USK

USK (171)

Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Kasima Ičanovića (60) iz Velike Kladuše zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. U konkretnom slučaju zločin se odnosi na silovanje u ratnom području. Sud je izdao rješenje u srijedu, dok je Tužilaštvo u Bihaću jučer objavilo da je njihova optužnica potvrđena.

– Ičanoviću se stavlja na teret da je za vrijeme rata u BiH i bratoubilačkog sukoba u Krajini, kao pripadnik vojske autonomne pokrajine zapadna Bosna, kršio odredbe Ženevske konvencije i međunarodnog humanitarnog prava o zaštiti građanskih lica, te je juna 1995. u mjestu Nepeke, općina Velika Kladuša, svjesno prisilio drugu osobu na seksualni odnos, tj. izvršio silovanje, navode iz Tužilaštva USK-a.

Na osnovu materijalne dokumentacije, te saslušavanjem više svjedoka, Tužilaštvo smatra da ima potvrdu osnovanosti sumnje u ovo djelo. Očekuje se određivanje ročišta za izjašnjavanje o krivnji optuženog pred Kantonalnim sudom u Bihaću.

Ovo nije jedini slučaj počinjenog silovanja od pripadnika vojske autonomne pokrajine zapadna Bosna tokom proglašenja autonomije i ratnih sukoba sa Armijom BiH.

Kantonalni sud u Bihaću je 2013. godine osudio Redžepa Beganovića na pet godina zatvora, jer je bio saučesnik u silovanju dvije maloljetnice od 13 i 14 godina. Tada je na suđenju opisano kako je Beganović sa Amirom Čovićem došao u kuću F. Č, oca oštećenih djevojčica, a zatim su ga pitali za njegove sinove koji su bili u Armiji BiH, da bi potom njega i kćerku uveli u automobil da ih odvede do mjesta gdje se i druga kćerka nalazila. Potom su ga opljačkali i izbacili iz automobila, a njegove djevojčice odveli i silovali. Svi počinioci i saučesnici koji su učestvovali u ovom zločinu bili su pripadnici vojske autonomije.
krupljani.ba

BIHAĆ – Udruženje pčelara Unsko-sanskog kantona upozorilo je da je na tržištu ovog kantona prisutna velika količina patvorenog i meda sumnjive kvalitete, te da nadležni inspekcijski organi malo čine kako bi spriječili njegovu prodaju.

Iz ovog udruženja upozoravaju kako prosječna cijena uvoznog meda po kilogramu iznosi oko osam maraka, dok je cijena najjeftinijeg meda iznosila svega tri marke po kilogramu, što je znatno manje od cijene po kojoj se prodaje domaći med. Smatraju kako se za ovako niske cijene može dobiti samo prerađevina na bazi šećera i hemikalija, a nikako organski med.

Predsjednik Udruženja pčelara “Sana med” Asmir Lišančić kaže kako je riječ o proizvodima vještačkog porijekla koji mogu biti i štetni po zdravlje.

“U najvećem broju slučajeva takav med se pravi miješanjem šećera i raznih drugih sastojaka i aroma. U najboljem slučaju pčelinji med se miješa sa drugim sastojcima kako bi se dobila veća količina”, kaže Lišančić.

Predsjednik Udruženja pčelara “Kesten” Hazim Hodžić kaže kako ne treba ni govoriti koliku ekonomsku štetu trpe ovdašnji pčelari zbog nelojalne konkurencije i nerada nadležnih institucija, posebno zbog toga što pčelari u USK nemaju obezbijeđeno tržište za prodaju meda.

Prema saznanjima ovdašnjih pčelara, patvoreni med u velikim količinama dolazi s područja gradova u srednjoj Bosni te se potom distribuira na tržišta gradova u Unsko-sanskom kantonu.

Inače, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u protekloj godini uvezeno je rekordnih 275 tona, dok je izvezeno svega devet tona meda.
krupljani.ba

Zaštitar Aldin Zulić koji je jučer u poslijepodnevnim satima ranjen u poslovnici Sberbank u Cazinu, uspješno je operisan i van životne opasnosti.

Kako saznaje Klix.ba, operativnim zahvatom rukovodio je dr. Samir Muminović, a obavljen je u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću.

Zulić je imao veliku sreću da metak, koji je napadač Mujo Mehagić ispalio u njega iz puške ručne izrade, nije oštetio vitalne organe. Njegovo zdravstveno stanje je sada stabilno.

Saznajemo da uhapšeni Mehagić, čiji se motiv napada još utvrđuje, ima određenih zdravstvenih problema.

Podsjetimo, napad se dogodio oko 15:30 sati u Sberbank u Cazinu. Mehagić je ušao držeći pušku ručne izrade i tražio da se pozovu mediji. Dalji tok nije poznat, ali se zna da je pucao u zaštitara koji je, uprkos tome što je bio ranjen, savladao napadača i spasio živote ljudi koji su bili u banci.

Istragu o ovom slučaju vodi Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona.
cazin.net

Postupajući sudija Aladin Bajrić, otvorio je stečaj nad imovinom velikokladuškog Agrokomerca. Kako stoji u Rješenju, utvrđeno je, da je ovo društvo obustavilo plaćanje obaveza, da ne obavlja registriranu djelatnost, te da ne izmiruje tekuće obaveze po osnovu plata i doprinosa.

U Rješenju se navodi i da je protekao rok od 3 godine, nakon kojeg je nadležni organ, u ovom slučaju Vlada Federacije, dužan donijeti odluku o završetku postupka finansijske konsolidacije, što propisuje Zakon o finansijskoj konsolidaciji. To znači da su svi postupci finansijske konsolidacije društva po sili zakona morali biti završeni najkasnije do 10. jula 2017. godine.

Iako je Vlada Federacije te godine donijela Uredbu, kojom je produžen rok za finansijsku konsolidaciju društva do 10. jula 2019. godine, stav Suda je da zakon ima jaču pravnu snagu u odnosu na uredbu. Stoji i to da Agrokomerc ima dovoljno imovine čijom bi se prodajom mogli pokriti troškovi stečajnog postupka. Ovakvom odlukom nisu zadovoljni u menadžmentu Agrokomerca i najavljuju da će podnijeti žalbu u predviđenom roku.

Za stečajnog upavnika imenovan je Šefik Smlatić, koji nam je rekao da mu još uvijek nije uručeno Rješenje, te iz tog razloga ne želi komentarisati ovaj slučaj. Sud je pozvao povjerioce da u roku od 30 dana prijave svoja potraživanja, te je zakazao ročište za ispitivanje prijava potraživanja za 23. mart. Istog dana, trebalo bi da bude održano i Izvještajno ročište i Skupština povjerilaca.

Sve ovo će biti ovako ukoliko drugostepeni, Kantonalni sud u Bihaću, po žalbi ne odluči drugačije.

Iz reda bošnjačkog naroda ovjerena je kandidatska lista koju je podnio politički subjekt A-SDA-Pomak-Zajedno i na njoj su Hajrudin Halilović i Rasim Pajić.

Na kandidatskoj listi zastupnika Hadisa Jusića iz Kluba SDA su njegovo te imena Mehmeda Mahmića i Asmira Ćufurovića, dok ona Zinajde Hadžić, sadrži njeno i ime Nijaza Hušića. Nisvet Jusić kandidat je ispred Nezavisnog bloka, a Ekrem Prošić ispred DF-a. Dvije su kandidatske liste iz reda hrvatskog naroda i to jedna sa kandidatom SDP-a Razimom Halkićem, te drugom Laburističke stranke, na kojoj je Anel Šahinović. Labiristi su predložili i listu iz reda ostalih, sa Rasimom Kantarevićem i Edinom  Abdić-Pleho.

Od ranije se zna da Skupština USK u federalni parlament bira po dva kandidata iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, te po jednog iz reda hrvatskog naroda i ostalih. Ko će predstavljati hrvatski narod u USK, najvjerovatnije će se odrediti žrijebanjem CIK-a, koji će odlučivati i o predstavnicima srpskog naroda, jer ih u aktuelnom skupštinskom saziovu nema.

Centralna izborna komisija BiH je do danas ovjerila kandidatske liste za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz pet kantonalnih skupština. Skupštinama Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo su liste već ranije vraćene da bi provele posredne izbore. Isto predstoji Skupštinama Zapadno-hercegovačkog i Unsko-sanskog kantona, dok preostalih pet kantona još nije dostavilo kandidatske liste.


v
ećina migranata iz šatorskog naselja Trnovi, nadomak Velike Kladuše, na granici Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske, smještena je u privremeni prihvatni centar “Miral”, no na ovom lokalitetu i dalje boravi 40-ak migranata koji ga, i pored hladnog vremena i vrlo teških uslova za boravak, ne žele napustiti.

Riječ je uglavnom o migrantima iz Pakistana, Bangladeša, Irana, Iraka, ali i drugih zemalja. Zadovoljni su podrškom koja im se pruža u BiH, kako humanitarnih organizacija tako i građana, no BiH, naglašavaju, nije njihov cilj. Kako god, neki od njih su u BiH zakoračili i prije više od 15 mjeseci.

Šatorsko naselje Trnovi privremeno je boravište migranata još od kraja aprila ove godine. Njihov broj se vremenom mijenjao, a prema riječima volontera, tu ih je nekad znalo biti čak šest stotina. Sada je tu u prosjeku 40-ak ljudi, većinom mladih, uključujući i maloljetnike.

– Bezuspješni pokušaji prelaska u Hrvatsku –

Uslovi u kojima borave, najblaže rečeno, su nehumani i ispod svakog nivoa. Uz sve to, zima se primakla, a temperature noću sve su bliže minusu. Spavaju u improvizovanim šatorima u kojima ih tokom noći od neba dijeli samo komad najlona. Higijenski uvjeti također su daleko od zadovoljavujućih. Ugrijati se mogu tek kada nalože vatru na sredini kampa. Svuda okolo šatora je blato i smeće koje su migranti ostavljali iza sebe napuštajući kamp.

Neki od migranata govore kako zbog hladnoće razmišljaju od tome da napuste ovo naselje, dok drugi ističu kako su odlučni u namjeri da tu ostanu, iako je vrlo jasno da će, s odjećom i obućom kojom raspolažu, njihovo suočavanje sa snijegom biti prilično teško. Oni koje ne žele napustiti naselje tvrde da u prihvatne centre na tom području ne žele zbog sigurnosti, odnosno zbog čestih tuča među migrantima.
Svaki od njih je u prosjeku četiri do pet puta pokušao probiti se preko Hrvatske i Slovenije dalje ka Europi, no bez uspjeha. Nakon što su uhvaćeni, slovenska, a potom hrvatska policija vraćala ih je na mjesto gdje se trenutno nalaze. Pokazuju ogrebotine po rukama i tvrde kako su ih tukli hrvatski policajci.

– Volonteri pomažu –

Ekipa AA u naselju Trnovi zatekla je Zehidu Bihorac, prosvjetnu radnicu i volonterku iz Velike Kladuše. Bihorac je skoro pa jedina među volonterima koja još uvijek na dnevnoj bazi dolazi ovdje te migrantima donosi hljeb, mlijeko, nešto odjeće i obuće.

Kaže da nije dio nijedne humanitarne organizacije, već je s grupom kolega, prosvjetnih radnika, od početka uključena u pomoć migrantima. Svjesni su, kako je kazala, da to nije dovoljno, ali nastoje im pomoći koliko su u mogućnosti.
 

“Donosimo im garderobu, hranu, odjeću, obuću, sredstva za higijenu. To doniraju moji prijatelji, porodica, komšije, bivši đaci. Podijelimo onoliko koliko imamo. Kao što vidite, za stanje ovdje ne može se kazati ni da je ispod ljudskih normi, ovo se ne može nazvati čak ni agonijom”, navodi Bihorac, te dodaje:

“Ovdje trenutno ima negdje od 30 do 50 ljudi. U zavisnosti od toga da li budu vraćeni s granice, da li bude tuča u kampu pa dođu i prenoće ovdje. Ovdje su ljudi iz Pakistana, Bangladeša, Iraka, Sirije, Maroka, Alžira, Obale Slonovače, Irana”.

Na pitanje zašto odbijaju preći u neki od prihvatnih centara, kazala je kako navode da tamo postoje svađe.

“Govore da određena ekipa teroriše druge. Oni to navode kao razlog. U jednom prostoru nalaze se različiti ljudi, iz različitih kultura i država, tako da je veoma teško napraviti red. Uglavnom, ovdje (Trnovi) više ne dolazi niti jedna organizacija, izuzev humanitarne organizacije ‘Emmaus’. Nema tu više ni čuvara, ni policije, zatvorena je voda, bili su tu privremeni toaleti, oni su također uklonjeni. Vidite da se ovdje ne čisti, ali ovi ljudi ovdje postoje”, podsjetila je Bihorac.

– Bosna je lijepa, ali ne žele ostati –

Jedan od onih koji borave u kampu je Adnan, 25-godišnji Pakistanac, koji je prije 15 mjeseci preko Srbije ušao na teritorij BiH, a posljednjih nekoliko mjeseci boravi u šatorskom naselju Trnovi.

“Ne želim ostati u BiH. To je jako lijepa zemlja, ali ono što mi želimo jeste da Njemačka otvori granice za nas. Problem nam predstavlja hrvatska policija. Već četiri puta sam pokušao preći u EU”, kazao je Adnan, te dodaje: “Noći su postale hladne, ali mi ne želimo otići u kampove na ovom području, tamo su stalno prisutne tuče”.
 

Adnan ističe kako želi u Italiju, Njemačku, Francusku ili Španiju.

“Jedan moj brat je u Nemačkoj, dvojica su u Italiji, jedan u Španiji. Samo sam ja ostao u BiH. Ne želim ići u migracijski centar. Ono što želim jeste da nam se dozvoli ulazak u Njemačku”, poručio je mladi Pakistanac.

Indijac Kuldeep Singh (24) je prije šest mjeseci došao u BiH, a kompletna porodica mu je ostala u domovini. On također kaže kako ne želi ostati u BiH i da mu je cilj otići u Francusku.

“Ovdje je veoma hladno tokom noći. Razmišljam otići u prihvatni centar, možda se vratiti u Mostar ili Sarajevo. Ovdje je veoma teško, jer dolazi snijeg. Centri ovdje su dobri, ali mislim da su uslovi bolji u Mostaru i Sarajevu. Bosanski narod je dobar, svi nam pomažu”, rekao je Singh.

Indijac dodaje kako je u više navrata pokušao preći granicu, ali bezuspješno, vraćen je iz Slovenije.

Najmlađi među migrantima ovdje je Khosru Jjaman iz Bangladeša, ima svega 17 godina.

“Stigao sam prije tri mjeseca u BiH. Pet puta sam pokušao preći preko Hrvatske i Slovenije. Hrvatski policajci su nas tukli. Ovdje je veoma hladno, razmišljamo otići u kamp ‘Miral’, rekao je Jjaman.

Procjenjuje se da u USK boravi između 3.000 i 3.500 migranata, većina na području Bihaća i Velike Kladuše.

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI