USK

USK (171)

Turističku sezonu u Nacionalnom parku „Una“ u prvih osam mjeseci ove godine u Upravi ovoga javnog poduzeća ocijenili su iznimno uspješnom jer je ovo područje do kraja avgusta posjetilo 82.000 turista. To je čak 18 posto više u odnosu na isti period prošle godine pa je prihod od prodatih ulaznica veći za isti taj postotak.

Brojni sadržaji

Do kraja novembra, do kada i traje turistička sezona, u Nacionalnom parku „Una“ očekuju da će imati oko 100.000 posjeta s plaćenom uslugom u ovom zaštićenom području.

U Upravi Nacionalnog parka „Una“, unatoč migrantskoj krizi i vremenskim oscilacijama i, kako kaže direktor Amarildo Mulić, izostalim kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu u području nacionalnog parka, zahvaljujući svojim aktivnostima i sadržajima, te svima koji su uključeni u ugostiteljsku ponudu, bilježe porast broja posjetilaca, što je i više od planiranog.
 

– Očekujemo da ćemo za koji dan, između 12. i 15. septembra, dostići rekordnu prošlogodišnju posjetu od 85.000 posjetilaca – kaže Amarildo Mulić, direktor JP Nacionalni park „Una“ u Bihaću.

Do kraja novembra, do kada i traje turistička sezona, u Nacionalnom parku „Una“ očekuju da će imati oko 100.000 posjeta s plaćenom uslugom. Od svog formiranja NP „Una“ bilježi stalni porast broja posjetilaca, od 2.500 u prvoj godini do rekordnih 85.000 turista iz prošle godine, polovinom ovoga mjeseca. Područje NP „Una“ rado posjećuju domaći i turisti iz regije, evropskih i zemalja Bliskoga istoka, koji ovdje sve više dolaze.

Nosilac certifikata

– Naša primarna zadaća je zaštita i očuvanje prirodnih i svih drugih vrijednosti na području Nacionalnog parka „Una“. NP „Una“ je nosilac certifikata za održivi turizam, jedini i prvi u Bosni i Hercegovini koji je to dobio 2014. godine od Asocijacije europarkova – kaže Mulić.

Asfaltiranje puta od Štrbačkog buka

Mulić ističe da je prioritet asfaltiranje cestovne komunikacije Orašac – Ćelije – Štrbački buk za što je Federalno ministarstvo okoliša i turizma preraspodijelilo 1.000.000 KM, 800.000 KM doznačilo Vladi, a 200.000 KM Gradu Bihaću. Nakon izrade projektne dokumentacije, izdavanja urbanističke i građevinske dozvole, očekuju da bi radovi trebali otpočeti na proljeće 2019. Preostalo je da se asfaltira i dionica makadamske ceste od Kulen-Vakufa do Martinbroda duga četiri i po kilometra, koja je u ingerenciji Direkcije cesta Unsko-sanskoga kantona.

23.

septembra bit će organizirana prva brdska atletska utrka u Nacionalnom parku „Una“ u dužini od 15 kilometara i to će biti novi turistički proizvod u NP.
krupljani.ba

Predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik prisustvovao je osveštanju hrama Svete Trojice, a prethodno je položio vijenac na spomen područje Garavice u Bihaću.

Dodik je izjavio je da je današnje osveštanje hrama Svete Trojice u Bihaću, koji su u Drugom svjetskom ratu porušile ustaše, dokaz da srpski narod neće zaboraviti svoju istoriju.
 

“Bez obzira na činjenicu da nas je ovdje sasvim malo, iza nas je ostala teška istorija stradanja srpskog naroda i zato je veoma važno da smo se okupili oko ideje da se obnovi ovaj hram, koji je danas osveštan, uz prisustvo njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja i velikog broja ljudi”, rekao je Dodik novinarima u Bihaću.

Bivši gradonačelnik Bihaća Hamdija Lipovača odlikovan je Ordenom Svetog Save za doprinos izgradanji hrama Svete Trojice u ovom gradu.
Stari hram Srpske pravoslavne crkve u centru Bihaća podignut je i osveštan 1898. godine, srušen je 1941. godine u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
 

Poslije Drugog svjetskog rata na mjestu gdje je bio hram podignuta je zgrada opštine.

Opština Bihać je 1987. godine dodijelila Srpskoj pravoslavnoj crkvi novu lokaciju za izgradnju novog hrama.
 

krupljani.ba

Na desetine je poziva i upita ogorčenih penzionera u bihaćkom Udruženju, a još brojniji su oni koji dolaze u njihove prostorije i traže odgovor gdje su drva za ogrjev koja su isplatili.

Nema kamiona

Od njih 1.800 koji su putem ŠPD „Unsko-sanskih šuma“ poručili drva tek ih je 20 posto do kraja sedmog mjeseca drva i dobilo. Preostalih 80 posto drva bi trebali dobiti do kraja oktobra kako je ugovorom i predviđeno. U Udruženju penzionera Bihać to pak smatraju nemogućnom misijom. Prošle godine nije ispoštovan rok, vjeruju neće ni ove.

– Mi ovdje ne vidimo problem, već umjetnu krizu, koju su oni izazvali da bi došlo do nedostatka drva na USK. U drugim općinama drva su uglavnom isporučena. Ne znam kako će to oni i na koji način ispoštovati kad smo čuli da nemaju kamiona, a ni radne snage – ističe Ahmet Alibabić, predsjednik Udruženja.

Već sada je izvjesno da je premalo vremena da se ispoštuje rok isporuke u odnosu na trenutno neisporučenu količinu drva, ali to se penzionera ne tiče, ističu u bihaćkom udruženju. Alibabić dalje dodaje da su prošle godine ŠPD „Unsko-sanske šume“ neispoštovani rok oprostili, međutim, ove neće. S obzirom na reakcije i ogorčenost penzionera ukoliko do 31. oktobra svi penzioneri ne dobiju drva, kako je i dogovoreno, tražit će odgovornost i tužiti odgovorne.

U „Unsko-sanskim šumama“ kažu da su bili primorani da u potpunosti obustave proizvodnju zbog obilnih padavina i da je u februaru, martu i aprilu proizvodnja bila u potpunosti onemogućena.

Intenzivirali proizvodnju

– Unatoč tome, poboljšanjem vremenskih uvjeta preduzeće je intenziviralo proizvodnju i zaostaci su iz dana u dan sve manji. Ako već postoji problem s nedovoljnim količinama šumskih drvnih sortimenata na tržištu, onda to nije zbog poslovanja ŠPD-a, nego zbog drugih činilaca – navodi Jasmin Grošić iz „Unsko-sanskih šuma“.

Nema radnika

Dok penzioneri gube strpljenje u čekanju ogrjeva, građani su bijesni zbog tržišne cijene. Metar drva u posljednja dva mjeseca plaćaju i po 120 KM, za razliku od tri mjeseca ranije, kada su plaćali 75 KM. Opravdanja za rast cijena nema niko. Neopravdanim im smatraju i u resoru privrede.

– Istina je da sjekači odlaze, privrednici koji su imali 20 ljudi za te poslove sada imaju tek pet zaposlenih, ali to nikako nije razlog za divljanje cijena i dodatni udar na standard potrošača – kaže Samir Sedić, ministar privrede u Vladi USK.
krupljani.ba
 

Do prije nepunih mjesec dana, migrantska kriza u Krajini bila je top tepa, a iz kantonalnih institucija baratalo se cifrom od preko 4.000 migranata koji se kreću ovim dijelom BiH.

Najteže stanje bilo je u Bihaću, gdje su migranti svakodnevno bili viđeni u grupama širom grada. Niste mogli proći kroz Bihać ili bilo koji njegov dio, a da ne susretnete barem jednu grupu migranata. Javnost je bila uznemirena a mediji su upozoravali da bi se ova situacija mogla odraziti i na izborne rezultate.
 

A sada se vratimo u sadašnjost i vrijeme predizborne kampanje. Odjednom toliki migranti su nestali i gotovo da ih ne možete susresti na ulicama. Šta se desilo i kuda su otišli, za sad postoje samo špekuliranja u javnosti.

Neki tvrde da su ih vlasti sakrile na određene lokacije, uglavnom privatne i da tu borave cijelo vrijeme. Ne izlaze nikud i zbog toga nisu viđeni na ulicama.

Sve ovo može biti i netačno, ali svakako da pojedinca i javnost ne ostavlja ravnodušnim, te stoga u Krajini i dalje kruže svakakve priče u vezi s ovom temom.

Šta je od toga istina i šta se zaista desilo sa migrantima, saznaćemo kada prođu izbori.
krupljani.ba

Jednoipogodišnjoj Dalal Omerović iz Bihaća jučer je na klinici u Esenu urađena transplantacija koštane srži.

– Dalal je primila novu krv s potrebnom dozom matičnih ćelija iz kojih bi se trebale početi razvijati nove. Kako su doktori rekli roditeljima, ne bi trebalo doći do alergijskih reakcija na primljenu krv jer je posljednju hemoterapiju dobro podnijela – rekla nam je Selma Merdan, prijateljica porodice Omerović.
 

Istakla je da se za 20-ak dana, baš na Dalalin drugi rođendan, očekuje razmnožavanje matičnih ćelija. Tada će se znati je li bilo uspješno.

Pojasnila je da od danas nastupaju kritični dani i sedmice, zbog nuspojava koje su moguće.

Malena Dalal boluje od najopasnije vrste leukemije. Od novembra prošle godine se nalazi u Esenu, gdje je primila nekoliko ciklusa hemoterapija i sve je išlo ka ozdravljenju da bi potom bilo utvrđeno da zapravo boluje od opasnije vrste leukemije. Stoga je bila neophodna hitna transplantacija koja je zakazana nakon što je pronađen donor koji je kompatibilan 90 posto.

Brojni građani uključili su se u prikupljanje sredstava za njeno liječenje i operaciju.
krupljani.ba

Vlada Unsko-sanskog kantona naredila je Kantonalnoj upravi inspekcije USK, preduzeću “Unsko-sanske šume” i drugim nadležnim institucijama da sačine prijedlog mjera kako bi se spriječilo divljanje cijena ogrevnog drveta.

Premijer USK Husein Rošić kaže kako na tržištu trenutno vlada anarhična situacija i da cijena za jedan kubni metar ogreva u nekim gradovima dostižu iznos od 130 maraka.
 

“Ovo je udar na građane i potrebno je što prije poduzeti mjere kako bi se cijene vratile u normalne okvire. Inspektore smo već uputili na teren kako bi se spriječila nelegalna trgovina ogrevom i mi ćemo tome stati u kraj”, kazao je Rošić.

Prema njegovim riječima, trenutno stanje podsjeća na ne tako davnu situaciju i probleme u snabdijevanju peletom, a Rošić je uvjeren kako se ovakve krize vještački stvaraju da bi se uticalo na povećanje cijena energenata.

“Jedna od mjera biće usmjerena ka preduzeću ‘Unsko-sanske šume’, koje mora na vrijeme planirati snabdijevanje lokalnog stanovništva kako bi se suzbilo crno tržište i kako bi građani po realnim cijenama mogli da nabave ogrevno drvo”, kazao je Rošić.

Inače, na području svih gradova i općina u Unsko-sanskom kantonu trenutno vlada nestašica ogrevnog drveta, a ovaj energent na tržištu dostiže rekordne cijene. Prema riječima dobavljača, ovakva situacija dosad nije zabilježena, a kako se bliži sezona grijanja nije isključeno da će cijene dodatno rasti.
 

Oni kažu da je više razloga koji su doveli do ovakve situacije, a jedan od njih je što je značajno povećan izvoz drveta za ogrev na inostrana tržišta, prije svega u Italiju.

“Sve je to dovelo da situacije da je manje ogreva za lokalno stanovništvo. Firme koje se bave sječom šume i s kojima sam dosad sarađivao isporučuju drvo za izvoz, a značajan dio ide i za proizvodnju peleta”, kažu dobavljači.

Također, saznajemo kako je jedan od razloga za ovakvu situaciju i nedostatak radne snage u šumi, jer je veliki broj radnika koji se ranije bavio sječom napustio te poslove zbog malih zarada i teških uslova rada.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI