USK

USK (165)

S obzirom da se radi o 30 ljudi koji su utjecali na život na Unsko-sanskom kantonu u protekle 4 godine, a velika većina njih konkuriše da to učini i naredne četiri godine, redakcija KRAJINA.BA portala je odlučila posuditi tačne podatke naših kolega iz “Centra civilnih inicijativa” o primanjima i aktivnostima naših poslanika na samim sjednicama Skupštine.

Po ovim podacima možemo zaključiti da su naši Skupštinski poslanici bolje plaćani od mnogih Europskih poslanika i parlamentaraca, a kolika je efikasnost bila istih na sjednicama Skupštine, vidite i sami.

Hoće li nakon 07.10.2018. godine doći poslanici koji će uraditi više posla za Unsko-sanski kanton, a izglasati manja primanja?

Do nas je !!!

krajina.ba

U migrantskom kampu u Trnovi u Velikoj Kladuši stanje je alarmantno. Posljednjih nekoliko dana temperature su naglo pale, stigli su i prvi mrazevi, a nekoliko stotina migranata i dalje boravi na livadi u najlonskim šatorima, javlja Anadolu Agency.

Šatorsko naselje sa migrantima koje je bilo podignuto u centru Velike Kladuše, odlukom lokalnih vlasti izmješteno je na zemljište u vlasništvu općine u blizini grada. Na lokaciji u Trnovima, gdje se trenutno nalazi oko 250 migranata, na raspolaganju su pitka voda, sanitarni čvor i električna energija putem agregata, kao i veća površina za podizanje šatora.
 

Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS već dva mjeseca prati aktuelnu situaciju migranta u Velikoj Kladuši, a dnevno podijele nekoliko stotina obroka. Koordinatorica i volonterka EMMAUS-a Azra Moralić ističe da kapaciteti kampa nisu dovoljni da bi se ispunili higijenski i drugi uslovi potrebni za sve migrante koji borave na tom području.

“Ono što EMMAUS već šesti mjesec radi u Velikoj Kladuši, a na lokaciji Trnovi već pet mjeseci, jeste da svaki dan dijelimo dva kuhana obroka, ujutro i navečer, zatim odjeću, obuću, higijenske potrepštine i sve ono što im je potrebno”, kazala je Moralić.

Ona je istakla da su migrantima u Trnovima potrebni šatori, jastuci i spužve. Kaže da ih je prošle sedmice bilo preko 380, dok ih je sada oko 250. Ove sedmice je primjetan odlazak porodica preko granice u Republiku Hrvatsku, Đački dom u Bihaću ili hotel “Sedr” u Cazinu. U kampu trenutno boravi samo jedna porodica sa troje djece, kao i jedna trudnica, dok se prije svega dva dana u Trnovima nalazilo deset porodica sa 15-oro djece, od kojih je jedno bilo staro svega šest mjeseci.
 

“Kao što vidite i sami, higijenski uslovi su jako loši. Dolazi nam hladno vrijeme, već jučer smo imali minus jedan stepen i prvi mraz. Kao čovjek, osjećam da oni ne mogu ovdje prezimiti. Bilo je dobro dok je bilo ljeto, a sad je već problem”, dodala je Moralić.

Adnan je 30-godišnji diplomirani ekonomista iz Pakistana. Zemlju je napustio zbog teške situacije, a od porodice ima samo majku koja je ostala u Pakistanu. U kamp Trnovi stigao je prije mjesec dana, a hrvatsku granicu do sada je pokušao proći jednom.

“Želim otići u bilo koju zemlju Evropske unije, primjerice Italiju, Njemačku ili Francusku. Bilo gdje, gdje bih mogao dobiti važeće dokumente, jer ovdje trenutno nemam nikakve dokumentacije. Želim samo identitet i to je sve”, rekao je Adnan.

Na pitanje da li će biti moguće provesti zimu na ovoj lokaciji, Adnan ističe da mu je to nezamislivo.

“To nije moguće zato što već ovih dana temperatura noću biva u minusu i previše je hladno ovdje”, napomenuo je.

Iako je hrana obezbijeđena svim migrantima, postoji još mnogo toga što im je prijeko potrebno. To su, prije svega, šatori, a zbog velikih temperaturnih razlika tokom dana i noći, potrebne su deke i jastuci.

“Imamo odjeću i neke stvari, međutim to nam nije dovoljno. Pokušavamo sami nešto uraditi da sebi malo utoplimo, ponekad je to teško, ponekad nešto lakše. Situacija se stalno mijenja ovih dana”, rekao je Adnan.
 

Emin Fazzal iz Afganistana kaže u kampu imaju vodu za tuširanje, međutim ona je hladna. Emin razumije i govori bosanski jezik.

„Nije dobro, dok spavamo jako je hladno, voda je problem, sve je problem. Ovdje samo životinje mogu boraviti i spavati, čovjek ne. Čak je bolje i životinjama, nego nama“, rekao je Fazzal.

S obzirom na to da su u ovom dijelu Evrope zime jako oštre, sudbina migrantskog kampa u Velikoj Kladuši je krajnje neizvjesna. U trenutnim uslovima, snijeg i minuse teško bi preživjeli i najjači među njima, no druge opcije za sada se ne naziru.

Hotel “Sedra”, u kojem se nalaze porodice sa djecom, prema posljednjim podacima je maksimalno iskorišten, a Đački dom u Bihaću u fazi je rekonstrukcije, ali već odavno prenatrpan migrantima.
krupljani.ba

Roditelji su bili uz nju i obradovali je tortom i balonima. Lavica još uvijek vodi bitku, stanje se mijenja iz dana u dan, ali njena volja za životom je jača od svega.

Nažalost, bolnica je postala drugi dom naše bihaćke ljepotice. Imala je devet ciklusa kemoterapije, 10 lumbalnih i koštanih punkcija, a krv joj je vađena veliki broj puta. Sve je to podnijela i nakon svakog uboda vratila se s osmijehom na licu.

Prije 20 dana primila je novu krv s potrebnom dozom matičnih ćelija iz kojih bi se trebale razvijati nove. Nažalost, transplantacija ima i negativne posljedice kao što su jaki bolovi u stomaku i povraćanje krvi, ali i to je lavica podnijela s osmijehom.
Povodom rođendana, najljepše želje poslali su joj drugari iz dramskog studija “Mali princ” koji su u saradnji s RTV USK snimili video samo za nju. “Malena naša godina je prošla, teška i mučna. Puno strepnje, straha i iščekivanja, ali i vjere u tvoju i snagu Boga. Malena naša, boriš se za život kao lavica, jer negdje u dubini znaš da te čeka nešto lijepo. Sretno djetinjstvo i dug život. Lavice naša, kada porasteš, nećeš se ni sjećati ove tuge i neizvjesnosti. Krenut ćeš u školu i morit će te druge brige – zadaće, treninzi ili možda neka simpatija. Malena naša, izdrži još samo malo uz osmijeh ljepši od najsjajnijeg sunca. Doći će i taj dan kada će se naša lavica vratiti nama da zajedno tvoja armija i ti slavite život. Sretan rođendan malena lavice naša”, zaželjeli su joj drugari.
 

Roditelji malene Dalal zahvalili su se svima na donacijama zahvaljujući kojima je i izvršena transplantacija, a njihova kćerka dobila priliku za život.

Ljudi iz cijele BiH uputili su najljepše poruke sa željom da treći rođendan dočeka zdrava u svom domu.

U prostorijama MUP USK-a danas je održan radni sastanak gdje su ispred Uprave policije prisustvovali načelnik Sektora uniformisane policije, glavni inspektor Družić Šero policijski komesar po ovlaštenju i viši inspektor Šemsudin Dedić komandir PS Bihać, dok je ispred Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH prisustvovao direktor Ujić Slobodan sa svojim saradnicima.

Također sastanku je prisustvovao koordinator za Zapadni Balkan Peter Van der Auweraert sa svojim saradnicima ispred Međunarodne organizacije za migracije (IOM), saopćeno je iz MUP-a USK-a.

Tema radnog sastanka bile su aktivnosti koje će se poduzimati na području USK-a u vezi migrantske krize i svakodnevnog dolaska migranata te daljnja koordinacija i suradnja ovih institucija.

Direktor Službe za poslove sa strancima kao i koordinator IOM-a istakli su da je najveći teret migrantske krize podnio USK-a, a s tim i najveći pritisak je upravo na Upravi policije MUP USK-a, te da su policijski službenici u svom dosadašnjem radu pokazali visok stepen profesionalizma.

Glavni inspektor Družić Šero i ovaj put je istakao da je za sveukupno sigurnosno stanje na području i grada Bihaća kao i općine Velika Kladuša, ključna stvar da se migrantima obezbjedi adekvatan smještaj.

Dolaskom hladnijih dana za pretpostaviti je da će se povećati broj krivičnih djela od strane migranata posebno krivičnih djela „Narušavanja nepovredivosti doma“ i „Krađa“ koje su u zadnje vrijeme posebno zabilježene na području grada Bihaća.

Uspostavljanjem adekvatnog smještaja za migrante uz poštivanje osnovnih ljudskih prava te upostavljanje kućnog reda u smještajnim objektima, uveliko bi smanjilo kretanje migranta po gradu i na taj način bi se olakšao rad policijskim službenicima u stvaranju sigurnog okruženja za sve građane USK-a.

Svi prisutni, složili su se i istakli da identifikacija, smještaj i kontrola kretanja migranta su ključne stvari na kojem će ove institucije koordinirano raditi.

Na kraju sastanka, glavni inspektor Družić Šero, zahvalio je na suradnji svim prisutnima i posebno naglasio da je suradnja između Uprave policije MUP USK-a i Službe za poslove sa strancima, na jednom visokom i profesionalnom nivou, te da će se ovakav vid suradnje i u narednom periodu zadržati a sve u interesu stvaranja i održavanja povoljnog ambijenta za život građana USK-a.
krupljani.ba

Premijer Unsko-sanskog Kantona Husein Rošić u razgovoru za N1 je izrazio zabrinutost sigurnosnom situacijom kod Đačkog doma u Bihaću, gdje se desilo nekoliko incidenata u proteklih 48 sati.

Tvrdi da se incidenti dešavaju zato što je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) tražila da pripadnici Jedinice za podršku Ministarstva unutrašnjih poslova USK ne budu više prisutni na lokaciji Đačkog doma, a navodi da zaštitarske agencije koje su angažovane nisu dovoljno educirane da mogu kontrolisati situaciju, te da će pozvati regionalnog koordinatora IOM-a za zapadni Balkan Petera van der Auvererta da provjeri zašto je to traženo.
 

“Kad je u pitanju ostali dio grada Bihaća, gdje su prisutne jedinice MUP-a, situacija je zadovoljavajuća sa sigurnosnog aspekta i tu imamo u potpunosti kontrolu. Žao mi je da se takvi slučajevi dešavaju”, kazao je.

Rošić ističe da nije bilo potrebe da IOM traži da se izmještaju pripadnici policije, a pogotovo da se traži od Crvenog križa da se smanji količina obroka.

“Mislim da je to jedan od dodatnih uvjeta koji mogu pogoršati kompletnu situaciju”, kazao je.

Rošić pojašnjava da prostor kod Đačkog doma nije ograđen, te da se zato incidenti dešavaju, i dodaje da kad se migranti primijete u većem broju na drugim lokacijama, policija ih na lijep način vrati nazad na lokacije na kojima borave.
 

“Ali nemamo gore kontrole, i to ćemo sigurno da ispravimo”, poručio je.

Ostatak govora premijera Rošića, pogledajte u video prilogu.
 

krupljani.ba

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo (KS) nastavili su i jučer kontrolu i pretrese migranata na više lokacija nakon što je dan ranije kod dvije osobe pronađena veća količina naoružanja i municije.

Četiri pištolja

Prema nezvaničnim podacima, akcija se obavlja uz podršku pripadnika SIPA-e i OSA-e. Za sada je utvrđeno da su tokom prekjučerašnjih pretresa pronađeni jedna puška, četiri pištolja, jedan prigušivač i više od 100 metaka različitog kalibra.

Ovo naoružanje oduzeto je od Sirijca i Alžirca, koji se sumnjiče za krivično djelo nedozvoljenog držanja oružja. Oni su jučer predati u nadležnost Tužilaštvu KS.
 

Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, izjavio je jučer da je oružje pronađeno u jednom stanu u Sarajevu te da postoji mogućnost da su određeni državljani BiH umiješani u slučaj.

On je pojasnio da se u istragu uključila SIPA, kao i neke međunarodne sigurnosne organizacije, ali nije želio precizirati koje. Naglasio je da nije utvrđeno za šta je pronađeno vatreno oružje bilo namijenjeno ni jesu li migranti imali neki plan.

No, zbog povećanog priljeva migranata na područje USK, posebno na područje Bihaća, i stvaranja problema u užem gradskom jezgru, na udaru se našlo i naselje Izačić, koje se nalazi na granici s Hrvatskom.

Slaba kontrola

Slaba kontrola i nadzor nad migrantima doveli su do njihovog slobodnog kretanja, ugrožavanja stanovnika i imovine ovog bihaćkog naselja. Tako su migranti u prethodna dva mjeseca u Izačiću uhvaćeni u krađi dva automobila i u pokušaju provale u garaže i stambene objekte. Samo u ovom naselju provaljeno je u desetak kuća, uglavnom u one čiji su vlasnici zaposleni u inozemstvu, a samim tim i kuće prazne.

Napad na mještane

Kako smo saznali u razgovoru s mještanima Izačića, preksinoć je došlo do verbalnog i fizičkog nasrtaja grupe migranata na mještane, koji su ih pokušali udaljiti iz svog dvorišta. U trgovačku radnju u Izačiću migranti su u kratkom intervalu provalili dva puta, piše avaz.ba.

Vlada USK dala je saglasnost Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ za revolving kredit u iznosu od dva miliona maraka, kojim se vraća prethodni. Radi se o ustaljenoj praksi bolnice koja na ovaj način vraća prethodni kredit, no pitanje je hoće li biti realiziran s obzirom na to da saglasnost mora dati i Skupština Kantona.
Dosta zakasnili

– Ove godine sa žaljenjem moram konstatirati da su dosta zakasnili. Skupština za vrijeme predizborne kampanje neće održavati sjednice, a ona mora dati saglasnost za kredit. U ovom trenutku ne mogu prejudicirati hoće li to biti završeno do Nove godine, ali da je KB to nužno, sigurno jeste. Stalno dobiVam dopise od direktora te ustanove da imaju probleme s dobavljačima – kazao je Nijaz Hušić, predsjedavajući Skupštine USK.

Dodaje da duži niz godina Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ posluje u otežanim uvjetima te da im je novac neophodan za normalno funkcioniranje. Međutim, u skupštinskoj proceduri trenutno nema materijala koji bi zahtijevao hitno razmatranje.

Nemaju materijal

– Mi trenutno u skupštinskoj proceduri nemamo taj materijal, dakle mi ga još nismo dobili. Ako je Vlada raspravljala o tom revolvingu, onda će on sigurno doći u skupštinsku proceduru, a koliko sam upoznat, mi svake godine u posljednjih nekih 7-8 godina donosimo taj revolving za Kantonalnu bolnicu, koji služi za njihovu tekuću likvidnost, tako da ni po tom pitanju nema nikakve hitnosti – objašnjava Hušić.

Politička arena

Dodaje da zbog predizborne kampanje održavanje sjednice Skupštine nije dobra ideja.

– Smatra da bi ta sjednica, ukoliko bi je i održali u vrijeme izborne kampanje, bila sve samo ne bi bila Skupština. Na njoj se ne bi rješavali problemi koji postoje, nego bi se to samo pretvorilo u neku političku arenu i vjerovatno bi to zastupnici najviše koristili u političke svrhe. Naravno, to ne znači da nećemo održati sjednicu ukoliko bude potrebe – kaže na kraju Hušić.

Dosta hladnije vrijeme nego u proteklom periodu nije spriječilo veliki broj građana da posjeti „Cazinski sajam 2018“, koji se održava na platou ispred TC „Ljiljan“. I drugog dana sajma domaćih proizvoda izlagači su ponudili raznolike, kvalitetne i domaće proizvode.
 

Ipak, ne čudi činjenica da je na značajnom broju štandova bio izložen med, s obzirom da je cazinski kraj, osim što je poznat po najvećem broju proizvođača mlijeka, poznat i po velikom broju kestenovih šuma, pa prema tome i kestenovom medu.

Potvrdukvalitete kestenov med Cazinske krajine dobio je i upisom u Registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo, a i prvi je to brendirani proizvod animalnog porijekla u BiH. 

finka

S obzirom na broj posjetilaca koje smo zatekli, možemo reći da je ovogodišnji sajam više nego uspješan, a zadovoljni su i sami izlagači.

- „Sajam u Cazinu mi je posebno drag, jer je organizacija iz godine u godinu sve bolja. Organizatori su stavili poseban akcenat na samu reklamu Sajma, ali i povećanje broja izlagača i popratnih sadržaja“, ističe Finka Ibrahimpašić iz Cazina, koja se bavi pčelarstvom i uzgojem aronije. Finka, osim kvalitetnog meda i proizvoda od aronije, posjetiteljima Sajma ponudila je i proizvode prirodne kozmetike.
mandiko

- „Zadovoljan sam Sajmom i samom organizacijom“, kratko je dodao izlagač petrovačkog sirca i basa, za ruralni razvoj „Mandiko“, a provjereno, jer smo probali, možemo reći da je riječ o proizvodu koji jednostavno morate probati.

Osnovni cilj Sajma je u dobroj mjeri već ostvaren, iako još uvijek traje. Ova jesenska manifestacija prilika je i malim i velikim proizvođačima da predstave svoje proizvode javnosti, a posebnost je što se izložbeni štandovi nisu plaćali, pa je to bila dodatna olakšica svima onima koji su željeli biti dio ove trodnevne priče.

sajam

- „Sajam je od velikog značaja zato što ovdje naši poljoprivrednici dobiju priliku da izlože i pokažu plodove svoga rada tokom cijele godine. Mi, pčelari, ali i ostali poljoprivrednici, imamo problem sa plasmanom svojih proizvoda. Radimo, ne žalimo trud ni vrijeme, proizvedemo, dovedemo do gotovog proizvoda i onda nemamo otkupljivače, kao ja za aroniju. Jednostavno, ne postoji potrebno tržište za takve proizvode“, dodala je Finka.
Drugi dan Sajma još nije gotov. Od 18:00 sati počinje koncert sevdaha i starogradske pjesme Ibro Selmanović u pratnji maestra Dinke Mujanovića, čiji je Narodni orkestar dobio ovacije i na jedinstvenom tradicionalnom koncertu „Sevdah u Lisinskom“. 


Nakon toga je planirano i veliko izvlačenje dobitnika nagradne igre, gdje će biti podijeljeno oko 100-ak nagrada, a učestvovati ste mogli ako ste kupili nešto na Sajmu, te pri kupovini dobili nagradni kupon.

Trećeg i posljednjeg dana Sajma, u nedjelju, 23. septembra, održat će se kantonalna izložba stoke, koja ima višegodišnju tradiciju i završetkom koje će biti i zatvoren ovogodišnji sajam u Cazinu.
 
cazin.net

 

Stranka demokratske akcije održala je sinoć na Starom gradu u Velikoj Kladuši prvi centralni predizborni skupna kojem su prezentovani kandidati ove stranke za sve nivoe vlasti. Događaju suprisustvovale preko dvije hiljade članova i simpatizera SDA, te brojni građani Kladuše.

U ime domaćina prisutnima se obratio predsjednik OO SDA Velika Kladuša i kandidat za Skupštinu USK Asmir Ćufurović koji je istakao opasnost teze o zapostavljenosti Krajine. „Nas u Kladuši ova priča podsjeća na vremena iz 90-tih godina kada je na istoj priči pokušana secesija i odvajanje ovog dijela od BiH. Nemojmo dozvoliti da nas na takav perfidan način dijele na Krajišnike i Sarajlije, jer naš cilj je nedjeljiva BiH i Bošnajci kao jedinstven narod“, rekao je Ćufurović.

 

„Ja mislim da ne moram govoriti zašto će naša kampanja biti pobjednička“, kazaoje nosilac liste SDA za Skupštinu USK Almin Handanagić. „Narod Bosne i Hercegovine se na sopstvenoj koži uvjerio da kad SDA nije na vlasti, onda je Bosna i Hercegovina slabija“, poručio je, te dodao da je jaka SDA danas, u trenutku rastuće bahatosti Dodika i Čovića, potrebna više nego ikad.

Nosilac liste za Parlament Federacije BiH Asim Kamber je naglasio da mu je posebno drago što su svi govornici na skupu govorili o državi a ne o izborima ili kandidatima, jer je to, po njemu, dokaz iznimne zrelosti SDA koja ovu stranku razlikuje od brojnih novonastalih stranaka i koalicija „jednokratne upotrebe“. Njima je, prema Kamberu, bitna jedino vlast i lični interes.

Šemsudin Dedić, nosilac liste za Parlament BiH, sumirao je rad izabranih zvaničnika SDA u organima vlasti. „Mi nikad nismo projekte gledali kroz prizmu stranačke pripadnosti. Podjednako smo se borili za svaku općinu na kantonu. Toga ne mogu reći o pojedinim načelnicima koji ne ulažu u mjesne zajednice u kojima nemaju podrške“, kazao je Dedić. On se osvrnuo i na brojne opasnosti koje proizlaze iz podjela u bošnjačkom korpusu. „Sa preko 130 stranaka u Federaciji mi smo rekorderi u Evropi. No, građani su shvatili prevaru. Shvatili su da se im ne nude nikakva „nova lica“ već ljude koji su zbog ličnih interesa više puta mijenjali stranačke boje i sad se lažno predstavljaju kao nosioci promjena“, rekao je.
Takvim ljudima, uvjeren je Dedić, građani neće dati svoj glas. Oni će se 7. oktobra još jednom opredjeliti za iskusne, odgovorne i savjesne kadrove SDA, na čelu sa članom Predsjedništva BiH, Šefikom Džaferovićem.
krupljani.ba

 

Đački dom u Bihaću trenutno je mjesto boravka nekoliko stotina migranata. Premda se žale da im mnogo toga nedostaje, on je obično mjesto povratka nakon neuspjelih pokušaja da kroz Hrvatsku nastave dalje u Evropu.

Privremeni dom nekoliko stotina migranata. Želju da ga što prije napuste svi dijele. A podijele i razgovor ili zajedno kuhaju. San i dokolica također su dio svakodnevnice bihaćkog, nekad đačkog, danas migrantskog doma.

Imran nije među sretnicima koji su su domogli nekoliko kreveta. A sreće nije imao ni u prvom pokušaju da prepješači iz Krajine u Hvatsku.
 

“Hladno je. Spavamo na podu, a bit će sve hladnije. Nemamo krevete, a ni pokrivače. Nema ni dovoljno hrane, daju nam tek 2-3 tosta, to nam nije dovoljno”, priča Imran, Pakistan, 19 godina.

Priče o međusobnim sukobima, tučama i problemima, s vremena na vrijeme stignu mnogo dalje od Đačkog doma, gdje se dogode.

“Često se potuku kada je podjela hrane pri kraju, a onda neko dođe i stane na sredinu reda. Ostali se bune. To viđam svaki dan. Svaki dan u redu za hranu dolazi do svađe. Drugi razlog je krađa mobitela. Ovdje nemate obezbjeđenje. Evo, upravo jučer je jedna osoba mom prijatelju ukrala mobitel. Onda se potuku. Svaki dan nestane barem jedan mobitel”, otkriva Imran.
 

Ovaj improvizirani dom za migrante, odnosno Đački dom u Bihaću, nema ni vrata ni prozore, a samim tim ni zaštitu od hladnoća koje dolaze. Ni sami volonteri ne znaju koliko tačno migranata boravi ovdje, ali dnevno podijele oko 800 stotina obroka.

Privremeni berber u privremenom domu zove se Bilal. U BiH je došao iz Pakistan i i ma 25 godina.

“Dnevno imam 10 – 15 mušterija. Za one koji nemaju novca besplatno je, a šišanje i brijanje inače koštaju 2,5 eura. Sam sam kupio ovu mašinicu u Bihaću. Još kao dijete sam želio raditi ovaj posao, a sa 17 godina sam počeo, u Pakistanu. Sada želim ići u Italiju i tamo otvoriti radnju”, kaže Bilal.

No, prije toga će morati u šestom pokušaj da prođe u Hrvatsku.
 

Neki se snalaze i sami. Ne samo za brijanje, nego i sve ostalo što čini jedan život, u bilo kojoj zemlji. Kupaju se u kontejneru ili na nekoj drugoj lokaciji sa tušem.

A na gužvu ćete, obavezno, naići i na mjestu gdje migranti pune baterije mobilnih telefona. Najvažnije je ostati konektovan, komunicirati međusobno, i sa porodicama.

Jedna grupa migranata nije bila raspoložena za razgovor. Sudeći prema stvarima koje su ponijeli, odlaze u nadi da se neće vraćati. Taksijem, legalno, mogu u granicama Bosne i Hercegovine. Dalje, vjerovatno, moraju sami.

Oni koji ostaju žale se da u Đačkom domu mnogo toga nedostaje. No, mogli bi ga ponovo zvati svojim domom ukoliko pokušaj da pređu granicu ne uspije.

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI