Super User

Super User

Bratski su se Fahrudin Radončić, Milorad Dodik i Dragan Čović udružili u borbi protiv Šefika Džaferovića. U izborne kampanje ušli su sinhroniziranim napadom na kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH.

Tekst posvećen Džaferoviću, objavljen u današnjem izdanju SBB-ovog stranačkog biltena Dnevnog avaza, žurno su prenijeli mediji pod kontrolom Milorada Dodika, poput RTRS-a, Glasa Srpske i novinske agencije Srna, ali i Čoviću blizak portal Dnevnik.ba. Ažurnost novinara Dodikovih i Čovićevih medija u prepisivanju teksta Dnevnog avaza mogla bi iznenaditi manje upućene čitatelje, s obzirom da Džaferović nije rival predsjednika SNSD-a i HDZ-a BiH u utrci za Predsjedništvo BiH.

Džaferović je zapravo prepreka Radončiću da iz trećeg pokušaja, nakon što su ga prethodno u dva navrata u tome spriječili glasači neglasanjem za njega, dohvati šteku i uđe u zgradu Predsjedništva BiH. S druge strane, Radončić je za Dodika i Čovića, očigledno, mnogo prihvatljivija opcija za partnera u Predsjedništvu BiH i za realizaciju njihovih političkih ciljeva nego što je to Džaferović. Zašto je to tako, lako se da pretpostaviti.

Indikativna je za odgovor na to pitanje i nedavna izjava Mladena Ivanića, koji je, uvjeravajući javnost u potrebu da BiH pokloni Srbiji svoje hidropotencijale na rijeci Drini u zamjenu za ništa, poručio kako je za realizaciju tog cilja “prijeko potreban bošnjački lider spreman za kompromis i konsenzus”. Kazao je to Ivanić nekoliko dana nakon što je sa Radončićem razgovarao o, kako su kazali, “smanjenju predizbornih tenzija”.

Na Radončićevu spremnost na “kompromise” računa i Čović u okviru svog “plana B”, naročito kada se radi o državnim interesima, poput pristupa otvorenom moru ili hidropotencijala BiH koje i Hrvatska koristi sa minimalnim ili bez ikakvih uplaćenih naknada.

Da su napadi usmjereni protiv Džaferovića, a ne nekog od drugih bošnjačkih kandidata za Predsjedništvo BiH, činjenica je koja dovoljno govori o tendencijama bošnjačkog glasačkog tijela kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH iz reda tog naroda.

Osim što vole prepisivati jedni od drugih, novinari Dodikovih i Čovićevih medija te onih pod kontrolom “na kompromis i konsenzus spremnog” Radončića dijele afinitete prema dezavuisanju javnosti.

Malo su se bavili matematikom pa su izračunali kako je Šefik Džaferović od 2000. godine iz budžeta institucija BiH naplatio gotovo milion KM. Osim što im računica nije tačna, o čemu ćemo drugom prilikom, vrijedi napomenuti da se jedan milion KM iz budžeta “nakuca” kroz nekoliko bajrama za Radončićevu kompaniju Avaz roto press, kada se na stranicama Dnevnog avaza plaćenim oglasima preko cijelih stranica izvrši prozivka svih kadrova SBB-a infiltriranih u javne institucije u BiH.

Upravo jedan milion KM je iznos novca kojeg su inspektori Porezne uprave FBiH 2000. godine utvrdili kao dug Avaza prema državi i to samo za 1997. godinu. Inspekcijski nadzor za 1998., 1999. i 2000. godinu je prekinut jer su inspektori iz prostorija Avaza doslovno istjerani uz prijetnje i psovke. Radončić nije uplatio milion KM duga za 1997. godinu jer mu je tadašnja Vlada FBiH “Alijanse za promjene” oprostila dugovanja. Tako je, umjesto za penzije, socijalna davanja ili kapitalne investicije, milion KM kojeg je trebao platiti samo za 1997. godinu ostao u džepu Fahrudina Radončića.

Milion KM je za 21 milion KM manji iznos u odnosu na onaj koji je, primjera radi, Razvojna banka FBiH dala Fahrudinu Radončiću za izgradnju tornja.

Posljednji sinhronizirani napad na Džaferovića, podsjetit ćemo, nije prvi takve vrste u režiji Radončića i Dodika. Ranije su zajedničkim snagama nastojali kompromitirati kandidata SDA za Predsjedništvo BiH dovodeći u pitanje njegovu ratnu prošlost, odnosno njegov angažman u odbrani BiH od agresije.

faktor.ba

Veliki broj mladih pakuje kofere za odlazak u inostranstvo. Stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija.

Njemačka je s približno 200.000 osoba bh. porijekla država s najvećim brojem iseljenika iz BiH u Evropi. Uprkos raznim krizama, briga iseljenih za svoju rodbinu u BiH ne prestaje.

Novac iz dijaspore za mnoge bh. građane spas je koji znači i preživljavanje.

Bh. dijaspora u Njemačkoj prošle godine na račune u BiH uplatila je 91 milion eura, što je rast za 11 miliona eura u odnosu na četiri godine ranije.

Ove podatke objavila je Hina, pozivajući se na informacije Centralne banke BiH. Fenomenom odlazaka iz BiH i pomoći koju iseljeništvo šalje u domovinu bave se i strani mediji.

Čak 18.000 ljudi napustilo je BiH od početka godine do ovog trenutka. Ovo piše, navodeći službene podatke, austrijski portal Kosmo. Portal njemačkog radija Deutschlandfunk piše o pomoći koju dijaspora šalje u BiH.

Predsjednica Udruge za održivi povratak i integraciju Mirhunisa Zukić izjavila je da je od početka godine zemlju napustilo 18.000 osoba. Ona kaže da su se iselile cijele porodice – piše Kosmo.
 

Deutschlandfunk piše o posljedicama koje su ratovi ostavili na bh. ekonomiju koja se nije “oporavila ni nakon više od 20 godina”.

Brojne građani BiH su i danas upućeni na pomoć svojih rođaka iz inostranstva – piše isti izvor.

Portal je čak radio reportažu iz Tuzle gdje su u mnoštvu ljudi kojima je želja otići negdje vani upoznali i gospođu koja im je ispričala kako dobro živi zahvaljujući sinu koji je otišao u Njemačku gdje dobro zarađuje i šalje joj novac.

Zahvaljuje Njemačkoj i Angeli Merkel. Sin joj, kako kaže, šalje novac redovno. Međutim, nedavni potez Poreske uprave FBiH, kojim poziva sve poreske obveznike koji primaju uplate iz inostranstva da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak, uznemirio je mnoge bh. građane.

Naime, radi se o pozivu koji obuhvata oko 50.000 ljudi, među kojima najvećem broju doznake šalju porodice iz inostranstva. Ovaj novac za njih doslovno znači golo preživljavanje.

Ogromna sredstva

Iako se iznos uplata iz Njemačke u BiH znatno povećao, i dalje je znatno niži nego u susjednim zemljama. Tako se lani povećao i iznos doznaka u Hrvatskoj i iznosio je 187 miliona eura, dok je Srbiji uplaćeno 108 miliona eura. Najviše novca iz Njemačke doznačeno je Turskoj (816 miliona), Poljskoj (440 miliona), Italiji (353 miliona), Rumuniji (333 miliona) i Grčkoj (191 miliona). Najveći skok uplata je kod državljana Sirije i Afganistana, transakcije u Bugarsku i Rumuniju su se posljednjih godina utrostručile.
fokus.ba

U 22:34 sati umjereno jak zemljotres osjetio se u velikom dijelu Dalmacije, javljaju hrvatski mediji.

Kako piše EMSC (Evropsko – mediteranskog seizmološkog centra), potres je bio jačine 4,3 stepena po Richteru, a epicentar mu je, bio oko 62 kilometara od Splita, odnosno nekolko kilometara od Imotskog.

Podrhtavanje se najjače osjetilo diljem Zagore, ali i na obali, posebno na potezu od Makarske do Splita.

Prema trenutno raspoloživim informacijama, potres nije prouzročio nikakvu materijalnu štetu.

Osjetio se i unutar BiH, u Posušju, što su neki korisnici na Twitteru i komentirali.

– Bome je zatreslo – napisala je jedna korisnica prilažući poveznicu o potresu u Posušju.

Potres je trajao između šest i osam sekudni. Samo deset minuta kasnije tlo je još jednom podrhtavalo, ali bitno manjim intenzitetom i dužinom trajnja, piše posusje.net.
fokus.ba


 

Mlada reprezentacija Bosne i Hercegovine (U21) savladala je u 8. kolu kvalifikacija za evropsko nogometno prvenstvo 2019. godine u okviru svoje Grupe 8 selekciju Švicarske s 3:0 (2:0).

Ovo je bio čak peti uzastopni trijumf pulena selektora Vinka Marinovića, a sve je praktično bilo gotovo već i nakon prvog poluvremena, u kojem je golovima Ermedina Demirovića bh. tim vodio s 2:0.

On se, tako, danas prvi put u ovim kvalifikacijama i upisao u strijelce.

Demirović je bh. nogometaše doveo u vodstvo već u 20. minuti, na asistenciju Luke Menala.

Demirović je u 34. minuti povisio na 2:0, nakon slobodnog udarca kojeg je sa 18 metara izveo Amer Gojak.

Gostujući je golman Noam Baumann prvo kratko odbio loptu, ali se Demirović prikrao iza leđa odbrane i opet je pospremio u mrežu za 2:0.

U drugom se poluvremenu igralo otvorenije, ali bez golova sve do 86. minute, kada je, na asistenciju Kerima Memije, konačnih 3:0 postavio Hamza Čataković.

Čataković je dvije minutre ušao u igru umjesto Demirovića te, praktično, već u svom prvom kontaktu s loptom pogodio mrežu gostiju.

Susret je u Trening centru NSBiH u Zenici pratilo oko 2.000 gledalaca.

Bh. tim je, tako, zadržao lidersku poziciju u Grupi 8, ali sada sa 18 poena. Naredni susret bh. nogometaši igraju u utorak, 11. septembra u Rumuniji, od koje su prošle godine u Zenici izgubili s 1:3.

Večeras u okviru Grupe 8 igraju još Wales – Liechtenstein (19 sati) i Portugal – Rumunija (20.15).

  fokus.ba
Nečelnik Sektora uniformisane policije, glavni inspektor Šero Družić, policijski komesar, i načelnik Sektora za usmjeravanje, koordinaciju i pravne poslove, glavni inspektor Amir Džanić, održali su danas radni kolegij na kojem su prisustvovali komandiri Policijskih stanica koje su u sastavu Uprave policije MUP USK-a.

Na radnom kolegiju izvršena je analiza rada Uprave policije MUP USK-a za prvih osam mjeseci kao i aktivnosti i projekti koji će se realizirati s ciljem unapređenja stanja sigurnosti.

Također, izvršena je i analiza sigurnosne situacije na USK-a u pogledu aktuelne migrantske krize te su naložene mjere i radnje koje će se poduzimati u narednom periodu u cilju očuvanja pozitivnog sigurnosnog okruženja. Jedna od tema današnjeg sastanka su mjere i aktivnosti koja će Uprava policije poduzimati u vezi „Općih izbora 2018“.
 

Sačinjen je i Okvirni plan po kojem su svi komadiri policijskih stanica, u obavezi izvršti analizu bezbjedonosne situacije te u skaldu sa istom postupati na terenu u vrijeme trajanja predizborne kampanje.

Kako je saopćeno iz MUP-a USK-a, gavni inspektor Družić, posebno je istakao, da u peridu predizborne kampanje, policijski službenici posebno iskažu visok stepen profesionalizma, da se ponašaju u skladu sa važećim propisima, etičkim kodeksom kao i smjernicama za postupanje policijskih službenika u vrijeme održavanja izbora, a kako bi omogućili da predizborna kampanja kao i sam dan izbora proteknu neometano i u demokratskom duhu.
krupljani.ba

UNHCR u svojem posljednjem izvješće navode da je od početka godine zabilježeno oko 2500 tisuće izbjeglica i migranata koji su vraćeni iz Hrvatske.

U Velikoj Kladuši, na ledini, zadnjem mjestu prije njihova cilja, zapeli su ljudi. Najmlađi ne znaju da njih i njihove roditelje zovu izbjeglicama, migrantima. Znaju da su na putu, danima, mjesecima, godinama. Od ove točke nema dalje. Zapeli su pred vratima Europske unije. Na vratima stražari hrvatska policija. Čim se pročulo da smo ekipa iz Hrvatske, prišla nam je žena iz Afganistana pokazujući da ju je netko tukao te da nam želi nešto pokazati.

Njezin suprug i sin, pokazuju nam ozlijede koje su im, tvrde, nanijeli hrvatski policajci, kada su prije par dana pokušali prijeći granicu. S istom pričom pridružuje se i mladić iz Nepala. Osim ruku i nogu, stradali su i mobiteli.
 

The Game. Igra. Tako ovi ljudi nazivaju trenutak kada se odvaže na prelazak granice. U opasnu igru upuštaju se iz očaja jer za njih legalnog načina prelaska granice nema. Neki pokušavaju toliko dugo da su naučili jezik.

“Telefon su bacili, pare uzeli, policija na granici, hrvatska policija uzme sve telefone, sve pare, ne daju ništa, razumiješ?!”, kazao nam je jedan od migranata. Na pitanje koliko su puta pokušali preći granicu, tvrdi nekoliko puta.

Profesor iz Bagdada, priča nam kako je u iz Iraka pobjegao zbog neslaganja s aktualnom vlašću. Nakon što su mu ubili dvije kćeri, odlučio je pobjeći iz zemlje. U kamp je stigao dan prije nas.

“Čujem puno priča, ali ne vjerujem dok ne vidim na svoje oči”, govori nam. Ponudio se prevesti nam priče koje su ljudi željeli podijeliti s nama. “Kaže da ih je hrvatska policija tukla i psovala ih”, priča. Nakon istog iskustva, afganistanska obitelj zaglavila je u ovom spontano nastalom kampu, gdje se koncentriraju vraćeni s granice.
 

Ali je, s trudnom suprugom i troje male djece, iz Iraka avionom stigao u Beograd. Nakon tri mjeseca u Srbiji, krijumčarima je platio dvije tisuće eura da njega i obitelj prebaci u zapadnu Europu. Krijumčari su nestali s novcem, a oni su zaglavili ovdje u nadi da će Hrvatska jednom otvoriti granicu. “Pokušali smo dva puta, drugi put nas je policija uhvatila i odvezla 20 kilometara od BIhaća. Cijeli dan smo hodali dovde”, govori Ali.

Pokazuje nam kako su svi dobili svrab i uši. Higijenski uvjeti u kampu su izrazito loši. Liječničku pomoć tri puta tjedno pruža mobilna ekipa Liječnika bez granica. Osim njih, ljudima na ovom tužnom mjestu pomaže pokoja nevladina organizacija i volonteri. Nakon što je livada uz šumu postala stanica ljudi koji nazad ne žele, a naprijed ne smiju, volonteri iz udruge No Name Kitchen pomogli su im podići šatore i sagradili priručne tuševe. Svakodnevno donose hranu i odjeću iz donacija a prikupljaju i svjedočanstva policijskom nasilju na granicama.

“Prošli tjedan prijavili smo oko stotinu slučajeva ‘push backova’ koji su uključivali nasilje, a žrtve hrvatske policije koja je glavni počinitelj su bile i žene i djeca”, priča nam Karolina, članica udruge No Name Kitchen. Ideja je podizanje svijesti o tome što se na granicama doista događa. Zakon svima jamči pravo na zahtjevanje azila, bez obzira jeste li ušli u zemlju legalno ili ilegalno. No, to pravo se, tvrde volonteri na našoj granici konstantno krši.

Osim što je protuzakonit, ovakav način “čuvanja” europskih granica potiče krijumčarenje ljudima, objašnjava Karolina. “Zapravo, ljude su proglasili ilegalnim, jer nemaju legalan i sigurna pristup Europi, to je osnovni problem. Nema legalnog prelaska za njih i zato pokušavaju prijeći granicu, tzv. ilegalno, i nakon toga su kažnjeni i gurnuti još dublje u ilegalni život”, objašanjava Karolina.
 

U trenutku našeg posjeta ovdje se nalazilo oko stotinu ljudi koji su se upustili u spomenutu “Igru”- ilegalan prelazak granice. Neki hodaju danima, neki plaćaju krijumčarima, neki uzmu taksi ili autobus do pograničnih mjesta. Na mjesnom kolodovoru su stalni putnici. U kućici prodavačice karata zatekao se i vozač autobusne linije koju izbjeglice koriste.

“Kad vidiš među njima dijete, onda ti se okrene sve. Dijete ne zna, dijete traži, dijete plače, ono ništa ne zna. No, tu je politika umiješana, i u Hrvatskoj i u Bosni i u cijeloj Europi. Bude puno djece. To je žalosno”, govori. Jedna obitelj iz Iraka upravo se spremala na put. Dan prije pokušali su bezuspješno prijeći granicu. Vidno utučeni vraćaju se prema Bihaću, prema hotelu Sedra u Ostrožcu.

Tamo su prije mjesec dana premještene obitelj iz kampa u Kladuši, koje se vraćaju nakon neuspješnih pokušaja prelazaka. Tamo smo zatekli Saru i Azru iz Iraka. One su s djecom i Azrinim suprugom pokušale prijeći u Hrvatsku i tražiti azil. Policija im nije dozvolila.

“Kaže da su im razbili mobitele, razbili zaslone, tukli su nas palicama, previše su nas kaznili”, govori. Sara je kršćanka, pobjegla od muža koji je podlegao radikalnom vjerskom okruženju. Ne razumije zašto joj Hrvatska ne daje priliku za azil.

U svojem izvješću pod naslovom Putovanja očajnika, UNHCR je zabilježio 1500 izbjeglica i migranata kojima je uskraćen pristup postupku azila, i 700 slučajeva u kojima se spominje prekomjerna upotreba sile od strane policije.

Iz Isusovačke službe za izbjeglice hrvatskom MUP-u poslano je desetak dokumentiranih prijava o prekomjernoj uporabi sile i sprečavanju ljudi da zatraže azil. Odgovor iz MUP-a uvijek je isti – policija radi svoj posao, nepravilnosti nema. Ministar unutarnjih poslova išao je toliko daleko da je izjavio da se migranti sami ozlijeđuju. Nije našao vremena komentirati ovu temu za našu emisiju.
 

“Dehumanizira ih se, oduzima im se ljudskost, reći će se da su ilegalci, ektremni muslimani, sve ono čega se bojimo, oko čega imamo predrasude, i onda će to nesvjesno reći, znači možemo se prema njima ponašati s nasiljem, oduzimati im dostojanstvo, jer znači oni nisu ljudi”, govori nam Tvrtko Barun iz Isusovačke služba za izbjeglice.

To jesu ljudi. S modricama od policijskih palica, žuljevima od hodanja, borama od brige za svoju djecu. Ljudi koji će probavati prijeći granicu dok god im ne uspije, jer alternative nema. Europska politika zaključala im je vrata, istovremeno kroz prozor vičući da se protivi nasilju nad izbjeglicama.
krupljani.ba

Članovi Lovačkog društva “Sana” Elvis i Enes Kenjar spasili su u srijedu lane koje je upalo u prirodnu jamu duboku nekoliko metara i potom ga pustili na slobodu.

Braća kažu kako su pomenutog dana krenuli da beru kruške kada su iz daljine začuli neobičan zvuk.
 

“U početku smo pomislili kako se radi o plaču bebe jer je zaista tako zvučalo. Pitali smo se otkud beba u šumi, a kada smo pretražili teren pronašli smo jamu duboku oko pet metara, na čijem se dnu nalazilo lane koje je bespomoćno zapomagalo”, kažu braća za “Nezavisne”.

Dodaju kako su o svemu obavijestili lovočuvara i rukovodstvo Lovačkog društva “Sana”, a potom su pristupili spasavanju nesretnog mladunca.

“Bogami trebalo je dosta muke da se spustimo do dna rupe koja je nastala usljed propadanja zemlje. Izudarao sam se i izgrebao, ali sam na kraju uspio dohvatiti lane i potom ga izvući napolje. Bilo je preplašeno, drhtalo je od straha i odmah je prihvatilo moju pomoć”, kaže Elvis Kenjar.
 

Dodaje kako su mladunca potom odnijeli kući, gdje su ga okupali, nahranili i ugrijali, a nakon što je ustanovljeno kako lane nema nikakvih ozbiljnijih povreda, pušteno je u šumu na lokalitetu gdje je pronađeno.

“Velika je vjerovatnoća da će pronaći majku, koja ga je sigurno tražila i da će se ova priča završiti na najbolji mogući način. Vjerovatno je do nezgode došlo jer su ih potjerali psi lutalice, a lane je bježeći upalo u jamu”, kažu sanski lovci.
krupljani.ba

Kada su sredinom juna četiri krajiška (grado)načelnika okupljena oko političke platforme POMAK ( Pokret za modernu i aktivnu Krajinu) potpisali Sporazum o zajedničkom nastupu na predstojećim Općim izborima, mnogi su sumnjali u ispravnost njihovih namjera i ideju o pomicanju Krajine (Unsko-sanskog kantona) sa mrtve tačke u kojoj se nalazi dvije decenije, a posebno u posljednje dvije godine.

Sporazumne strane saglasno su utvrdile da je cilj Sporazuma uređenje odnosa između potpisnika na načelu partnerstva i jednakosti, a radi zajedničkog političkog rada i djelovanja na području USK za Opće izbore koji će biti održani 7. oktobra.

Evo došlo je i predizborna kampanja, koju POMAK večeras otvara predstavljanjem svojih kandidata u Kulturnom centru Bihać s početkom u 19 sati.

Prilika je ovo da se građani i birači pobliže upoznaju sa samom idejom POMAK-a i kadrovima koje su kandidirali za sve nivoe vlasti. Na kraju će građani sami, po vlastitom izboru i volju birati one koji će ih predstavljati naredne četiri godine.

Ako je suditi po onome što smo u Krajini vidjeli u posljednje dvije godine, zasigurno novu vlast neće činiti SDA stranka i njeni kadrovi, jer je i njihovo biračko tijelo u velikoj mjeri ogorčeno, također i potencionalni glasači koje su eventualno mogli privući sebi. SDP već odavno ne predstavlja, ne samo Ljevicu, već gotovo ništa na političkoj sceni Krajine. Tako da se POMAK u tom kontekstu, nameće kao jedno dobro alternativno rješenje.
cazin.net

Dijamant je u razgovoru za FTV pohvalio potez UEFA-e za osnivanje Lige nacija, a govorio je i šansama Zmajeva, kvalitetu naših mladih igrača u koje je sumnjao, situaciji u Romi

Edin Džeko, kapiten fudbalske A reprezentacije, bit će glavna uzdanica BiH u Ligi nacija, koju Zmajevi otvaraju u subotu u Sjevernoj Irskoj, a preko koje žele plasman na EURO 2020.

Dijamant je u razgovoru za Federalnu televiziju pohvalio potez UEFA-e za osnivanje ovog takmičenja, a govorio je i šansama našeg državnog tima, kvalitetu naših mladih igrača u koje je sumnjao, situaciji u Romi…
 

– Sjeverna Irska predstavlja engleski fudbal. Dosta njih, ako ne i većina igraju u Engelskoj prvoj i drugoj ligi. Neće biti nimalo lagana utakmica, a imaju i dobre navijače. Ali i mi imamo dosta mladih igrača, koji uz pomoć nas starijih mogu dati maksimum i pokazati da je selektor bio u pravu kada ih je prebacio iz mlade reprezentacije – kazao je Džeko za FTV, dodavši da se igraju četiri utakmice u Ligi nacija, te da on i saigrači nemaju pravo na kiks.

– Atmosfera je dosta dobra. Dosta je mladih igrača i kada mi je selektor govorio da ima dobrih mladih igrača, nisam bio baš siguran da li je to istina, s obzirom da zadnjih godina malo je igrača izašlo iz mladog tima. Ali, bio je u pravu i ima dosta igrača koji će, nadam se, uz pomoć nas starijih, biti nosioci reprezentacije – dodao je Džeko.

faktor.ba

Zvanična predizborna kampanja trajat će do 6. oktobra u 7:00 sati kada počinje predizborna šutnja.

Dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH poziva kandidate za opće oktobarske izbore i sve angažirane u izbornoj administraciji da se uzdrže od izjava koje vode tenzijama kako bi izbori protekli u fer i demokratskom okruženju, brojni politički analitičari upozoravaju da nas očekuje najprljavija predizborna kampanja u demokratskoj historiji BiH.

Na Centralnom biračkom spisku su 3.352.933 osobe s pravom glasa, od čega je 3.254.767 prijavljeno za glasanje u BiH, a na izborima će biti izabrano 518 nositelja mandata.
 

Stanovnici BiH će 7. oktobra 2018. godine imati priliku birati tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH (42 i to 28 iz FBiH, a 14 iz Republike Srpske), Zastupnički dom Parlamenta FBiH (98), Narodnu skupštinu RS-a (83), predsjednika i dva potpredsjednika RS-a te zastupnike u deset kantonalnih skupština.

Ove godine je prijavljeno 128 političkih subjekata, 53 stranke, 36 koalicija te 34 nezavisna kandidata. Iz CIK-a je potvrđeno da se na 804 kandidatske liste nalazi 7.497 kandidata za ove nivoe vlasti.

Ovogodišnji izbori koštat će 8,5 miliona KM, od čega će oko 4,7 miliona KM biti utrošeno za naknade članovima biračkih odbora, oko 1,2 miliona KM za štampanje, pakiranje i distribuciju glasačkog materijala te oko 650.000 KM za poštanske usluge slanja listića glasačima koji glasaju putem pošte.

Bosna i Hercegovina u ovogodišnje izbore ulazi s neriješenim pitanjem izbornog zakonodavstva tako da još uvijek ostaje nejasno na koji način će se kompletirati domovi naroda.

Naime, Ustavni sud BiH je stavio van snage odredbe Izbornog zakona koje su definisale način indirektnog izbora zastupnika iz skupština deset kantona u Dom naroda Parlamenta FBiH, iz kojeg se, opet indirektno, bira Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Takva sudska odluka rezultat je žalbe koju je podnio Božo Ljubić, sadašnji zastupnik u Hrvatskom saboru i dužnosnik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine, za vrijeme dok je obnašao dužnost predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (mandat 2010. – 2014.).

Kompletne liste s imenima svih kandidata za koje će građani BiH moći glasati na ovogodišnjim izborima možete pročitati ovdje.

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI