BiH

BiH (180)

Upravni odbor Uprave za indirektno/neizravnio oporezivanje (UO UINO) BiH usvojio je na današnjoj sjednici Odluku o utvrđivanju specifične i minimalne trošarine na cigarete i duhan za pušenje za 2019. godinu. 
 
 

Članovi UO UINO, na sjednici koja je danas održana u Mostaru, donošenjem ove doluke utvrdili su da se nova minimalna i specifična trošarina na cigarete i duhan primjenjuje od 1. januara 2019. godine. Prema usvojenoj odluci, koja se zasniva na Zakonu o trošarinama u BiH, od 1. siječnja 2019. godine minimalna trošarina iznosit će 2,86 KM umjesto dosadašnjih 2,60 KM po kutiji cigareta, dok će trošarina na duhan za pušenje biti 114,40 KM po kilogramu umjesto dosadašnjih 104 KM.

Primjenjujući zakonsko minimalno povećanje specifična trošarina na cigarete za 2019. godinu treba da iznosi 1,60 KM po kutiji cigareta umjesto dosadašnjih 1,50 KM. Usvojenom odlukom propisano je da porezni obveznici i prometnici cigareta moraju da popišu zalihe na dan 1. januar 2019. godine, a popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 7. januara 2019. godine. Predviđeno je da poreski obveznici moraju kalukulacije maloprodajnih cijena formiranih shodno ovoj odluci dostaviti do 30. studenog ove godine.

Članovi UO UIO danas su jednoglasno usvojili zahtjev za dodjelu sredstava Upravi iz budžeta za iduću godinu. Upravni odbor usvojio je prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31.12.2019. godine i uputio je u dalju proceduru Vijeću ministara BiH.

UO UINO primio je k znanju informaciju u vezi s problemima prilikom provođenja presude Suda BiH u korist Republike Srpske koja se odnosi na isplatu štete zbog raspodjele prihoda s jedinstvenog računa, ali nije bilo suglasnosti o rješenju koje je ponuđeno iz Uprave. UO UIO nije na današnjoj sjednici postigao suglasnost o privremenim ni konačnim poravnanjima između entiteta za prethodne godine, kao ni odluku o privremenim koeficijentima za raspodjelu prihoda za posljednji kvartal ove godine.

Na današnjoj sjednici UO je podržao informaciju UINO koja se odnosila na zaključke Vlade FBIH u svezi sa raspodjelom i utroškom prihoda od cestrina.
cazin.net

Optužene se tereti za zločine protiv čovječnosti koji obuhvataju ubistva više od 300 osoba, progone i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika, kao i uništenja 38 pravoslavnih hramova, crkava i vjerskih objekata.

Advokat Asim Crnalić koji zastupa Atifa Dudakovića za Klix.ba je kazao da on još nije primio optužnicu.

“Oni su obavijestili da su podigli optužnicu, a ona sada ide na sud koji treba odlučiti. U narednih 15 dana sud će optužbu potvrditi ili odbiti”, kazao je Crnalić.

Optuženi su:

1. Atif Dudaković, rođen 1953. godine
2. Ekrem Dedić, rođen 1953. godine
3. Sanel Šabić, rođen 1976. godine
4. Ibrahim Šiljedić zvani Šiljo, rođen 1973. godine
5. Safet Salihagić, rođen 1973. godine
6. Adis Zjakić, rođen 1975. godine
7. Hasan Ružnić, rođen 1973. godine
8. Redžep Zlojić, rođen 1966. godine
9. Samir Solaković, rođen 1972. godine
10. Fatmir Muratović, rođen 1972. godine
11. Muharem Alešević, rođen 1973. godine
12. Husein Balagić, rođen 1954. godine
13. Ale Hodžić, zvani Pumparica, rođen 1970. godine
14. Edin Domazet, rođen 1970. godine
15. Ejub Koženjić, zvani Ejko i Šeširdžija, rođen 1961. godine
16. Ibrahim Nadarević, rođen 1965. godine
17. Said Mujić, rođen 1960. godine

Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Atifa Dudakovića i još 16 pripadnika i zapovjednika 5. korpusa Armije RBiH koje se tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most i ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području općina Bihać i Cazin.

Optužene se tereti za ubistva više od 300 osoba srpske nacionalnosti, među kojima najviše civila, uglavnom starije životne dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni i na taj način onesposobljeni za borbu.

Tijela jednog dijela žrtava pronađena su nakon rata i ekshumirana iz više pojedinačnih i masovnih grobnica, a za dijelom ubijenih se još uvijek traga.

Dio optužnice za Atifa Dudakovića se odnosi na ratne zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama NO AP Zapadna Bosna, za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini, na području općina Bihać i Cazin.

Tužilaštvo će navode optužbe dokazivati pozivanjem 447 svjedoka i 6 stručnih vještaka te prilaganjem više od 1.100 dokaznih materijala.

Optužene se tereti za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. KZ BiH, a Atifa Dudakovića i za ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 173. KZ- BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.
krajina.ba

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jučer su izvršili presretanje i zapljenu oko 900 kilograma opojne droge marihuana-skunk, koja je zaplijenjena u kamionu crnogorskih registarskih oznaka. Ovo je, prema izvještaju Tužilaštva BiH, najveća zapljena narkotika na području BiH.

Kamion crnogorskih registarskih oznaka sa skoro tonom droge u Bosnu i Hercegovinu je, potpuno nesmetano ušao na graničnom prelazu u Foči, saznaje nezvanično Patria.

Akciju otkrivnja i zapljenu narkotika su proveli djelatnici SIPA-e, u saradnji sa entitetskim MUP-om Republike Srpske Policijska uprava Istočno Sarajevo, a pod nadzorom tužitelja iz Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH.

U Graničnoj policiji BiH za sada nemaju konkretno objašnjenja o tome kako je kamion prešao državnu granicu. Na upit Patrije da li je sporni kamion kontroliran prilikom ulaska u BiH i gdje je registriran njegov prelazak, te imaju li dodatna saznanja o ovom slučaju, iz GP su kratko kazali:

– Granična policija BiH u ovoj fazi istrage ne može komentirati slučaj. Kao što znate predmet je u nadležnosti Državne agencije za istrage i zaštitu – istakla je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Nakon zapljene narkotika saopćeno je da je pošiljka bila namijenjena ilegalnom narko-tržištu u BiH. Procijenjena vrijednost prelazi 2 miliona KM, dok je cijena na ilegalnom tržištu u zemljama EU višestruko veća.

Tokom akcije slobode je lišeno pet osumnjičenih osoba, državljana Crne Gore, a nakon ispitivanja osumnjičenih, postupajući tužilac Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH uputit će prema Sudu BiH prijedlog za određivanje mjere pritvora za četiri osobe državljane Crne Gore.

U BiH je na snazi pojačan nadzor granica zbog migrantske krize i ulaska i krijumčarenja migranata iz susjednih država u BiH. To dodatno baca sumnju na to kako je kamion sa tolikom količinom narkotika mogao nesmetano preći graničnu kontrolu.

fokus.ba



Večeras oko 21:30 došlo je do silovite eksplozije rafinerije u Bosanskom Brodu.

Sve se osjetilo i u Slavonskom Brodu, a prema eksploziji su, prema riječima čitatelja, krenuli vatrogasci.

Uskoro opširnije…

U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, prema podacima CIK-a, najviše glasova je osvojio kandidat SDA Šefik Džaferović i to 37,97 posto glasova. Na drugom mjestu je kandidat SDP-a Denis Bećirović s 33,40 posto, dok je na trećem mjestu kandidat SBB-a Fahrudin Radončić s 12,35 posto glasova.

Nezavisni kandidat Mirsad Hadžikadić je osvojio 8,55 posto glasova, Senad Šepić 6,13 posto te Amer Jerlagić 1,59 posto.

U utrci za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda najveći broj glasova osvojio jeŽeljko Komšić i to 49,47 posto, dok je Dragan Čović osvojio 38,66 posto. Kandidatkinja HDZ-a 1990 Diana Zelenika osvojila je 6,92 posto glasova, dok je kandidat Naše stranke Boriša Falatar osvojio 3,23 posto, a Jerko Ivanković Lijanović 1,72 posto.
 

Za srpskog člana Predsjedništva BiH najveći broj glasova osvojio je Milorad Dodik(SNSD) 55,15 posto, dok je Mladen Ivanić osvojio 41,98 posto glasova.

Ostali potpuni rezultati i za Predsjedništvo BiH i za ostale nivoe će biti dostupni ujutro između 8 i 9 sati na stranici CIK-a.

U Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH) su za Klix.ba kazali da su, uoči Općih izbora 2018. godine, ovjerili ukupno 804 kandidatske liste sa 7.497 kandidata i 73 kandidatske liste za dodjelu kompenzacijskih mandata s ukupno 842 kandidata. 

Ove godine prijavljeno je 128 političkih subjekata, 53 stranke, 36 koalicija te 34 nezavisna kandidata. Pravo glasa na ovogodišnjim izborima ima 3.352.933 birača.

Biraju se tri člana Predsjedništva BiH, zastupnici za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH (42) i to 28 iz Federacije BiH, 14 iz Republike Srpske, Zastupnički dom Federalnog parlamenta (98) te Narodnu skupštinu RS-a (83), predsjednik i dva potpredsjednika RS-a te zastupnici u 10 kantonalnih skupština.

Svi registrirani glasači moći će glasati na više od 6.000 biračkih mjesta u BiH i to 5.794 glasačka mjesta i 314 mobilnih timova, a angažiranjem institucija i političkih stranaka ove godine je povećan broj glasačkih mjesta u konzularno-diplomatskim predstavništvima BiH gdje će moći glasati blizu 1.000 građana.

Izbore će posmatrati blizu 6.500 međunarodnih i lokalnih posmatrača kako ne bi došlo do zloupotreba izbornog procesa, a općinske izborne komisije, njih 142, registrirale su 60.000 stranačkih posmatrača.

Predsjednik CIK-a BiH Branko Petrić je izjavio da će predizborna šutnja trajati do 19:00 sati, kada se zatvaraju biračka mjesta, da bi potom uslijedio teži dio za CIK BiH u vezi s prebrojavanjem glasova i prijenosa rezultata.

Birače je pozvao da provjere svoje biračko mjesto prije nego izađu na izbore, posebno jer su se pojavile informacije da su mnogi građani odjavljeni sa svog biračkog mjesta, a prijavljeni za glasanje putem pošte.

Podsjetio je da je preporučenom poštom poslano 70.000 paketa, od čega polovina u Srbiju i Hrvatsku, 47.000 se vratilo i to 6.000 neuručenih paketa.

Centralna izborna komisija BiH prve preliminarne, potpune rezultate trebala bi imati u 21:00 sat na dan izbora.

CIK je prvi put 2016. godine za lokalne izbore upotrijebio aplikaciju uz pomoć koje je bilo moguće objaviti rezultate 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta i to objedinjene rezultate sa blizu 95 posto biračkih mjesta te se očekuje da će tako biti i na ovim izborima.

Ovogodišnji izbori koštat će 8,5 miliona KM, od čega će blizu 4,7 miliona KM biti utrošeno za naknade članovima biračkih odbora, 1,2 miliona KM za štampanje, pakiranje i distribuciju glasačkog materijala te 650.000 KM za poštanske usluge slanja listića glasačima koji glasaju putem pošte.

Direktor Koalicije "Pod lupom" Dario Jovanović objasnio je za Klix.ba da izbori koštaju mnogo više, budući da su lokalne izborne komisije stalna izborna tijela koja rade i mimo izbornog perioda i koja su plaćena za svoj rad. 

"U toku šest mjeseci izbornog perioda plaćeni su punom platom, a mimo izbornog perioda dobivaju, zavisno od lokalnih regulativa, blizu 40 posto naknade za rad", rekao je Jovanović.
klix.ba

Više osoba Medicinskog fakulteta u Sarajevu pod istragom je zbog uzimanja novca radi namještanja ispita na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Kako saznajemo, uhapšen je jedan bivši profesor ovog fakulteta.

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo nisu nam željeli otkrivati više detalja o istrazi, osim da je jedna osoba u pritvoru.

– Općinski sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor osumnjičenom I. Š. zbog krivičnih djela primanje dara i drugog oblika koristi i primanje nagrade i drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem. Pritvor mu je određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, prikrivanja dokaza te opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. Istovremeno, više osoba je osumnjičeno u istom predmetu, a istraga je u toku – kazala je Azra Bavčić, portparol Tužilaštva KS.
krajina.ba

Tri dana uoči općih izbora Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izrekla je novčane kazne zbog govora mržnje tokom predizborne kampanje. Sa 10 hiljada maraka kažnjena je Stranka demokratske akcije i njen kandidat Bego Gutić. Dok su SNSD i Milorad Dodik kažnjeni s 12 hiljada KM. Ipak veliki broj prigovora javno nije razmatran.

CIK je danas kaznio Begu Gutića zato što je na jednom od SDA-ovih predizbornih skupova vrijeđao kandidatkinju PDA, Elzinu Pirić. Pet hiljada plaća on, pet hiljada stranka. SNSD je kažnjen sa sedam hiljada maraka zbog riječi koje je Milorad Dodik uputio Davoru Dragčeviću. I nije kraj kaznama:
 

“Milorad Dodik, kandidat političkog subjekta Savez nezavisnih socijaldemokrata-SNSD za člana Predsjedništva BiH odgovoran je što je dana 22. septembra 2018. godine, na predizbornom skupu u Bileći, koristio jezik koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje. Zbog toga mu se u skladu sa Izbornim zakonom BiH izriče novčana kazna u iznosu od 5.000 KM”, saopšteno je iz CIK-a.

S druge stranke, SNSD je jedna od stranaka koja je do sada, bar kada je riječ o istraživanju Transparency internationala (TI), dala najviše novca na predizborno oglašavanje u elektronskim i štampanim medijima.

“Srpska demokratska stranka je ubjedljivo najviše od političkih stranaka uložila u ovaj vid oglašavanja i potrošila je preko 430 hiljada maraka, zatim SNSD negdje oko 380 hiljada, SDA oko 310 hiljada, DNS blizu 260 hiljada, PDP oko 240 hiljada”, otkriva Ivana Korajlić, TI.
 

No, gotovo je nemoguće, navode u Transparency Internationalu, upratiti koliko su novca dali za online predizborne aktivnosti, plakatiranje na ulicama, predizborne skupove, estradne zvijezde koje su na skupovima nastupale. Činjenica je, tvrde, a što su prijavljivali nadležnim – pregršt je potencijalnih zlupotreba javnih resursa, preduzeća, ali i javnih pozicija. U iskorištavanju funkcije prednjače Dodik i Čović.

Predsjednik RS je za 25 dana kampanje šest puta položio kamen temeljac, prisustvovao osveštanju 3 hrama, 1 spomen obilježija i ustoličenju dvojice vladika, svečano je otvorio 1 vještačko jezero, most, fabriku, dio osnovne škole, dio kliničkog centra, autoput, regionalni put… U istom periodu Dragan Čović 14 puta bio je u posjeti, svečano je otvorio dionicu ceste i dječiji vrtić, položio 1 kamen temeljac, bio pokrovitelj 1 donatorske večere, imao 7 sastanaka, a bio je i na 13 različitih manifestacija.

“Na koje predjele se fokusiraju ove aktivnosti? Tako naprimjer imate javnog funckionera, jedan od najboljih primjera je Edin Ramić koji je sve svoje aktivnosti u sklopu funkcije ministra zapravo fokusirao na područje koje je njegova izborna jedinica. On je kandidat za poslanika NSRS i tamo je otvarao puteve, radio aktivnosti koje nemaju nikakve veze s njegovom funkcijom”, navodi Korajlić.

Ali Centralna izborna komisija nije adekvatno reagovala, poručuju, ni na mnogo ozbiljnije situacije. Navode o zloupotrebama ličnih podataka, potencijalna krivična djela, nije reagovala po brojnim prijavama o prijetnjama, ucjenama, govoru mržnje. Da su CIK, ali i sam izborni proces, odavno kompromitovani, mišljenja je novinar Ranko Mavrak.

“Izborni proces je definitivno kontaminiran i Središnje izborno povjerenstvo u tome apsolutno ima svoju ulogu i dijeli odgovornost za to što je stanje takvo. Od nesređenih biračkih spiskova do krađe identiteta birača sve su to vrlo ozbiljne optužbe koje su ako ništa drugo zahtijevale ozbiljan odnos prema takvim navodima, a ja taj ozbiljan odnos do sada nisam vidio. Druga važna stvar što se definitivno vide politički utjecaj na rad”, smatra Mavrak.

Javnost je tri dana pred izbore ostala uskraćena i za informacije iz državnog Tužilaštva o brojnim prijavama predizbornih nepravilnosti koje su otišle na njihovu adresu.
krupljani.ba

Cijene u Bosni i Hercegovini godišnje, u prosjeku, porastu za 1,8 posto. S obzirom na to da variraju iz godine u godinu, prema podacima Agencije za statistiku BiH, samo u posljednje dvije povećane su za četiri posto.

Godišnji rast

Tiha poskupljenja, kako kažu građani, više nisu tiha. Svaki dan ih na policama prodavnica i na pijacama čekaju više cijene osnovnih namirnica. Da jedva krpe kraj s krajem, potvrđuje i podatak da je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu prešla 2.000 KM, a istovremeno je prosječna plaća u BiH za juli iznosila 878 maraka!

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, zabilježen je rast cijena hrane i bezalkoholnih napitaka, duhana, stanovanja i režija, zdravstva, prijevoza.
 

– Pad cijena zabilježen je u odsjecima odjeća i obuća, namještaj… – saopćeno je iz Agencije.

Iako, prema podacima Agencije, godišnji rast iznosi oko 1,8, prema zvaničnim informacijama, u Federaciji je taj postotak još viši i iznosi 2,7 posto.

Rastu cijene svega, pa su, između ostalog, skuplji maslac, jabuke, kafa, drva, mašina za veš, usisivač, sirup protiv kašlja, ali i tehnički pregled vozila, obdanište, pelene za jednokratnu upotrebu…

Mazanje očiju

U Udruženju potrošača Federacije BiH upozoravaju da je kupovna moć građana dodatno pala te da ih svaka korekcija cijena, pa čak i ona najmanja, dodatno iscrpljuje. Ističu da je zbog toga veći broj bh. potrošača primoran kupovati osnovne proizvode na akcijskoj prodaji ili robu pred istekom roka trajanja.

– Iz dana u dan sve poskupljuje. Mnogi proizvođači mažu oči građanima tako što im za istu cijenu prodaju proizvode, ali manje kilaže – navode iz Udruženja.

Osjetna razlika 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena maslaca u avgustu 2014. iznosila je 17,8 KM po kilogramu, a danas je 22,4. Osjetna je razlika i u cijeni jednokratnih pelena. Prije četiri godine bila je u prosjeku 11,5, a danas je 18,5 KM.

Također, tehnički pregled vozila prije četiri godine koštao je 57,9 KM, a sada iznosi 74 KM. Mašina za veš skuplja je za 34,6, usisivač za 21,2, obdanište za 16,6 maraka…


 
“Tamo gdje prestaje logika, počinje Bosna”, izreka je koja svakim danom u ovoj zemlji dobija svoju potvrdu.

To se dogodilo i sinoć tokom debata kandidata za članove Predsjedništva BiH koje su se uporedo emitovale na BHT-u i FTV-u.

Naime, na BHT-u su u debati sinoć učestvovali kandidati za članove Predsjedništva BiH Amer Jerlagić, Mirsad Hadžikadić i Senad Šepić, dok su tri mjesta ostala prazna. Naime, prema riječima voditelja debate na BHT-u, ostala trojica kandidata Fahrudin Radončić, Šefik Džaferović i Denis Bećirović, nisu se pozivu odazvali.

Kako je naveo voditelj, jedan je nedostupan, drugi je izvan Sarajeva, a treći je odbio doći ukoliko ne dođu svi kandidati.

U isto vrijeme, FTV-u se emitovala debata sa tri gore navedena kandidata koja se nisu pojavila na BHT-u!? Također, i u emisiji FTV-a bile su tri prazne stolice.

Pojedinci navode kako jedna od ovih debata nije emitovana uživo, ne navodeći koja od ove dvije, što ne umanjuje paradoks kojem su gledatelji ovih televizija večeras svjedočili.

Za one koji ne znaju, obje ove televizije se nalaze u istoj zgradi, RTV domu u Sarajevu, poznatijem i kao “sivi dom”.
krajina.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI