USK

USK (153)

Konačno idejno rješenje izgleda budućeg aerodroma u Bihaću je urađeno i upriličena je njegova prezentacija, a u narednom periodu slijede aktivnosti u vezi sa dobijanjem potrebnih dozvola i druge dokumentacije.

Ovo je potvrdio Elvedin Sedić, direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać”, istakavši kako je sada na potezu Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Federacije BiH.

“Mi smo podnijeli zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti, a međuvremenu radićemo na glavnom projektu i cilj nam je da te aktivnosti okončamo do kraja ove godine kako bismo mogli podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu”, rekao je Sedić. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku je teško govoriti o vremenskim rokovima u kojima bi se mogle uraditi ove aktivnosti, jer to zavisi od brojnih drugih faktora.

“Mi trenutno provodimo postupak eksproprijacije zemljišnih parcela koje su u privatnom vlasništvu i tu se srećemo s brojnim imovinsko-pravnim problemima i tužbama građana. S obzirom na to da takvih parcela ima oko 500, to je proces koji bi mogao dugo trajati i koštati”, kazao je Sedić.

Prema njegovim riječima, plan je da do kraja ove godine započne izgradnja testnog dijela piste i za to postoje sredstva u iznosu od 2,5 miliona maraka, koje je obezbjedila Vlada FBiH.

U međuvremenu, dodaje kako je u proteklom periodu izgrađena zaštitna ograda te sanirana pristupna cesta do lokaliteta aerodroma, a da je u skorom periodu planirana i izgradnja putne infrastrukture unutar samog kompleksa.

On je komentarisao i informacije da bi ovaj projekat, zbog sporosti njegove realizacije, mogao iz ingerencije gradskih vlasti biti prebačen u nadležnost Unsko-sanskog kantona ili Federacije BiH.

“Mislim da je to u ovom trenutku manje bitno, jer grad i naše preduzeće su zainteresovani da ovaj projekat dovedu do kraja. Brzina realizacije, kako sam rekao, uslovljena je nizom objektivnih  okolnosti”, kaže Sedić.

Prema njegovim riječima, bitno je pronaći strane ulagače koji bi sudjelovali u finansiranju ovog projekta po principu javno-privatnog partnerstva.
krupljani.ba

U Unsko-sanskom kantonu posao traže 39.462 nezaposlene osobe, kažu u kantonalnoj Službi za zapošljavanje u Bihaću i ističu kako u posljednje vrijeme sve više građana, jedni u potrazi za bilo kakvim, drugi za bolje plaćenim poslom, napušta Bosnu i Hercegovinu i odjavljuje se s evidencije nezaposlenih.

Tako se u prvih osam mjeseci ove godine odjavilo oko 1.000 osoba koje su posao našle u zapadnoeuropskim zemljama, a od toga pedeset građana odjavilo se zbog spajanja porodica ili školovanja.
Budući da je BiH potpisala bilateralni sporazum o zapošljavanju s Republikom Slovenijom, Njemačkom i Katarom, naši nezaposleni građani u ovim zemljama pronalaze stalni posao. Njemačko tržište rada iz Bosne i Hercegovine potražuje medicinske radnike na čije se oglase za posao najviše i javljaju školovani kadrovi ove struke.

Danas se Policiji u Bihaću obratio uposlenik zaštitarske agencije, angažiran na obezbjeđenju Đačkog doma gdje su smješteni migranti, koji je prijavio da je došlo do fizičkog obračanu između migranata u neposrednoj blizini Đačkog doma te da je jedan od migranata povrijeđen, objavljeno je na službenoj stranici MUP-a USK

U informaciji za javnost se navodi da su policijski službenici izlaskom na lice mjesta događaja zatekli jedno NN lice- migranta koje je imalo vidnu povredu u predjelu abdomena dobijenu upotrebom hladnog oružja.  Povrijeđenom licu ukazana je liječnička pomoć te je isti prevežen do Kantonalne bolnice Bihać , gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede i gdje je  zadržan na liječenju. Uviđajne radnje obavili su istražitelji Sektora kriminalističke policije, i koji su utvrdili da je došlo do fizičkog sukoba između lica H.C.  rođen 2001. godine iz Pakistana i još jednog lica- migranta koji je upotrebom hladnog oružja – noža istom nanio teške tjelesne povrede.
 

Zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo, istražitelji su lišili slobode lice L.A.K. rođen 1987.godine, također iz Pakistana i kod kojeg je pronađeno sredstvo izvršenja krivičnog djela.

Da li se obistinjuju negativne prognoze slobodnih bh analitičara i medija koji su mjesecima prije ovoga. upozoravali na moguće sukobe između lokalnog stanovništva u Krajini pridošlih migranata? 

Mnogi su ovakve analize i prognoze smatrali teorijama zavjere a njihove zastupnike budalama. Je li ovo samo prvi u nizu incidenata u Bihaću i Krajini ili slučajni i pojedinačni događaj, pokazaće vrijeme.
krupljani.ba

Svjedoci  smo otvorenju manjih i većih putnih lokalnih pravaca u Kantonu. Postavlja se pitanje što je sa značajnim cestovnim projektima  u Kantonu koji su obećani nakon što je iz petog pokušaja krajem prošle godine izglasan Zakon o akcizama.

Prikupljena sredstava od goriva trebala bi biti  usmjerena u entitetska  preduzeća  za izgradnju i održavanje autocesta i cesta u BIH. Upravni odbor UIOBIH međutim  tek je nedavno  postigao saglasnost o raspodjeli prihoda od putarina. Kada je riječ o Cestama Federacije, koje su nadležne za magistralne ceste, ističu da je u Kantonu aktuelno više projekata.
 

Pored redovnog izvora finansiranja, Ceste Federacije realiziraju projekte iz putne infrastrukture koja su osigurana iz  kreditnih sredstava dobijenih od međunarodnih financijskih institucija. Neki od njih su u fazi osiguranja neophodne dokumentacije i saglasnosti dok uskoro kreću radovi na projektima na koje se već duže vremena čeka.

Iz kreditnih sredstava finansira i nastavak radova na novom putnom pravcu za Bosansku Krupu na čiji se završetak  također čeka godinama. Osigurano je 4 miliona eura što ni blizu nije dovoljno da se završi put preko srbljanskog platoa što zbog kompleksnosti  gradnje ceste tako i koštanja samog projekta. Put se stoga gradi u fazama a sada je trenutno nastao problem oko dogovora sa Željeznicama.

Inače, Ceste Federacije trebale bi preuzeti značajan dio regionalnih cesta u Kantonu. Čak 600 kilometara očekuje se da će biti kategorizirano u magistralne ceste prvog i drugog reda. Odluka o prekategorizaciji cesta u Federaciji aktuelna je već izvjesno vrijeme budući da je posljednja urađena još prije rata. Početkom godine kantonalne vlasti dale su zeleno svjetlo na prijedlog buduće nadležnosti cesta u USK. Čekalo se da isto učine i ostali kantoni te da se Odluka potom nađe na sjednici Vlade Federaciji. Do toga, saznajemo, nije još došlo.
krupljani.ba

Jedan muškarac teško je povrijeđen u sukobu koji se sinoć oko 22 sata dogodio u Bihaću, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

”Do incidenta je došlo oko 22 sata u blizini Đačkog doma. Policijski službenici i hitna pomoć zatekli su jednu osobu s povredama u predjelu abdomena. Konstatovane su mu teške tjelesne povrede zadobijene hladnim oružjem. On je zadržan na liječenju”, kazala je portparolka MUP-a Snežana Galić.
Povrijeđeni muškarac je državljanin Pakistana rođen 2001. godište. Nedugo nakon sukoba, policijski službenici su došli do saznanja da je u sukobu učestvovala još jedna osoba iz Pakistana. Taj muškarac je uhapšen i sumnjiči se za pokušaj ubistva.
krupljani.ba

 


 
Uspješna akcija PS Cazin
 

Policijski službenici Policijske stanice Cazin, radeći na rasvjetljavanju krivičnih djela koja su se desila na području općine Cazin počinjenih u proteklom periodu, poduzeli su niz operativno-taktičkih mjera i radnji, te došli do saznanja o licima koja su mogu dovesti u vezu sa počinjenim krivičnim djelima.

Dana 07.09.2018 godine, Policijskoj stanici Cazin, obratio se B.M. (1984) koji je prijavio da su mu iz vozila otuđene 4 motorne pile i 1 hilt radna mašina, čime je od strane NN lica počinjeno krivično djelo iz člana 287. KZ F BiH „Teška krađa“.

Dana 07.09.2018 godine, Policijskoj stanici Cazin, obratio se C.E. (1964) koji je prijavio da su mu iz vozila otuđene radne mašine- hilt mašina, fleksarica i bor mašina, čime je od strane NN lica počinjeno krivično djelo iz člana 287. KZ F BiH „Teška krađa“.

Dana 12.09.2018 godine, Policijskoj stanici Cazin, obratila se B.M. (1962) koja je prijavila da joj je otuđeno putničko motorno vozilo Mitsubishi Colt parkirano u dvorištu porodične kuće, čime je od strane NN lica počinjeno krivično djelo iz člana 291. KZ F BiH „Oduzimanje tuđe pokretnine“.

Dana 12.09.2018 godine, Policijskoj stanici Cazin, obratio se B.I. (1967) koji je prijavio da su dva NN lica pokušala otuđiti njegovo putničko motorno vozilo VW Golf parkirano u dvorištu porodične kuće, čime je od strane NN lica počinjeno krivično djelo iz člana 286 KZ F BiH „Krađa„ a u vezi člana 28 „Pokušaj“.

Dana 12.09.2018.godine, Policijskoj stanici Cazin, obratila se K.Š. (1975) koja je prijavila da joj je iz putničkog motornog vozila otuđena ženska torba sa ličnim dokumentima i određenim novčanim iznosom, čime je od strane NN lica počinjeno krivično djelo iz člana 287. KZ F BiH „Teška krađa“.

Operativnim radom na terenu, policijski službenici došli su do saznanja, da su počinioci ovih krivičnih djela lica: B.A. rođen 1986. godine iz Cazina gdje je i nastanjen i lice A.M. rođen 1990. godine iz Zenice a nastanjen u Bihaću.

"Lice B.A. lišen je slobode na području općine Ključ, te je nad istim zavedena kriminalistička obrada od strane istražitelja OKP PS Cazin koji je priznao izvršenje krivičnih djela. Utvrđeno je da se lice A.M. nalazi na području Zenice, gdje su pripadnici MUP-a ZE-DO Kantona, istog lišili slobode na zahtjev PS Cazin, te na osnovu naredbe Suda izvršili pretres prostorija koje koristi navedeno lice i tom prilikom pronašli i izuzeli veći dio otuđenih predmeta iz navedenih krivičnih djela kao i putničko motorno vozila Mitsubishi Colt", saopćeno je iz MUP-a USK-a.

Zbog postojanja osnova sumnje da su počinili gore navedena krivična djela, nad licima B.A.(1986) i A.M (1990) zavedena je kriminalistička obrada te će protiv istih biti dostavljeni Izvještaji o počinjenom krivičnom djelu Kantonalnom tužilaštvu USK-a.
cazin.net

Požar na porodičnoj kući u Durićima.
 

U porodičnoj kući koja se nalazi u cazinskom naselju Gnjilavac, sinoć je oko 22:30 sati izbio požar. 

Prema informacijama s kojima naš portal raspolaže, u požaru nije bilo povrijeđenih lica, a izgorjela je krovna kontsrukcija kuće, te jedan dio gornjeg sprata.

Kako se navodi u redovnom biltenu Službe za civilnu zaštitu Cazin, nakon zaprimljene dojave, na teren je upućeno osam vatrogasaca.

Brzom intervencijom vatrogasci su spriječili širenje požara na kući, a isti je ugašen oko 01:20 sati.

Nakon što je požar na porodičnoj kući upotpunosti ugašen, na mjesto događaja izašla je policijska dežurna ekipa kako bi se utvrdio uzrok nastanka požara.
Materijalna šteta koja je nastala na porodičnoj kući će naknadno biti utvrđena


cazn.net

 


Nakon boravka u Švicarskoj gdje je stekao iskustvo u realnom sektoru, od prvog dana povratka Hikmet Kurbegović (1966.) okrenuo se investiranju i stvaranju novih radnih mjesta u rodnom gradu, Sanskom Mostu.

– Vratio sam se u rodni Sanski Most, tu smo udarili temelje firmi ECK, danas imamo zgradu s više od 1.000 kvadrata i skladišni prostor veličine 2.000 kvadrata. Uspjeli smo zaposliti 70 radnika, te sam shvatio da je vrijeme za širenje i nove investicije. Sanski Most je imao radnu snagu, ljudima je trebao posao, a iskustvo iz Švicarske navelo me da pokušamo uraditi sve da ovdje zadržimo ljude i pokrenemo biznis koji će mladima osigurati novu priliku – kazao je Kurbegović.

Kompaniju koja se bavi metaloprerađivačkom djelatnošću – CNC LAB Kurbegović je pokrenuo u junu 2016. godine.
 

Priča da je strojna obrada metala za pojedinačnu, maloserijsku i serijsku proizvodnju na CNC obradnim centrima industrija koja ima potencijala u našoj državi.

– Pokretanje CNC LAB-a bila je moja želja da razvijemo privredu Sanskog Mosta i otvorimo prostor za nova partnerstva i saradnje. Obrađujemo lake metale kao što su aluminij, bakar, mesing, a radimo i sa plastikom. Visokokvalitetno smo preduzeće koje može da ispuni očekivanja i zahtjeve kupaca – dodaje Kurbegović.

CNC LAB je među kompanijama (koje su pokrenute od članova bh. dijaspore) izabran od USAID Projekta “Diaspora Invest” za podršku investicijama i zapošljavanju. Kurbegoviću ta potpora mnogo znači.

– Dobiti grant i sudjelovanje u finansiranju nabavke opreme, svakom poduzetniku znatno olakšava posao. Drago mi je i vidjeti da su naši napori prepoznati i od lokalne zajednice, te sad (kroz taj projekt) i od USAID-a – napominje Kurbegović.
 

Naveo je da je u periodu od dvije godine zaposleno novih 30 ljudi. Priča da se u CNC Lab zapošljavanje vrši u skladu s nabavkom proizvodnih mašina. Radnu snagu zadržavaju tako što im, uz adekvatne uvjete, omogućavaju da se educiraju i napreduju u poslu.

Planovi su, kaže, širenje kapaciteta, te izgradnja poslovnog objekta površine 1.500 kvadratnih metara.

Kako navodi Diasporainvest.ba, lokalna zajednica Sanski Most posmatra tu investiciju pozitivno, te su oslobodili investitora materijalnih troškova za izdavanje građevinske dozvole da bi ih ohrabrili za nastavak ulaganja.

Hikmet Kurbegović poručio je potencijalnim investitorima iz bh. dijaspore da urade ono ‘što smo mi ovdje već pokazali da je moguće i dobro za nas odnosno za njih, ali i za zajednicu’.
– Uložite u Bosnu i Hercegovinu da se otvaraju nova radna mjesta, da bi mladi imali šanse za posao, jer u ovoj državi ima života – poručio je Kurbegović.

Sinoć su u Bihaću nadzorne kamere postavljene na privatnoj kući zabilježile pokušaj ulaska migranta u istu.

Kako saznajemo migrant je pozvonio na ulazna vrata porodične kuće, a nakon što je vlasnica otvorila vrata od straha je vrisnula. Na svu sreću u kući je bio i muž koji je istog odmah otjerao.
 

Nezvanično migrant je “bio u potrazi za smještajem” iako je upitno šta bi se desilo da je kuća bila prazna ili da se pred njim možda našao neko nemoćniji.

Činjenica je da se zbog većeg priliva migranata Bišćani osjećaju sve nesigurnijim, a na pomisao da je zima skoro pred vratima u glavama stanovnika ovog grada bude se slike najcrnjeg scenarija.

Nakon mnogih balkanskih država koje su se već suočile sa ovom krizom trenutno je fokus iste na Bosni i Hercegovini, tačnije njeni zapadnim gradovima Bihaću i Velikoj Kladuši u kojim borave na hiljade njih.

Državna vlast koja je trebala biti strateški spremna na ove scenarije, ili barem pokušati naći rješenje problema kad se već desio pokazala se neefikasnom, tačnije nepostojećom.
Trenutno su gradovi Bihać i Kladuša koji su već financijski i materijalno opustošeni, prepušteni sami sebi da se nose sa ovom globalnim problemom,

 

Iako je sezona grijanja veoma blizu, u Unsko-sanskom kantonu trenutno vlada nestašica ogrjevnog drveta, a cijene ovog energenta na tržištu enormno su porasle zbog čega su inspekcije izašle na teren.
Na tržištima svih gradova i općina u Unsko-sanskom kantonu u posljednje vrijeme skoro je nemoguće pronaći drvo za ogrjev, a rijetko prisutne količine ovog energenta dostižu rekordne cijene. Cijena metra drva, za razliku od prošlogodišnjih 70 do 80 KM, sada dostiže i do 130 KM, dok se cijena palete drva kreće od 200 do 220 KM, što je 30 do 50 KM više od prošlogodišnjih 165 do 180 KM.

S obzirom na to da se bliži sezona grijanja moguće je da će cijene dodatno rasti, a ovakva nestašica ogrjevnog drveta, po mnogima, do sada nije zabilježena. Osim toga, pojedina udruženja penzionera već su se oglasila navodeći da su njihovi članovi uredno uplatili sredstva ŠPD “Unsko-sanske šume” za ogrjevno drvo, no i dalje ga nisu dobili.

Inspekcije upućene na teren zbog “divljanja” cijena

Prije nekoliko dana, Vlada Unsko-sanskog kantona naredila je Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, Šumskom-privrednom društvu “Unsko-sanske šume” i drugim nadležnim institucijama da sačine prijedlog mjera kako bi se spriječilo divljanje cijena ogrevnog drveta. S druge strane, iz opozicije su optužili upravo aktuelnu vlast za loše gazdovanje šumama i upravljanjem ŠPD “Unsko-sanske šume”, tvrdeći da je pogodovanje pojedinim grupacijama glavni uzročnik trenutnog stanja kojeg su opisali kao “najveća nestašica i kriza kada je u pitanju ogrijev od postojanja Unsko-sanskog kantona”.

U Šumskom-privrednom društvu “Unsko-sanske šume” kažu da su ove godine, kao i svake prethodne, potpisali ugovore sa udruženjima građana, odnosno socijalno osjetljivim kategorijama, udruženjima penzionera, ratnim vojnim invalidima, porodicama šehida i drugima, o isporuci ogrjevnog drveta u iznosu od 23.051 m3.

“Zatim smo po kriterijumima odredili iznos za predračune javnim ustanovama, školama, vrtićima, i ostalima, od 8.912 m3 ogrjevnog drveta u dugom te 7.292 m3 ogijevnog drveta cijepanog. Zatim prema kriterijumima je određeno putem prodavnica uplata za fizička lica u iznosu od 4.000 m3 ogrjevnog drveta u dugom te 8.000 m3 ogrijevnog drveta cijepanog. Znači, ukupno je prema kriterijumima i ugovorima ogrijevnog drveta cijepanog i dugog utvrđeno 51.255 m3, odnosno 72.782 metra prostorna. Može se zaključiti da je ove godine plan za prodaju naprijed navedenim kategorijama veći nego svih prethodnih godina, a i cijene ogrijevnog drveta se nisu mijenjale u posljednje tri godine”, kazali su za Klix.ba u ovom preduzeću.

Brojni razlozi za nedostatak drveta i rast cijena

Prema riječima Harisa Mešića, direktora ŠPD “Unsko-sanske šume”, postoji nekoliko razloga divljanja cijena ogrijevnog drveta na tržištu Unsko-sanskog kantona.

“Vlada RS je donijela određene odluke o zabrani prometovanja određenih drvnih sortimenata sa teritorije RS u područje Federacije. Kao posljedica toga se javila manja ponuda drvnih sortimenata na našem kantonu iz RS-a, odnosno Bosanskog Novog i Prijedora, a koji su imali značajno učešće na tržištu na kantonu”, rekao je Mešić.

Kao drugi razlog on je naveo čuvanje šuma koje preuzeo ŠPD “Unsko-sanske šume” na području kantona, shodno izmjenama Zakona o šumama.

“S obzirom na to da je ŠPD za razliku od Kantonalne uprave za šumarstvo značajno bolje opremljen materijalno-tehnički, kadrovski, itd., samo čuvanje šuma je mnogo bolje. Kao posljedica toga imamo manju ponudu ogrijevnog drveta na crnom tržištu”, dodaje.

Mešić navodi i da Kantonalna uprava za šumarstvo i resorno ministarstvo nisu dali saglasnost na većinu godišnjih planova privatnih šuma na Unsko-sanskog kantona. Bez tih saglasnosti, prema njegovim riječima, nije moguća sječa niti u privatnim šumama, a dio ogrijevnog drveta iz privatnih šuma na tržištu je značajan.

“S obzirom na to da je prošle godine Republika Albanija zabranila sječu šume, a bili su veliki izvoznik ogrjevnog drveta u zemlje EU, prije svega u Italiju. Prošle godine su cijene ogrjevnog drveta koje je išlo u izvoz od privatnih poduzetnika bile 65 eura po paleti od dva metra, a cijena iste te palete trenutno sad iznosi preko 90 eura. Cijena za izvoz takođe diktora cijenu na kantonu. Čim je manja ponuda ogrijevnog drveta na tržištu, a potražnja i dalje ista, cijena raste”, naveo je za kraj Mešić.

klix.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI