USK

USK (158)

Prema podacima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona (USK), novu školsku godinu u 49 centralnih i područnih osnovnih škola ovog dijela Bosne i Hercegovine počeo je 2.151 prvačić.

Broj upisanih osnovaca povećan je u gradskim centralnim školama, dok je značajno manji u područnim školama. To je uslovilo i zatvaranje četiri područne škole u Bosanskoj Krupi, Ključu i Velikoj Kladuši.

U srednje škole je na osnovu rezultata prvog upisnog roka, upisano 2.190 učenika. Kao i prethodnih godina, najviše interesa bilo je za upis u srednje medicinske škole. U Medicinskoj školi u Bihaću upisano je 150 učenika i to u tri odjeljenja općeg smjera, te po jedno u smjerovima hemijskih i farmaceutskih tehničara.

Jedno odjeljenje s 30 učenika upisano je i na medicinskom smjeru Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću, kao i 25 učenika u Mješovitoj srednoj školi u Sanskom Mostu. U bihaćkoj Gimnaziji upisano je 120 učenika, uključujući i jedno odjeljenje novootvorenog računarsko – informatičkog smjera. U Gimnaziji u Cazinu upisano je 86 srednjoškolaca.

U ostalim srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona, nakon prvih prijemnih rokova, popunjenost upisnih planova bila je veća od 70 posto. Iz Ministarstva obrazovanja USK još jednom je ponovljeno, kako bi broj upisanih srednjoškolaca mogao biti i značajno veći, nakon što se dostave svi podaci s drugih upisnih rokova.
krupljani.ba

Nekoliko hiljada migranata u Bihaću i Velikoj Kladuši moglo bi dočekati zimu na ulicama ovih gradova ili, u najboljem slučaju, šatorima u devastiranom objektu Đačkog doma u Bihaću i oko njega, budući da i dalje nije dogovorena lokacija, a kamoli osposobljen prihvatni centar u kojem će migranti dočekati minuse i zimske dane.

Prije nekoliko dana u Ministarstvu unutrašnjih poslova USK održan je radni sastanak kojem su prisustvovali predstavnici Uprave policije MUP-a USK, predstavnici Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) te zaštitarske službe, a u vezi s migrantskom situacijom na području grada Bihaća i cijelog USK.

U saopćenju nakon sastanka istaknuto je, između ostalog, da je predstavnik Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti upoznao prisutne da će u narednom periodu na području grada Bihaća u privremenom prihvatnom centru u Borićima, gdje su smješteni migranti, otpočeti nužna sanacija navedenog objekta u cilju kvalitetnijeg smještaja i prihvata migranata na području USK.

IOM: Radovi na Đačkom domu ne podrazumijevaju pripremu za zimu

Sanaciju zgrade Đačkog doma trebao bi finansirati IOM. No, kako saznajemo, ne radi se ni o kakvim pripremnim radovima i osposobljavanju objekta za boravak migranata u zimskom periodu.

“Tu nije riječ ni o kakvim građevinskim radovima, već malim rekonstrukcijama postojećeg objekta. Rekonstrukcije podrazumijevaju sanaciju jednog dijela krova objekta, budući da nakon svake kiše voda s krova dolazi čak do prvog sprata. Objekt ima struju, tako da je to veoma opasno. I druga stvar, postavit ćemo ograde na stubišta unutar objekta zbog sigurnosnih razloga, kao i na terasama. Prozori, ako budu zatvoreni, to će biti urađeno najlonom. Dakle, ovo evidentno nisu nikakvi radovi na pripremi objekta za zimu i njegovo utopljavanje, već određeni zahvati iz sigurnosnih razloga”, kazao je za Klix.ba Vladimir Mitkovski, humanitarni koordinator IOM-a za Unsko-sanski kanton.

Mitkovski je istakao da je IOM do sada nabavio sanitarne kontejnere u Đačkom domu i regulisao problem struje i vode.

“Pored toga, u Borićima će se povećati i broj sanitarnih kontejnera, odnosno toaleta i tuševa, gdje će se, uz postojećih osam, dodati još četiri. Broj koji sada imamo ne zadovoljava nikakve standarde uzimajući u obzir broj migranata koji se nalaze na toj lokaciji i koji dolaze na obrok u Đački dom”, naveo je Mitkovski.

Na pitanje šta će biti s migrantima i gdje će biti smješteni u toku zime, Mitkovski kaže da se i dalje čeka odluka bosanskohercegovačkih vlasti o lokaciji budućeg privremenog centra za migrante.

“Čekamo, čekamo i čekamo. Za sada nema rješenja”, dodao je.

Katastrofalno stanje u Velikoj Kladuši

Stanje u Velikoj Kladuši je, prema njegovim riječima, još gore. Na livadi u mjestu Trnovi ne postoje ni sanitarni kontejneri, IOM tamo dostavlja hranu kako migranti ne bi ostali bez obroka. Osim toga, u Velikoj Kladuši i Bihaću i dalje ima veliki broj porodica s djecom, blizu 200 osoba, koje bi trebale biti premještene u Hotel Sedra u Cazinu.

“U petak je u Hotel Sedra u Cazinu premješteno 40 osoba iz Đačkog doma, tj. porodica s djecom. Tako da sada u Sedri boravi blizu 180 migrantskih porodica. Naši planovi su da do kraja iduće sedmice dostignimo broj od 400 osoba na ovoj lokaciji, što je njen maksimalni kapacitet”, kazao je Mitkovski.

U Crvenom križu USK kažu da se, u skladu s njihovim mogućnostima, pripremaju za dolazak hladnijih dana.

“Crveni križ će osigurati dovoljan broj deka, podmetača, armiranih folija i svega onog što je potrebno da se napravi neka vrsta toplinske zaštite. U Velikoj Kladuši, gdje migranti borave na ledini, već ovih dana ćemo uručiti deke i armirane folije, kako bismo im koliko-toliko utoplili ambijent u kojem borave. Pitanje prehrane migranata za sada imamo riješeno do kraja septembra uz pomoć naših donatora”, kazao je za naš portal Husein Kličić, predsjednik Crvenog križa USK.

Od početka godine do 27. augusta MUP USK evidentirao je 5.893 migranta na prostoru Unsko-sanskog kantona. Od tog broja, u Bihaću je evidentirano 4.826, a u Velikoj Kladuši 1.067.

U Bihaću trenutno boravi između 3.000 i 3.500 migranata

“Taj broj ne znači da ovdje trenutno boravi toliko migranata. Dakle, to je broj evidentiranih migranata u USK od početka godine. Svi oni pokušavaju preći hrvatsku granicu i neki uspijevaju, a neki ne. Prema neslužbenim procjenama, na području Bihaća trenutno boravi između 3.000 i 3.500 migranata, a u Velikoj Kladuši blizu 400”, kazala nam je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Iz Uprave policije MUP-a USK ranije su već istakli da se broj migranata u ovom dijelu BiH svakodnevno povećava, zbog čega se usložnjava trenutna sigurnosna situacija te je potrebno što hitnije riješiti adekvatan smještaj za migrante. Pritom su apelovali na sve institucije da se aktivnije uključe i pronađu trajno rješenje smještaja migranata izvan urbanih dijelova gradova i općina.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je, pak, u nedavnom razgovoru za Klix.ba rekao da od prvog momenta od Ministarstva sigurnosti BiH traži da se lokacija Đačkog doma u Borićima uredi i zaštiti.

“Ukoliko se to ne uradi, ja ću do zime tražiti da se migranti isele u Sarajevo, a objekt zapečati, budući da je u vlasništvu Grada”, istakao je tada Fazlić.
krupljani.ba


ilustracija
 

Policijskoj stanici Bihać jučer se obratilo više građana koji su prijavili da je došlo do fizičkog obračuna između migranta na raskrsnici ulica Bihaćkih branilaca i Kasima Ćehajića.

Izlaskom na mjesto događaja, policijski službenici zatekli su jednu osobu – migranta koja je imala vidne povrede, dok je u neposrednoj blizini zatečena također NN osoba – migrant koja je po izjavi svjedoka istom nanijela povrede upotrebom hladnog oružja – noža, saopćeno je iz MUP-a USK-a.

Povrijeđenoj osobi ukazana je liječnička pomoć te je prevezena do Kantonalne bolnice Bihać gdje je zadržana na liječenju i gdje je konstatovano da ima sedam ubodnih rana u predjelu grudnog koša.

“Uviđajne radnje obavili su istražitelji OKP PS Bihać, pod nadzorom tužioca Kantonalnog tužilaštva i koji su u odvodnom šahtu pronašli i izuzeli odbačeni nož za kojeg se predpostavlja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela.”, saopćeno je.

Nad osumnjičenom osobom koji je o sebi dao podatke,da je A. S. rođen 1988.godine u Turskoj, zavedena je kriminalistička obrada, a istražitelji nastavljaju daljni rad na dokumentovanju krivičnog djela.

Radiosarajevo.ba

U sklopu operativne akcije “Droga“ službenici Jedinice granične policije Velika Kladuša, u mjestu Stabandža na području Velike Kladuše otkrili su plantažu s 50 stabljika zeljaste biljke koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu marihuanu, prenosi Anadolu Agency (AA).

Stabljike visine od 120 do 310 centimetara otkrivene su na zemljištu, a pretresom pomoćnog objekta nađeno je još pet stabljika marihuane. Vaganjem je utvrđeno da težina pomenutih 55 stabljika marihuane iznosi 70 kilograma, navode iz Granične policije BiH.

Zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo “neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ u svojstvu osumnjičene ispitana je bh. državljanka S.M. (1985. godište) protiv koje će Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona biti dostavljen izvještaj o krivičnom djelu. Stabljike marihuane su privremeno oduzete.

Istog dana službenici JGP Velika Kladuša slobode su lišili su slobode S.K. (1967.) nakon što je utvrđeno da ga potražuje Općinski sud u Velikoj Kladuši radi izdržavanja kazne zatvora. Državljanin BiH kontroliran je pri izlasku iz zemlje na MGP Velika Kladuša. Predat je službenicima Sudske policije Velika Kladuša.
krupljani.ba

Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su rezultate monitoringa rada Vlade i Skupštine Unsko-sanskog kantona od 2014. do 2018. godine, ocijenivši da je taj mandatni period obilježila politička nestabilnost.

Pet smjena

– Promjene skupštinskih većina i sastava vlada dešavale su se kao na traci, što je rezultiralo činjenicom da je od postizbornog imenovanja Vlade USK kroz nju prošlo 30 različitih ministara i premijera u pet provedenih smjena i rekonstrukcija – saopćeno je iz CCI-ja.

Navodi se da je Vlada USK u aktuelnom mandatu razmotrila skoro 3.500 mjera, što je pozicionira na šesto mjesto kantonalne liste po produktivnosti. Iza nje su vlade Posavskog, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona.

Skupština je usvajala, u prosjeku, jedan zakon mjesečno

– Posljedica nedovoljno dobre realizacije planiranih aktivnosti Vlade je da se među nerealiziranim mjerama iz godišnjih programa rada u aktuelnom mandatu nalazi čitav niz značajnih mjera, čije su usvajanje i pravilna primjena mogli pozitivno utjecati na kvalitet života građana – smatraju u CCI-ju.
 

Za aktuelni četverogodišnji mandat Skupština USK usvojila je, kako su naveli u CCI-ju, tek dvije strategije, dok je u martu 2018. prihvatila u nacrtu još dvije strategije. Skupština je usvajala, u prosjeku, jedan zakon mjesečno. No, od 45 usvojenih zakona, svega je 18 novih, tzv. temeljnih. Ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata, dodaju iz CCI-ja.

Kršenje Ustava

– U radu Vlade i Skupštine USK tokom aktuelnog mandata registrirano je kršenje više zakonskih i podzakonskih akata pa čak i Ustava -navedeno je u izvještaju CCI-ja, objavljenom jučer u Bihaću.

Nepotpuna realizacija

Kako su ustvrdili, ni u jednoj godini mandata realizacija zakona planiranih godišnjim programima rada nije dosegla 30 posto planiranog. U aktuelnom mandatu, kako su naveli, Vlada USK nijednom nije na vrijeme usvojila program rada, a Skupština je to uradila samo jednom.
cazin.net

Hasib Aldžić, mještanin Elkasove rijeke asfaltiranje ovoga puta čeka dugi niz godina. Ova dionica, kako i sam kaže, od posebnog značaja jer spaja općinu Buzim i Cazin, te olakšava mještanima putnu komunikaciju. Samim time je olakšana putna komunikacija  koja je povezala okolna naselja ove dvije općine.

Od potpisivanja ugovora do otvaranja puta prošlo je nepunih mjesec dana, što govori da je urađen u rekordnom vremenu, kazao nam je Halil Omanović, direktor Jedinice za koordinaciju projekata pri Federalnom ministsrstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Prema riječima resornog ministra Šemsudina Dedića, ovim kvalitetno urađenim projektom bolje su povezani Bužim i Cazin, a skraćeno je i putovanje građana između ove dvije lokalne samouprave. Samo u Bužimu realizirano je 500 hiljada maraka kroz razne projekte tokom ove godine, a čime je poboljšana infrastrukturna povezanost sa općinom Bosanska Krupa i drugim općinama na ovom dijelu USK.

Kroz ovaj projekat planira se riješiti problem vodosnabdijevanja u Jusufovićima, također na području općine Bužim, dio projekta u Bosanskom Petrovcu, u Bosanskoj Krupi se trenutno realizira  i očekuje se za dvadesetak dana  završetak. Nakon toga, kako kaže Omanović, nastavlja se sa projektom IFAD 7 i IFAD  8, te IFAD 7 druga faza, gdje će biti obuhvaćene sve općine na području USK-a. Radi se o jačanju kapaciteta kod farmera, farmerskih udruženja odnosno asocijacija i njihovih infrastrukturnih potreba.
 

Dvočlana delegacija Caritasa Evrope koju su činili Marc Somers i Charel Krieps obišla je od 27. do 31. augusta 2018., u saradnji s predstavnicima mjesnih Caritasa, pojedina boravišna mjesta izbjeglica s istoka na teritoriji BiH.

Nakon susreta u Sarajevu s predstavnicima Caritasa BiH, delegacija Caritasa Evrope krenula je u obilazak izbjegličkih kampova i raznih mjesta okupljanja izbjeglica u Sarajevu, Salakovcu kod Mostara, Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši, u namjeri da dobiju što vjerodostojniju sliku izbjegličke problematike na cijelom prostoru BiH.

U svom prvom obilasku predstavnici Caritasa Evrope obišli su 28. augusta lokaciju na prostoru Sarajeva gdje izbjeglice borave na otvorenom oko željezničke stanice.

Sljedeći dan krenuli su u obilazak migracijskog centra Salakovac kod Mostara gdje je smješteno oko 200 osoba, a koji je u nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i uglavnom je rezervisan za porodice s djecom.

Delegacija Caritasa Evrope tom prilikom razgovarala je s odgovornima za djelovanje kampa, ali i predstavnicima agencija koje pomažu centar: Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), UNHCR-om, te fondacijom BH inicijativa žena.

Tokom boravka u kampu delegaciji su predstavljene informacije o pomacima u djelovanju na tom području kao i aktivnostima Caritasa hercegovačkih biskupija, koji svoju aktivnost usmjerava potrebama žena i djece u centru kroz distribuciju neprehrambenih potrepština.

U četvrtak, 30. augusta, delegacija se uputila u Unsko-sanski kanton. Obilazak je obuhvatio posjetu trima lokacijama na kojima su smještene izbjeglice, i to: Cazin, u kojem su smještene porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje; Đački dom u Bihaću gdje je veliki broj samaca i porodica s djecom, te improvizirani kamp Trnovi kod Velike Kladuše gdje su uglavnom smješteni samci i nekoliko porodica s djecom koje su već izrazile želju za smještanjem u Cazinu.

Na kraju posjete članovi delegacije Caritasa Evrope održali su zaključni sastanak na kojem su učestvovali direktor Caritasa BiH mons. Knežević s djelatnicima i predstavnicima nad/biskupijskih Caritasa. Zaključak s kojim je završen sastanak i posjeta bio je da Caritas u Bosni i Hercegovini treba i može raditi u skladu sa svojim mogućnostima i u skladu sa svojom misijom, radeći na Caritasovom pristupu čovjeku u potrebi.

Članovi delegacije Caritasa Evrope tokom svog boravka u BiH susreli su se i ovoj temi razgovarali s predstavnicima Caritasa Švicarske i Caritasa Belgije, koji djeluju na prostoru BiH, a u središtu razgovora bili su tehnički detalji potpore Caritasu BiH oko implementacije i potpunog zaživljavanja projekta pomoći, saopćeno je iz Caritasa BiH.
krupljani.ba

U Bužimu, jednoj od najmanjih općina u BiH, na njenom krajnjem sjeverozapadu, tamo uz granicu sa Hrvatskom, podno staroga grada, jednog od najstarijih i najljepših na širim prostorima, sagrađena je prva džamija. Jedinstvena građevina sagrađena od drveta i bez ijednog eksera.

I jedinstven je to primjer historijske građevine u regionalnim okvirima. Posebna je i zbog činjenice da je najveća drvena džamija u BiH, vjerovatno i šire.

Plijeni pažnju ljepotom kojoj se dive svi stanovnici, ali i putnici namjernici, koji je pohode i redovno molitve obavljaju u njoj, gotovo puna dva stoljeća. Vezana je za Džemat “Stari grad Bužim“, koji je najstariji, najugledniji i po tradiciji najbogatiji na širim prostorima.

Najstariji džematlija i stanovnik ovoga dijela bužimske općine Ibrahim Šahinović se sjeća priča o njenoj gradnji.

„Neki pisani dokumenti, a više predanja koja su sačuvana prenoseći se s koljena na koljeno govore da je ovdje na Starom gradu Bužim formiran prvi džemat – zajednica muslimana vjernika još 1571. godine. I kako je tada formiran postoji do danas, odnosno nikada nije prestao djelovati i u njemu je korijen svih ovdašnjih džemata u Krajini, koji su kasnije nastajali.“

Zadužbina Mehmed Vedžihi-paše

Drvena džamija u ovom obliku je sagrađena 1838. godine. „Međutim, na tom mjestu prema dostupnim podacima je već postojala džamija. Sagradio ju je i iz temelja rekonstruisao Mehmed Vedžihi-paša, tada namjesnik bužimske kapetanije“, kaže Emin ef. Grošić, imam u Džematu „Stari grad Bužim:“Vedžihi-paša je to uradio kako bi smirio Krajišnike, budući je u to vrijeme počela oružana pobuna protiv vlasti. Time je spriječio daljnju eskalaciju i Vedžihi-paša je odlučio nagraditi Krajišnike novom džamijom.“

Prema njegovim riječima džamija je sagrađena od drveta, tačnije endemske i jako kvalitetne vrste hrasta, koji jedino uspijeva u ovim krajevima i to u području Šajrovače uz samu granicu sa Hrvatskom. Prilikom gradnje nisu korišteni ekseri, već usjeci i drveni klinovi.

Efendija Grošić dalje podsjeća da je ovo „najstarija i najveća drvena džamija u Evropi, a vjerovatno i u cijelom islamskom svijetu, jer sličnih je građevina vrlo malo. Postoji nekih sličnog arhitektonskog izraza u Turskoj, te u Aziji i zemljama prema Kini, gdje se drvo mnogo koristilo. Međutim, nema ni jedne ovog tipa na „četiri vode“ i da je sva od drveta i drvenih dasaka, te da je u gradnji primijenjen sistem višerednih stubova, na koje je oslonjena cijela konstrukcija džamije.“

Džamije sa redovima drvenih stupova su veoma rijetke i vode porijeklo od anadolskih seldžučkih džamija, među kojima su najznačajnije džamije u Bešišeheru sa sedam redova drvenih stupova i Ali Eivan džamija u Ankari sa tri reda drvenih stupova. Međutim, drveni stubovi u ovoj džamiji protežu se od suterena pa sve do krova i ima ih 78, a ritam ravnomjerno raspoređenih pendžera-prozora dovodi optimalnu količinu svjetla čineći ambijent u njoj mističnim.

Nadalje u njenim su temeljima rasuti potočni oblutci, materijalni dokaz starih običaja zazivanja kiše u kišnim dovama.

Dimenzije džamije su 18 sa 16 metara i ona može primiti na molitvu i do hiljadu vjernika.

Dignuta u zrak

Podsjećajući da je više puta obnavljana efendija Emin Grošić kaže: „Prvi put je to bilo 1937. godine, stotinu godina nakon gradnje. Tada je skinut krov, koji je od šindre, a stavljen je crijep. Pored tog skraćen je minaret, a šerefa iz zatvorene galerije pretvorena u otvorenu, orijentalnog stila, podsjećajući na stare kamene otomanske džamije. Ipak, najspecifičnija adaptacija urađena je šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je cijela džamija podignuta u zrak iz temelja. Trebalo je zamijeniti dotrajale grede tzv. jastuke koji su bili u temeljima. Ovdašnji majstori koje je predvodio poznati Dedo Šahinović uspio je bukvalno džamiju podići u zrak, kako bi sazidali zid ispod drvene konstrukcije. Trajalo je to nekoliko mjeseci, ali zanimljivo da se cijelo to vrijeme u njoj normalno obavljala molitva. I nakon što su urađeni novi temelji džamija je bez ikakve skele ili čega drugog vraćena ponovo na tlo.“

Sa stanovišta arhitekture i građevinarstva zaista bio je to jedinstven primjer, čak bio je to fenomen da cijela džamija mjesecima stoji u zraku i da se ponovo vrati u početnu poziciju.

U džamiji se čuvaju i stare knjige te još neki, posebno vrijedni, predmeti iz vremena njene gradnje. Naime, u njoj su sačuvana dva vrijedna dokumenta- vakufname i tarih koji je napisan nakon završetka gradnje. Tu su i dvije posebno vrijedne levhe, koje je za džamiju ispisao njen vakif Siri-baba, koji je bio prijatelj sa Vedžihi-pašom.

Emin efendija Grošić navodi da su levhe bile na utvrđivanju autentičnosti i da je malo ko vjerovao da su ispisane rukom Siri-babe. „Danas se originali tih levhi čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a replike su ovdje u džamiji,“ kaže ef. Grošić,“ Uz ovo u džamiji su sačuvani i stari tepisi nastali u vrijeme njene gradnje.“

Pored ovog za džamiju se vezuju i određene legende i prvog njenog imama efendiju Halila Halija, koji je pripovijedao da je na mahfilu džamije njenom prvom mujezinu Salki, melek-anđeo šapnuo radosnu vijest da će mu sinovi postati hafizi, ali i da će se do kijametskog dana u ovoj džamiji čuti ezan – poziv za molitvu. Jedino da to može prekinuti kuga, glad ili raseljavanje džamata.

Nacionalni spomenici

Džamija je sa starim gradom, kao cjelinom, 2003. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH, prepoznata je konačno vrijednost ovog Bogom danog objekta i važnog kulturno-historijskog i vjerskog spomenika. Tada je adaptiran minaret, obložen je drvetom kao što je i bio i na krov je vraćena šindra.

„Međutim, kako je to po Božijim zakonima,“ kaže efendija Grošić, „i pored tog što je sada pod zaštitom države i što su nam mogućnosti za održavanje i očuvanje veće, ipak, o njoj u njenom cijelom trajanju brinu vjernici-džematlije, oni koji u Boga vjeruju i u njoj se mole. I tako će biti dok je nje i ovoga džemata.“

Završavajući sjećanja i priču o gradnji ove, uistinu posebne, drvene džamije, efendija Grošić podsjeća na legendu i meleka-anđela koji prema njoj i danas bdije i donosi bogobojaznim samo dobre vijesti. Ali, podsjeća i na onu prvog imama Halila Halija, da će se ezan čuti u njoj do kraja svijeta. Osim ako ga ne bi zaustavila kuga, glad ili raseljavanje. „A danas je od sedamdeset kuća u džematu gotovo polovina prazna. Odlaze nam džematlije,“ kaže efendija Grošić, dok mu pogled zastaje na staroj, drvenoj džamiji, koja odolijevajući vremenu plijeni ljepotom podno zidina Starog grada Bužima.

Izvor: Al Jazeera
 


 

Velika Kladuša, 30. juli, 2018. – Jedan od najpoznatijih Agrokomercovih brendova kafa Emina nakon 25 godina ponovo je plasirana na tržište. Kafa Emina koja je 80ih godina mamila uzdahe ljubitelja tradicionalne kafe kakva se pije na ovim prostorima, za sada je dostupna na području Unsko – sanskog kantona, sa dugoročnim planom da uđe na tržišta regije i EU, navodi se u saopćenju kompanije AC FOOD.

Prvi put kafa Emina proizvedena je prije 42 godine u Velikoj Kladuši kao jedan od brendova Agrokomerca. Njen povratak na tržište omogućila je kompanija AC FOOD koja je prepoznala potencijal u brendovima nekadašnjeg krajiškog prehrambenog diva, sa nastojanjem da ih vrati na tržište.
«Povratak Emine je mnoge u Bosanskoj krajini iznenadio. Ovo je jedan od najjasnijih znakova da ćemo nastaviti sa povratkom ostalih Agrokomercovih brendova, sa ciljem da pokretanjem proizvodnje pokrenemo i cijelu prehrambenu industriju u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Emina je duboko utkana u sjećanje Krajišnika i zato smo se odlučili vratiti povjerenje najprije u našem okruženju. Ova kafa je oduvijek bila brend koji spaja, razlog za druženje i prijateljstva. Uvjereni smo u ponovni uspjeh Emine ne samo na domaćem, već i na regionalnom i tržištu EU», kazala je Selma Jusufović brend menadžerica kompanije AC FOOD.
Emina se prži sporije, a melje se u kamenim mlinovima. Poznato je da ovakvi mlinovi stvaraju manju temperaturu od električnih, tako da u procesu proizvodnje ostaje intenzivnija aroma za 25-30 %, čime miris, ukus, pjena i boja ostaju jačeg intenziteta.
Emina se proizvodi prema specijalnoj recepturi, kao kombinacija nekoliko premium sorti kafe, bez kiselosti i gorčine. Kafa Emina se pakuje u gramažu od 500 g, a uskoro će biti i pakovanja od 100g i 200g.
 

Policijski službenici PS Cazin jučer su lišili slobode mušku osobu iz Cazina zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo krijumčarenje ljudi.

Kako je saopćeno iz MUP-a USK-a riječ je o taksisti koji je prevozio više ljudi/migranata iz Iraka, a isti je uhvaćen u mjestu Lojićka.
Nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta, protiv osumnjičenog će biti podnošen izvještaj za počinjeno krivično djelo krijumčarenje ljudi.
krupljani.ba

 

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI