USK

USK (171)

Remzija Hodžić iz cazinskog naselja Stijena već više od četiri decenije uspješno se bavi pčelarstvom i, prema dugogodišnjem radu i broju košnica, trenutno je jedan od najiskusnijih i najvećih pčelara u Cazinu i Unsko-sanskom kantonu.

Učio u vojsci

Sve je počelo davne 1978. godine, kad je Remzija kupio prvu košnicu.

– U mojoj porodici niko se ranije nije bavio pčelarstvom, a mene je to uvijek privlačilo. Kao dijete, volio sam slatko, a do meda nije bilo lako doći. Stoga sam kao 16-godišnjak kupio sebi prvu košnicu sa pčelama. Bila je to tzv. trnka, jednostavna košnica od pruća i blata, u kojoj se moglo dobiti maksimalno do 10 kilograma meda. Sjećam se da je i kao takva bila dosta skupa i da sam dosta novca morao izdvojiti za nju – govori Remzija.

Dodaje da je o pčelarstvu najviše naučio sam dok je bio na odsluženju vojnog roka, jer je tada nabavio i jednu knjigu o tome i dobro je proučio.

– Iz godine u godinu sam povećavao broj košnica i danas ih imam više od 300 na sedam lokacija u Cazinu, Bosanskoj Krupi i Bužimu. Imam kestenov, bagremov, livadski, lipov i šumski med, a pored toga, proizvodim propolis, polen, vosak, matičnu mliječ i mješavine obogaćene propolisom. Proizvodim matičnu mliječ i bavim se uzgojem i selekcijom matica – navodi Remzija.

Svu količinu proizvedenog meda Remzija uglavnom proda na kućnom pragu, a jedan dio i na sajmovima pčelarstva u Cazinu i Bosanskoj Krupi.

Odlični rezultati

Remzija je ove godine sa svojim medom učestvovao na takmičenjima u Cazinu i Tuzli, gdje je postigao odlične rezultate. U Cazinu je osvojio zlato za bagremov med i srebro za kestenov i lipov med, dok je u Tuzli dobio zlatne medalje za kestenov i lipov, a srebrene za bagremov i livadski med. Ističe da kupci ove sezone najviše traže livadski med, a zatim kestenov, koji je 2010. dobio prvu geografsku oznaku porijekla i kvaliteta proizvoda “Kestenov med Cazinske krajine”.

Pomažu četiri kćerke

Cijela njegova porodica uključena je u pčelarstvo, supruga Bajrama i kćerke Anita, Adita, Arijana i Aida.

– Njihova pomoć itekako je bitna. Zahvaljujući pčelarstvu, živimo dosta dobro, a djecu uspijevam školovati. Najstarija kćerka Anita, udata Kurtović, je magistar i ona ima 22 vlastite košnice, a proizvodi i prirodnu preparativnu kozmetiku od pčelinjih proizvoda i biljaka. Adita je studentica četvrte godine medicine u Tuzli, Arijana je učenica četvrtog razreda Medicinske škole u Bihaću, dok je najmlađa Aida učenica osmog razreda osnovne škole. Sve mi pomažu u pčelarstvu i znaju sve raditi, jedino je najmlađa Aida alergična na ubod pčele pa ona radi poslove koji nisu vezani za pčelinjak. Uhodan smo tim i odlično funkcioniramo – ističe Remzija.

avaz.ba

Više od šest mjeseci traje migrantska kriza u Unsko – sanskom kantonu. Prema posljednjim podacima nešto više od 10.000 migranata i izbjeglica prošlo je kroz našu zemlju, a najviše njih zadržalo se u Velikoj Kladuši i Bihaću. Među njima je veliki broj porodica sa djecom koja su nakon što su mjesecima živjeli u nehumanim uvjetima u kampovima, smješteni u prihvatni centar u hotelu „Sedra“.

Kako doznajemo u Međunarodnoj organizaciji za migracije, kapacitet Sedre je popunjen i sada se traži još jedna lokacija za smještaj onih porodica koje trenutno borave u i oko Đačkog doma.
Oleksandr Izotov, projekt koordinator IOM-a za Unsko – sanski kanton, potvrdio nam je da je hotel Sedra u potpunosti popunjen i da više nema mjesta za smještaj novih porodica i djece.  Na ovoj lokaciji trenutno je 97 porodica koje imaju iskazanu namjeru za traženje azila u BiH.

U improvizirinamom kampu u Borićima, u uvjetima koji su mnogo lošiji od onih u Sedri, trenutno boravi deset porodica sa djecom. Za njih, ali i sve ostale koje će vjerovatno stići na ovo područje, planirano je uspostavljanje novog privremenog smještajnog objekta. Ta opcija se razmatra sa lokalnim vlastima u Cazinu i Bihaću, kažu u IOM-u.

Priprema privremenog prihvatnog centra Đački dom za zimu još uvijek traje. Prema riječima predstavnika IOM-a stavljena je unutrašnja zaštitna ograda, dijelom saniran krov, a naredne sedmice bit će postavljena stolarija i još nekoliko higijenskih kontejnera.

Tako bi stanovnici ovog centra imali barem malo bolje uvjete život koji su, s druge strane, daleko od onih kakvi bi trebali biti. Hoće li u ovom centru i tokom zime ostati najranijivije kategorije, poput porodica sa djecom, ovisit će od dogovora sa loklanim vlastima a ponajviše od reakcije države koja i dalje izostaje.    
krupljani.ba

Stranka demokratske akcije (SDA), prema preliminarnim rezultatima koje je jutros objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, vodeća je za Skupštinu Unsko Sanskog Kantona sa 24.053 glasova ili 28,26 posto glasova.

Iza SDA slijede A-SDA-Pomak-Zajedno sa 24,14 posto, SDP BiH sa 10,77, Laburistička stranka BiH Laburisti BiH sa 8,05, SBB BiH sa 7,46, Demokratska fronta osvojila je 7,06, Nezavisni blok 4,37 , a Naša stranka 3,78 posto glasova.

Ostali politički subjekti, prema dosad obrađenim podacima, nisu prešli izborni prag od tri posto.

Dosad je obrađeno 361 (95 posto) od 380 biračkih mjesta, a neobrađenih 19 (pet posto).
krupljani.ba

S ovim sazivom Skupštine USK biće potrebno koaliranje 3 ili više partija za natpolovičnu većinu, ako isključimo što je malo vjerovatno, koaliciju SDA i A-SDA.

U odnosu na protekle četiri godine, SDA bi izgubila jednog zastupnika, sa dosadašnjih 10 na trenutnih 9, A-SDA – POMAK – ZAJEDNO sa dosadašnjih 6 povećala bi broj zastupnika na 8. Najveći gubitnici su DF koji su sa 4 mandata pali na 2. SDP sa dosadašnjih 4 bi ostao na istom broju, SBB u proteklom mandatu je imao 3, a trenutno broji 2 zastupnička mjesta.

Napominjemo, ovo su nezvanični preliminarni rezultati, gdje postoji mogućnost da pojedine partije dobiju ili izgube po jednog zastupnika na zvaničnim rezultatima.


Kako stvari stoje, nakon 58% porebrojanih glasova vodi SDA stranka ispred ASDA-POMAK i SDP-a.

Ako je suditi po većini prebrojanih glasova, 8 do 9 stranaka bi mogle participirati u vlasti na Unsko-sanskom kantonu.

Sačekajmo da vidimo konačan rezultat kako bi mogli pričati o broju poslanika u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

POJEDINAČNI REZULTATI:








krajina.ba


 

Obavještavaju se građani da će zbog održavanja Općih izbora 2018 u BiH, u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Odsjecima za administraciju Bihać, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša, nadležnim za izdavanje ličnih dokumentata biti organiziran rad kako slijedi:

– 06.10.2018.godine ( subota) od 08,00 do 14,00 sati

- 07.10.2018.godine ( nedjelja) od 07,00 do 19,00 sati

Za sve informacije, građani se mogu obratiti putem telefona na slijedeće brojeve:

Odsjek za administraciju Bihać 037/227-281
Odsjek za administraciju Bosanska Krupa 037/474-230
Odsjek za administraciju Bosanski Petrovac 037/882-487
Odsjek za administraciju Bužim 037/410-843
Odsjek za administraciju Cazin 037/511-707
Odsjek za administraciju Ključ 037/661-132
Odsjek za administraciju Sanski Most 037/682-321
Odsjek za administraciju Velika Kladuša 037/773-401
cazin.net

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI