Nakon referenduma pomaknuta je stepenica korak naprijed, pa smo imali 9. januar i postrojavanje vojske, a ove godine sličnu situaciju

Slučaj zastava, odnosno, postavljanje zastave Republike Srpske zajedno s državnom u svečanom salonu Predsjedništva, proći će analizu postoji li krivična odgovornost i, ako postoji, ko je počinitelj. Ranija događanja poput slučaja Referendum, ali i druga, ukazuju da izostaje odgovarajuća reakcija pravosudnih institucija.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je zatražio detaljnu analizu dešavanja prilikom postavljanja zastave Republike Srpske kada je Milorad Dodik uručio agreman novoimenovanom ambasadoru Srbije u našoj zemlji.

Komšić ne isključuje ni krivičnu odgovornost. Pitali smo u državnom tužilaštvu postoje li istražne radnje u ovom slučaju, ali odgovor nismo dobili.

Analitičari tvrde da je zastava samo još jedan slučaj u kojem Dodiku nije utvrđena odgovornost.

(Komšić objasnio kako je “tekao juriš” njega i Džaferovića na zastavu ispred Dodikovog kabineta)

 

– Nakon referenduma pomaknuta je stepenica korak naprijed, pa smo imali 9. januar i postrojavanje vojske, a ove godine sličnu situaciju. Činjenica je da zbog propusta i nefunkcionisanja pravnog sistema, nedostatka vladavine prava imamo ovo čemu svjedočimo – smatra urednica portala Avangarda.ba Dženana Karup-Druško.

Svjedočimo i drugim slučajevima i akterima, poput migrantske krize. Naime, nakon što su migranti u maju zaustavljeni na ulazu u Hercegovačko-neretvanski kanton, državni ministar sigurnosti tražio je krivičnu odgovornost policijskog komesara HNK-a. Komesar saslušan, rezultati izostali. Nakon toga, identična situacija u Unsko-sanskom kantonu. Policija migrantima ne dozvoljava da izađu iz voza koji saobraća na relaciji Sarajevo – Bihać. Željeznice Federacije zbog toga traže krivičnu odgovornost MUP-a i Vlade USK-a, jer, kako ističu, ovoj federalnoj kompaniji nanosi se ogromna šteta. Da tužilaštva efikasnije počnu raditi svoj posao traže i oni koji biraju i imenuju nosioce pravosudnih funkcija.

– Tužiteljstva moraju biti mnogo agilnija. Moraju pokazati da će se u budućnosti da će se pozabaviti počiniteljima velikih kaznenih djela. Oni mogu urediti ovaj sistem da se počnu poštovati norme – ocjenjuje Ružica Jukić, potredsjednica VSTV-a BiH.

Pravosuđe, odnosno, borba protiv kriminala i korupcije, važan je segment u procesu evropskih integracija naše zemlje – saglasni su i strani i domaći akteri koji analiziraju stanje u pravosuđu.

Nijedan glavni državni tužilac nije završio svoj mandat, a protiv Gorana Salihovića je podignuta optužnica koja je proslijeđena državnom sudu na potvrđivanje. Novi glavni tužilac Tužilaštva BiH trebao bi biti izabran krajem ove ili početkom naredne godine, uvjeravaju iz VSTV-a.

krupljani.ba