Super User

Super User

U Njemačkoj bi od 1. januara na snagu trebalo da stupi set izmjena radnog zakonodavstva kojim će ova država dodatno otvoriti vrata za useljenike.

U ovom momentu, najjačoj državi Evrope nedostaje 1,2 miliona radnika. Poslovna zajednica Njemačke nezadovoljna je i krivi birokratiju za gubitak čak 30 milijardi evra, jer nisu popunjena upražnjena radna mjesta.

Kancelarka Angela Merkel dogovorila je s koalicionim partnerima da se od 1. januara donekle pojednostavi proces zapošljavanja stranaca. Predviđeno je da osoba može na šest mjeseci doći u Njemačku o svom trošku i tražiti posao. Ako osoba ima ugovor s poslodavcem u Njemačkoj, dobiće radnu i boravišnu vizu, ali u njemačkom konzulatu države iz koje dolazi.

Do sada je ovakva vrsta aranžmana bila moguća samo ako poslodavac dokaže da na njemačkom tržištu nema radnika za posao za koji je angažovan stranac. Sada se ta odredba briše.

Za bh. građane koji imaju ambiciju da rade u Njemačkoj, ove izmjene ne donose ništa bitno novo. Ali, sama najava dodatne liberalizacije tržišta dovela je do očaja poslovnu zajednicu u BiH, koja i sama vapi za kvalitetnom radnom snagom, piše “Avaz”.

Prema istraživanjima vladinog i nevladinog sektora, radnici s prostora bivše Jugoslavije posebno su traženi. Cijene ih kao vrijedne i odgovorne.

Njemačka vlada već 2015. godine donijela je odredbe kojima je bitno liberalizovano tržište rada, a građanima zapadnobalkanskih država data prilika da mu pristupe.

Prema podacima njemačkog ministarstva rada, Uredba za zapadni Balkan, kako se zove zakonski akt, samo 2016. i 2017. godine u Njemačku je dovela 117.123 osobe iz BiH i Srbije. Trendovi u ovoj godini pokazuju povećanje broja onih s Balkana koji su dobili posao u Njemačkoj.

Nijemci nisu samo osvježili tržište rada nego su drastično smanjili broj aplikacija za status azilanta s ovog područja. Sa 120.000 potencijalnih azilanata u 2015. godine, taj broj je na kraju 2017. sveden na jedva 10.000.

“Talas odlazaka iz BiH neće jenjavati. Najveću prepreku u procesu odlaska radnika u Njemačku ne predstavlja zakon, već dužina čekanja na termin u ambasadama i konzulatima Njemačke na zapadnom Balkanu. Broj službenika u ambasadama povećan je u posljednje vrijeme”, kaže Adnan Ćerimagić, stručnjak Inicijative za stabilnost Evrope (ESI) sa sjedištem u Berlinu.

Priče koje kruže Balkanom da Njemačka od 1. januara 2019. širom otvara svoja vrata i da će posao dobiti svako ko hoće raditi, stoga, nisu utemeljene.

(Avaz.ba)

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu drugi policajac koji je zadobio teške tjelesne povrede nalazi se u kritičnom stanju i ljekari se bore za njegov život. Informacija koja se pojavila da je policajac preminuo se pokazala kao netačna.

Iako je na moment ranjeni policajac tokom operacije nije davao znakove života, ljekari su ga reanimirali. Operacija je završena, on je u komi i sve prognoze vezane za njegovo zdravstveno stanje su neizvjesne.

U međuvremenu su se pojavile špekulacije da je policajac podlegao, ali se ispostavilo da to nije tačno.
krupljani.ba

Policija Unsko-sanskog kantona i jutros nastavlja provoditi mjere zaustavljanja priliva novog broja migranata u ovaj dio Bosne i Hercegovine, s ciljem stabilizacije sigurnosne situacije u Bihaću i Velikoj Kladuši.

Rano jutros zaustavljeno je 38 ilegalnih migranata koji su u Bihać doputovali Talgo vozom, kao i njih 16 koji su na područje kantona pokušali ući autobusima i automobilima. Za sve njih organizirani su paketi osnovnih namirnica i transport do Sarajeva. Moramo do daljneg provoditi ove mjere, jer samo na području Bihaća već imamo hiljade migranata neadekvatno zbrinutih – istakla je glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova USK Snežana Galić.

Prema procjenama iz MUP-a USK trenutno na području samo ovog kantona boravi oko 4. 000 migranata.

Iz Granične policije Bosne i Hercegovine potvrđeno je kako je noć na Graničnom prijelazu “Maljevac” protekla mirno.

– Nedaleko od graničnog prijelaza još uvijek boravi grupa migranata i izbjeglica, međutim ona je značajno manja u odnosu na onu od prije dva dana. Procjena Granične policije BiH je da se još uvijek s njima pregovara o izmještanju na drugu lokaciju, ali je jasno da oni neće moći ovdje ostati – rekla je glasnogovornica Granične policije BiH Sanela Dujković.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić za danas je u Bihaću najavio otvaranje Migracionog centra „Bira“, međutim još nema zvanične potvrde kada će se to i dogoditi. U ovom prihvatnom centru kapaciteta 1. 200 mjesta kako je najavljeno, trebali bi biti smješteni brojni migranti iz Borića, gradskih ulica i parkova, te privatnih smještaja u Bihaću.
krupljani.ba


 

Migrantska kriza bila je tema sinoćnje Kopče sa Nikolinom Veljović. Na ovu temu za TV1govorili su Dragan Mektić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Peter van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH i Mujo Koričić, policijski komesar Unsko-sanskog kantona.

“Migrantska kriza nije izmakla kontroli, bez obzira na svu složenost i kompleknost i način na koji se ona događa na ovoj globalnoj, cjelokupnoj ruti. Migranti nisu odnekud direktno došli u BiH, prije toga su prošli dalek put kroz više zemalja i, između ostalog, jedan broj njih je došao ovdje u BiH. Migrantska kriza 2015. godine je bila daleko složenija, kompleksnija po broju migranata, desetrostruko i više brojnija“, kazao je ministar sigurnosti BiH.
 

Mektić je naglasio da su i dalje jako važna dva aspekta u rješavanju problema s migrantskom krizom.

“Prvi aspekt je zaštita istočne granice, da je koliko god je moguće zaštitimo i tu smo dogovorili određene mjere u smislu povećanja pomoći broja policijskih službenika koji će biti pridodati Graničnoj policiji na zaštiti te granice. Drugi aspekt ove krize je način rješavanja ovih problema sa ovim migrantima ovdje, pošto oni ne traže načine i ne biraju sredstva kako da izađu iz BiH“, naglasio je Mektić.

Humani aspekt trenutno je najvažniji posao koji trebamo rješiti, tvrdi Mektić.

“Nama je najvažniji posao da za taj broj migranata koji mi imamo ovdje u BiH, obezbjedimo smještaj u vidu prihvatnih centara, da ih adekvatno smjestimo, tu da zadovoljimo humani aspekt svih njihovih potreba i na taj način, kad ih držimo na tih nekoliko mjesta u BiH, pa i u Sarajevskom kantonu i USK, onda ih je lakše nadzirati i sa stanovišta njihove kontrole ukupne, ali i bezbjednosne kontrole, što je jako bitno u ovom momentu“, dodao je Mektić.

Policijski komesar Unsko-sanskog kantona Mujo Koričić tvrdi da prema njihovim procjenama u USK trenutno ima oko 4 hiljade migranata, te se iz tog razloga i burno reagovalo u USK, posebno od strane građana.

“Bihać može primiti 5 hiljada migranata, al ne može primiti 5 hiljada i jednog, to je već sigurnosna prijetnja. Tim brojem migranata skučen je životni prostor građana ovog kantona, te je normalno bilo i očekivati da se građani oglase, protestvuju i da traže jednostavno rješavanje tog problema“, istakao je Koričić.

“Za 4 mjeseca samo u Bihaću izvršeno je 249 krivičnih djela koja su načinila migranti, silovanje, pokušaji ubistva, razbojništva su svakodnevna, otimaju se vrijedne stvari, ne bira se ni mjesto ni vrijeme ni način, u školama djeci otimaju mobitele, novac, garderoba, putnička motorna vozila, upadanje u domove“, naglasio je Koričić.

Šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH Peter van der Auweraert naglasio je da je vrlo teško imati tačne brojke koliko migranata pristiže u BiH.

“Iz dana u dan se situacija mijenja, ne može se reći dan 5.000 – dan 4.500, zato što su ti ljudi jednostavno u pokretu. Ono što je bitno jeste da ti ljudi nemaju želju da ostanu u BiH, oni žele da prođu kroz BiH u drugi dio EU, neki su i došli iz EU, iz Grčke, Bugarske, osim Iranaca koji dolaze iz Srbije zato što Srbija i Iran imaju bezvizni režim koji nije obustavljen. Što znači da neki iz jednog dijela EU idu u drugi dio EU, dok su Makedonija, Srbija, Albanija, Crna Gora i BiH njima samo koridor kojim mogu proći“, istakao je šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH.
krupljani.ba

S obzirom da još uvijek traje blokada Graničnog prijelaza Maljevac u Velikoj Kladuši, a pred nama su dani vikenda, obavještavamo naše čitaoce koji planiraju putovati u gradove i općine na području Unsko-sanskog kantona da je alternativni pravac Granični prijelaz Hadžin potok u Cazinu.
 

Upute

Iz pravca Karlovca, kad ulazite u grad Slunj, odmah nakon mosta sa lijeve strane se nalazi parking. Tu treba skrenuti i nakon 15-ak minuta vožnje se nalazi granični prijelaz Hadžin potok.

Ovaj granični prijelaz treba koristiti i prema preporukama Granične policije BiH.

 

Na graničnom prijelazu Maljevac kod Velike Kladuše trenutno je blizu 125 migranata. Nekoliko njih, najviše djece, pokazujući transparente okrenuli su se prema medijima s ciljem da svijetu prenesu poruku te su uzvikivali "Open border", javlja reporter portala Klix.ba.
 

Na transparentima su natpisi "EU! Where are you?", "No war" i druge poruke za nadležne.

Granična policija Hrvatske je, prema riječima glasnogovornice Granične policije BiH Sanele Dujković, kazala kako granični prijelaz neće biti otvoren dok se ne pomjere svi migranti koji se nalaze na bh. teritoriji u blizini granice.

Dodala je kako je za bh. službenike situacija pod kontrolom te da se vrše pregovori s migrantima da se vrate u prihvatne centre u Velikoj Kladuši i Bihaću. 

Dio njih je za tu opciju, dok dio migranata to odbija i po svaku cijenu želi nastaviti dalje preko Hrvatske do svojih konačnih odredišta.

Foto: E. M./Klix.ba
Foto: E. M./Klix.ba

Slovenija je lider u jugoistočnoj Evropi u pogledu bogatstva po odrasloj osobi prema izdanju “Global Wealth Report” Credit Suissea za 2018. godinu, dok je BiH među posljednje rangiranima.

Slovenija je zabilježila ukupno bogatstvo od 133 milijarde dolara i bogatstvo po jednoj odrasloj osobi od 31.703 dolara u toku 12 mjeseci do sredine 2018. godine, saopštio je Credit Suisse Research Institute u devetom godišnjem izdanju svog globalnog izvještaja o bogatstvu.

Najviše ukupno bogatstvo u regiji jugoistočne Evrope ima Rumunija sa 317 milijardi dolara, a Crna Gora bilježi. najniži nivo ukupnog bogatstva, 12 milijardi. Sve zemlje u regiji poboljšale su ukupno bogatstvo i bogatstvo po jednoj odrasloj osobi u 2018godini u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno bogatstvo BiH iznosi 40 milijardi dolara, a bogatstvo po odrasloj osobi 6.816 dolara. Bogatstvo po odrasloj osobi u BiH je manje nego u Makedoniji (7.579 dolara) i Srbiji (8.213 dolara), a veće nego na Kosovu (5.391 dolara). Najmanje bogatstvo po odrasloj osobi u regionu ima Moldavija (3.077 dolara).

Sveukupno globalno bogatstvo poraslo je za 14 triliona dolara (4,6%) na ukupno 317 triliona dolara, nadmašivši rast populacije.

“Bogatstvo po odrasloj osobi poraslo je za 3,2%, povećavajući prosječno globalno bogatstvo na rekordnih 63.100 dolara po odrasloj osobi. SAD su najviše doprinijele globalnom bogatstvu, dodajući 6,3 triliona dolara i podižući svoje bogatstvo na ukupno 98 triliona dolara.”

Kina je na drugom mjestu svjetske hijerarhije bogatstva ispred Japana.

mojusk.ba

Među migrantima u Velikoj Kladuši nalaze se cijele porodice koje su, kako kažu, danima kroz šumu bježali od životinja, gladovali i samo žele da se granica otvori.

Također, stariji muškarci koji se nalaze u ovoj grupi migranata su poslali poruku policiji i svim nadležnim.

“Tucite nas, nemojte djecu. Kako možete mirno spavati dok gledate naše muke. Otvorite granicu za porodice”, kazali su za N1.

View image on TwitterView image on Twitter

Poruka starijih muskaraca policiji i vladama: Tucite nas, nemojte djecu. Kako mozete mirno spavati, dok gledate nase muke. Otvorite granicu za porodice. @N1infoSA

Jedan od njih, koji putuje sa kćerkom je kazao da je spreman prodati bubreg da spasi dijete.

“Prodat ću i bubreg, samo da spasim dijete”, kazao je poručivši da ovako više ne može živjeti.

View image on TwitterView image on Twitter

Ovaj covjek porucuje, prodat cu i bubreg, samo da spasim dijete. Ovako ne moze zivjeti. @N1infoSA

View image on TwitterView image on TwitterView image on Twitter

Porodice cekaju autobus za Veliku Kladus. Mole da udju u Hrvatsku. S djecom vise ne smiju kroz sumu. Bjezali su od zivotinja, od policije, danima gladovali. @N1infoSA

Sta sve jedna zena moze ponijeti - na put od Sedre do Velike Kladuse. Pjeske. Jer autobus nije dosao. @N1infoSA

Glasnogovornica Granične policije Bosne i Hercegovine Sanela Dujković u izjavi za medije na Graničnom prijelazu Maljevac je kazala da migranti neće moći ostati na ovoj lokaciji te da će otići pregovorima ili na drugi način.

Dujković je kazala kako je na GP Maljevac trenutno od 120 do 150 migranata koji odbijaju napustiti ovu lokaciju, ali da će morati do toga doći.

“U ovom trenutku ima od 120 do 150 migranata među kojima nisu migranti koji su sinoć pravili problem. Sva pregovaranja osim u kontekstu da napuste ovu lokaciju, protiću veoma dobro, oni su se odmakli od policijskog kordona, a njihova namjera je da ostanu na ovoj lokaciji. Međutim, to će im biti onemogućeno, ali prije svega, još uvijek se vrše pregovori s njima da idu s ove lokacije, a granična policija im ne može obezbijediti smještaj i uslove kakve oni traže da bi se premjestili”, kazala je Dujković.

Dodala je kako u ovom trenutku još uvijek traju pregovori, migranti nisu nasilni, a situacija je mirna.

“Oni će biti uklonjeni, a nadam se da to neće podrazumijevati mjere koje podrazumijevaju policijsku silu. Problem zbog kojeg ne žele otići jeste taj što prihvatni centar Trnovi u koji bi mogli ići nije toliko uvjetan kao lokacije u koje smo smjestili migrante s GP Izačić”, dodala je Dujković.

Istakla je kako granična policija spriječava pomjeranje migranata prema granici Hrvatske, ali da im je potrebna podrška od drugih kako bi se ovi migranti smjestili.

Dio rukovodstva Granične policije BiH, a pomoćnik direktora GP BiH pregovara s migrantom već nekoliko sati.

“Granična policija nije nadležna za javni red i mir. Nemamo specijalne jedinice da rješavamo jučerašnje situacije, a imamo dosta službenika koji su povučeni s drugih jedinica. Određeni broj službenika je prekomandovan na istok i sjeveroistok BiH kako bi se spriječio ilegalni ulazak migranata u BiH. Međutim, već sada smo opremljeniji i ovdje su još ostali migranti koji ne pokazuju agresivna ponašanja”, zaključila je Dujković.
krupljani.ba

Općina Bosanska Krupa je započela sa izradom petogodišnjeg Programa kapitalnih investicija, u cilju boljeg razvoja općine i poboljšanja standarda u sferi upravljanja javnim dobrima ove lokalne zajednice. Među prvim aktivnostima izrade pomenutog programa je i poziv za dostavljanje prijedloga projekata.

Poziv koji je objavljen na internet stranici i oglasnim pločama Općine Bosanska Krupa, propisuje prava i uslove predlaganja projekata. Svoje osmišljene i razrađene projektne ideje mogu predložiti javne institucije, nevladine organizacije, poslovni subjekti, pojedinci i grupe građana, predstavnici mjesnih zajednica, općinske službe i drugi zainteresirani subjekti. Osnovni uslovi su da projekti moraju biti minimalne vrijednosti 20.000 KM i da se predlažu isključivo pismenim putem na propisanom obrascu.

Koordinacioni tim za izradu Programa kapitalnih investicija, u čijem su sastavu predstavnici različitih kategorija stanovništva, rangiranje projekata vršit će na osnovu kriterija koje je utvrdio Općinski načelnik. Najviše bodova donose projekti koji su usaglašeni sa Strategijom razvoja općine, oni koji donose budžetske prihode, utječu na ekonomski razvoj i zapošljavanje, utječu na postojeće/nove investicije.

Obrazac za podnošenje prijedloga za izradu Programa kapitalnih investicija je dostupan na stranici Općine Bosanska Krupa pod linkom: http://opcinabosanskakrupa.ba/javni-poziv-za-dostavljanje-prijedloga-projekata-za-izradu-programa-kapitalnih-investicija-opcine-bosanska-krupa-za-period-od-2019-2023-godine/ i na infopultu Općine Bosanska Krupa.

Javni poziv je otvoren od 24. 10. 2018. godine do 7. 11. 2018. godine.
 

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI