Postoji način da medijsko oglašavanje političkih subjekata, stranaka, koalicija i nezavisnioh kandidata, u vrijeme predizborne šutnje prođe nekažnjeno. Dovoljno je samo da se takvi oglasi postave na društvene mreže i Centralna izborna komisija je nemoćna.

Zastupnik u državnom Parlamentu Saša Magazinović je, povodom početka predizborne kampanje za predstojeće opće izbore u BiH, postavio pitanje Centralnoj izbornoj komisiji kako je regulisano oglašavanje putem društvenih mreža, poput Facebooka, Twittera i slično.

Odgovarajući na ovo pitanje iz CIK-a su naveli članove Izbornog zakona i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora. Prema odrebama ovih dokumenata zabranjeno je oglašavanje političkih subjekata u vrijeme predizborne šutnje putem sredstava komunikacije kojima se omogućava prenošenje video, audio i tekstualnih poruka. Ova sredstva komunikacije uključuju TV, radio, printane medije, internet portale, te poruke upućene putem mobitela.

– Iz prethodnog slijedi da bi se pod ta sredstva mogli podvesti i online mediji i društvene mreže. Međutim, u ovoj oblasti, kod rješavanja prigovora političkih subjekata koji su se žalili na objavu tekstova i slika sa ciljem uticaja na birače, Centralna izborna komisija BiH nije mogla na pouzdan način utvrditi činjenicu da je dostavljeni dokazni materijal objavljen u kritičnom vremenu, u vrijeme izborne šutnje, niti se sa sigurnošću moglo utvrditi ko je objavio taj materijal s obzirom da su određene domene izvan jurisdikcije BiH, što predstavlja prepreku za utvrđivanje odgovornih političkih subjekata i lica koji bi se mogli sankcionisati.

Na taj način ova oblast nije zakonski dovoljno precizirana, niti trenutno postoje primjeri dobre prakse koji bi omogućili da se uspješno vode postupci protiv nedozvoljenih radnji u izbornom procesu, a koje se ostvaruju putem društvenih mreža i online medija, te se može na žalost zaključiti da se radi o svojevrsnoj “sivoj zoni” – navedeno je iz CIK-a.