USK

USK (54)

Danas od održano 19. izdanje međunarodne brdske auto utrke Cazin Grand Prix 2018 koja se vozi na popularnoj stazi “Krajiška zmija”.

Na startnoj listi našlo se 98 vozača iz devet europskih zemalja ( BiH, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Poljska, Slovačka, Austrija, Češka i Mađarska).
 

Najbolje vrijeme ostvario je SZáSZ Laszlo koji vozi za Auto klub Dubrovnik Racing u formuli Reynard Zyteck F3000. U dvije vožnje Szász je ostvario ukupno vrijeme 4:20,930.

Najbolji vozač iz BiH je Cazinjanin Salih Ljubijakić koji je imao dvije izvrsne vožnje te zauzeo ukupno 8. mjesto sa spojenim vremenima iz dvije vožnje od 4:52,978.

Na otvaranju su prisustvovali, pored organizatora AMK Extra sport i brojnih učesnika trke, predstavnici grada domaćina te načenik općine Bućim Zikrija Duraković,  predsjednik Gradskog sportskog saveza Emir Dautović te mnogi drugi.

Gradonačelnik mr. Nermin Ogrešević obratio se prisutnim, učenicima i mnogobrojnoj publici te im se zahvalio na učešću na istoj. U svom obraćanju obećao je u narednim utrkama veću podršku grada Cazina kako bi se organizacija i tehnički dio podigni na veću razinu.

U prilogu možete pogledati fotografije i rezultate sa današnje utrke koja je prema riječima učesnika imala izuzetno dobru organizaciju, te je većina njih najavila i naredne godine gostovanje u Cazinu.

1

2

3

4
krupljani.ba

U dane vikenda 28. i 29. jula 2018. godine Cazin će biti domaćin 19. brdske auto utrke koja se vozi na stazi "Krajiška zmija" na dionici Srbljani - Ostrožac.
 

Satnica trening vožnji i službenih utrka.

28.7.2018 u 11h održava se prvi trening
29.7.2018 u 10:30h održava se službeno otvorenje trke
29.7.2018 u 11h održava se start prva vožnja trke --> 30 min po završetku prve trke, održava se start druge trke. 

Popularna Krajiška zmija duga je 4100 metara i sastoji se od 23 zavoja te će biti pravi zalogaj za sve vozače. Utrka se uz naše prvenstvo boduje i za FIA CEZ prvenstvo, FIA CEZ za povijesna vozila i Šampionat Bosne i Hercegovine.

Na listi prijava nalazi se 121 vozač iz devet europskih zemalja ( BiH, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Poljska, Slovačka, Austrija, Češka i Mađarska).

Organizator je i za sve one koji ne mogu doći u Cazin pripremio live prijenos koji će preuzeti i portal Cazin.NET

cazin.net

Mektić je više puta dolazio u USK-a, te dodao da se o istim stvarima uvijek razgovaralo, ali da ništa konkretno nije urađeno
 

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, nakon sastanka sa ministricom za ljudska prava i izbjeglice Semihom Borovac, kazao je da se sastanak može smatrati uspjesnim, ali i da im je žao što ih nije primio ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Potom je podsjetio je i na to da je Mektić više puta dolazio u USK-a, te dodao da se o istim stvarima uvijek razgovaralo, ali da ništa konkretno nije urađeno.

Ogorčen je jer je, kako je kazao, Mektić davao neke izjave, te podsjetio da "mi te ljude tamo mjesecima hranimo", a da ljudi u BiH nisu svjesni koliko je teška situacija u Bihaću.
 

Otkako su izbjeglice i migranti stigli u našu zemlju, kao gljive poput kiše počele su se pojavljivati tzv. fake i spin vijesti koje su ih nastojale inkriminirati, dehumanizirati, obezvrijediti i na brojne druge načine negativno kontekstualizirati.

Silovanje u Bihaću i roštiljanje divljih patki uz rijeku Unu

Tako su pojedini portali i mediji nedavno objavili da je migrant iz Afganistana “upao” u stan u Bihaću i pokušao silovati 36-godišnju ženu, majku dvoje djece, no iz MUP-a USK su demantovali te informacije, navodeći da policiji nije prijavljen pokušaj silovanja.

U proteklom periodu mogli smo čitati i da migranti u Bihaću love divlje patke u rijeci Uni, a zatim ih roštiljaju, iako javnosti nikad nije dostavljen nijedan dokaz kojim bi se takve tvrdnje mogle potkrijepiti. Migranti se često u medijima prikazuju i kao kriminalci i opasnost za građane BiH, no bez jasnih dokaza ili argumenata.
 

Najnovija vijest, koja se ispostavila običnom dezinformacijom, pojavila se prije dva dana, kada je objavljena informacija da je, nakon masovne tučnjave migranata u Velikoj Kladuši, jedna osoba preminula usljed zadobijenih povreda.

Iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova USK demantovali su za Klix.ba navode o smrti migranta. Kako nam je kazao viši inspektor Adnan Beganović, u jučerašnjem fizičkom obračunu nekoliko osoba u Velikoj Kladuši nekoliko migranata je zadobilo lakše povrede, no nijedna osoba nije podlegla od povreda. U Bihaću jučer jeste preminuo migrant, no riječ je o bolesniku koji je danima ležao u kantonalnoj bolnici, a ne učesniku tuče u Velikoj Kladuši.

Visoka stopa kriminaliteta i droga među migrantima, 50.000 pred bh. granicom

Na platformi “Raskrinkavanje” do sada su u više navrata pisali o doslovnoj hajci koju dio medija u BiH vodi protiv izbjeglica i migranata sa Bliskog istoka.

U razgovoru za Klix.ba, urednici na portalu navode kao primjer članak jednog bh. medija u kojemu je “naguravanje” oko podjele porcija hrane predstavljen kao dokaz navodnog nasilničkog i kriminalnog ponašanja migranata, te su iznijete ozbiljne optužbe na račun migranata u Sarajevu, uključujući i to da među njima “ima droge”, a svi navodi iz članka su, prema njima, demantovani iz MUP-a KS.

Ističu i da se u proteklom periodu pojavila vijest da se u “našoj okolini”, tačnije cijelom Balkanu, uključujući i Grčku, nalazi desetine hiljada migranata, a da se 50.000 nalazi pred bh. granicom, što su ocijenili kao nagađanje i proizvoljne tvrdnje.

Pojedini mediji su, kako navode u “Raskrinkavanju”, iznosili i prenapuhane tvrdnje o stopi kriminala među izbjeglicama i migrantima u Unsko-sanskom kantonu. Iz MUP-a i Tužilaštva USK istakli su, pak, ne samo da nije došlo do porasta stope kriminaliteta, nego je broj počinjenih krivičnih djela u usporedbi sa istim periodom prošle godine – manji.

Također, napominju da su pojedini mediji objavili da se u Bosni i Hercegovini nalazi 30 do 50 hiljada migranata, od kojih je većina pripadnika ISIL-a. Iz SIPA-e i Službe za poslove sa strancima BiH su odbacili takve navode.

Zašto neki mediji lažu o migrantima?

S obzirom na to da je većina navedenih medijskih izvještaja službeno demantovana, postavlja se pitanje šta je razlog sve češćih pojava fake i spin vijesti u bh. medijima koje se dovode u vezu sa migrantima. Da li je u pitanju želja za senzacionalizmom, gledanošću/čitanošću ili nešto sasvim drugo? Da li pojedini mediji svjesno produciraju lažne vijesti?

“Naravno da to rade svjesno, jer prilično je teško nesvjesno objaviti apsolutnu neistinu bez ikakvog dokaza koju će kasnije osporiti sve relevantne institucije, a pogotovo je teško to uraditi nekoliko puta u nizu. Ne znam da li je u pitanju želja sa senzacionalizmom i čitanošću, ali šta god da je u pitanju djeluje toksično na javnost, izaziva loše emocije među ljudima i stvara potencijalnu opasnost. Moguće je da tu u pozadini ima skrivenih političkih motiva, ali i dalje ne mogu nikako shvatiti i ničim opravdati takvu neodgovornost i ugrožavanje kolektivnog osjećaja sigurnosti zbog bilo kakve sitne kratkoročne dobiti”, smatra Adis Nadarević, freelance autor, kolumnista i savjetnik u odnosima s javnošću u kompanijama.

Nadarević je do sada objavio nekoliko tekstova u kojima se na kritički, pa i satiričan način, osvrnuo na učestale medijske spinove u vezi migranata. Tako mu, primjerice, na medijsku “patku” o migrantima (i to isključivo Afganistancima!) koji, navodno, love divlje patke u rijeci Uni u centru Bihaća, pa zatim ih roštiljaju, nije bilo jasno zašto to rade samo Afganistanci.

“Da li ostali migranti imaju respekta prema pačjoj historiji Bihaća, ili jednostavno ne šmekaju pačetinu, ili je ne vole sa roštilja, onako kako je pripremaju Afganistanci”, ironično se zapitao Nadarević.

Politika ili klikovi

Razlozi za plasiranje lažnih i manipulativnih informacija o migrantima ne razlikuju se od razloga iz kojih generalno nastaju lažne vijesti, tvrdi Emir Zulejhić, urednik na platformi Raskrinkavanje.ba. Prema njemu, ti razlozi su strogo politički ili strogo ekonomski.

“Oni koji to rade zbog klikova i zarade nemaju političke pozadine, većinom su u pitanju anonimni opskurni portali kojima je jedini cilj prikupiti što više čitatelja, a koji na putu do tog cilja zaboravljaju na sva etička i moralna načela. Drugi razlozi su političke prirode gdje određene portale vrlo jasno možemo povezati sa centrom političke moći. Ovakav tip portala ne djeluje prema samostalnom nahođenju, kao oni vođeni ekonomskim principima. Portali sa političkim pozadinama gotovo uvijek prate ono što funkcioneri partija sa kojima su povezani govore u javnosti. Razlozi zbog kojih politički centri moći plasiraju dezinformacije o migrantima su ili prikrivanje nesposobnosti za rješavanje migrantske i humanitarne krize, ili zato što na takvim vijestima žele zaraditi političke poene u ovom predizbornom periodu”, govori Zulejhić.

S druge strane, nesumnjivo je da i među migrantima postoje osobe sklone devijantnom ponašanju i nezakonitim radnjama, što je do sada potvrđeno kroz nekoliko krivičnih djela.

Izbjegavanje prenošenja tih informacija, odnosno svojevrsno medijsko prešućivanje s ciljem zaštite cjelokupne migrantske populacije od moguće generalizacije i bacanja kolektivne ljage, moglo bi, opet, značiti zalazak u polje novinarske/uredničke autocenzure. No, čini se da su migranti i izbjeglice isuviše “kvalitetan” i neiscrpan izvor informacija, interpretacija i medijskih analiza u Bosni i Hercegovini, da bi se u tom pogledu strahovalo od autocenzure.

“Ako je do sad prikazana neka autocenzura, onda ne želim ni zamisliti kako stravično bi medijsko izvještavanje o migrantskoj krizi u USK izgledalo bez nje. Ne mislim da ovdje govorimo o cenzuri ili autocenzuri, riječ je samo o etičnom novinarstvu i moralnom kompasu novinara i urednika. Nije to neka mudrost, postoji pet glavnih pravila etičnog novinarstva kojih se treba držati i to su tačnost, nezavisnost, nepristrasnost, humanost i odgovornost. Ukoliko svjesno objavljujete vijest koja nije tačna, ne osjećate odgovornost za to što radite i pritom određene ljude ili grupu njih ponižavate ili dovodite u opasnost – kršite već tri ili četiri pravila od njih pet. Dakle, ako me pitate kako izvještavati o migrantima, rekao bih samo se upitajte ‘da li ovo što planiram napisati može napraviti neku štetu, a da ne donese ništa dobro’ i ako sebi uopće trebate postaviti to pitanje, znači da ne trebate napisati to što ste namjeravali”, kaže za kraj Nadarević.
krupljani.ba

Na današnjoj press konfereciji predstavnika Policije porvrđena je smrt dvadesetogodišnjeg migranta iz Palestine.

Preminuo je u Kantonalnoj bolnici u Bihaću od meningitisa.
Rečeno je kako se radi o izoliranom slučaju.
   

Izmještanje dijela migranata u hotel „Sedra“ na dva mjeseca, nikako ne može biti korak ka rješavanju daleko većeg i kompleksnijeg problema koji je u stalnom porastu i prijeti da eskalira u još veću krizu.

I ovim putem naglašavamo da je to problem države i državnih institucija koje se još uvijek njime bave tako da ga ostavljaju na teret lokalnih zajednica i traže od njih rješenja.

Naši građani i njihovi predstavnici u lokalnim vlastima su dokazali i dokazuju da su spremni na humanost i da ovdje nije izostala empatija i spremnost da se pomogne ljudima u nevolji. Međutim, problem ilegalnih migranata, već od njihovog ulaska u BiH, zatim sistematskog koncentriranja u Unsko- sanski kanton pa do njihovog zbrinjavanja, jeste problem za koji odgovaraju isključivo državne vlasti i institucije čiji je posao da se brinu o tome.

S obzirom na to da postoje norme i pravila te međunarodne konvencije prema kojima se uspostavljaju i organiziraju migrantski centri, sva tzv. privremena rješenja, izmještanja i stvaranja još većeg broja lokacija, nećemo prihvatiti niti dati svoju suglasnost na ista.

Od državnih vlasti i međunarodnih organizacija koje se bave ovim problemom očekujemo konkretnu inicijativu i pomoć u trajnom rješavanju problema koji će, ukoliko mu se tako ne pristupi, sigurno eskalirati u krizu većih razmjera.

Gradonačelnik Cazina,

Nermin Ogrešević

Jutros je počelo izmještanje 16 migrantskih porodica iz improviziranog šatorskog naselja Trnovi u općini Velika Kladuša u hotel “Sedra”. Ukupno će, kako izvještava BHRT-a, biti izmještena 63 migranta.

Premještanje migranata koordinira Međunarodna organizacija za migracije u saradnji sa UNHCR-om.

Danas će u hotel Sedru biti izmještene i migranstke porodice sa djecom, koje se sada nalaze u đačkom domu u Bihaću, a bit će organizirano prebacivenja 65 maloljetne djece bez roditeljske pratnje u sigurnije uvjete koje pruža ovaj hotel.

Izmeštanje djece bez pratnje i porodica sada smještenih u Bihaću trebalo bi da počne u 15 sati.
krupljani.ba


Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark na današnjem sastanku s premijerom Unsko-sanskog kantona Huseinom Rošićem istakao je da Evropska unija ni u kom slučaju na želi ovakvo stanje, te da će pomoći u pronalasku adekvatnog rješenja situacije s migrantima, koje odgovara svim nivoima vlasti u BiH.

– U Bihać sam došao kako bih se konkretno informirao o trenutačnoj situaciji. Evropska unija je osigurala milion i po eura za humanitarni aspekt. Sredstva su operativna od prošle sedmice i prvenstveno će se koristiti za aktivnosti IOM-a i UNHCR-a. Dodatnih šest miliona izdvojili smo za srednjoročna rješenja, odnosno migrantske kategorije koje spavaju po parkovima ili privremenim centrima kao što je Đački dom. Mi smo za one prijedloge rješenja situacije, koji su usklađeni na svim nivoima vlasti – rekao je Wigemark.
 

Rošić je ukazao da na područje USK dnevno dolazi i do 40 novih ilegalnih migranata navodeći da njih 50 posto nemaju apsolutno nikakve dokumente.

– Upoznao sam Wigemarka s cjelokupnom situacijom i nadam se kako će i on pomoći u rješavanju velikog problema. Nisu mi jasne neke izjave bh. političara, koje će možda već sutra biti demantovane. Međutim, ipak se nadam brzom i pozitivnom raspletu ove situacije. Tome se nadam već sutra – kazao je Rošić.

Specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark i ovom je prilikom tražio strpljenje od građana USK-a, te ponovio da Bosna i Hercegovina mora hitno unaprijediti granične kapacitete.
krupljani.ba

Hamdija Lipovača, bivči gradonačelnik Bihaća i bivši premijer Unsko-sanskog kantona, oglasio se danas u vezi s migrantskom krizom u tom kantonu.

Lipovača navodi:

– Na sceni je stvaranje “migrantskog kantona” na mala vrata. To ne smijemo dozvoliti, to ne smiju dozvoliti naše vlasti svih osam općina. To ne smije dozvoliti Vlada USK! Mi smo na marginama industrijskog razvoja, sve vlasti unazad nisu Krajinu forsirale kao kanton za investicije, namjensku industriju, fabrike, autoindustriju, prerađivačke kapacitete. To je išlo u druge krajeve naše BiH. Zahvaljujući Uni, NP Una, i vlastitim potencijalima naših ljudi, pokrenuo se razvoj turizma. I hvala Bogu, mnogi ljudi su počeli zivjeti od te grane.

Migranstka kriza traje godinama i trajat će još godinama. Bar narednih tri do pet godina. Ovo nisu izbjeglice, migranti. Ovo su ilegalni migranti! Za njih vrijedi Zakon o strancima. Oni moraju biti popisani i smješteni u migrantske centre, sa posebnom procedurim kretanja i nadzora. Oni ne smiju biti 20 km od granice sa EU.
 

Radovali smo se Talgo vozu, a na željezničkoj stanici u Sarajevu stoje organizacije koje im plaćaju karte za Bihać. Sada gospodin Mektić ali i predstavnici EU, bukvalno ucjenjuju vlasti USK i općina da se ovdje prave neka šatorska naselja, prihvatni centri ili kako god upakuju to.

Oni ustvari hoće da od USK naprave migrantski kanton! Navodni period od tri-četiri mjeseca je laž. Po Zakonu, niko se u zimskom periodu ne može izbaciti iz smještaja bilo koje vrste. Ova tri-četiri mjeseca će se pretvoriti u tri-četiri godine! Turizam nam je već opao, gostiju nema. I neće ih ni biti! Ljudi iz agencija u Sarajevu mi kažu da se u zemljama odakle gosti dolaze Bihać ne preporučuje! Pitam sve nas, da li je ovo smišljeno, nečiji cilj i igra. Da se turisti skoncentrišu na druge dijelove BiH? U svemu podmuklo igra Evropska unija, kao daju pare za žicu, ograde, objekte, smještaj u hotele i Medeno polje i prijete da neće opcinama i USK dati nikakve druge projekte ako se ne prihvati.

 

Da li zarad nekih dalekih para i projekata treba prodati interes Krajine? Zapamtite, Zakon kaže da se ilegalni migranti smiju smještiti isključivo u migrantske centre! Svaka odluka da se oni smjeste u ovaj ili onaj objekat, neko “privremeno naselje” nije ništa drugo do osnivanje migrantskog centra na USK. Gradonačelnici, premijeru USK, nemojte to dozvoliti ni pristati na to. Bio sam na tim pozicijama i znam da možete i morate odbiti! Posljedice će biti nepopravljive, a Krajišnici dodatno posvađani i podijeljeni – naveo je Lipovača.

Izvor: Faktor


 

Medeno polje najvjerovatnije će, ipak, biti lokacija na kojoj će se graditi prihvatni centar za migrante koji se nalaze na području USK.

Ova odluka trebala bi biti povrđena već sutra na sjednici Vijeća ministara BiH, rekao je danas ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić prilikom posjete Unsko sanskom kantonu, prenosi BHRT.

“Nadam se da ćemo sutra na sjednici Vijeća ministara donijeti odgovarajuću odluku i da će to definitivno značiti rješenje problema sa migrantima na prostoru USK”, rekao je Mektić.
 

Lokalna vlast u Bosanskom Petrovcu energično je protiv smještanja migranata na Medenom polju, na području njihove općine. Boje se, kako tvrdi načelnik općine, incidenata.

“Nećemo mi sada uzimati oružje u ruke, ali ja ponavljam da smo mi protiv dolaska tih ljudi. Ne zato što ih ne volimo, nego zato što imamo jedan fin život ovdje i smatram da će tu biti incidenata”, smatra načelnik općine Bosanski Petrovac Zlatko Hujić.

Ministar Mektić posjetio je i Veliku Kladušu i predložio da se migranti koji se nalaze u naselju Trnovi izmjeste u šatore u mjestu Polje, dok ne bude izgrađen prihvatni centar u Bosanskom Petrovcu. Ovo bi, kako je najavio ministar, privremeno financijski podržala EU. Lokalna zajednica protiv je ovakve odluke.
 

“Ja se nisam mogao s tim složiti, jer ne mogu da prihvatam odgovornost i da remetim zaključke općinskog vijeća. Vjerovatno ćemo se mi morati ponovo sastati i donijeti konačan stav”, kaže predsjednik Općinskog vijeća Velika Kladuša Fikret Bašić.

Ono što je za sada sigurno je da će migrantske porodice sa djecom i djeca bez roditeljske pratnje, kojih je 65, biti sutra smještene u prostorije hotela Sedra.

“Po jedan autobus sa područja Velike Kladuse i Bihaća ce biti sutra transportiran do hotela Sedra. Prema našim podacima gore ima više porodica. Vidjet ćemo hoće li biti sutra kompletan trasport ljudi do Sedre gdje ima 400 kreveta”, najavljuje premijer Unsko sanskog kantona Husein Rošić.

Koliko će trajati izgradnja prihvatnog centra u Medenom Polju, te koliki će biti njegov kapacitet, još uvijek nije poznato. Do tada migranti u Bihaću i dalje ostaju u zgradi bivšeg đačkog doma koja nema ni vrata ni prozore, a oni u Velikoj Kladuši u neuvjetnom improviziranom šatorskom naselju Trnovi. Barem dok Općinsko vijeće ne odluči drugačije.

krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

KALENDAR

« August 2018 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

VASA REKLAMA

https://www.facebook.com/crni.gradnja

WEB LINKOVI