USK

USK (171)

Nekoliko hiljada migranata u Bihaću i Velikoj Kladuši moglo bi dočekati zimu na ulicama ovih gradova ili, u najboljem slučaju, šatorima u devastiranom objektu Đačkog doma u Bihaću i oko njega, budući da i dalje nije dogovorena lokacija, a kamoli osposobljen prihvatni centar u kojem će migranti dočekati minuse i zimske dane.

Prije nekoliko dana u Ministarstvu unutrašnjih poslova USK održan je radni sastanak kojem su prisustvovali predstavnici Uprave policije MUP-a USK, predstavnici Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) te zaštitarske službe, a u vezi s migrantskom situacijom na području grada Bihaća i cijelog USK.

U saopćenju nakon sastanka istaknuto je, između ostalog, da je predstavnik Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti upoznao prisutne da će u narednom periodu na području grada Bihaća u privremenom prihvatnom centru u Borićima, gdje su smješteni migranti, otpočeti nužna sanacija navedenog objekta u cilju kvalitetnijeg smještaja i prihvata migranata na području USK.

IOM: Radovi na Đačkom domu ne podrazumijevaju pripremu za zimu

Sanaciju zgrade Đačkog doma trebao bi finansirati IOM. No, kako saznajemo, ne radi se ni o kakvim pripremnim radovima i osposobljavanju objekta za boravak migranata u zimskom periodu.

“Tu nije riječ ni o kakvim građevinskim radovima, već malim rekonstrukcijama postojećeg objekta. Rekonstrukcije podrazumijevaju sanaciju jednog dijela krova objekta, budući da nakon svake kiše voda s krova dolazi čak do prvog sprata. Objekt ima struju, tako da je to veoma opasno. I druga stvar, postavit ćemo ograde na stubišta unutar objekta zbog sigurnosnih razloga, kao i na terasama. Prozori, ako budu zatvoreni, to će biti urađeno najlonom. Dakle, ovo evidentno nisu nikakvi radovi na pripremi objekta za zimu i njegovo utopljavanje, već određeni zahvati iz sigurnosnih razloga”, kazao je za Klix.ba Vladimir Mitkovski, humanitarni koordinator IOM-a za Unsko-sanski kanton.

Mitkovski je istakao da je IOM do sada nabavio sanitarne kontejnere u Đačkom domu i regulisao problem struje i vode.

“Pored toga, u Borićima će se povećati i broj sanitarnih kontejnera, odnosno toaleta i tuševa, gdje će se, uz postojećih osam, dodati još četiri. Broj koji sada imamo ne zadovoljava nikakve standarde uzimajući u obzir broj migranata koji se nalaze na toj lokaciji i koji dolaze na obrok u Đački dom”, naveo je Mitkovski.

Na pitanje šta će biti s migrantima i gdje će biti smješteni u toku zime, Mitkovski kaže da se i dalje čeka odluka bosanskohercegovačkih vlasti o lokaciji budućeg privremenog centra za migrante.

“Čekamo, čekamo i čekamo. Za sada nema rješenja”, dodao je.

Katastrofalno stanje u Velikoj Kladuši

Stanje u Velikoj Kladuši je, prema njegovim riječima, još gore. Na livadi u mjestu Trnovi ne postoje ni sanitarni kontejneri, IOM tamo dostavlja hranu kako migranti ne bi ostali bez obroka. Osim toga, u Velikoj Kladuši i Bihaću i dalje ima veliki broj porodica s djecom, blizu 200 osoba, koje bi trebale biti premještene u Hotel Sedra u Cazinu.

“U petak je u Hotel Sedra u Cazinu premješteno 40 osoba iz Đačkog doma, tj. porodica s djecom. Tako da sada u Sedri boravi blizu 180 migrantskih porodica. Naši planovi su da do kraja iduće sedmice dostignimo broj od 400 osoba na ovoj lokaciji, što je njen maksimalni kapacitet”, kazao je Mitkovski.

U Crvenom križu USK kažu da se, u skladu s njihovim mogućnostima, pripremaju za dolazak hladnijih dana.

“Crveni križ će osigurati dovoljan broj deka, podmetača, armiranih folija i svega onog što je potrebno da se napravi neka vrsta toplinske zaštite. U Velikoj Kladuši, gdje migranti borave na ledini, već ovih dana ćemo uručiti deke i armirane folije, kako bismo im koliko-toliko utoplili ambijent u kojem borave. Pitanje prehrane migranata za sada imamo riješeno do kraja septembra uz pomoć naših donatora”, kazao je za naš portal Husein Kličić, predsjednik Crvenog križa USK.

Od početka godine do 27. augusta MUP USK evidentirao je 5.893 migranta na prostoru Unsko-sanskog kantona. Od tog broja, u Bihaću je evidentirano 4.826, a u Velikoj Kladuši 1.067.

U Bihaću trenutno boravi između 3.000 i 3.500 migranata

“Taj broj ne znači da ovdje trenutno boravi toliko migranata. Dakle, to je broj evidentiranih migranata u USK od početka godine. Svi oni pokušavaju preći hrvatsku granicu i neki uspijevaju, a neki ne. Prema neslužbenim procjenama, na području Bihaća trenutno boravi između 3.000 i 3.500 migranata, a u Velikoj Kladuši blizu 400”, kazala nam je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Iz Uprave policije MUP-a USK ranije su već istakli da se broj migranata u ovom dijelu BiH svakodnevno povećava, zbog čega se usložnjava trenutna sigurnosna situacija te je potrebno što hitnije riješiti adekvatan smještaj za migrante. Pritom su apelovali na sve institucije da se aktivnije uključe i pronađu trajno rješenje smještaja migranata izvan urbanih dijelova gradova i općina.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je, pak, u nedavnom razgovoru za Klix.ba rekao da od prvog momenta od Ministarstva sigurnosti BiH traži da se lokacija Đačkog doma u Borićima uredi i zaštiti.

“Ukoliko se to ne uradi, ja ću do zime tražiti da se migranti isele u Sarajevo, a objekt zapečati, budući da je u vlasništvu Grada”, istakao je tada Fazlić.
krupljani.ba


ilustracija
 

Policijskoj stanici Bihać jučer se obratilo više građana koji su prijavili da je došlo do fizičkog obračuna između migranta na raskrsnici ulica Bihaćkih branilaca i Kasima Ćehajića.

Izlaskom na mjesto događaja, policijski službenici zatekli su jednu osobu – migranta koja je imala vidne povrede, dok je u neposrednoj blizini zatečena također NN osoba – migrant koja je po izjavi svjedoka istom nanijela povrede upotrebom hladnog oružja – noža, saopćeno je iz MUP-a USK-a.

Povrijeđenoj osobi ukazana je liječnička pomoć te je prevezena do Kantonalne bolnice Bihać gdje je zadržana na liječenju i gdje je konstatovano da ima sedam ubodnih rana u predjelu grudnog koša.

“Uviđajne radnje obavili su istražitelji OKP PS Bihać, pod nadzorom tužioca Kantonalnog tužilaštva i koji su u odvodnom šahtu pronašli i izuzeli odbačeni nož za kojeg se predpostavlja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela.”, saopćeno je.

Nad osumnjičenom osobom koji je o sebi dao podatke,da je A. S. rođen 1988.godine u Turskoj, zavedena je kriminalistička obrada, a istražitelji nastavljaju daljni rad na dokumentovanju krivičnog djela.

Radiosarajevo.ba

U sklopu operativne akcije “Droga“ službenici Jedinice granične policije Velika Kladuša, u mjestu Stabandža na području Velike Kladuše otkrili su plantažu s 50 stabljika zeljaste biljke koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu marihuanu, prenosi Anadolu Agency (AA).

Stabljike visine od 120 do 310 centimetara otkrivene su na zemljištu, a pretresom pomoćnog objekta nađeno je još pet stabljika marihuane. Vaganjem je utvrđeno da težina pomenutih 55 stabljika marihuane iznosi 70 kilograma, navode iz Granične policije BiH.

Zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo “neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ u svojstvu osumnjičene ispitana je bh. državljanka S.M. (1985. godište) protiv koje će Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona biti dostavljen izvještaj o krivičnom djelu. Stabljike marihuane su privremeno oduzete.

Istog dana službenici JGP Velika Kladuša slobode su lišili su slobode S.K. (1967.) nakon što je utvrđeno da ga potražuje Općinski sud u Velikoj Kladuši radi izdržavanja kazne zatvora. Državljanin BiH kontroliran je pri izlasku iz zemlje na MGP Velika Kladuša. Predat je službenicima Sudske policije Velika Kladuša.
krupljani.ba

Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su rezultate monitoringa rada Vlade i Skupštine Unsko-sanskog kantona od 2014. do 2018. godine, ocijenivši da je taj mandatni period obilježila politička nestabilnost.

Pet smjena

– Promjene skupštinskih većina i sastava vlada dešavale su se kao na traci, što je rezultiralo činjenicom da je od postizbornog imenovanja Vlade USK kroz nju prošlo 30 različitih ministara i premijera u pet provedenih smjena i rekonstrukcija – saopćeno je iz CCI-ja.

Navodi se da je Vlada USK u aktuelnom mandatu razmotrila skoro 3.500 mjera, što je pozicionira na šesto mjesto kantonalne liste po produktivnosti. Iza nje su vlade Posavskog, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona.

Skupština je usvajala, u prosjeku, jedan zakon mjesečno

– Posljedica nedovoljno dobre realizacije planiranih aktivnosti Vlade je da se među nerealiziranim mjerama iz godišnjih programa rada u aktuelnom mandatu nalazi čitav niz značajnih mjera, čije su usvajanje i pravilna primjena mogli pozitivno utjecati na kvalitet života građana – smatraju u CCI-ju.
 

Za aktuelni četverogodišnji mandat Skupština USK usvojila je, kako su naveli u CCI-ju, tek dvije strategije, dok je u martu 2018. prihvatila u nacrtu još dvije strategije. Skupština je usvajala, u prosjeku, jedan zakon mjesečno. No, od 45 usvojenih zakona, svega je 18 novih, tzv. temeljnih. Ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata, dodaju iz CCI-ja.

Kršenje Ustava

– U radu Vlade i Skupštine USK tokom aktuelnog mandata registrirano je kršenje više zakonskih i podzakonskih akata pa čak i Ustava -navedeno je u izvještaju CCI-ja, objavljenom jučer u Bihaću.

Nepotpuna realizacija

Kako su ustvrdili, ni u jednoj godini mandata realizacija zakona planiranih godišnjim programima rada nije dosegla 30 posto planiranog. U aktuelnom mandatu, kako su naveli, Vlada USK nijednom nije na vrijeme usvojila program rada, a Skupština je to uradila samo jednom.
cazin.net

Hasib Aldžić, mještanin Elkasove rijeke asfaltiranje ovoga puta čeka dugi niz godina. Ova dionica, kako i sam kaže, od posebnog značaja jer spaja općinu Buzim i Cazin, te olakšava mještanima putnu komunikaciju. Samim time je olakšana putna komunikacija  koja je povezala okolna naselja ove dvije općine.

Od potpisivanja ugovora do otvaranja puta prošlo je nepunih mjesec dana, što govori da je urađen u rekordnom vremenu, kazao nam je Halil Omanović, direktor Jedinice za koordinaciju projekata pri Federalnom ministsrstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Prema riječima resornog ministra Šemsudina Dedića, ovim kvalitetno urađenim projektom bolje su povezani Bužim i Cazin, a skraćeno je i putovanje građana između ove dvije lokalne samouprave. Samo u Bužimu realizirano je 500 hiljada maraka kroz razne projekte tokom ove godine, a čime je poboljšana infrastrukturna povezanost sa općinom Bosanska Krupa i drugim općinama na ovom dijelu USK.

Kroz ovaj projekat planira se riješiti problem vodosnabdijevanja u Jusufovićima, također na području općine Bužim, dio projekta u Bosanskom Petrovcu, u Bosanskoj Krupi se trenutno realizira  i očekuje se za dvadesetak dana  završetak. Nakon toga, kako kaže Omanović, nastavlja se sa projektom IFAD 7 i IFAD  8, te IFAD 7 druga faza, gdje će biti obuhvaćene sve općine na području USK-a. Radi se o jačanju kapaciteta kod farmera, farmerskih udruženja odnosno asocijacija i njihovih infrastrukturnih potreba.
 

Dvočlana delegacija Caritasa Evrope koju su činili Marc Somers i Charel Krieps obišla je od 27. do 31. augusta 2018., u saradnji s predstavnicima mjesnih Caritasa, pojedina boravišna mjesta izbjeglica s istoka na teritoriji BiH.

Nakon susreta u Sarajevu s predstavnicima Caritasa BiH, delegacija Caritasa Evrope krenula je u obilazak izbjegličkih kampova i raznih mjesta okupljanja izbjeglica u Sarajevu, Salakovcu kod Mostara, Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši, u namjeri da dobiju što vjerodostojniju sliku izbjegličke problematike na cijelom prostoru BiH.

U svom prvom obilasku predstavnici Caritasa Evrope obišli su 28. augusta lokaciju na prostoru Sarajeva gdje izbjeglice borave na otvorenom oko željezničke stanice.

Sljedeći dan krenuli su u obilazak migracijskog centra Salakovac kod Mostara gdje je smješteno oko 200 osoba, a koji je u nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i uglavnom je rezervisan za porodice s djecom.

Delegacija Caritasa Evrope tom prilikom razgovarala je s odgovornima za djelovanje kampa, ali i predstavnicima agencija koje pomažu centar: Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), UNHCR-om, te fondacijom BH inicijativa žena.

Tokom boravka u kampu delegaciji su predstavljene informacije o pomacima u djelovanju na tom području kao i aktivnostima Caritasa hercegovačkih biskupija, koji svoju aktivnost usmjerava potrebama žena i djece u centru kroz distribuciju neprehrambenih potrepština.

U četvrtak, 30. augusta, delegacija se uputila u Unsko-sanski kanton. Obilazak je obuhvatio posjetu trima lokacijama na kojima su smještene izbjeglice, i to: Cazin, u kojem su smještene porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje; Đački dom u Bihaću gdje je veliki broj samaca i porodica s djecom, te improvizirani kamp Trnovi kod Velike Kladuše gdje su uglavnom smješteni samci i nekoliko porodica s djecom koje su već izrazile želju za smještanjem u Cazinu.

Na kraju posjete članovi delegacije Caritasa Evrope održali su zaključni sastanak na kojem su učestvovali direktor Caritasa BiH mons. Knežević s djelatnicima i predstavnicima nad/biskupijskih Caritasa. Zaključak s kojim je završen sastanak i posjeta bio je da Caritas u Bosni i Hercegovini treba i može raditi u skladu sa svojim mogućnostima i u skladu sa svojom misijom, radeći na Caritasovom pristupu čovjeku u potrebi.

Članovi delegacije Caritasa Evrope tokom svog boravka u BiH susreli su se i ovoj temi razgovarali s predstavnicima Caritasa Švicarske i Caritasa Belgije, koji djeluju na prostoru BiH, a u središtu razgovora bili su tehnički detalji potpore Caritasu BiH oko implementacije i potpunog zaživljavanja projekta pomoći, saopćeno je iz Caritasa BiH.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI