USK

USK (160)

Na sajmištu “Luke” u okviru istoimenog Sportsko-rekreativnog centra u Bihaću provode se i posljednje pripreme za ovogodišnji, 16. međunarodni sajam ekologije “Ekobis”, koji će se od 13. do 15. septembra održati pod generalnim motom “Pažljivo birajmo ishranu”.

 Izložbeni prostor

Na 130 unutrašnjih i vanjskih štandova predstavit će se 230 izlagača iz Bosne i Hercegovine i zemalja regije Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Slovačke… Pored bogatih propratnih sadržaja, u sklopu Sajma održat će se i međunarodna tematska konferencija o regionalnoj saradnji, na kojoj će se govoriti o poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji.

Prvi izlagači na ovogodišnjem “Ekobisu” dobit će izložbeni prostor u tek smontiranoj sajamskoj hali, korisne površine od 1.500 kvadratnih metara.
 

– Pripreme su, naravno, u toku i još nisu okončane. U narednih nekoliko dana sve će biti finalizirano. Narednih dana počinjemo uređivanje štandova kako bi se izlagači u četvrtak, 13. septembra, mogli useliti – kazao je Enes Ružnić, direktor Međunarodnog sajma ekologije “Ekobis” u Bihaću.

Dodaje da će biti upiličen i panel o gastro-turizmu, kojim ugostiteljima i turističkim radnicima žele pokazati kako i na koji način od hrane napraviti biznis.

 Drugačiji način

– Završit ćemo ga gastro-prezentacijom na štandu Turističkog klastera “Una”, gdje će naš Rihard Skopljak, poznati majstor u spremanju jela, pokazati kako naše tradicionalne proizvode možemo prezentirati i servirati na potpuno drugačiji način – ističe Ružnić.

Eminentni stručnjaci  

Međunarodni sajam ekologije “Ekobis” već tradicionalno ima bogat sadržaj pratećih aktivnosti, a centralna će biti međunarodna konferencija o regionalnoj saradnji, na kojoj će se govoriti o poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji. Učesnici konferencije su eminentni stručnjaci iz različitih oblasti, a što je najbitnije, iz kontrole kvaliteta hrane. Ovogodišnjim sajmom organizator želi poručiti: “Pažljivo birajmo ishranu i uzgojimo vlastitu hranu.”
 

Turističku sezonu u Nacionalnom parku „Una“ u prvih osam mjeseci ove godine u Upravi ovoga javnog poduzeća ocijenili su iznimno uspješnom jer je ovo područje do kraja avgusta posjetilo 82.000 turista. To je čak 18 posto više u odnosu na isti period prošle godine pa je prihod od prodatih ulaznica veći za isti taj postotak.

Brojni sadržaji

Do kraja novembra, do kada i traje turistička sezona, u Nacionalnom parku „Una“ očekuju da će imati oko 100.000 posjeta s plaćenom uslugom u ovom zaštićenom području.

U Upravi Nacionalnog parka „Una“, unatoč migrantskoj krizi i vremenskim oscilacijama i, kako kaže direktor Amarildo Mulić, izostalim kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu u području nacionalnog parka, zahvaljujući svojim aktivnostima i sadržajima, te svima koji su uključeni u ugostiteljsku ponudu, bilježe porast broja posjetilaca, što je i više od planiranog.
 

– Očekujemo da ćemo za koji dan, između 12. i 15. septembra, dostići rekordnu prošlogodišnju posjetu od 85.000 posjetilaca – kaže Amarildo Mulić, direktor JP Nacionalni park „Una“ u Bihaću.

Do kraja novembra, do kada i traje turistička sezona, u Nacionalnom parku „Una“ očekuju da će imati oko 100.000 posjeta s plaćenom uslugom. Od svog formiranja NP „Una“ bilježi stalni porast broja posjetilaca, od 2.500 u prvoj godini do rekordnih 85.000 turista iz prošle godine, polovinom ovoga mjeseca. Područje NP „Una“ rado posjećuju domaći i turisti iz regije, evropskih i zemalja Bliskoga istoka, koji ovdje sve više dolaze.

Nosilac certifikata

– Naša primarna zadaća je zaštita i očuvanje prirodnih i svih drugih vrijednosti na području Nacionalnog parka „Una“. NP „Una“ je nosilac certifikata za održivi turizam, jedini i prvi u Bosni i Hercegovini koji je to dobio 2014. godine od Asocijacije europarkova – kaže Mulić.

Asfaltiranje puta od Štrbačkog buka

Mulić ističe da je prioritet asfaltiranje cestovne komunikacije Orašac – Ćelije – Štrbački buk za što je Federalno ministarstvo okoliša i turizma preraspodijelilo 1.000.000 KM, 800.000 KM doznačilo Vladi, a 200.000 KM Gradu Bihaću. Nakon izrade projektne dokumentacije, izdavanja urbanističke i građevinske dozvole, očekuju da bi radovi trebali otpočeti na proljeće 2019. Preostalo je da se asfaltira i dionica makadamske ceste od Kulen-Vakufa do Martinbroda duga četiri i po kilometra, koja je u ingerenciji Direkcije cesta Unsko-sanskoga kantona.

23.

septembra bit će organizirana prva brdska atletska utrka u Nacionalnom parku „Una“ u dužini od 15 kilometara i to će biti novi turistički proizvod u NP.
krupljani.ba

Predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik prisustvovao je osveštanju hrama Svete Trojice, a prethodno je položio vijenac na spomen područje Garavice u Bihaću.

Dodik je izjavio je da je današnje osveštanje hrama Svete Trojice u Bihaću, koji su u Drugom svjetskom ratu porušile ustaše, dokaz da srpski narod neće zaboraviti svoju istoriju.
 

“Bez obzira na činjenicu da nas je ovdje sasvim malo, iza nas je ostala teška istorija stradanja srpskog naroda i zato je veoma važno da smo se okupili oko ideje da se obnovi ovaj hram, koji je danas osveštan, uz prisustvo njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja i velikog broja ljudi”, rekao je Dodik novinarima u Bihaću.

Bivši gradonačelnik Bihaća Hamdija Lipovača odlikovan je Ordenom Svetog Save za doprinos izgradanji hrama Svete Trojice u ovom gradu.
Stari hram Srpske pravoslavne crkve u centru Bihaća podignut je i osveštan 1898. godine, srušen je 1941. godine u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
 

Poslije Drugog svjetskog rata na mjestu gdje je bio hram podignuta je zgrada opštine.

Opština Bihać je 1987. godine dodijelila Srpskoj pravoslavnoj crkvi novu lokaciju za izgradnju novog hrama.
 

krupljani.ba

Na desetine je poziva i upita ogorčenih penzionera u bihaćkom Udruženju, a još brojniji su oni koji dolaze u njihove prostorije i traže odgovor gdje su drva za ogrjev koja su isplatili.

Nema kamiona

Od njih 1.800 koji su putem ŠPD „Unsko-sanskih šuma“ poručili drva tek ih je 20 posto do kraja sedmog mjeseca drva i dobilo. Preostalih 80 posto drva bi trebali dobiti do kraja oktobra kako je ugovorom i predviđeno. U Udruženju penzionera Bihać to pak smatraju nemogućnom misijom. Prošle godine nije ispoštovan rok, vjeruju neće ni ove.

– Mi ovdje ne vidimo problem, već umjetnu krizu, koju su oni izazvali da bi došlo do nedostatka drva na USK. U drugim općinama drva su uglavnom isporučena. Ne znam kako će to oni i na koji način ispoštovati kad smo čuli da nemaju kamiona, a ni radne snage – ističe Ahmet Alibabić, predsjednik Udruženja.

Već sada je izvjesno da je premalo vremena da se ispoštuje rok isporuke u odnosu na trenutno neisporučenu količinu drva, ali to se penzionera ne tiče, ističu u bihaćkom udruženju. Alibabić dalje dodaje da su prošle godine ŠPD „Unsko-sanske šume“ neispoštovani rok oprostili, međutim, ove neće. S obzirom na reakcije i ogorčenost penzionera ukoliko do 31. oktobra svi penzioneri ne dobiju drva, kako je i dogovoreno, tražit će odgovornost i tužiti odgovorne.

U „Unsko-sanskim šumama“ kažu da su bili primorani da u potpunosti obustave proizvodnju zbog obilnih padavina i da je u februaru, martu i aprilu proizvodnja bila u potpunosti onemogućena.

Intenzivirali proizvodnju

– Unatoč tome, poboljšanjem vremenskih uvjeta preduzeće je intenziviralo proizvodnju i zaostaci su iz dana u dan sve manji. Ako već postoji problem s nedovoljnim količinama šumskih drvnih sortimenata na tržištu, onda to nije zbog poslovanja ŠPD-a, nego zbog drugih činilaca – navodi Jasmin Grošić iz „Unsko-sanskih šuma“.

Nema radnika

Dok penzioneri gube strpljenje u čekanju ogrjeva, građani su bijesni zbog tržišne cijene. Metar drva u posljednja dva mjeseca plaćaju i po 120 KM, za razliku od tri mjeseca ranije, kada su plaćali 75 KM. Opravdanja za rast cijena nema niko. Neopravdanim im smatraju i u resoru privrede.

– Istina je da sjekači odlaze, privrednici koji su imali 20 ljudi za te poslove sada imaju tek pet zaposlenih, ali to nikako nije razlog za divljanje cijena i dodatni udar na standard potrošača – kaže Samir Sedić, ministar privrede u Vladi USK.
krupljani.ba
 

Do prije nepunih mjesec dana, migrantska kriza u Krajini bila je top tepa, a iz kantonalnih institucija baratalo se cifrom od preko 4.000 migranata koji se kreću ovim dijelom BiH.

Najteže stanje bilo je u Bihaću, gdje su migranti svakodnevno bili viđeni u grupama širom grada. Niste mogli proći kroz Bihać ili bilo koji njegov dio, a da ne susretnete barem jednu grupu migranata. Javnost je bila uznemirena a mediji su upozoravali da bi se ova situacija mogla odraziti i na izborne rezultate.
 

A sada se vratimo u sadašnjost i vrijeme predizborne kampanje. Odjednom toliki migranti su nestali i gotovo da ih ne možete susresti na ulicama. Šta se desilo i kuda su otišli, za sad postoje samo špekuliranja u javnosti.

Neki tvrde da su ih vlasti sakrile na određene lokacije, uglavnom privatne i da tu borave cijelo vrijeme. Ne izlaze nikud i zbog toga nisu viđeni na ulicama.

Sve ovo može biti i netačno, ali svakako da pojedinca i javnost ne ostavlja ravnodušnim, te stoga u Krajini i dalje kruže svakakve priče u vezi s ovom temom.

Šta je od toga istina i šta se zaista desilo sa migrantima, saznaćemo kada prođu izbori.
krupljani.ba

Jednoipogodišnjoj Dalal Omerović iz Bihaća jučer je na klinici u Esenu urađena transplantacija koštane srži.

– Dalal je primila novu krv s potrebnom dozom matičnih ćelija iz kojih bi se trebale početi razvijati nove. Kako su doktori rekli roditeljima, ne bi trebalo doći do alergijskih reakcija na primljenu krv jer je posljednju hemoterapiju dobro podnijela – rekla nam je Selma Merdan, prijateljica porodice Omerović.
 

Istakla je da se za 20-ak dana, baš na Dalalin drugi rođendan, očekuje razmnožavanje matičnih ćelija. Tada će se znati je li bilo uspješno.

Pojasnila je da od danas nastupaju kritični dani i sedmice, zbog nuspojava koje su moguće.

Malena Dalal boluje od najopasnije vrste leukemije. Od novembra prošle godine se nalazi u Esenu, gdje je primila nekoliko ciklusa hemoterapija i sve je išlo ka ozdravljenju da bi potom bilo utvrđeno da zapravo boluje od opasnije vrste leukemije. Stoga je bila neophodna hitna transplantacija koja je zakazana nakon što je pronađen donor koji je kompatibilan 90 posto.

Brojni građani uključili su se u prikupljanje sredstava za njeno liječenje i operaciju.
krupljani.ba

Vlada Unsko-sanskog kantona naredila je Kantonalnoj upravi inspekcije USK, preduzeću “Unsko-sanske šume” i drugim nadležnim institucijama da sačine prijedlog mjera kako bi se spriječilo divljanje cijena ogrevnog drveta.

Premijer USK Husein Rošić kaže kako na tržištu trenutno vlada anarhična situacija i da cijena za jedan kubni metar ogreva u nekim gradovima dostižu iznos od 130 maraka.
 

“Ovo je udar na građane i potrebno je što prije poduzeti mjere kako bi se cijene vratile u normalne okvire. Inspektore smo već uputili na teren kako bi se spriječila nelegalna trgovina ogrevom i mi ćemo tome stati u kraj”, kazao je Rošić.

Prema njegovim riječima, trenutno stanje podsjeća na ne tako davnu situaciju i probleme u snabdijevanju peletom, a Rošić je uvjeren kako se ovakve krize vještački stvaraju da bi se uticalo na povećanje cijena energenata.

“Jedna od mjera biće usmjerena ka preduzeću ‘Unsko-sanske šume’, koje mora na vrijeme planirati snabdijevanje lokalnog stanovništva kako bi se suzbilo crno tržište i kako bi građani po realnim cijenama mogli da nabave ogrevno drvo”, kazao je Rošić.

Inače, na području svih gradova i općina u Unsko-sanskom kantonu trenutno vlada nestašica ogrevnog drveta, a ovaj energent na tržištu dostiže rekordne cijene. Prema riječima dobavljača, ovakva situacija dosad nije zabilježena, a kako se bliži sezona grijanja nije isključeno da će cijene dodatno rasti.
 

Oni kažu da je više razloga koji su doveli do ovakve situacije, a jedan od njih je što je značajno povećan izvoz drveta za ogrev na inostrana tržišta, prije svega u Italiju.

“Sve je to dovelo da situacije da je manje ogreva za lokalno stanovništvo. Firme koje se bave sječom šume i s kojima sam dosad sarađivao isporučuju drvo za izvoz, a značajan dio ide i za proizvodnju peleta”, kažu dobavljači.

Također, saznajemo kako je jedan od razloga za ovakvu situaciju i nedostatak radne snage u šumi, jer je veliki broj radnika koji se ranije bavio sječom napustio te poslove zbog malih zarada i teških uslova rada.
krupljani.ba

Nečelnik Sektora uniformisane policije, glavni inspektor Šero Družić, policijski komesar, i načelnik Sektora za usmjeravanje, koordinaciju i pravne poslove, glavni inspektor Amir Džanić, održali su danas radni kolegij na kojem su prisustvovali komandiri Policijskih stanica koje su u sastavu Uprave policije MUP USK-a.

Na radnom kolegiju izvršena je analiza rada Uprave policije MUP USK-a za prvih osam mjeseci kao i aktivnosti i projekti koji će se realizirati s ciljem unapređenja stanja sigurnosti.

Također, izvršena je i analiza sigurnosne situacije na USK-a u pogledu aktuelne migrantske krize te su naložene mjere i radnje koje će se poduzimati u narednom periodu u cilju očuvanja pozitivnog sigurnosnog okruženja. Jedna od tema današnjeg sastanka su mjere i aktivnosti koja će Uprava policije poduzimati u vezi „Općih izbora 2018“.
 

Sačinjen je i Okvirni plan po kojem su svi komadiri policijskih stanica, u obavezi izvršti analizu bezbjedonosne situacije te u skaldu sa istom postupati na terenu u vrijeme trajanja predizborne kampanje.

Kako je saopćeno iz MUP-a USK-a, gavni inspektor Družić, posebno je istakao, da u peridu predizborne kampanje, policijski službenici posebno iskažu visok stepen profesionalizma, da se ponašaju u skladu sa važećim propisima, etičkim kodeksom kao i smjernicama za postupanje policijskih službenika u vrijeme održavanja izbora, a kako bi omogućili da predizborna kampanja kao i sam dan izbora proteknu neometano i u demokratskom duhu.
krupljani.ba

UNHCR u svojem posljednjem izvješće navode da je od početka godine zabilježeno oko 2500 tisuće izbjeglica i migranata koji su vraćeni iz Hrvatske.

U Velikoj Kladuši, na ledini, zadnjem mjestu prije njihova cilja, zapeli su ljudi. Najmlađi ne znaju da njih i njihove roditelje zovu izbjeglicama, migrantima. Znaju da su na putu, danima, mjesecima, godinama. Od ove točke nema dalje. Zapeli su pred vratima Europske unije. Na vratima stražari hrvatska policija. Čim se pročulo da smo ekipa iz Hrvatske, prišla nam je žena iz Afganistana pokazujući da ju je netko tukao te da nam želi nešto pokazati.

Njezin suprug i sin, pokazuju nam ozlijede koje su im, tvrde, nanijeli hrvatski policajci, kada su prije par dana pokušali prijeći granicu. S istom pričom pridružuje se i mladić iz Nepala. Osim ruku i nogu, stradali su i mobiteli.
 

The Game. Igra. Tako ovi ljudi nazivaju trenutak kada se odvaže na prelazak granice. U opasnu igru upuštaju se iz očaja jer za njih legalnog načina prelaska granice nema. Neki pokušavaju toliko dugo da su naučili jezik.

“Telefon su bacili, pare uzeli, policija na granici, hrvatska policija uzme sve telefone, sve pare, ne daju ništa, razumiješ?!”, kazao nam je jedan od migranata. Na pitanje koliko su puta pokušali preći granicu, tvrdi nekoliko puta.

Profesor iz Bagdada, priča nam kako je u iz Iraka pobjegao zbog neslaganja s aktualnom vlašću. Nakon što su mu ubili dvije kćeri, odlučio je pobjeći iz zemlje. U kamp je stigao dan prije nas.

“Čujem puno priča, ali ne vjerujem dok ne vidim na svoje oči”, govori nam. Ponudio se prevesti nam priče koje su ljudi željeli podijeliti s nama. “Kaže da ih je hrvatska policija tukla i psovala ih”, priča. Nakon istog iskustva, afganistanska obitelj zaglavila je u ovom spontano nastalom kampu, gdje se koncentriraju vraćeni s granice.
 

Ali je, s trudnom suprugom i troje male djece, iz Iraka avionom stigao u Beograd. Nakon tri mjeseca u Srbiji, krijumčarima je platio dvije tisuće eura da njega i obitelj prebaci u zapadnu Europu. Krijumčari su nestali s novcem, a oni su zaglavili ovdje u nadi da će Hrvatska jednom otvoriti granicu. “Pokušali smo dva puta, drugi put nas je policija uhvatila i odvezla 20 kilometara od BIhaća. Cijeli dan smo hodali dovde”, govori Ali.

Pokazuje nam kako su svi dobili svrab i uši. Higijenski uvjeti u kampu su izrazito loši. Liječničku pomoć tri puta tjedno pruža mobilna ekipa Liječnika bez granica. Osim njih, ljudima na ovom tužnom mjestu pomaže pokoja nevladina organizacija i volonteri. Nakon što je livada uz šumu postala stanica ljudi koji nazad ne žele, a naprijed ne smiju, volonteri iz udruge No Name Kitchen pomogli su im podići šatore i sagradili priručne tuševe. Svakodnevno donose hranu i odjeću iz donacija a prikupljaju i svjedočanstva policijskom nasilju na granicama.

“Prošli tjedan prijavili smo oko stotinu slučajeva ‘push backova’ koji su uključivali nasilje, a žrtve hrvatske policije koja je glavni počinitelj su bile i žene i djeca”, priča nam Karolina, članica udruge No Name Kitchen. Ideja je podizanje svijesti o tome što se na granicama doista događa. Zakon svima jamči pravo na zahtjevanje azila, bez obzira jeste li ušli u zemlju legalno ili ilegalno. No, to pravo se, tvrde volonteri na našoj granici konstantno krši.

Osim što je protuzakonit, ovakav način “čuvanja” europskih granica potiče krijumčarenje ljudima, objašnjava Karolina. “Zapravo, ljude su proglasili ilegalnim, jer nemaju legalan i sigurna pristup Europi, to je osnovni problem. Nema legalnog prelaska za njih i zato pokušavaju prijeći granicu, tzv. ilegalno, i nakon toga su kažnjeni i gurnuti još dublje u ilegalni život”, objašanjava Karolina.
 

U trenutku našeg posjeta ovdje se nalazilo oko stotinu ljudi koji su se upustili u spomenutu “Igru”- ilegalan prelazak granice. Neki hodaju danima, neki plaćaju krijumčarima, neki uzmu taksi ili autobus do pograničnih mjesta. Na mjesnom kolodovoru su stalni putnici. U kućici prodavačice karata zatekao se i vozač autobusne linije koju izbjeglice koriste.

“Kad vidiš među njima dijete, onda ti se okrene sve. Dijete ne zna, dijete traži, dijete plače, ono ništa ne zna. No, tu je politika umiješana, i u Hrvatskoj i u Bosni i u cijeloj Europi. Bude puno djece. To je žalosno”, govori. Jedna obitelj iz Iraka upravo se spremala na put. Dan prije pokušali su bezuspješno prijeći granicu. Vidno utučeni vraćaju se prema Bihaću, prema hotelu Sedra u Ostrožcu.

Tamo su prije mjesec dana premještene obitelj iz kampa u Kladuši, koje se vraćaju nakon neuspješnih pokušaja prelazaka. Tamo smo zatekli Saru i Azru iz Iraka. One su s djecom i Azrinim suprugom pokušale prijeći u Hrvatsku i tražiti azil. Policija im nije dozvolila.

“Kaže da su im razbili mobitele, razbili zaslone, tukli su nas palicama, previše su nas kaznili”, govori. Sara je kršćanka, pobjegla od muža koji je podlegao radikalnom vjerskom okruženju. Ne razumije zašto joj Hrvatska ne daje priliku za azil.

U svojem izvješću pod naslovom Putovanja očajnika, UNHCR je zabilježio 1500 izbjeglica i migranata kojima je uskraćen pristup postupku azila, i 700 slučajeva u kojima se spominje prekomjerna upotreba sile od strane policije.

Iz Isusovačke službe za izbjeglice hrvatskom MUP-u poslano je desetak dokumentiranih prijava o prekomjernoj uporabi sile i sprečavanju ljudi da zatraže azil. Odgovor iz MUP-a uvijek je isti – policija radi svoj posao, nepravilnosti nema. Ministar unutarnjih poslova išao je toliko daleko da je izjavio da se migranti sami ozlijeđuju. Nije našao vremena komentirati ovu temu za našu emisiju.
 

“Dehumanizira ih se, oduzima im se ljudskost, reći će se da su ilegalci, ektremni muslimani, sve ono čega se bojimo, oko čega imamo predrasude, i onda će to nesvjesno reći, znači možemo se prema njima ponašati s nasiljem, oduzimati im dostojanstvo, jer znači oni nisu ljudi”, govori nam Tvrtko Barun iz Isusovačke služba za izbjeglice.

To jesu ljudi. S modricama od policijskih palica, žuljevima od hodanja, borama od brige za svoju djecu. Ljudi koji će probavati prijeći granicu dok god im ne uspije, jer alternative nema. Europska politika zaključala im je vrata, istovremeno kroz prozor vičući da se protivi nasilju nad izbjeglicama.
krupljani.ba

Članovi Lovačkog društva “Sana” Elvis i Enes Kenjar spasili su u srijedu lane koje je upalo u prirodnu jamu duboku nekoliko metara i potom ga pustili na slobodu.

Braća kažu kako su pomenutog dana krenuli da beru kruške kada su iz daljine začuli neobičan zvuk.
 

“U početku smo pomislili kako se radi o plaču bebe jer je zaista tako zvučalo. Pitali smo se otkud beba u šumi, a kada smo pretražili teren pronašli smo jamu duboku oko pet metara, na čijem se dnu nalazilo lane koje je bespomoćno zapomagalo”, kažu braća za “Nezavisne”.

Dodaju kako su o svemu obavijestili lovočuvara i rukovodstvo Lovačkog društva “Sana”, a potom su pristupili spasavanju nesretnog mladunca.

“Bogami trebalo je dosta muke da se spustimo do dna rupe koja je nastala usljed propadanja zemlje. Izudarao sam se i izgrebao, ali sam na kraju uspio dohvatiti lane i potom ga izvući napolje. Bilo je preplašeno, drhtalo je od straha i odmah je prihvatilo moju pomoć”, kaže Elvis Kenjar.
 

Dodaje kako su mladunca potom odnijeli kući, gdje su ga okupali, nahranili i ugrijali, a nakon što je ustanovljeno kako lane nema nikakvih ozbiljnijih povreda, pušteno je u šumu na lokalitetu gdje je pronađeno.

“Velika je vjerovatnoća da će pronaći majku, koja ga je sigurno tražila i da će se ova priča završiti na najbolji mogući način. Vjerovatno je do nezgode došlo jer su ih potjerali psi lutalice, a lane je bježeći upalo u jamu”, kažu sanski lovci.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI