USK

USK (171)

Požar na porodičnoj kući u Durićima.
 

U porodičnoj kući koja se nalazi u cazinskom naselju Gnjilavac, sinoć je oko 22:30 sati izbio požar. 

Prema informacijama s kojima naš portal raspolaže, u požaru nije bilo povrijeđenih lica, a izgorjela je krovna kontsrukcija kuće, te jedan dio gornjeg sprata.

Kako se navodi u redovnom biltenu Službe za civilnu zaštitu Cazin, nakon zaprimljene dojave, na teren je upućeno osam vatrogasaca.

Brzom intervencijom vatrogasci su spriječili širenje požara na kući, a isti je ugašen oko 01:20 sati.

Nakon što je požar na porodičnoj kući upotpunosti ugašen, na mjesto događaja izašla je policijska dežurna ekipa kako bi se utvrdio uzrok nastanka požara.
Materijalna šteta koja je nastala na porodičnoj kući će naknadno biti utvrđena


cazn.net

 


Nakon boravka u Švicarskoj gdje je stekao iskustvo u realnom sektoru, od prvog dana povratka Hikmet Kurbegović (1966.) okrenuo se investiranju i stvaranju novih radnih mjesta u rodnom gradu, Sanskom Mostu.

– Vratio sam se u rodni Sanski Most, tu smo udarili temelje firmi ECK, danas imamo zgradu s više od 1.000 kvadrata i skladišni prostor veličine 2.000 kvadrata. Uspjeli smo zaposliti 70 radnika, te sam shvatio da je vrijeme za širenje i nove investicije. Sanski Most je imao radnu snagu, ljudima je trebao posao, a iskustvo iz Švicarske navelo me da pokušamo uraditi sve da ovdje zadržimo ljude i pokrenemo biznis koji će mladima osigurati novu priliku – kazao je Kurbegović.

Kompaniju koja se bavi metaloprerađivačkom djelatnošću – CNC LAB Kurbegović je pokrenuo u junu 2016. godine.
 

Priča da je strojna obrada metala za pojedinačnu, maloserijsku i serijsku proizvodnju na CNC obradnim centrima industrija koja ima potencijala u našoj državi.

– Pokretanje CNC LAB-a bila je moja želja da razvijemo privredu Sanskog Mosta i otvorimo prostor za nova partnerstva i saradnje. Obrađujemo lake metale kao što su aluminij, bakar, mesing, a radimo i sa plastikom. Visokokvalitetno smo preduzeće koje može da ispuni očekivanja i zahtjeve kupaca – dodaje Kurbegović.

CNC LAB je među kompanijama (koje su pokrenute od članova bh. dijaspore) izabran od USAID Projekta “Diaspora Invest” za podršku investicijama i zapošljavanju. Kurbegoviću ta potpora mnogo znači.

– Dobiti grant i sudjelovanje u finansiranju nabavke opreme, svakom poduzetniku znatno olakšava posao. Drago mi je i vidjeti da su naši napori prepoznati i od lokalne zajednice, te sad (kroz taj projekt) i od USAID-a – napominje Kurbegović.
 

Naveo je da je u periodu od dvije godine zaposleno novih 30 ljudi. Priča da se u CNC Lab zapošljavanje vrši u skladu s nabavkom proizvodnih mašina. Radnu snagu zadržavaju tako što im, uz adekvatne uvjete, omogućavaju da se educiraju i napreduju u poslu.

Planovi su, kaže, širenje kapaciteta, te izgradnja poslovnog objekta površine 1.500 kvadratnih metara.

Kako navodi Diasporainvest.ba, lokalna zajednica Sanski Most posmatra tu investiciju pozitivno, te su oslobodili investitora materijalnih troškova za izdavanje građevinske dozvole da bi ih ohrabrili za nastavak ulaganja.

Hikmet Kurbegović poručio je potencijalnim investitorima iz bh. dijaspore da urade ono ‘što smo mi ovdje već pokazali da je moguće i dobro za nas odnosno za njih, ali i za zajednicu’.
– Uložite u Bosnu i Hercegovinu da se otvaraju nova radna mjesta, da bi mladi imali šanse za posao, jer u ovoj državi ima života – poručio je Kurbegović.

Sinoć su u Bihaću nadzorne kamere postavljene na privatnoj kući zabilježile pokušaj ulaska migranta u istu.

Kako saznajemo migrant je pozvonio na ulazna vrata porodične kuće, a nakon što je vlasnica otvorila vrata od straha je vrisnula. Na svu sreću u kući je bio i muž koji je istog odmah otjerao.
 

Nezvanično migrant je “bio u potrazi za smještajem” iako je upitno šta bi se desilo da je kuća bila prazna ili da se pred njim možda našao neko nemoćniji.

Činjenica je da se zbog većeg priliva migranata Bišćani osjećaju sve nesigurnijim, a na pomisao da je zima skoro pred vratima u glavama stanovnika ovog grada bude se slike najcrnjeg scenarija.

Nakon mnogih balkanskih država koje su se već suočile sa ovom krizom trenutno je fokus iste na Bosni i Hercegovini, tačnije njeni zapadnim gradovima Bihaću i Velikoj Kladuši u kojim borave na hiljade njih.

Državna vlast koja je trebala biti strateški spremna na ove scenarije, ili barem pokušati naći rješenje problema kad se već desio pokazala se neefikasnom, tačnije nepostojećom.
Trenutno su gradovi Bihać i Kladuša koji su već financijski i materijalno opustošeni, prepušteni sami sebi da se nose sa ovom globalnim problemom,

 

Iako je sezona grijanja veoma blizu, u Unsko-sanskom kantonu trenutno vlada nestašica ogrjevnog drveta, a cijene ovog energenta na tržištu enormno su porasle zbog čega su inspekcije izašle na teren.
Na tržištima svih gradova i općina u Unsko-sanskom kantonu u posljednje vrijeme skoro je nemoguće pronaći drvo za ogrjev, a rijetko prisutne količine ovog energenta dostižu rekordne cijene. Cijena metra drva, za razliku od prošlogodišnjih 70 do 80 KM, sada dostiže i do 130 KM, dok se cijena palete drva kreće od 200 do 220 KM, što je 30 do 50 KM više od prošlogodišnjih 165 do 180 KM.

S obzirom na to da se bliži sezona grijanja moguće je da će cijene dodatno rasti, a ovakva nestašica ogrjevnog drveta, po mnogima, do sada nije zabilježena. Osim toga, pojedina udruženja penzionera već su se oglasila navodeći da su njihovi članovi uredno uplatili sredstva ŠPD “Unsko-sanske šume” za ogrjevno drvo, no i dalje ga nisu dobili.

Inspekcije upućene na teren zbog “divljanja” cijena

Prije nekoliko dana, Vlada Unsko-sanskog kantona naredila je Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, Šumskom-privrednom društvu “Unsko-sanske šume” i drugim nadležnim institucijama da sačine prijedlog mjera kako bi se spriječilo divljanje cijena ogrevnog drveta. S druge strane, iz opozicije su optužili upravo aktuelnu vlast za loše gazdovanje šumama i upravljanjem ŠPD “Unsko-sanske šume”, tvrdeći da je pogodovanje pojedinim grupacijama glavni uzročnik trenutnog stanja kojeg su opisali kao “najveća nestašica i kriza kada je u pitanju ogrijev od postojanja Unsko-sanskog kantona”.

U Šumskom-privrednom društvu “Unsko-sanske šume” kažu da su ove godine, kao i svake prethodne, potpisali ugovore sa udruženjima građana, odnosno socijalno osjetljivim kategorijama, udruženjima penzionera, ratnim vojnim invalidima, porodicama šehida i drugima, o isporuci ogrjevnog drveta u iznosu od 23.051 m3.

“Zatim smo po kriterijumima odredili iznos za predračune javnim ustanovama, školama, vrtićima, i ostalima, od 8.912 m3 ogrjevnog drveta u dugom te 7.292 m3 ogijevnog drveta cijepanog. Zatim prema kriterijumima je određeno putem prodavnica uplata za fizička lica u iznosu od 4.000 m3 ogrjevnog drveta u dugom te 8.000 m3 ogrijevnog drveta cijepanog. Znači, ukupno je prema kriterijumima i ugovorima ogrijevnog drveta cijepanog i dugog utvrđeno 51.255 m3, odnosno 72.782 metra prostorna. Može se zaključiti da je ove godine plan za prodaju naprijed navedenim kategorijama veći nego svih prethodnih godina, a i cijene ogrijevnog drveta se nisu mijenjale u posljednje tri godine”, kazali su za Klix.ba u ovom preduzeću.

Brojni razlozi za nedostatak drveta i rast cijena

Prema riječima Harisa Mešića, direktora ŠPD “Unsko-sanske šume”, postoji nekoliko razloga divljanja cijena ogrijevnog drveta na tržištu Unsko-sanskog kantona.

“Vlada RS je donijela određene odluke o zabrani prometovanja određenih drvnih sortimenata sa teritorije RS u područje Federacije. Kao posljedica toga se javila manja ponuda drvnih sortimenata na našem kantonu iz RS-a, odnosno Bosanskog Novog i Prijedora, a koji su imali značajno učešće na tržištu na kantonu”, rekao je Mešić.

Kao drugi razlog on je naveo čuvanje šuma koje preuzeo ŠPD “Unsko-sanske šume” na području kantona, shodno izmjenama Zakona o šumama.

“S obzirom na to da je ŠPD za razliku od Kantonalne uprave za šumarstvo značajno bolje opremljen materijalno-tehnički, kadrovski, itd., samo čuvanje šuma je mnogo bolje. Kao posljedica toga imamo manju ponudu ogrijevnog drveta na crnom tržištu”, dodaje.

Mešić navodi i da Kantonalna uprava za šumarstvo i resorno ministarstvo nisu dali saglasnost na većinu godišnjih planova privatnih šuma na Unsko-sanskog kantona. Bez tih saglasnosti, prema njegovim riječima, nije moguća sječa niti u privatnim šumama, a dio ogrijevnog drveta iz privatnih šuma na tržištu je značajan.

“S obzirom na to da je prošle godine Republika Albanija zabranila sječu šume, a bili su veliki izvoznik ogrjevnog drveta u zemlje EU, prije svega u Italiju. Prošle godine su cijene ogrjevnog drveta koje je išlo u izvoz od privatnih poduzetnika bile 65 eura po paleti od dva metra, a cijena iste te palete trenutno sad iznosi preko 90 eura. Cijena za izvoz takođe diktora cijenu na kantonu. Čim je manja ponuda ogrijevnog drveta na tržištu, a potražnja i dalje ista, cijena raste”, naveo je za kraj Mešić.

klix.ba

Unsko-sanski kanton ima vrlo povoljan geostrateški položaj. Osim blizine Evropske unije i Jadrana, posjeduje ogromni prirodni i turistički potencijal kojeg treba staviti u funkciju razvoja ovog kraja. Upravo zbog toga, Unsko-sanski kanton zaslužuje civilni aerodrom u Bihaću i obnovu Unske pruge, koja bi ovaj dio Bosne i Hercegovine povezala sa susjednom Republikom Hrvatskom, ali i ostatkom svijeta, te stvorila povoljan ambijent za unapređenje teretnog željezničkog prometa i razmjene trgovinskih roba.

NAJKRAĆA ŽELJEZNIČKA VEZA IZMEĐU KOPNENE I JUŽNE HRVATSKE
 

To je pruga s najnižim prijevojem na relaciji Jadran – zaleđe, a revitalizacija bi se mogla odvijati po programu Željeznica Bosne i Hercegovine ili Hrvatskih željeznica, a u širem kontekstu i potreba Mađarske na relaciji od Budimpešte, Zagreba, Bihaća, do Splita ili Zadra prema italijanskoj luci Bari i dalje. Vrijednost željezničke infrastrukture nekadašnje Unske pruge procjenjuje se na preko 2,5 milijarde maraka. Unska pruga omogućava pogled na prelijepi krajolik, a prolazi kroz 36 tunela i sadrži brojne vijadukte i dva mosta preko Une, čije je korito prati pedesetak kilometara.

Unska pruga državnu granicu s Republikom Hrvatskom prelazi sedam puta. Nakon izbijanja rata na tlu bivše Jugoslavije, saobraćaj je ovom prugom zamro, a poslije rata se ništa nije promijenilo. Osim što je prije 17 godina potpisan sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o njenoj obnovi, prilikom čega je prošao prvi poslijeratni putnički voz od Zagreba do Knina, a pokazalo se i jedini do danas. Prošlo je i nekoliko teretnih vozova, a onda je pruga u potpunosti zaboravljena i ostavljena da se bori sa zubom vremena.
 

U tom kontekstu, za Upravu Željeznica Federacije BiH i privredna društva u Unsko-sanskom kantonu ovih dana stižu dobre vijesti iz Uprave Luke Zadar, čiji je većinski vlasnik kineski partner “Luxury Real Estate”. Unska pruga najkraća je željeznička veza između kopnene i južne Hrvatske, a ide preko teritorija Unsko-sanskog kantona i od neprocjenjivog je značaja za srednjodalmatinske luke, posebno zadarsku, u koju je kao većinski vlasnik ovih dana i zvanično ušao kineski partner koji je spreman na dokapitalizaciju lučkih kapaciteta, te obnovu jednog kraka Ličke, ali i Unske pruge.

Projektom obnove i modernizacije oštećene Unske pruge od Knina do državne granice s Bosnom i Hercegovinom nakon dvadeset i više godina ponovno bi se uspostavio teretni saobraćaj i omogućio transport roba iz Jugoistočne Evrope do jadranskih luka u Zadru, Šibeniku i Splitu. Kineski partneri prepoznali su Luku Zadar kao dio važnog kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”, pa je i ulazak kineskog kapitala u vlasničku strukturu zadarske luke logičan potez, a također i sama ideja za obnovu Unske pruge.

“To je nama jedan od sudbinskih pravaca preko kojeg očekujemo značajniji promet, a onda preko toga ćemo i ostvarivati značajnije prihode jer naš partner ulaže velika sredstva iz kojih očekuje da će ostvariti određeni finansijski efekti. Dnevno imamo upite za terete koje, nažalost, ne možemo organizirati, tako da smo mi zainteresirani da se ova pruga što prije obnovi”, kaže Nikola Dragičević, direktor Luke Zadar.

S tim su ciljem u Udruženju luka Hrvatske s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske organizirali intenzivnije pregovore oko obnove hrvatskog dijela Unske pruge. Obnova oštećene dionice Unske pruge, ističe Dragičević, nije upitna.

Ako kineski partner, koji je i većinski vlasnik Luke Zadar, dokapitalizacijom u njene kapacitete sredstva uloži u obnovu oštećene Unske pruge na području Hrvatske, to bi nakon više od dvadeset godina značilo ponovnu uspostavu teretnog saobraćaja ovim željezničkim koridorom i transport roba iz zemalja Jugoistočne Evrope u srednjodalmatinske luke Zadar, Šibenik i Split. U Hrvatskoj gospodarskoj komori Unsku prugu smatraju izuzetno važnom za privredu srednje Dalmacije. Ovom se prugom prije rata prevozilo milion i po putnika i 4 miliona tona roba, a mnogi smatraju kako ona i danas ima značajnu perspektivu i može postati pokretač ekonomskog razvoja za obje zemlje.
 

“Ta inicijativa predlaže i formiranje zajedničkog operativnog tijela koje će analizirati trenutno stanje i napraviti elaborat koji je upravo u pripremi. Ugovor je potpisan, sporazumi su potpisani i mi smo krenuli raditi. Vjerujem da ćemo jako brzo imati rezultate tog elaborata”, kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za promet.

OGROMAN ZNAČAJ I POTENCIJAL ZA UNSKO-SANSKI KANTON

Nakon niza sastanaka i konferencija, ministri prometa i komunikacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su zajedničku inicijativu Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske o što skorijoj obnovi, modernizaciji i stavljanju u funkciju Unske pruge. Uprava ŽFBiH podržava svaku inicijativu za revitalizaciju Unske pruge, pa tako i izradu Studije izvodljivosti za odabir optimalnih varijanti modernizacije dalmatinskih željezničkih pruga. Željeznice Federacije BiH i luke Zadar, Šibenik i Split traže da se odmah počne s aktivnostima za uspostavu barem teretnog saobraćaja na dionici pruge Martin Brod – Knin, koju su Hrvatske željeznice prije osam godina jednostrano zatvorile za saobraćaj.

“Naš kanton, kao i cijela Bosna i Hercegovina, raspolaže s prirodnim bogatstvima i rudama kao što su gips, kameni ugalj, kvarc, boksit i mangan, gdje bi sigurno i ti tereti našli put za srednjodalmatinske luke. Naše su procjene da bi se tu kretalo oko 500.000 tona, što znači da, kada ta dva izvorišta tereta pogledate, to je skoro do milion tona roba tranzita kroz naše područje”, kaže Samir Alagić, direktor bihaćkog područja infrastrukture Željeznica Federacije BiH.

Uspostavom teretnog saobraćaja omogućilo bi se i otvaranje robnih terminala na području kantona koji bi unaprijedili ovdašnju privredu. Interes zemalja Dalekog istoka, prevashodno Kine, jeste skratiti putovanje svojih roba i koristiti ovaj željeznički koridor kao najkraći pravac. Osiguranjem prohodnosti i puštanjem u saobraćaj Unske pruge u cijeloj dužini lakše bismo došli do neophodnih sredstava iz EU fondova za njenu potpunu obnovu i tehničko unapređenje. A o mogućnostima uspostavljanja dodatnih redovnih željezničkih linija na obnovljenoj trasi Unske pruge, u čiju je revitalizaciju Vlada Federacije BiH uložila 2,3 miliona KM, s menadžmentom bihaćke direkcije Željeznica Federacije BiH ovih dana razgovarao je kantonalni premijer Husein Rošić.
 

Pokretanje željezničke linije Sarajevo – Bihać, prema riječima menadžmenta Željeznica Federacije BiH, pokazalo se kao jedan od najisplativijih projekata. Iz Bihaća ka Sarajevu vozom je u tom periodu putovalo oko 2.000 putnika, ali konkretni pokazatelji bit će dostupni u kvartalnom izvještaju Željeznica FBiH, kaže direktor Alagić.

VLADA I GRADOVI POPRAVIT ĆE INFRASTRUKTURU NA SVOM TERITORIJU

Kako stvari trenutno stoje, na ovom već obnovljenom dijelu Unske pruge velike izglede za skoro pokretanje redovnog putničkog voza ima linija na relaciji Bosanski Novi – Bihać, što je u Bihaću već nagovijestio federalni premijer Fadil Novalić na dočeku prvog talgo-voza iz Sarajeva. Revitalizacija Unske pruge pruža Unsko-sanskom kantonu nove razvojne prilike kad su u pitanju prijevoz robe i putnika, a ovih je dana nakon interesiranja kineskih investitora za njenu obnovu to dospjelo u samu žižu javnosti. To bi na neki način, smatraju u Unsko‑sanskom kantonu, oživjelo ovaj dio Bosne i Hercegovine koji je sve vrijeme od osamostaljenja naše zemlje, rata, poratnog perioda pa do danas u potpunosti odsječen od ostatka svijeta kada je u pitanju željeznička povezanost.

Tokom sastanka premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić ističe da je Kanton spreman sufinansirati neophodne radove koji su uvjet i za sigurnost u odvijanju saobraćaja, ali i za skraćivanje vremena vožnje.

“Željeznice Federacije BiH sufinansirale bi uređenje prijelaza s 50 posto sredstava, a Unsko‑sanski kanton bi se, u dogovoru s predstavnicima općina i gradova, uključio u sufinansiranje. Potrebni iznos dostiže cifru od 300.000 maraka po pružnom prijelazu i prevelik je za budžete lokalnih zajednica. Željeznički promet u interesu je građana i razvoja ovog dijela naše zemlje i moramo se, u skladu s mogućnostima, uključiti u to. Redovna linija na relaciji Bihać – Bosanski Novi bila bi posebno značajna za učenike i radnike iz Bosanske Otoke i Bosanske Krupe. Kako bi ovaj projekt zaživio, potrebno je instalirati pružne prijelaze i mi smo spremni da se uključimo u to i da zajednički nastupamo prema višim nivoima kako bi se osigurala potrebna sredstva”, kazao je premijer Rošić.

Dakle, Unsko-sanski kanton sa svojim općinama i gradovima revitalizirao bi ostatak željezničke infrastrukture na dijelu Unske pruge koji prolazi kroz ovaj kanton, na čemu se već, prema Rošićevim riječima, uveliko radi, a nakon što bi Republika Hrvatska putem sredstava kineskih investitora na svojoj strani uradila isto, Unska pruga u potpunosti bi bila spremna da oživi i donese nekadašnji sjaj, kako ovom dijelu Bosne i Hercegovine, tako i pomalo zapuštenoj i zaboravljenoj Lici, kroz koju prolazi dobar dio ove pruge.
krupljani.ba

Devetogodišnjem Emiru Buzi iz Visokog hitno je potrebna pomoć svih Bosanaca i Hercegovaca. Dječaku je dijagnosticiran veoma rijedak oblik raka limfnih žlijezda koji se uspješno liječi, ali je za to potrebna velika suma novca.

Da ljudskoj dobroti nema kraja, pokazao je još jednom vlasnik firme Pilana Horozović, Šefik Horozović.
 

Horozović je danas uplatio 5.000 KM za liječenje Emira Buze. Teško je napisati riječi zahvale za ovakav gest, osim da se dobre namjere i djela nikada ne zaboravljaju.

Hvala od srca, Šefiku Horozoviću.

Podsjećamo, Šefik je već nebrojeno puta učestovao u raznim akcijama pomoći, posebno najmlađima i djeci.

Neka nas ovakvi ljudi potaknu da budemo bolji i da pomažemo onima koji si ne mogu pomoći sami – jer to i je smisao svega, zar ne?


krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI