USK

USK (171)

Na majlove portala stiglo je pismo zabrinutih građana Bihaća u kojem kažu da:

-u Bihaću se malo govori o nasilju koje ILEGALNI imigranti sprovode nad gradjanima BIHACA i USK.
Gradonacelnik je upravo odobrio adaptaciju djackog doma u svrhe izgradnje Imigrantskog centra u CENTRU BIHAĆA.

Za to će biti ulozeno 1 milion KM. Šta je sa preostalih 5 milionaKM poslatih iz EU? Pardon, 6 miliona eura je spominjano.

Bišćani kažu da je nacelnik sam odlucio i potpisao odluku, sto je protivzakonito, bez saglasnosti Gradskog vijeća.

Bihać nije ničije privatno vlasništvo, da neko kome je dato povjerenje može odlučivati u ime gradjana. Neko čija se plata finansira iz budžeta bišćanskih poreznika.

Propaganda koja se širi društvenim mrežama je ogromna. Nekome odgovara da od USK napravi IMIGRANTSKI CENTAR.
SVI oni koji se pobune protiv imigranata bivaju stišani- stoji između ostalog u ovom pismu, a kao prilog poslana nam je jedna youtube emisija, podkast Velebit, pogledajte.
 

mojusk.ba

Alen Islamović, popularni bh. pjevač koji je prije dvije godine krenuo u poduzetničke vode i Edhem Hodžić, agronom i direktor firme Edix sa posjetiocima konferencijskog dijela Sajma Ekobis podijelili su svoja iskustva u uzgoju lješnjaka.

Hodžić je na početku prezentacije dao osnovne informacije o uzgoju ove kulture koja u zadnje vrijeme na području USK sve više dobija značaj.

Kazao je kako je idealna nadmorska visina za sadnju lješnjaka od 150 m do 450 m. Njegova prednost, kaže ogleda se i u činjenici da ga ne napadaju  mnogobrojne bolesti i stetočine, sadi se plitko, a za jedan dunum potrebno je 60 do 70 sadnica.

“U punoj rodnosti stablo lješnjaka  može dati od 14 do 16 kg ploda, a omjer ljuske i oljuštenog lješnjaka je oko 50-50 posto”, pojasnio je Hodžić, te podcrtao kako neće dozvoliti da se sa lješnjakom dese iste stvari kao sa malinom. “Rentabilne i uspješne proizvodnje nema bez stručnog pristupa i nadzora”, naglasio je on.

Osvrćući se na isplativost uzgoja, kazao je kako se radi o zahvalnoj kulturi koja uz skromnija ulaganja daje sasvim solidne prinose i prihode.

“Uzgoj nije kompliciran i ne traži previše vremena, pa ga stoga zovu ‘vikedaška’ kultura. Berba mu je danas potpuno mehanizirana, što olakšava i smanjuje troškove održavanja koji na godišnjem novou, u punoj rodnosti iznose oko 8 KM do 10 KM po stablu. Otkupna cijena u momentu berbe je od 4-5 KM za lješnjak u ljusci, a trenutna cijena oljuštenog lješnjaka je prilično stabilna, te iznosi oko 14 KM po kilogramu. Očekivani prihodi po jednom stablu u punoj rodnosti su od 60 do 80 KM”, pojasnio je Hodžić u svom panelu.

Govoreći na globalnom nivou kazao je kako proizvodnja orašastih kultura u 2016. i 2017. godini poput pistacije, kestena, badema, oraha je opala zbog globalnih klimatskih promjena, dok je proizvodnja lješnjaka ostala stabilna i u blagom je porastu.

Izvor: akta.ba

Konačno idejno rješenje izgleda budućeg aerodroma u Bihaću je urađeno i upriličena je njegova prezentacija, a u narednom periodu slijede aktivnosti u vezi sa dobijanjem potrebnih dozvola i druge dokumentacije.

Ovo je potvrdio Elvedin Sedić, direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać”, istakavši kako je sada na potezu Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Federacije BiH.

“Mi smo podnijeli zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti, a međuvremenu radićemo na glavnom projektu i cilj nam je da te aktivnosti okončamo do kraja ove godine kako bismo mogli podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu”, rekao je Sedić. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku je teško govoriti o vremenskim rokovima u kojima bi se mogle uraditi ove aktivnosti, jer to zavisi od brojnih drugih faktora.

“Mi trenutno provodimo postupak eksproprijacije zemljišnih parcela koje su u privatnom vlasništvu i tu se srećemo s brojnim imovinsko-pravnim problemima i tužbama građana. S obzirom na to da takvih parcela ima oko 500, to je proces koji bi mogao dugo trajati i koštati”, kazao je Sedić.

Prema njegovim riječima, plan je da do kraja ove godine započne izgradnja testnog dijela piste i za to postoje sredstva u iznosu od 2,5 miliona maraka, koje je obezbjedila Vlada FBiH.

U međuvremenu, dodaje kako je u proteklom periodu izgrađena zaštitna ograda te sanirana pristupna cesta do lokaliteta aerodroma, a da je u skorom periodu planirana i izgradnja putne infrastrukture unutar samog kompleksa.

On je komentarisao i informacije da bi ovaj projekat, zbog sporosti njegove realizacije, mogao iz ingerencije gradskih vlasti biti prebačen u nadležnost Unsko-sanskog kantona ili Federacije BiH.

“Mislim da je to u ovom trenutku manje bitno, jer grad i naše preduzeće su zainteresovani da ovaj projekat dovedu do kraja. Brzina realizacije, kako sam rekao, uslovljena je nizom objektivnih  okolnosti”, kaže Sedić.

Prema njegovim riječima, bitno je pronaći strane ulagače koji bi sudjelovali u finansiranju ovog projekta po principu javno-privatnog partnerstva.
krupljani.ba

U Unsko-sanskom kantonu posao traže 39.462 nezaposlene osobe, kažu u kantonalnoj Službi za zapošljavanje u Bihaću i ističu kako u posljednje vrijeme sve više građana, jedni u potrazi za bilo kakvim, drugi za bolje plaćenim poslom, napušta Bosnu i Hercegovinu i odjavljuje se s evidencije nezaposlenih.

Tako se u prvih osam mjeseci ove godine odjavilo oko 1.000 osoba koje su posao našle u zapadnoeuropskim zemljama, a od toga pedeset građana odjavilo se zbog spajanja porodica ili školovanja.
Budući da je BiH potpisala bilateralni sporazum o zapošljavanju s Republikom Slovenijom, Njemačkom i Katarom, naši nezaposleni građani u ovim zemljama pronalaze stalni posao. Njemačko tržište rada iz Bosne i Hercegovine potražuje medicinske radnike na čije se oglase za posao najviše i javljaju školovani kadrovi ove struke.

Danas se Policiji u Bihaću obratio uposlenik zaštitarske agencije, angažiran na obezbjeđenju Đačkog doma gdje su smješteni migranti, koji je prijavio da je došlo do fizičkog obračanu između migranata u neposrednoj blizini Đačkog doma te da je jedan od migranata povrijeđen, objavljeno je na službenoj stranici MUP-a USK

U informaciji za javnost se navodi da su policijski službenici izlaskom na lice mjesta događaja zatekli jedno NN lice- migranta koje je imalo vidnu povredu u predjelu abdomena dobijenu upotrebom hladnog oružja.  Povrijeđenom licu ukazana je liječnička pomoć te je isti prevežen do Kantonalne bolnice Bihać , gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede i gdje je  zadržan na liječenju. Uviđajne radnje obavili su istražitelji Sektora kriminalističke policije, i koji su utvrdili da je došlo do fizičkog sukoba između lica H.C.  rođen 2001. godine iz Pakistana i još jednog lica- migranta koji je upotrebom hladnog oružja – noža istom nanio teške tjelesne povrede.
 

Zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo, istražitelji su lišili slobode lice L.A.K. rođen 1987.godine, također iz Pakistana i kod kojeg je pronađeno sredstvo izvršenja krivičnog djela.

Da li se obistinjuju negativne prognoze slobodnih bh analitičara i medija koji su mjesecima prije ovoga. upozoravali na moguće sukobe između lokalnog stanovništva u Krajini pridošlih migranata? 

Mnogi su ovakve analize i prognoze smatrali teorijama zavjere a njihove zastupnike budalama. Je li ovo samo prvi u nizu incidenata u Bihaću i Krajini ili slučajni i pojedinačni događaj, pokazaće vrijeme.
krupljani.ba

Svjedoci  smo otvorenju manjih i većih putnih lokalnih pravaca u Kantonu. Postavlja se pitanje što je sa značajnim cestovnim projektima  u Kantonu koji su obećani nakon što je iz petog pokušaja krajem prošle godine izglasan Zakon o akcizama.

Prikupljena sredstava od goriva trebala bi biti  usmjerena u entitetska  preduzeća  za izgradnju i održavanje autocesta i cesta u BIH. Upravni odbor UIOBIH međutim  tek je nedavno  postigao saglasnost o raspodjeli prihoda od putarina. Kada je riječ o Cestama Federacije, koje su nadležne za magistralne ceste, ističu da je u Kantonu aktuelno više projekata.
 

Pored redovnog izvora finansiranja, Ceste Federacije realiziraju projekte iz putne infrastrukture koja su osigurana iz  kreditnih sredstava dobijenih od međunarodnih financijskih institucija. Neki od njih su u fazi osiguranja neophodne dokumentacije i saglasnosti dok uskoro kreću radovi na projektima na koje se već duže vremena čeka.

Iz kreditnih sredstava finansira i nastavak radova na novom putnom pravcu za Bosansku Krupu na čiji se završetak  također čeka godinama. Osigurano je 4 miliona eura što ni blizu nije dovoljno da se završi put preko srbljanskog platoa što zbog kompleksnosti  gradnje ceste tako i koštanja samog projekta. Put se stoga gradi u fazama a sada je trenutno nastao problem oko dogovora sa Željeznicama.

Inače, Ceste Federacije trebale bi preuzeti značajan dio regionalnih cesta u Kantonu. Čak 600 kilometara očekuje se da će biti kategorizirano u magistralne ceste prvog i drugog reda. Odluka o prekategorizaciji cesta u Federaciji aktuelna je već izvjesno vrijeme budući da je posljednja urađena još prije rata. Početkom godine kantonalne vlasti dale su zeleno svjetlo na prijedlog buduće nadležnosti cesta u USK. Čekalo se da isto učine i ostali kantoni te da se Odluka potom nađe na sjednici Vlade Federaciji. Do toga, saznajemo, nije još došlo.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI