USK

USK (98)

OTVORENJE DŽAMIJE IC - OSTROŽAC
 

U subotu 04.08.2018.godine bit će upriličeno svečano otvorenje džamije  u Ostrožcu u 11:00 sati.

Poseban gost svečanosti: 

- Reisu - l- ulema Husein ef. Kavazović

- Hafiz Aziz Alili

- Hor imama Medžisa IZ Cazin
 

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kaže kako nije optimista u pogledu daljeg razvoja migrantske krize na tim prostorima i smatra kako će se ukupna situacija dolaskom jeseni i zime još više pogoršati.
 
 

“Cijela kriza se prelama preko Unsko-sanskog kantona, a posebno Bihaća i Velike Kladuše. Nisu uspjeli zatvoriti granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, migranti i dalje pristižu i dnevno ih dođe oko 30 na područje Bihaća. Ja sam u panici jer država nije spremna da se uhvati u koštac s ovim problemom i prepustili su ga lokalnim zajednicama”, kaže Fazlić.

suhret
 

Prema njegovim riječima, nastupa predizborni period, kada će politički predstavnici mnogo više računa voditi o nekim drugim stvarima, što će migrantsku krizu baciti u zapećak.

On se osvrnuo i na nedavne proteste predstavnika lokalnih zajednica iz Unsko-sanskog kantona u Sarajevu, istakavši kako je pesimista u vezi s tim da će se poslije toga stvari pokrenuti s mrtve tačke.

“Mislim da u Sarajevu nemaju baš razumijevanja za naše probleme, i kad to kažem ne mislim samo na predstavnike nadležnih institucija, već i na medije, pa ako hoćete i na ukupnu javnost. Mislim da oni ne razumiju razmjere krize u Bihaću i Velikoj Kladuši, a evo sada i u Cazinu”, kazao je Fazlić.

Dodao je kako i dalje smatra da je zadatak Ministarstva sigurnosti BiH da nađe lokaciju za migrantski centar bilo gdje u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, mala je mogućnost da se budući migrantski centar izgradi na lokalitetu Lipa, između Bihaća i Bosanskog Petrovca, budući da se radi o pustom zemljištu bez ikakve infrastrukture.

“To je predložio načelnik Bosanskog Petrovca Zlatko Hujić, ali radi se o jednoj livadi do koje postoji samo pristupni put. Kako bi se dovela struja do te lokacije treba izgraditi pet kilometara elektromreže, tako da od toga, realno, nema ništa”, kaže Fazlić.

Također, on je potvrdio kako od sredstava koje je Evropska unija osigurala za rješavanje problema migranata grad Bihać do sada nije dobio niti jednu marku, već da se i dalje u ove svrhe troše značajna sredstva iz gradskog budžeta.

“Bihać zbog migrantske krize trpi ogromnu ekonomsku štetu, dijelovi grada su uništeni i pretvoreni u mjesta na kojima borave migranti, turistička sezona je gotovo pa uništena i šalje se negativna slika u svijet”, ističe Fazlić. Inače, prema posljednjim procjenama, samo na području Bihaća trenutno boravi oko 5.000 migranata.
cazin.net

Danas od održano 19. izdanje međunarodne brdske auto utrke Cazin Grand Prix 2018 koja se vozi na popularnoj stazi “Krajiška zmija”.

Na startnoj listi našlo se 98 vozača iz devet europskih zemalja ( BiH, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Poljska, Slovačka, Austrija, Češka i Mađarska).
 

Najbolje vrijeme ostvario je SZáSZ Laszlo koji vozi za Auto klub Dubrovnik Racing u formuli Reynard Zyteck F3000. U dvije vožnje Szász je ostvario ukupno vrijeme 4:20,930.

Najbolji vozač iz BiH je Cazinjanin Salih Ljubijakić koji je imao dvije izvrsne vožnje te zauzeo ukupno 8. mjesto sa spojenim vremenima iz dvije vožnje od 4:52,978.

Na otvaranju su prisustvovali, pored organizatora AMK Extra sport i brojnih učesnika trke, predstavnici grada domaćina te načenik općine Bućim Zikrija Duraković,  predsjednik Gradskog sportskog saveza Emir Dautović te mnogi drugi.

Gradonačelnik mr. Nermin Ogrešević obratio se prisutnim, učenicima i mnogobrojnoj publici te im se zahvalio na učešću na istoj. U svom obraćanju obećao je u narednim utrkama veću podršku grada Cazina kako bi se organizacija i tehnički dio podigni na veću razinu.

U prilogu možete pogledati fotografije i rezultate sa današnje utrke koja je prema riječima učesnika imala izuzetno dobru organizaciju, te je većina njih najavila i naredne godine gostovanje u Cazinu.

1

2

3

4
krupljani.ba

U dane vikenda 28. i 29. jula 2018. godine Cazin će biti domaćin 19. brdske auto utrke koja se vozi na stazi "Krajiška zmija" na dionici Srbljani - Ostrožac.
 

Satnica trening vožnji i službenih utrka.

28.7.2018 u 11h održava se prvi trening
29.7.2018 u 10:30h održava se službeno otvorenje trke
29.7.2018 u 11h održava se start prva vožnja trke --> 30 min po završetku prve trke, održava se start druge trke. 

Popularna Krajiška zmija duga je 4100 metara i sastoji se od 23 zavoja te će biti pravi zalogaj za sve vozače. Utrka se uz naše prvenstvo boduje i za FIA CEZ prvenstvo, FIA CEZ za povijesna vozila i Šampionat Bosne i Hercegovine.

Na listi prijava nalazi se 121 vozač iz devet europskih zemalja ( BiH, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Poljska, Slovačka, Austrija, Češka i Mađarska).

Organizator je i za sve one koji ne mogu doći u Cazin pripremio live prijenos koji će preuzeti i portal Cazin.NET

cazin.net

Mektić je više puta dolazio u USK-a, te dodao da se o istim stvarima uvijek razgovaralo, ali da ništa konkretno nije urađeno
 

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, nakon sastanka sa ministricom za ljudska prava i izbjeglice Semihom Borovac, kazao je da se sastanak može smatrati uspjesnim, ali i da im je žao što ih nije primio ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Potom je podsjetio je i na to da je Mektić više puta dolazio u USK-a, te dodao da se o istim stvarima uvijek razgovaralo, ali da ništa konkretno nije urađeno.

Ogorčen je jer je, kako je kazao, Mektić davao neke izjave, te podsjetio da "mi te ljude tamo mjesecima hranimo", a da ljudi u BiH nisu svjesni koliko je teška situacija u Bihaću.
 

Otkako su izbjeglice i migranti stigli u našu zemlju, kao gljive poput kiše počele su se pojavljivati tzv. fake i spin vijesti koje su ih nastojale inkriminirati, dehumanizirati, obezvrijediti i na brojne druge načine negativno kontekstualizirati.

Silovanje u Bihaću i roštiljanje divljih patki uz rijeku Unu

Tako su pojedini portali i mediji nedavno objavili da je migrant iz Afganistana “upao” u stan u Bihaću i pokušao silovati 36-godišnju ženu, majku dvoje djece, no iz MUP-a USK su demantovali te informacije, navodeći da policiji nije prijavljen pokušaj silovanja.

U proteklom periodu mogli smo čitati i da migranti u Bihaću love divlje patke u rijeci Uni, a zatim ih roštiljaju, iako javnosti nikad nije dostavljen nijedan dokaz kojim bi se takve tvrdnje mogle potkrijepiti. Migranti se često u medijima prikazuju i kao kriminalci i opasnost za građane BiH, no bez jasnih dokaza ili argumenata.
 

Najnovija vijest, koja se ispostavila običnom dezinformacijom, pojavila se prije dva dana, kada je objavljena informacija da je, nakon masovne tučnjave migranata u Velikoj Kladuši, jedna osoba preminula usljed zadobijenih povreda.

Iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova USK demantovali su za Klix.ba navode o smrti migranta. Kako nam je kazao viši inspektor Adnan Beganović, u jučerašnjem fizičkom obračunu nekoliko osoba u Velikoj Kladuši nekoliko migranata je zadobilo lakše povrede, no nijedna osoba nije podlegla od povreda. U Bihaću jučer jeste preminuo migrant, no riječ je o bolesniku koji je danima ležao u kantonalnoj bolnici, a ne učesniku tuče u Velikoj Kladuši.

Visoka stopa kriminaliteta i droga među migrantima, 50.000 pred bh. granicom

Na platformi “Raskrinkavanje” do sada su u više navrata pisali o doslovnoj hajci koju dio medija u BiH vodi protiv izbjeglica i migranata sa Bliskog istoka.

U razgovoru za Klix.ba, urednici na portalu navode kao primjer članak jednog bh. medija u kojemu je “naguravanje” oko podjele porcija hrane predstavljen kao dokaz navodnog nasilničkog i kriminalnog ponašanja migranata, te su iznijete ozbiljne optužbe na račun migranata u Sarajevu, uključujući i to da među njima “ima droge”, a svi navodi iz članka su, prema njima, demantovani iz MUP-a KS.

Ističu i da se u proteklom periodu pojavila vijest da se u “našoj okolini”, tačnije cijelom Balkanu, uključujući i Grčku, nalazi desetine hiljada migranata, a da se 50.000 nalazi pred bh. granicom, što su ocijenili kao nagađanje i proizvoljne tvrdnje.

Pojedini mediji su, kako navode u “Raskrinkavanju”, iznosili i prenapuhane tvrdnje o stopi kriminala među izbjeglicama i migrantima u Unsko-sanskom kantonu. Iz MUP-a i Tužilaštva USK istakli su, pak, ne samo da nije došlo do porasta stope kriminaliteta, nego je broj počinjenih krivičnih djela u usporedbi sa istim periodom prošle godine – manji.

Također, napominju da su pojedini mediji objavili da se u Bosni i Hercegovini nalazi 30 do 50 hiljada migranata, od kojih je većina pripadnika ISIL-a. Iz SIPA-e i Službe za poslove sa strancima BiH su odbacili takve navode.

Zašto neki mediji lažu o migrantima?

S obzirom na to da je većina navedenih medijskih izvještaja službeno demantovana, postavlja se pitanje šta je razlog sve češćih pojava fake i spin vijesti u bh. medijima koje se dovode u vezu sa migrantima. Da li je u pitanju želja za senzacionalizmom, gledanošću/čitanošću ili nešto sasvim drugo? Da li pojedini mediji svjesno produciraju lažne vijesti?

“Naravno da to rade svjesno, jer prilično je teško nesvjesno objaviti apsolutnu neistinu bez ikakvog dokaza koju će kasnije osporiti sve relevantne institucije, a pogotovo je teško to uraditi nekoliko puta u nizu. Ne znam da li je u pitanju želja sa senzacionalizmom i čitanošću, ali šta god da je u pitanju djeluje toksično na javnost, izaziva loše emocije među ljudima i stvara potencijalnu opasnost. Moguće je da tu u pozadini ima skrivenih političkih motiva, ali i dalje ne mogu nikako shvatiti i ničim opravdati takvu neodgovornost i ugrožavanje kolektivnog osjećaja sigurnosti zbog bilo kakve sitne kratkoročne dobiti”, smatra Adis Nadarević, freelance autor, kolumnista i savjetnik u odnosima s javnošću u kompanijama.

Nadarević je do sada objavio nekoliko tekstova u kojima se na kritički, pa i satiričan način, osvrnuo na učestale medijske spinove u vezi migranata. Tako mu, primjerice, na medijsku “patku” o migrantima (i to isključivo Afganistancima!) koji, navodno, love divlje patke u rijeci Uni u centru Bihaća, pa zatim ih roštiljaju, nije bilo jasno zašto to rade samo Afganistanci.

“Da li ostali migranti imaju respekta prema pačjoj historiji Bihaća, ili jednostavno ne šmekaju pačetinu, ili je ne vole sa roštilja, onako kako je pripremaju Afganistanci”, ironično se zapitao Nadarević.

Politika ili klikovi

Razlozi za plasiranje lažnih i manipulativnih informacija o migrantima ne razlikuju se od razloga iz kojih generalno nastaju lažne vijesti, tvrdi Emir Zulejhić, urednik na platformi Raskrinkavanje.ba. Prema njemu, ti razlozi su strogo politički ili strogo ekonomski.

“Oni koji to rade zbog klikova i zarade nemaju političke pozadine, većinom su u pitanju anonimni opskurni portali kojima je jedini cilj prikupiti što više čitatelja, a koji na putu do tog cilja zaboravljaju na sva etička i moralna načela. Drugi razlozi su političke prirode gdje određene portale vrlo jasno možemo povezati sa centrom političke moći. Ovakav tip portala ne djeluje prema samostalnom nahođenju, kao oni vođeni ekonomskim principima. Portali sa političkim pozadinama gotovo uvijek prate ono što funkcioneri partija sa kojima su povezani govore u javnosti. Razlozi zbog kojih politički centri moći plasiraju dezinformacije o migrantima su ili prikrivanje nesposobnosti za rješavanje migrantske i humanitarne krize, ili zato što na takvim vijestima žele zaraditi političke poene u ovom predizbornom periodu”, govori Zulejhić.

S druge strane, nesumnjivo je da i među migrantima postoje osobe sklone devijantnom ponašanju i nezakonitim radnjama, što je do sada potvrđeno kroz nekoliko krivičnih djela.

Izbjegavanje prenošenja tih informacija, odnosno svojevrsno medijsko prešućivanje s ciljem zaštite cjelokupne migrantske populacije od moguće generalizacije i bacanja kolektivne ljage, moglo bi, opet, značiti zalazak u polje novinarske/uredničke autocenzure. No, čini se da su migranti i izbjeglice isuviše “kvalitetan” i neiscrpan izvor informacija, interpretacija i medijskih analiza u Bosni i Hercegovini, da bi se u tom pogledu strahovalo od autocenzure.

“Ako je do sad prikazana neka autocenzura, onda ne želim ni zamisliti kako stravično bi medijsko izvještavanje o migrantskoj krizi u USK izgledalo bez nje. Ne mislim da ovdje govorimo o cenzuri ili autocenzuri, riječ je samo o etičnom novinarstvu i moralnom kompasu novinara i urednika. Nije to neka mudrost, postoji pet glavnih pravila etičnog novinarstva kojih se treba držati i to su tačnost, nezavisnost, nepristrasnost, humanost i odgovornost. Ukoliko svjesno objavljujete vijest koja nije tačna, ne osjećate odgovornost za to što radite i pritom određene ljude ili grupu njih ponižavate ili dovodite u opasnost – kršite već tri ili četiri pravila od njih pet. Dakle, ako me pitate kako izvještavati o migrantima, rekao bih samo se upitajte ‘da li ovo što planiram napisati može napraviti neku štetu, a da ne donese ništa dobro’ i ako sebi uopće trebate postaviti to pitanje, znači da ne trebate napisati to što ste namjeravali”, kaže za kraj Nadarević.
krupljani.ba

Na današnjoj press konfereciji predstavnika Policije porvrđena je smrt dvadesetogodišnjeg migranta iz Palestine.

Preminuo je u Kantonalnoj bolnici u Bihaću od meningitisa.
Rečeno je kako se radi o izoliranom slučaju.
   

Izmještanje dijela migranata u hotel „Sedra“ na dva mjeseca, nikako ne može biti korak ka rješavanju daleko većeg i kompleksnijeg problema koji je u stalnom porastu i prijeti da eskalira u još veću krizu.

I ovim putem naglašavamo da je to problem države i državnih institucija koje se još uvijek njime bave tako da ga ostavljaju na teret lokalnih zajednica i traže od njih rješenja.

Naši građani i njihovi predstavnici u lokalnim vlastima su dokazali i dokazuju da su spremni na humanost i da ovdje nije izostala empatija i spremnost da se pomogne ljudima u nevolji. Međutim, problem ilegalnih migranata, već od njihovog ulaska u BiH, zatim sistematskog koncentriranja u Unsko- sanski kanton pa do njihovog zbrinjavanja, jeste problem za koji odgovaraju isključivo državne vlasti i institucije čiji je posao da se brinu o tome.

S obzirom na to da postoje norme i pravila te međunarodne konvencije prema kojima se uspostavljaju i organiziraju migrantski centri, sva tzv. privremena rješenja, izmještanja i stvaranja još većeg broja lokacija, nećemo prihvatiti niti dati svoju suglasnost na ista.

Od državnih vlasti i međunarodnih organizacija koje se bave ovim problemom očekujemo konkretnu inicijativu i pomoć u trajnom rješavanju problema koji će, ukoliko mu se tako ne pristupi, sigurno eskalirati u krizu većih razmjera.

Gradonačelnik Cazina,

Nermin Ogrešević

Jutros je počelo izmještanje 16 migrantskih porodica iz improviziranog šatorskog naselja Trnovi u općini Velika Kladuša u hotel “Sedra”. Ukupno će, kako izvještava BHRT-a, biti izmještena 63 migranta.

Premještanje migranata koordinira Međunarodna organizacija za migracije u saradnji sa UNHCR-om.

Danas će u hotel Sedru biti izmještene i migranstke porodice sa djecom, koje se sada nalaze u đačkom domu u Bihaću, a bit će organizirano prebacivenja 65 maloljetne djece bez roditeljske pratnje u sigurnije uvjete koje pruža ovaj hotel.

Izmeštanje djece bez pratnje i porodica sada smještenih u Bihaću trebalo bi da počne u 15 sati.
krupljani.ba


Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark na današnjem sastanku s premijerom Unsko-sanskog kantona Huseinom Rošićem istakao je da Evropska unija ni u kom slučaju na želi ovakvo stanje, te da će pomoći u pronalasku adekvatnog rješenja situacije s migrantima, koje odgovara svim nivoima vlasti u BiH.

– U Bihać sam došao kako bih se konkretno informirao o trenutačnoj situaciji. Evropska unija je osigurala milion i po eura za humanitarni aspekt. Sredstva su operativna od prošle sedmice i prvenstveno će se koristiti za aktivnosti IOM-a i UNHCR-a. Dodatnih šest miliona izdvojili smo za srednjoročna rješenja, odnosno migrantske kategorije koje spavaju po parkovima ili privremenim centrima kao što je Đački dom. Mi smo za one prijedloge rješenja situacije, koji su usklađeni na svim nivoima vlasti – rekao je Wigemark.
 

Rošić je ukazao da na područje USK dnevno dolazi i do 40 novih ilegalnih migranata navodeći da njih 50 posto nemaju apsolutno nikakve dokumente.

– Upoznao sam Wigemarka s cjelokupnom situacijom i nadam se kako će i on pomoći u rješavanju velikog problema. Nisu mi jasne neke izjave bh. političara, koje će možda već sutra biti demantovane. Međutim, ipak se nadam brzom i pozitivnom raspletu ove situacije. Tome se nadam već sutra – kazao je Rošić.

Specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark i ovom je prilikom tražio strpljenje od građana USK-a, te ponovio da Bosna i Hercegovina mora hitno unaprijediti granične kapacitete.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI