH u iznosu nešto većem od 550.000 KM i radovima koje već dva mjeseca izvode radnici bužimskog poduzeća „Kovgrad“, vozači će dionicom magistralne ceste M-14 Srbljani – Bosanska Krupa uskoro voziti sigurnije i ugodnije. Radi se na proširenju postojećeg kolovoza i zaštiti od odrona zemlje i kamena, a u zimskom periodu i od snježnih lavina.

Radnici „Kovgrada“ u kanjonu Une od sedmog do dvanaestog kilometra magistralne ceste Srbljani – Bosanska Krupa užurbano izvode radove na sanaciji škarpi na najugroženijim mjestima, proširenju postojećeg kolovoza i zaštiti od odrona zemlje i kamena. U odgovoru Uprave Cesta FBiH na naš upit šta će sve biti urađeno ovim projektom, između ostalog stoji: -Ugovoreno je izvođenje radova na pet lokacija na kojima će se izvršiti iskop i odvoz materijala sa škarpe, izrada zidova i postavljanje nosača i mreže kojim se cesta štiti od osulina i sniježnih lavina. Rok izvođenja radova je devedeset dana od početka radova. Gdje je to moguće izvršit će se proširenje ceste za širinu rigola, tj. 50 do 75 cm. U toku je projektovanje sanacije i ostalih kritičnih mjesta na škarpama, kao i sanacija asfaltnog kolovoza i zidova ispod nivelete. Izvođenje radova na ovim sanacijama će se izvoditi u fazama, odnosno po okončanju projektovanja i osiguranju sredstva, stoji u odgovoru JP Ceste FBiH na naš upit. Radnike „Kovgrada“ zatekli smo na sedmom kilometru magistrale na kojem uređuju prostor za parkiranje teretnih vozila kako bi se zimi u vrijeme čišćenja snijega s ceste mogli isključiti iz saobraćaja. Pripremaju i salijevanje potpornog zida sa zaštitnim mrežama. -Izvode se radovi na pet dionica, proširenje kolovoza i zaštita od odrona. Projekt je sačinjen za dvanaest-trinaest lokacija, međutim, trenutno su obezbjeđena sredstva za pet lokacija i na njima se radi. Projekt financiraju Ceste Federacije BiH. Ova dionica je izuzetno teška, uska je cesta. Na dionicama na kojima je moguće obaviti proširenje i omogućiti parkirališni prostor Ceste Federaciju u to ulažu sredstva kako bi i saobraćaj bio sigurniji na toj dionici, kaže Nijaz Kovačević, šef radilišta.

Bolja preglednost

Na magistralnu cestu Srbljani – Bosanska Krupa skoro svakodnevno se osipaju zemlja i kamen i prijetnja su sigurnosti učesnika u saobraćaju, a vozači kamiona i autobusa nerijetko muku muče da se mimoiđu a da pri tom jedan drugoga ne oštete. Uklanjanjem škarpi i kosina bit će šira kolovozna traka i osigurana znatno bolja preglednost prilikom saobraćaja ovom dionicom. -Cestovni pojas uz ovu dionicu je miniran pa je izvođaču radova otežan pristup. Stoga, koliko god je to moguće, pokušavamo trasu proširiti i time učesnicima u saobraćaju omogućiti bolju preglednost, kaže Kovačević. Za sve snimljene kritične dionice prema Bosanskoj Krupi sačinjeni su projekti sanacije i shodno tome uslijedit će radovi na njihovoj sanaciji. Do okončanja započetih radova na ovih pet lokacija preostalo je još mjesec dana.

reprezent.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI