USK

USK (120)

U prostorijama MUP USK-a danas je održan radni sastanak gdje su ispred Uprave policije prisustvovali načelnik Sektora uniformisane policije, glavni inspektor Družić Šero policijski komesar po ovlaštenju i viši inspektor Šemsudin Dedić komandir PS Bihać, dok je ispred Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH prisustvovao direktor Ujić Slobodan sa svojim saradnicima.

Također sastanku je prisustvovao koordinator za Zapadni Balkan Peter Van der Auweraert sa svojim saradnicima ispred Međunarodne organizacije za migracije (IOM), saopćeno je iz MUP-a USK-a.

Tema radnog sastanka bile su aktivnosti koje će se poduzimati na području USK-a u vezi migrantske krize i svakodnevnog dolaska migranata te daljnja koordinacija i suradnja ovih institucija.

Direktor Službe za poslove sa strancima kao i koordinator IOM-a istakli su da je najveći teret migrantske krize podnio USK-a, a s tim i najveći pritisak je upravo na Upravi policije MUP USK-a, te da su policijski službenici u svom dosadašnjem radu pokazali visok stepen profesionalizma.

Glavni inspektor Družić Šero i ovaj put je istakao da je za sveukupno sigurnosno stanje na području i grada Bihaća kao i općine Velika Kladuša, ključna stvar da se migrantima obezbjedi adekvatan smještaj.

Dolaskom hladnijih dana za pretpostaviti je da će se povećati broj krivičnih djela od strane migranata posebno krivičnih djela „Narušavanja nepovredivosti doma“ i „Krađa“ koje su u zadnje vrijeme posebno zabilježene na području grada Bihaća.

Uspostavljanjem adekvatnog smještaja za migrante uz poštivanje osnovnih ljudskih prava te upostavljanje kućnog reda u smještajnim objektima, uveliko bi smanjilo kretanje migranta po gradu i na taj način bi se olakšao rad policijskim službenicima u stvaranju sigurnog okruženja za sve građane USK-a.

Svi prisutni, složili su se i istakli da identifikacija, smještaj i kontrola kretanja migranta su ključne stvari na kojem će ove institucije koordinirano raditi.

Na kraju sastanka, glavni inspektor Družić Šero, zahvalio je na suradnji svim prisutnima i posebno naglasio da je suradnja između Uprave policije MUP USK-a i Službe za poslove sa strancima, na jednom visokom i profesionalnom nivou, te da će se ovakav vid suradnje i u narednom periodu zadržati a sve u interesu stvaranja i održavanja povoljnog ambijenta za život građana USK-a.
krupljani.ba

Premijer Unsko-sanskog Kantona Husein Rošić u razgovoru za N1 je izrazio zabrinutost sigurnosnom situacijom kod Đačkog doma u Bihaću, gdje se desilo nekoliko incidenata u proteklih 48 sati.

Tvrdi da se incidenti dešavaju zato što je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) tražila da pripadnici Jedinice za podršku Ministarstva unutrašnjih poslova USK ne budu više prisutni na lokaciji Đačkog doma, a navodi da zaštitarske agencije koje su angažovane nisu dovoljno educirane da mogu kontrolisati situaciju, te da će pozvati regionalnog koordinatora IOM-a za zapadni Balkan Petera van der Auvererta da provjeri zašto je to traženo.
 

“Kad je u pitanju ostali dio grada Bihaća, gdje su prisutne jedinice MUP-a, situacija je zadovoljavajuća sa sigurnosnog aspekta i tu imamo u potpunosti kontrolu. Žao mi je da se takvi slučajevi dešavaju”, kazao je.

Rošić ističe da nije bilo potrebe da IOM traži da se izmještaju pripadnici policije, a pogotovo da se traži od Crvenog križa da se smanji količina obroka.

“Mislim da je to jedan od dodatnih uvjeta koji mogu pogoršati kompletnu situaciju”, kazao je.

Rošić pojašnjava da prostor kod Đačkog doma nije ograđen, te da se zato incidenti dešavaju, i dodaje da kad se migranti primijete u većem broju na drugim lokacijama, policija ih na lijep način vrati nazad na lokacije na kojima borave.
 

“Ali nemamo gore kontrole, i to ćemo sigurno da ispravimo”, poručio je.

Ostatak govora premijera Rošića, pogledajte u video prilogu.
 

krupljani.ba

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo (KS) nastavili su i jučer kontrolu i pretrese migranata na više lokacija nakon što je dan ranije kod dvije osobe pronađena veća količina naoružanja i municije.

Četiri pištolja

Prema nezvaničnim podacima, akcija se obavlja uz podršku pripadnika SIPA-e i OSA-e. Za sada je utvrđeno da su tokom prekjučerašnjih pretresa pronađeni jedna puška, četiri pištolja, jedan prigušivač i više od 100 metaka različitog kalibra.

Ovo naoružanje oduzeto je od Sirijca i Alžirca, koji se sumnjiče za krivično djelo nedozvoljenog držanja oružja. Oni su jučer predati u nadležnost Tužilaštvu KS.
 

Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, izjavio je jučer da je oružje pronađeno u jednom stanu u Sarajevu te da postoji mogućnost da su određeni državljani BiH umiješani u slučaj.

On je pojasnio da se u istragu uključila SIPA, kao i neke međunarodne sigurnosne organizacije, ali nije želio precizirati koje. Naglasio je da nije utvrđeno za šta je pronađeno vatreno oružje bilo namijenjeno ni jesu li migranti imali neki plan.

No, zbog povećanog priljeva migranata na područje USK, posebno na područje Bihaća, i stvaranja problema u užem gradskom jezgru, na udaru se našlo i naselje Izačić, koje se nalazi na granici s Hrvatskom.

Slaba kontrola

Slaba kontrola i nadzor nad migrantima doveli su do njihovog slobodnog kretanja, ugrožavanja stanovnika i imovine ovog bihaćkog naselja. Tako su migranti u prethodna dva mjeseca u Izačiću uhvaćeni u krađi dva automobila i u pokušaju provale u garaže i stambene objekte. Samo u ovom naselju provaljeno je u desetak kuća, uglavnom u one čiji su vlasnici zaposleni u inozemstvu, a samim tim i kuće prazne.

Napad na mještane

Kako smo saznali u razgovoru s mještanima Izačića, preksinoć je došlo do verbalnog i fizičkog nasrtaja grupe migranata na mještane, koji su ih pokušali udaljiti iz svog dvorišta. U trgovačku radnju u Izačiću migranti su u kratkom intervalu provalili dva puta, piše avaz.ba.

Vlada USK dala je saglasnost Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ za revolving kredit u iznosu od dva miliona maraka, kojim se vraća prethodni. Radi se o ustaljenoj praksi bolnice koja na ovaj način vraća prethodni kredit, no pitanje je hoće li biti realiziran s obzirom na to da saglasnost mora dati i Skupština Kantona.
Dosta zakasnili

– Ove godine sa žaljenjem moram konstatirati da su dosta zakasnili. Skupština za vrijeme predizborne kampanje neće održavati sjednice, a ona mora dati saglasnost za kredit. U ovom trenutku ne mogu prejudicirati hoće li to biti završeno do Nove godine, ali da je KB to nužno, sigurno jeste. Stalno dobiVam dopise od direktora te ustanove da imaju probleme s dobavljačima – kazao je Nijaz Hušić, predsjedavajući Skupštine USK.

Dodaje da duži niz godina Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ posluje u otežanim uvjetima te da im je novac neophodan za normalno funkcioniranje. Međutim, u skupštinskoj proceduri trenutno nema materijala koji bi zahtijevao hitno razmatranje.

Nemaju materijal

– Mi trenutno u skupštinskoj proceduri nemamo taj materijal, dakle mi ga još nismo dobili. Ako je Vlada raspravljala o tom revolvingu, onda će on sigurno doći u skupštinsku proceduru, a koliko sam upoznat, mi svake godine u posljednjih nekih 7-8 godina donosimo taj revolving za Kantonalnu bolnicu, koji služi za njihovu tekuću likvidnost, tako da ni po tom pitanju nema nikakve hitnosti – objašnjava Hušić.

Politička arena

Dodaje da zbog predizborne kampanje održavanje sjednice Skupštine nije dobra ideja.

– Smatra da bi ta sjednica, ukoliko bi je i održali u vrijeme izborne kampanje, bila sve samo ne bi bila Skupština. Na njoj se ne bi rješavali problemi koji postoje, nego bi se to samo pretvorilo u neku političku arenu i vjerovatno bi to zastupnici najviše koristili u političke svrhe. Naravno, to ne znači da nećemo održati sjednicu ukoliko bude potrebe – kaže na kraju Hušić.

Dosta hladnije vrijeme nego u proteklom periodu nije spriječilo veliki broj građana da posjeti „Cazinski sajam 2018“, koji se održava na platou ispred TC „Ljiljan“. I drugog dana sajma domaćih proizvoda izlagači su ponudili raznolike, kvalitetne i domaće proizvode.
 

Ipak, ne čudi činjenica da je na značajnom broju štandova bio izložen med, s obzirom da je cazinski kraj, osim što je poznat po najvećem broju proizvođača mlijeka, poznat i po velikom broju kestenovih šuma, pa prema tome i kestenovom medu.

Potvrdukvalitete kestenov med Cazinske krajine dobio je i upisom u Registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo, a i prvi je to brendirani proizvod animalnog porijekla u BiH. 

finka

S obzirom na broj posjetilaca koje smo zatekli, možemo reći da je ovogodišnji sajam više nego uspješan, a zadovoljni su i sami izlagači.

- „Sajam u Cazinu mi je posebno drag, jer je organizacija iz godine u godinu sve bolja. Organizatori su stavili poseban akcenat na samu reklamu Sajma, ali i povećanje broja izlagača i popratnih sadržaja“, ističe Finka Ibrahimpašić iz Cazina, koja se bavi pčelarstvom i uzgojem aronije. Finka, osim kvalitetnog meda i proizvoda od aronije, posjetiteljima Sajma ponudila je i proizvode prirodne kozmetike.
mandiko

- „Zadovoljan sam Sajmom i samom organizacijom“, kratko je dodao izlagač petrovačkog sirca i basa, za ruralni razvoj „Mandiko“, a provjereno, jer smo probali, možemo reći da je riječ o proizvodu koji jednostavno morate probati.

Osnovni cilj Sajma je u dobroj mjeri već ostvaren, iako još uvijek traje. Ova jesenska manifestacija prilika je i malim i velikim proizvođačima da predstave svoje proizvode javnosti, a posebnost je što se izložbeni štandovi nisu plaćali, pa je to bila dodatna olakšica svima onima koji su željeli biti dio ove trodnevne priče.

sajam

- „Sajam je od velikog značaja zato što ovdje naši poljoprivrednici dobiju priliku da izlože i pokažu plodove svoga rada tokom cijele godine. Mi, pčelari, ali i ostali poljoprivrednici, imamo problem sa plasmanom svojih proizvoda. Radimo, ne žalimo trud ni vrijeme, proizvedemo, dovedemo do gotovog proizvoda i onda nemamo otkupljivače, kao ja za aroniju. Jednostavno, ne postoji potrebno tržište za takve proizvode“, dodala je Finka.
Drugi dan Sajma još nije gotov. Od 18:00 sati počinje koncert sevdaha i starogradske pjesme Ibro Selmanović u pratnji maestra Dinke Mujanovića, čiji je Narodni orkestar dobio ovacije i na jedinstvenom tradicionalnom koncertu „Sevdah u Lisinskom“. 


Nakon toga je planirano i veliko izvlačenje dobitnika nagradne igre, gdje će biti podijeljeno oko 100-ak nagrada, a učestvovati ste mogli ako ste kupili nešto na Sajmu, te pri kupovini dobili nagradni kupon.

Trećeg i posljednjeg dana Sajma, u nedjelju, 23. septembra, održat će se kantonalna izložba stoke, koja ima višegodišnju tradiciju i završetkom koje će biti i zatvoren ovogodišnji sajam u Cazinu.
 
cazin.net

 

Stranka demokratske akcije održala je sinoć na Starom gradu u Velikoj Kladuši prvi centralni predizborni skupna kojem su prezentovani kandidati ove stranke za sve nivoe vlasti. Događaju suprisustvovale preko dvije hiljade članova i simpatizera SDA, te brojni građani Kladuše.

U ime domaćina prisutnima se obratio predsjednik OO SDA Velika Kladuša i kandidat za Skupštinu USK Asmir Ćufurović koji je istakao opasnost teze o zapostavljenosti Krajine. „Nas u Kladuši ova priča podsjeća na vremena iz 90-tih godina kada je na istoj priči pokušana secesija i odvajanje ovog dijela od BiH. Nemojmo dozvoliti da nas na takav perfidan način dijele na Krajišnike i Sarajlije, jer naš cilj je nedjeljiva BiH i Bošnajci kao jedinstven narod“, rekao je Ćufurović.

 

„Ja mislim da ne moram govoriti zašto će naša kampanja biti pobjednička“, kazaoje nosilac liste SDA za Skupštinu USK Almin Handanagić. „Narod Bosne i Hercegovine se na sopstvenoj koži uvjerio da kad SDA nije na vlasti, onda je Bosna i Hercegovina slabija“, poručio je, te dodao da je jaka SDA danas, u trenutku rastuće bahatosti Dodika i Čovića, potrebna više nego ikad.

Nosilac liste za Parlament Federacije BiH Asim Kamber je naglasio da mu je posebno drago što su svi govornici na skupu govorili o državi a ne o izborima ili kandidatima, jer je to, po njemu, dokaz iznimne zrelosti SDA koja ovu stranku razlikuje od brojnih novonastalih stranaka i koalicija „jednokratne upotrebe“. Njima je, prema Kamberu, bitna jedino vlast i lični interes.

Šemsudin Dedić, nosilac liste za Parlament BiH, sumirao je rad izabranih zvaničnika SDA u organima vlasti. „Mi nikad nismo projekte gledali kroz prizmu stranačke pripadnosti. Podjednako smo se borili za svaku općinu na kantonu. Toga ne mogu reći o pojedinim načelnicima koji ne ulažu u mjesne zajednice u kojima nemaju podrške“, kazao je Dedić. On se osvrnuo i na brojne opasnosti koje proizlaze iz podjela u bošnjačkom korpusu. „Sa preko 130 stranaka u Federaciji mi smo rekorderi u Evropi. No, građani su shvatili prevaru. Shvatili su da se im ne nude nikakva „nova lica“ već ljude koji su zbog ličnih interesa više puta mijenjali stranačke boje i sad se lažno predstavljaju kao nosioci promjena“, rekao je.
Takvim ljudima, uvjeren je Dedić, građani neće dati svoj glas. Oni će se 7. oktobra još jednom opredjeliti za iskusne, odgovorne i savjesne kadrove SDA, na čelu sa članom Predsjedništva BiH, Šefikom Džaferovićem.
krupljani.ba

 

Đački dom u Bihaću trenutno je mjesto boravka nekoliko stotina migranata. Premda se žale da im mnogo toga nedostaje, on je obično mjesto povratka nakon neuspjelih pokušaja da kroz Hrvatsku nastave dalje u Evropu.

Privremeni dom nekoliko stotina migranata. Želju da ga što prije napuste svi dijele. A podijele i razgovor ili zajedno kuhaju. San i dokolica također su dio svakodnevnice bihaćkog, nekad đačkog, danas migrantskog doma.

Imran nije među sretnicima koji su su domogli nekoliko kreveta. A sreće nije imao ni u prvom pokušaju da prepješači iz Krajine u Hvatsku.
 

“Hladno je. Spavamo na podu, a bit će sve hladnije. Nemamo krevete, a ni pokrivače. Nema ni dovoljno hrane, daju nam tek 2-3 tosta, to nam nije dovoljno”, priča Imran, Pakistan, 19 godina.

Priče o međusobnim sukobima, tučama i problemima, s vremena na vrijeme stignu mnogo dalje od Đačkog doma, gdje se dogode.

“Često se potuku kada je podjela hrane pri kraju, a onda neko dođe i stane na sredinu reda. Ostali se bune. To viđam svaki dan. Svaki dan u redu za hranu dolazi do svađe. Drugi razlog je krađa mobitela. Ovdje nemate obezbjeđenje. Evo, upravo jučer je jedna osoba mom prijatelju ukrala mobitel. Onda se potuku. Svaki dan nestane barem jedan mobitel”, otkriva Imran.
 

Ovaj improvizirani dom za migrante, odnosno Đački dom u Bihaću, nema ni vrata ni prozore, a samim tim ni zaštitu od hladnoća koje dolaze. Ni sami volonteri ne znaju koliko tačno migranata boravi ovdje, ali dnevno podijele oko 800 stotina obroka.

Privremeni berber u privremenom domu zove se Bilal. U BiH je došao iz Pakistan i i ma 25 godina.

“Dnevno imam 10 – 15 mušterija. Za one koji nemaju novca besplatno je, a šišanje i brijanje inače koštaju 2,5 eura. Sam sam kupio ovu mašinicu u Bihaću. Još kao dijete sam želio raditi ovaj posao, a sa 17 godina sam počeo, u Pakistanu. Sada želim ići u Italiju i tamo otvoriti radnju”, kaže Bilal.

No, prije toga će morati u šestom pokušaj da prođe u Hrvatsku.
 

Neki se snalaze i sami. Ne samo za brijanje, nego i sve ostalo što čini jedan život, u bilo kojoj zemlji. Kupaju se u kontejneru ili na nekoj drugoj lokaciji sa tušem.

A na gužvu ćete, obavezno, naići i na mjestu gdje migranti pune baterije mobilnih telefona. Najvažnije je ostati konektovan, komunicirati međusobno, i sa porodicama.

Jedna grupa migranata nije bila raspoložena za razgovor. Sudeći prema stvarima koje su ponijeli, odlaze u nadi da se neće vraćati. Taksijem, legalno, mogu u granicama Bosne i Hercegovine. Dalje, vjerovatno, moraju sami.

Oni koji ostaju žale se da u Đačkom domu mnogo toga nedostaje. No, mogli bi ga ponovo zvati svojim domom ukoliko pokušaj da pređu granicu ne uspije.

Na majlove portala stiglo je pismo zabrinutih građana Bihaća u kojem kažu da:

-u Bihaću se malo govori o nasilju koje ILEGALNI imigranti sprovode nad gradjanima BIHACA i USK.
Gradonacelnik je upravo odobrio adaptaciju djackog doma u svrhe izgradnje Imigrantskog centra u CENTRU BIHAĆA.

Za to će biti ulozeno 1 milion KM. Šta je sa preostalih 5 milionaKM poslatih iz EU? Pardon, 6 miliona eura je spominjano.

Bišćani kažu da je nacelnik sam odlucio i potpisao odluku, sto je protivzakonito, bez saglasnosti Gradskog vijeća.

Bihać nije ničije privatno vlasništvo, da neko kome je dato povjerenje može odlučivati u ime gradjana. Neko čija se plata finansira iz budžeta bišćanskih poreznika.

Propaganda koja se širi društvenim mrežama je ogromna. Nekome odgovara da od USK napravi IMIGRANTSKI CENTAR.
SVI oni koji se pobune protiv imigranata bivaju stišani- stoji između ostalog u ovom pismu, a kao prilog poslana nam je jedna youtube emisija, podkast Velebit, pogledajte.
 

mojusk.ba

Alen Islamović, popularni bh. pjevač koji je prije dvije godine krenuo u poduzetničke vode i Edhem Hodžić, agronom i direktor firme Edix sa posjetiocima konferencijskog dijela Sajma Ekobis podijelili su svoja iskustva u uzgoju lješnjaka.

Hodžić je na početku prezentacije dao osnovne informacije o uzgoju ove kulture koja u zadnje vrijeme na području USK sve više dobija značaj.

Kazao je kako je idealna nadmorska visina za sadnju lješnjaka od 150 m do 450 m. Njegova prednost, kaže ogleda se i u činjenici da ga ne napadaju  mnogobrojne bolesti i stetočine, sadi se plitko, a za jedan dunum potrebno je 60 do 70 sadnica.

“U punoj rodnosti stablo lješnjaka  može dati od 14 do 16 kg ploda, a omjer ljuske i oljuštenog lješnjaka je oko 50-50 posto”, pojasnio je Hodžić, te podcrtao kako neće dozvoliti da se sa lješnjakom dese iste stvari kao sa malinom. “Rentabilne i uspješne proizvodnje nema bez stručnog pristupa i nadzora”, naglasio je on.

Osvrćući se na isplativost uzgoja, kazao je kako se radi o zahvalnoj kulturi koja uz skromnija ulaganja daje sasvim solidne prinose i prihode.

“Uzgoj nije kompliciran i ne traži previše vremena, pa ga stoga zovu ‘vikedaška’ kultura. Berba mu je danas potpuno mehanizirana, što olakšava i smanjuje troškove održavanja koji na godišnjem novou, u punoj rodnosti iznose oko 8 KM do 10 KM po stablu. Otkupna cijena u momentu berbe je od 4-5 KM za lješnjak u ljusci, a trenutna cijena oljuštenog lješnjaka je prilično stabilna, te iznosi oko 14 KM po kilogramu. Očekivani prihodi po jednom stablu u punoj rodnosti su od 60 do 80 KM”, pojasnio je Hodžić u svom panelu.

Govoreći na globalnom nivou kazao je kako proizvodnja orašastih kultura u 2016. i 2017. godini poput pistacije, kestena, badema, oraha je opala zbog globalnih klimatskih promjena, dok je proizvodnja lješnjaka ostala stabilna i u blagom je porastu.

Izvor: akta.ba

Konačno idejno rješenje izgleda budućeg aerodroma u Bihaću je urađeno i upriličena je njegova prezentacija, a u narednom periodu slijede aktivnosti u vezi sa dobijanjem potrebnih dozvola i druge dokumentacije.

Ovo je potvrdio Elvedin Sedić, direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać”, istakavši kako je sada na potezu Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Federacije BiH.

“Mi smo podnijeli zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti, a međuvremenu radićemo na glavnom projektu i cilj nam je da te aktivnosti okončamo do kraja ove godine kako bismo mogli podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu”, rekao je Sedić. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku je teško govoriti o vremenskim rokovima u kojima bi se mogle uraditi ove aktivnosti, jer to zavisi od brojnih drugih faktora.

“Mi trenutno provodimo postupak eksproprijacije zemljišnih parcela koje su u privatnom vlasništvu i tu se srećemo s brojnim imovinsko-pravnim problemima i tužbama građana. S obzirom na to da takvih parcela ima oko 500, to je proces koji bi mogao dugo trajati i koštati”, kazao je Sedić.

Prema njegovim riječima, plan je da do kraja ove godine započne izgradnja testnog dijela piste i za to postoje sredstva u iznosu od 2,5 miliona maraka, koje je obezbjedila Vlada FBiH.

U međuvremenu, dodaje kako je u proteklom periodu izgrađena zaštitna ograda te sanirana pristupna cesta do lokaliteta aerodroma, a da je u skorom periodu planirana i izgradnja putne infrastrukture unutar samog kompleksa.

On je komentarisao i informacije da bi ovaj projekat, zbog sporosti njegove realizacije, mogao iz ingerencije gradskih vlasti biti prebačen u nadležnost Unsko-sanskog kantona ili Federacije BiH.

“Mislim da je to u ovom trenutku manje bitno, jer grad i naše preduzeće su zainteresovani da ovaj projekat dovedu do kraja. Brzina realizacije, kako sam rekao, uslovljena je nizom objektivnih  okolnosti”, kaže Sedić.

Prema njegovim riječima, bitno je pronaći strane ulagače koji bi sudjelovali u finansiranju ovog projekta po principu javno-privatnog partnerstva.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI