USK

USK (162)

Operativni štab za pitanje migracija u BiH danas je zasjedao u Sarajevu. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić obratio se novinarima nakon sastanka i govorio o trenutnim smještajnim kapacitetima.

– Trenutno se vrši adaptacija bivše kasarne Ušivak i u taj objekat migranti bi mogli useliti za 15 dana, istakao je ministar navodeći da je u toku adaptacija i Đačkog doma u Bihaću.
 

– Tu se radi postavljanje stolarije, a poslije će se raditi unutrašnjost. U Sedri je trenutno 213 migranata, a radi se o porodicama sa djecom i maloljetnicama bez pratnje, rekao je Mektić.

Dodao je da najviše problema ima sa osposobljavanjem Agrokomerca u Velikoj Kladuši.

– Federalna Vlada je dodijelila taj objekat, ali imamo velike opstrukcije lokalne vlasti. Ne žele nam priključiti vodu u taj objekat iako ćemo ispuniti sve uslove za priključak. Upućuju me čak i da pregovaram sa ljudima iz sjene, za koje kažu da vladaju tim prostorom. Radi se o kćerki Fikreta Abdića, ali ja neću pregovarati niskim sa strast, samo sa institucijama, pojasnio je ministar.

Prema njegovim riječima, broj migranata u našoj zemlji se smanjuje kao i pritisak na USK.
krupljani.ba

Dalal Omerović, jednoipogodišnja djevojčica iz Bihaća koja boluje od najtežeg oblika leukemije, podvrgnuta je ovih dana teškim i komplikovanim pripremama pred operaciju transplantacije koštane srži, koja je zakazana za četvrtak na zdravstvenoj klinici u njemačkom gradu Esenu.

Prema riječima njenih roditelja, ona je podvrgnuta hemioterapiji te prima lijekove koje teško podnosi, a zbog toga što joj je krvna slika opala morala je primiti jednu dozu krvi. Roditelji kažu kako je, zbog sterilnosti, Dalal već nekoliko dana izolovana te im je onemogućen svaki kontakt s njom.
 

“Svi se nadamo najboljem, jer se naša hrabra lavica dosad izborila s brojnim nedaćama i sve podnijela uz osmijeh. Nikad nikome da dragi Bog ne da da se osjeća kao što se osjećamo mi roditelji, živi, a umrli u duši. Dalal vam šalje osmijeh. Javićemo se, ako Bog da, kada sve ovo prođe”, kaže majka Indira Omerović.

U proteklom periodu pronađen je odgovarajući donor koštane srži za djevojčicu, koja se već punih osam mjeseci nalazi na zdravstvenoj klinici u Esenu, gdje je bila podvrgnuta liječenju hemioterapijom. Međutim, liječnici su ustanovili da je neophodno da se obavi teška operacija kako bi se spasao njen život. Omerovići žive od skromnih primanja i nemaju dovoljno sredstava za liječenje djevojčice, zbog čega im je bila potrebna pomoć u novcu. Tužna sudbina djevojčice ujedinila je dobre ljude širom svijeta te je u brojnim humanitarnim akcijama prikupljeno 270.000 eura, koliko će iznositi troškovi operacije i liječenja.

nezavisne.com

Na području svih gradova i općina u Unsko-sanskom kantonu trenutno vlada nestašica ogrevnog drveta, a ovaj energent je na tržištu dostigao rekordnu cijenu pa se metar kvalitetne bukve ili graba prodaje i po cijeni od 100 i više maraka za kubni metar!

Ovoliku cijenu trenutno plaćaju građani koji žive na području Cazina i Bihaća, dok se ona u Sanskom Mostu i Ključu kreće između 75 i 85 maraka.

“Ogrevno drvo postaje poput suvog zlata. Izgleda da će mnogi cvokotati ove zime”, kaže jedan Bišćanin koji je u potrazi za drvetom.

Na nabavku drva se čeka i u više drugih područja u BiH, pa se kupci već hvataju za glavu jer se boje da će hladnije dane dočekati bez ogreva.

Prema riječima dobavljača ogrevnog drveta, ovakva situacija do sada nije zabilježena, a kako se bliži sezona grijanja nije isključeno da će cijene dodatno rasti.

“Potražnja je ogromna, a ja imam naručeno više stotina kubika drveta koje nisam u stanju da isporučim kupcima. Neke narudžbe vučem i po dva mjeseca i bojim se da neću sve moći na vrijeme ispoštovati”, kaže za “Nezavisne” Almir Čehić, koji se već dugi niz godina bavi ovim poslom.

Prema njegovim riječima, više je razloga koji su doveli do ovakve situacije, a jedan od njih je što je značajno povećan izvoz drveta za ogrev na inostrana tržišta, prije svega u Italiju.

“Sve je to dovelo do situacije da je manje ogreva za lokalno stanovništvo. Firme koje se bave sječom šume i s kojima sam do sada sarađivao isporučuju drvo za izvoz, a značajan dio ide i za proizvodnju peleta”, kaže Čehić.

Također, saznajemo kako je jedan od razloga za ovakvu situaciju i nedostatak radne snage u šumama, jer je veliki broj radnika koji se ranije bavio sječom napustio te poslove zbog malih zarada i teških uslova rada.

I preduzeće “Unsko-sanske šume”, koje gazduje šumskim bogatstvom na području ovog kantona, značajno je pooštrilo mjere kontrole i zaštite šuma koje su već godinama pogođene bespravnom sječom.

U poslovnici ovog preduzeća u Sanskom Mostu saznajemo kako trenutno imaju male zalihe ogrevnog drveta i da trenutno ne primaju narudžbe za njegovu nabavku. “Narudžbe ćemo ponovo početi primati tek polovinom septembra i nadamo se da ćemo do tada stvoriti dovoljne zalihe jer smo pojačali aktivnosti u šumskim radilištima. Međutim, iz ranijeg perioda imamo dosta komitenata, a neki duže od dva mjeseca čekaju da ih snabdijemo”, rekli su nam u ovom preduzeću.

Jedan trgovac drveta iz Prijedora ističe da kod njega metar bukovog drveta košta 70 KM i da je potražnja velika.

“Veliki broj kupaca zove i traži, ali mi nemamo puno drva za prodati”, kaže on.

Prodavač iz Sarajeva ističe da kod njega metar bukovog drveta košta 90 KM, te da potražnje ima, ali da kupci uzimaju uglavnom do pet metara.

I za pelet je velika potražnja. Iz preduzeća “Drvoprodex” Banjaluka, koje se bavi proizvodnjom peleta, kažu da kupci svakodnevno zovu za kupovinu briketa i peleta.

“Za tonu peleta potrebno je izdvojiti 350 do 360 KM, besplatno vozimo samo u Banjaluci, dok tona briketa košta 240 KM, a sad u ovom periodu kupaca imamo na pretek”, kazali su iz ovog preduzeća i dodaju da će cijena peleta u narednom periodu rasti.

U kompaniji “Ensa BH” iz Srpca kažu da kupci kad naruče moraju čekati po nekoliko dana da bi došli na red.

“Veliki broj ljudi kupovao je pelet u maju, kada je tona peleta iznosila 330 KM + PDV, a sada je za tonu potrebno izdvojiti i 370 KM + PDV”, ističu iz “Ensa BH”.

U preduzeću “Lana eksport-import” Banjaluka rekli su da je potražnja za ogrevom ove godine znatno veća u odnosu na prethodne godine, a da zbog nestašice drveta i peleta trenutno nisu u mogućnosti da primaju narudžbe.

Iz fabrike peleta “Bio concept” Novi Grad kazali su da tona peleta košta 350 KM bez prevoza, te da je velika pomama za peletom.

“Upravo zbog velike potražnje kupci su prinuđeni da na isporuku čekaju po 20 i više dana”, ističu iz ove fabrike.

Penzioneri na čekanju

U Udruženju penzionera u Velikoj Kladuši su nas informisali kako su još krajem prošle godine dogovorili isporuku za 151 člana, ali da od ugovorenih 1.300 kubnih metara još niti jedan metar ogreva nije isporučen penzionerima.

“Evo, već je septembar i mi se pitamo kada će početi isporuka. To je zaista velika aljkavost ‘Unsko-sanskih šuma’, koje nemaju razumijevanja za ovu populaciju”, kaže predsjednik pomenutog udruženja Rasim Redžić.
krupljani.ba

Vijeće ministara BiH primilo je k znanju Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi s povećanim prilivom migranata u BiH, koju je predložilo Ministarstvo sigurnosti.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine, od 1. januara do 2. septembra 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno je 12.396 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom periodu iskazala je 11.491 osoba, dok ih je 1.097 podnijelo zahtjev za azil.

Najveći broj migranata dolazi iz Pakistana (4.184), Sirije (1.840), Irana (1.694), Afganistana (1.246) i Iraka (1.038), saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
krupljani.ba

Prema podacima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona (USK), novu školsku godinu u 49 centralnih i područnih osnovnih škola ovog dijela Bosne i Hercegovine počeo je 2.151 prvačić.

Broj upisanih osnovaca povećan je u gradskim centralnim školama, dok je značajno manji u područnim školama. To je uslovilo i zatvaranje četiri područne škole u Bosanskoj Krupi, Ključu i Velikoj Kladuši.

U srednje škole je na osnovu rezultata prvog upisnog roka, upisano 2.190 učenika. Kao i prethodnih godina, najviše interesa bilo je za upis u srednje medicinske škole. U Medicinskoj školi u Bihaću upisano je 150 učenika i to u tri odjeljenja općeg smjera, te po jedno u smjerovima hemijskih i farmaceutskih tehničara.

Jedno odjeljenje s 30 učenika upisano je i na medicinskom smjeru Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću, kao i 25 učenika u Mješovitoj srednoj školi u Sanskom Mostu. U bihaćkoj Gimnaziji upisano je 120 učenika, uključujući i jedno odjeljenje novootvorenog računarsko – informatičkog smjera. U Gimnaziji u Cazinu upisano je 86 srednjoškolaca.

U ostalim srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona, nakon prvih prijemnih rokova, popunjenost upisnih planova bila je veća od 70 posto. Iz Ministarstva obrazovanja USK još jednom je ponovljeno, kako bi broj upisanih srednjoškolaca mogao biti i značajno veći, nakon što se dostave svi podaci s drugih upisnih rokova.
krupljani.ba

Nekoliko hiljada migranata u Bihaću i Velikoj Kladuši moglo bi dočekati zimu na ulicama ovih gradova ili, u najboljem slučaju, šatorima u devastiranom objektu Đačkog doma u Bihaću i oko njega, budući da i dalje nije dogovorena lokacija, a kamoli osposobljen prihvatni centar u kojem će migranti dočekati minuse i zimske dane.

Prije nekoliko dana u Ministarstvu unutrašnjih poslova USK održan je radni sastanak kojem su prisustvovali predstavnici Uprave policije MUP-a USK, predstavnici Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) te zaštitarske službe, a u vezi s migrantskom situacijom na području grada Bihaća i cijelog USK.

U saopćenju nakon sastanka istaknuto je, između ostalog, da je predstavnik Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti upoznao prisutne da će u narednom periodu na području grada Bihaća u privremenom prihvatnom centru u Borićima, gdje su smješteni migranti, otpočeti nužna sanacija navedenog objekta u cilju kvalitetnijeg smještaja i prihvata migranata na području USK.

IOM: Radovi na Đačkom domu ne podrazumijevaju pripremu za zimu

Sanaciju zgrade Đačkog doma trebao bi finansirati IOM. No, kako saznajemo, ne radi se ni o kakvim pripremnim radovima i osposobljavanju objekta za boravak migranata u zimskom periodu.

“Tu nije riječ ni o kakvim građevinskim radovima, već malim rekonstrukcijama postojećeg objekta. Rekonstrukcije podrazumijevaju sanaciju jednog dijela krova objekta, budući da nakon svake kiše voda s krova dolazi čak do prvog sprata. Objekt ima struju, tako da je to veoma opasno. I druga stvar, postavit ćemo ograde na stubišta unutar objekta zbog sigurnosnih razloga, kao i na terasama. Prozori, ako budu zatvoreni, to će biti urađeno najlonom. Dakle, ovo evidentno nisu nikakvi radovi na pripremi objekta za zimu i njegovo utopljavanje, već određeni zahvati iz sigurnosnih razloga”, kazao je za Klix.ba Vladimir Mitkovski, humanitarni koordinator IOM-a za Unsko-sanski kanton.

Mitkovski je istakao da je IOM do sada nabavio sanitarne kontejnere u Đačkom domu i regulisao problem struje i vode.

“Pored toga, u Borićima će se povećati i broj sanitarnih kontejnera, odnosno toaleta i tuševa, gdje će se, uz postojećih osam, dodati još četiri. Broj koji sada imamo ne zadovoljava nikakve standarde uzimajući u obzir broj migranata koji se nalaze na toj lokaciji i koji dolaze na obrok u Đački dom”, naveo je Mitkovski.

Na pitanje šta će biti s migrantima i gdje će biti smješteni u toku zime, Mitkovski kaže da se i dalje čeka odluka bosanskohercegovačkih vlasti o lokaciji budućeg privremenog centra za migrante.

“Čekamo, čekamo i čekamo. Za sada nema rješenja”, dodao je.

Katastrofalno stanje u Velikoj Kladuši

Stanje u Velikoj Kladuši je, prema njegovim riječima, još gore. Na livadi u mjestu Trnovi ne postoje ni sanitarni kontejneri, IOM tamo dostavlja hranu kako migranti ne bi ostali bez obroka. Osim toga, u Velikoj Kladuši i Bihaću i dalje ima veliki broj porodica s djecom, blizu 200 osoba, koje bi trebale biti premještene u Hotel Sedra u Cazinu.

“U petak je u Hotel Sedra u Cazinu premješteno 40 osoba iz Đačkog doma, tj. porodica s djecom. Tako da sada u Sedri boravi blizu 180 migrantskih porodica. Naši planovi su da do kraja iduće sedmice dostignimo broj od 400 osoba na ovoj lokaciji, što je njen maksimalni kapacitet”, kazao je Mitkovski.

U Crvenom križu USK kažu da se, u skladu s njihovim mogućnostima, pripremaju za dolazak hladnijih dana.

“Crveni križ će osigurati dovoljan broj deka, podmetača, armiranih folija i svega onog što je potrebno da se napravi neka vrsta toplinske zaštite. U Velikoj Kladuši, gdje migranti borave na ledini, već ovih dana ćemo uručiti deke i armirane folije, kako bismo im koliko-toliko utoplili ambijent u kojem borave. Pitanje prehrane migranata za sada imamo riješeno do kraja septembra uz pomoć naših donatora”, kazao je za naš portal Husein Kličić, predsjednik Crvenog križa USK.

Od početka godine do 27. augusta MUP USK evidentirao je 5.893 migranta na prostoru Unsko-sanskog kantona. Od tog broja, u Bihaću je evidentirano 4.826, a u Velikoj Kladuši 1.067.

U Bihaću trenutno boravi između 3.000 i 3.500 migranata

“Taj broj ne znači da ovdje trenutno boravi toliko migranata. Dakle, to je broj evidentiranih migranata u USK od početka godine. Svi oni pokušavaju preći hrvatsku granicu i neki uspijevaju, a neki ne. Prema neslužbenim procjenama, na području Bihaća trenutno boravi između 3.000 i 3.500 migranata, a u Velikoj Kladuši blizu 400”, kazala nam je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Iz Uprave policije MUP-a USK ranije su već istakli da se broj migranata u ovom dijelu BiH svakodnevno povećava, zbog čega se usložnjava trenutna sigurnosna situacija te je potrebno što hitnije riješiti adekvatan smještaj za migrante. Pritom su apelovali na sve institucije da se aktivnije uključe i pronađu trajno rješenje smještaja migranata izvan urbanih dijelova gradova i općina.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je, pak, u nedavnom razgovoru za Klix.ba rekao da od prvog momenta od Ministarstva sigurnosti BiH traži da se lokacija Đačkog doma u Borićima uredi i zaštiti.

“Ukoliko se to ne uradi, ja ću do zime tražiti da se migranti isele u Sarajevo, a objekt zapečati, budući da je u vlasništvu Grada”, istakao je tada Fazlić.
krupljani.ba


ilustracija
 

Policijskoj stanici Bihać jučer se obratilo više građana koji su prijavili da je došlo do fizičkog obračuna između migranta na raskrsnici ulica Bihaćkih branilaca i Kasima Ćehajića.

Izlaskom na mjesto događaja, policijski službenici zatekli su jednu osobu – migranta koja je imala vidne povrede, dok je u neposrednoj blizini zatečena također NN osoba – migrant koja je po izjavi svjedoka istom nanijela povrede upotrebom hladnog oružja – noža, saopćeno je iz MUP-a USK-a.

Povrijeđenoj osobi ukazana je liječnička pomoć te je prevezena do Kantonalne bolnice Bihać gdje je zadržana na liječenju i gdje je konstatovano da ima sedam ubodnih rana u predjelu grudnog koša.

“Uviđajne radnje obavili su istražitelji OKP PS Bihać, pod nadzorom tužioca Kantonalnog tužilaštva i koji su u odvodnom šahtu pronašli i izuzeli odbačeni nož za kojeg se predpostavlja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela.”, saopćeno je.

Nad osumnjičenom osobom koji je o sebi dao podatke,da je A. S. rođen 1988.godine u Turskoj, zavedena je kriminalistička obrada, a istražitelji nastavljaju daljni rad na dokumentovanju krivičnog djela.

Radiosarajevo.ba

U sklopu operativne akcije “Droga“ službenici Jedinice granične policije Velika Kladuša, u mjestu Stabandža na području Velike Kladuše otkrili su plantažu s 50 stabljika zeljaste biljke koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu marihuanu, prenosi Anadolu Agency (AA).

Stabljike visine od 120 do 310 centimetara otkrivene su na zemljištu, a pretresom pomoćnog objekta nađeno je još pet stabljika marihuane. Vaganjem je utvrđeno da težina pomenutih 55 stabljika marihuane iznosi 70 kilograma, navode iz Granične policije BiH.

Zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo “neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ u svojstvu osumnjičene ispitana je bh. državljanka S.M. (1985. godište) protiv koje će Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona biti dostavljen izvještaj o krivičnom djelu. Stabljike marihuane su privremeno oduzete.

Istog dana službenici JGP Velika Kladuša slobode su lišili su slobode S.K. (1967.) nakon što je utvrđeno da ga potražuje Općinski sud u Velikoj Kladuši radi izdržavanja kazne zatvora. Državljanin BiH kontroliran je pri izlasku iz zemlje na MGP Velika Kladuša. Predat je službenicima Sudske policije Velika Kladuša.
krupljani.ba

Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su rezultate monitoringa rada Vlade i Skupštine Unsko-sanskog kantona od 2014. do 2018. godine, ocijenivši da je taj mandatni period obilježila politička nestabilnost.

Pet smjena

– Promjene skupštinskih većina i sastava vlada dešavale su se kao na traci, što je rezultiralo činjenicom da je od postizbornog imenovanja Vlade USK kroz nju prošlo 30 različitih ministara i premijera u pet provedenih smjena i rekonstrukcija – saopćeno je iz CCI-ja.

Navodi se da je Vlada USK u aktuelnom mandatu razmotrila skoro 3.500 mjera, što je pozicionira na šesto mjesto kantonalne liste po produktivnosti. Iza nje su vlade Posavskog, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona.

Skupština je usvajala, u prosjeku, jedan zakon mjesečno

– Posljedica nedovoljno dobre realizacije planiranih aktivnosti Vlade je da se među nerealiziranim mjerama iz godišnjih programa rada u aktuelnom mandatu nalazi čitav niz značajnih mjera, čije su usvajanje i pravilna primjena mogli pozitivno utjecati na kvalitet života građana – smatraju u CCI-ju.
 

Za aktuelni četverogodišnji mandat Skupština USK usvojila je, kako su naveli u CCI-ju, tek dvije strategije, dok je u martu 2018. prihvatila u nacrtu još dvije strategije. Skupština je usvajala, u prosjeku, jedan zakon mjesečno. No, od 45 usvojenih zakona, svega je 18 novih, tzv. temeljnih. Ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata, dodaju iz CCI-ja.

Kršenje Ustava

– U radu Vlade i Skupštine USK tokom aktuelnog mandata registrirano je kršenje više zakonskih i podzakonskih akata pa čak i Ustava -navedeno je u izvještaju CCI-ja, objavljenom jučer u Bihaću.

Nepotpuna realizacija

Kako su ustvrdili, ni u jednoj godini mandata realizacija zakona planiranih godišnjim programima rada nije dosegla 30 posto planiranog. U aktuelnom mandatu, kako su naveli, Vlada USK nijednom nije na vrijeme usvojila program rada, a Skupština je to uradila samo jednom.
cazin.net

Hasib Aldžić, mještanin Elkasove rijeke asfaltiranje ovoga puta čeka dugi niz godina. Ova dionica, kako i sam kaže, od posebnog značaja jer spaja općinu Buzim i Cazin, te olakšava mještanima putnu komunikaciju. Samim time je olakšana putna komunikacija  koja je povezala okolna naselja ove dvije općine.

Od potpisivanja ugovora do otvaranja puta prošlo je nepunih mjesec dana, što govori da je urađen u rekordnom vremenu, kazao nam je Halil Omanović, direktor Jedinice za koordinaciju projekata pri Federalnom ministsrstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Prema riječima resornog ministra Šemsudina Dedića, ovim kvalitetno urađenim projektom bolje su povezani Bužim i Cazin, a skraćeno je i putovanje građana između ove dvije lokalne samouprave. Samo u Bužimu realizirano je 500 hiljada maraka kroz razne projekte tokom ove godine, a čime je poboljšana infrastrukturna povezanost sa općinom Bosanska Krupa i drugim općinama na ovom dijelu USK.

Kroz ovaj projekat planira se riješiti problem vodosnabdijevanja u Jusufovićima, također na području općine Bužim, dio projekta u Bosanskom Petrovcu, u Bosanskoj Krupi se trenutno realizira  i očekuje se za dvadesetak dana  završetak. Nakon toga, kako kaže Omanović, nastavlja se sa projektom IFAD 7 i IFAD  8, te IFAD 7 druga faza, gdje će biti obuhvaćene sve općine na području USK-a. Radi se o jačanju kapaciteta kod farmera, farmerskih udruženja odnosno asocijacija i njihovih infrastrukturnih potreba.
 

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI