Super User

Super User

Na desetine je poziva i upita ogorčenih penzionera u bihaćkom Udruženju, a još brojniji su oni koji dolaze u njihove prostorije i traže odgovor gdje su drva za ogrjev koja su isplatili.

Nema kamiona

Od njih 1.800 koji su putem ŠPD „Unsko-sanskih šuma“ poručili drva tek ih je 20 posto do kraja sedmog mjeseca drva i dobilo. Preostalih 80 posto drva bi trebali dobiti do kraja oktobra kako je ugovorom i predviđeno. U Udruženju penzionera Bihać to pak smatraju nemogućnom misijom. Prošle godine nije ispoštovan rok, vjeruju neće ni ove.

– Mi ovdje ne vidimo problem, već umjetnu krizu, koju su oni izazvali da bi došlo do nedostatka drva na USK. U drugim općinama drva su uglavnom isporučena. Ne znam kako će to oni i na koji način ispoštovati kad smo čuli da nemaju kamiona, a ni radne snage – ističe Ahmet Alibabić, predsjednik Udruženja.

Već sada je izvjesno da je premalo vremena da se ispoštuje rok isporuke u odnosu na trenutno neisporučenu količinu drva, ali to se penzionera ne tiče, ističu u bihaćkom udruženju. Alibabić dalje dodaje da su prošle godine ŠPD „Unsko-sanske šume“ neispoštovani rok oprostili, međutim, ove neće. S obzirom na reakcije i ogorčenost penzionera ukoliko do 31. oktobra svi penzioneri ne dobiju drva, kako je i dogovoreno, tražit će odgovornost i tužiti odgovorne.

U „Unsko-sanskim šumama“ kažu da su bili primorani da u potpunosti obustave proizvodnju zbog obilnih padavina i da je u februaru, martu i aprilu proizvodnja bila u potpunosti onemogućena.

Intenzivirali proizvodnju

– Unatoč tome, poboljšanjem vremenskih uvjeta preduzeće je intenziviralo proizvodnju i zaostaci su iz dana u dan sve manji. Ako već postoji problem s nedovoljnim količinama šumskih drvnih sortimenata na tržištu, onda to nije zbog poslovanja ŠPD-a, nego zbog drugih činilaca – navodi Jasmin Grošić iz „Unsko-sanskih šuma“.

Nema radnika

Dok penzioneri gube strpljenje u čekanju ogrjeva, građani su bijesni zbog tržišne cijene. Metar drva u posljednja dva mjeseca plaćaju i po 120 KM, za razliku od tri mjeseca ranije, kada su plaćali 75 KM. Opravdanja za rast cijena nema niko. Neopravdanim im smatraju i u resoru privrede.

– Istina je da sjekači odlaze, privrednici koji su imali 20 ljudi za te poslove sada imaju tek pet zaposlenih, ali to nikako nije razlog za divljanje cijena i dodatni udar na standard potrošača – kaže Samir Sedić, ministar privrede u Vladi USK.
krupljani.ba
 

Tradicionalni turnir “FIKRET AVDAGIĆ 2018″ u čast našeg prijatelja i košarkaša KK”Bratstvo” rahmetli Fikreta Avdagića održan je jučer u MSŠ “Safet Krupić” u Bosanskoj Krupi.

Ovaj put turnir je bio namijenjen mlađim uzrastima, od godišta 2005. i mlađi. Učesnici pored domaćina su bili ekipe iz Bihaća – Bosna XXL i prijateljska ekipa iz Donjih Kraljevaca – KK Donji Kraljevec.

Turnir je bio kvalitetan što pokazuju i rezultati gdje su sve ekipe imale po pobjedu. U koš razlici najbolja ekipa bila je iz Hrvatske, KK Donji Kraljevec, drugoplasirana ekipa bila je iz Bihaća KK Bosna XXL a treće mjesto pripalo je domaćinu Bratstvu.

Najbolji igrač kao i strijelac turnira je Dino Subašic iz KK”Bosna XXL ” Bihać.


Rezultati utakmica:
BRATSTVO – BOSNA XXL 38-56
BRATSTVO -DONJI KRALJEVEC 48-39
DONJI KRALJEVEC – BOSNA XXL 38 – 56
TABELA :
1.DONJI KRALJEVEC
2.BOSNA XXL
3.BRATSTVO

Samo prošle godine 17.000 građana BiH dobilo je radnu vizu za Njemačku, a interes za odlazak u ovu zemlju i dalje je izuzetno veliki.

Nema budućnosti

 Pred Ambasadu Njemačke u Sarajevu dolaze iz Banje Luke, Bihaća, Tuzle... Da predaju zahtjev za vizu, čekaju njegovatelji, trgovci, arhitekte. S njima su i roditelji kojima teško pada što im djeca odlaze u bijeli svijet, ali svjesni su, kažu, da ovdje nema budućnosti.

Oni koje smo protekla dva dana zatekli pred Ambasadom bili su voljni s nama pričati i požaliti se, ali ne i da se njihovo ime ili slika objavi jer, kažu, razočarani su u državu i samo žele otići. Znaju da se na vizu može čekati i duže od godinu, ali ih to ne obeshrabruje, jer su čvrsto odlučili da odu, neki i prije dvije godine. Odlaze jer nemaju posla, perspektivu, ne poštuju se radnici. Odlaze i bračni parovi.

- Ljudi se čude što mladi odlaze. Ja sam star, pa hoću da idem. Političarima želim da im u zemlji ostanu samo ministri i parlamentarci – ogorčen je jedan sredovječni Sarajlija.

Dvadesetogodišnjakinja iz Banje Luke ima diplomu srednje medicinske škole i već je našla firmu u Njemačkoj u kojoj će raditi. Ističe da se mnogi njeni vršnjaci spremaju za odlazak.

Murisa iz Bihaća je trgovac, ali u Njemačkoj će, gdje je već čeka radno mjesto, biti njegovateljica. Budući poslodavac obećao joj je da će je čekati dok ne dobije vizu.

Hiljade aplikacija

- Ja sam završio elektrotehničku školu, ali sam se prekvalifikovao u medicinsku. Idemo supruga i ja. Nemamo djece. Znam jednu pravnicu, fakultet je u roku završila, da bi se prekvalifikovala u njegovateljicu i otišla. Takva nam je država. Ovdje se više ne živi iz dana u dan, nego iz sata u sat. Niko ne želi otići, ali nužda zakon mijenja – požalio se Jasmin iz Tuzle.

Pred Ambasadom je tužna bila i jedna majka čija je kći ušla da preda za vizu. Kaže da je njena jedinica devet godina na birou, poslala je hiljade aplikacija i na kraju našla posao u Njemačkoj, u arhitekturi. Priča da zna dosta ljudi s dobrim poslovima, a opet idu.

Iz Ambasade Njemačke nisu nam stigli odgovoriti o tačnom broju izdatih i traženih viza. Na njihovoj web-stranci, u dijelu koji se odnosi na informacije o vizama, navedeno je, između ostalog, da je interes i dalje izuzetno veliki te se trude zahtjeve zaprimiti u što kraćem roku.

Dosta polaznika njemačkog jezika

Za učenje njemačkog jezika i dalje vlada interesiranje. Samo na jednom mjestu u Sarajevu, u Centru za poslovnu edukaciju, u posljednjih petnaestak dana upisano je više od 50 polaznika.

Očekuju da će tokom septembra ovaj broj i rasti. Iz Centra pojašnjavaju da su polaznici većinom ljudi koji su zainteresirani za posao u Njemačkoj ili žele tamo nastaviti studij.

I dok se na vizu dugo čeka, očekuje se novi njemački zakon o useljavanju koji treba pojednostaviti i skratiti procedure, ali i izazvati stampedo iz BiH .
avaz.ba

 

Maloprodajne cijene porasle su, kako su nam to potvrdili naftni trgovci, analogno povećanjima veleprodajnih cijena, odnosno analogno cijenama na svjetskom tržištu.

Cijene dizela na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini dostižu do 2.36 KM po litru, dok su samo prije nekoliko dana cijene išle do 2.26 KM po litru.

Bezolovno gorivo poskupjelo je za pet feninga, pa je tako na pojedinim pumpama cijena benzina sa 95 oktana 2.36 KM po litru, dok je nekoliko dana unazad iznosila 2.31 KM po litru.

Podsjećamo, ekonomski analtičari su ranije upozoravali da su naftni trgovci hitri da podignu cijene kada one porastu na međunarodnom tržištu, ali ne i kada padnu. 

To se obistinilo i ovaj put, budući da su cijene na međunarodnim tržištima porasle 6. septembra, što ukorak prate bh. trgovci.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 28 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77.55 dolara.

Ovo povećanje cijena goriva je još jedno u nizu od početka godine. Najveću poskupljenje nafte i naftnih derivata nametnuto je bh. građanima 1. februara kada je počela primjena novousvojenog Zakona o akcizama, kada su cijene povećane do 25 feninga po litru.
klix.ba
Prva tri mjesta na listi onih koji u izbornim godinama tokom kampanje troše najviše novca neprikosnoveno drže SDA, SNSD i SDP
 

Izborna kampanja za ovogodišnje opće izbore u BiH počela je jučer i trajat će do 6. oktobra ujutro, kada počinje izborna šutnja, a koja će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta na dan izbora 7. oktobra.  

U periodu od 30 dana ukupno 128 političkih subjekata, od kojih su 34 nezavisna kandidata, a 94 su stranke i koalicije, imaju pravo predstaviti svoje programe i kandidate za predstojeće izbore. Pravila ponašanja tokom kampanje za sve učesnike izbora jasno su propisana Izbornim zakonom BiH i drugim aktima Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

30 dana oglašavanja

Tako u ovih 30 dana stranke i kandidati mogu održavati javne skupove štampati i dijeliti plakate, postere i druge materijale. Također, tokom izborne kampanje stranke potroše i mnogo novca na promociju. Primjerice, za izbore 2014. godine ukupno je potrošeno 8,6 miliona KM. Najviše od tog iznosa stranke su prikazale da su potrošile za štampanje i objavljivanje predizbornih oglasa, kao i štampanje plakata i troškove plakatiranja.

No, ono što je sigurno jeste da se tokom izborne kampanje potroši mnogo više, ali sve stranke i kandidati ne dostavljaju CIK-u detaljne izvještaje o tome iako su u obavezi. Tako se nakon izbora 2014. godine čak 36 učesnika izbora oglušilo na tu obavezu.

Problem na koji su ukazivale i nevladine organizacije, naročito „Transparency International”, koji redovno vrši monitoring i troškova izborne kampanje, jeste taj što pojedine stranke koriste „crne fondove“ za finansiranje svoje kampanje, a taj novac i ne prikazuju u izvještajima.

Dodatno, s obzirom na to da se ne vrše nikakve provjere onoga što stranke koje i podnesu izvještaje navedu, opravdano se sumnja da se potroši daleko više od prikazanog u tim stranačkim dokumentima.

Sve prate i opravdane sumnje da stranke koje čine dugogodišnju vlast taj novac crpe iz javnih preduzeća na čijem su čelu njihovi kadrovi te su i na taj način u prednosti u izbornoj utrci u odnosu na druge stranke. Prema svim pokazateljima, SDA je stranka koja je tokom izbornih kampanja imala najviše plaćenih medijskih oglašavanja.

Inače, prva tri mjesta na listi onih koji u izbornim godinama tokom kampanje troše najviše novca neprikosnoveno drže SDA, SNSD i SDP.

  • Korajlić: TIBiH će vršiti monitoring

    Korajlić: TIBiH će vršiti monitoring

Ivana Korajlić, v. d. izvršnog direktora „Transparency Internationala BiH” (TI), kaže za „Avaz“ da će TI i ove godine raditi monitorning izborne kampanje za deset političkih partija, odnosno pratit će se oglašavanje u medijima i procjena koliko koja politička stranka potroši za oglašavanja.   

- „Transparency International“ će, također, pratiti i sve vidove zloupotreba institucija i javnih funkcija u svrhu predizborne kampanje, što također imamo u svakoj kampanji, pa čak i direktne zloupotrebe sredstava institucija, gdje se kroz aktivnosti javnih preduzeća, javnih ustanova, zapravo finansiraju dijelovi izborne kampanje i prikupljaju poeni za pojedine kandidate ili pojedine političke stranke. Iskustva iz ranijeg perioda pokazuju da zaista postoji velika razlika između onog što stranke prijave i onog koliko stvarno koštaju njihove predizborne aktivnosti - kaže Korajlić.

Ona pojašnjava da, nažalost, nema zakonskih mehanizama za kontrolu i provjeru troškova i da čak ni CIK ne može ući ukraj zloupotrebama. 

- Tu se već radi o direktnim zloupotrebama kojima bi se trebalo pozabaviti pravosuđe, ali prvi korak u cijeloj toj priči je što nemamo adekvatan zakonski okvir koji bi ovo sve spriječio i koji bi postavio neku vrstu ograničenja i javnim preduzećima i javnim institucijama vezano uopšte uz oglašavanje u predizbornom periodu - zaključuje Korajlić.

Stop plakatima u školama i vjerskim objektima!

Političkim strankama nije dozvoljeno postavljati bilo kakve izborne plakate i druge oglase u vezi s izbornom kampanjom unutar ili na zgradama u kojima su smješteni organi vlasti, javna preduzeća, javne ustanove i mjesne zajednice.  

Ista zabrana odnosi se i na vjerske objekte, na javne puteve i javne površine. Također je zabranjeno vođenje kampanje na način kojim se narušava spolna (rodna) ravnopravnost. Jedna od zakonskih zabrana u pravilima ponašanja stranaka u izbornoj kampanji je korištenje jezika koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje. U zavisnosti od težine povrede Izbornog zakona, CIK BiH ima ovlaštenja da izrekne novčanu kaznu do 10.000 KM ili ukloni ime kandidata s kandidatske liste, te poništi ovjeru političkog subjekta.  

Šta određuje limit 

Broj birača za svaku izbornu jedinicu je osnov za određivanje maksimalnog iznosa sredstava koji politički subjekt može potrošiti za finansiranje izborne kampanje. Maksimalno dozvoljeni iznos za finansiranje troškova izborne kampanje izračunava se tako da se broj birača u svim izbornim jedinicama u kojima politički subjekt ima kandidatsku listu ili kandidata pomnoži sa 30 feninga za sve nivoe vlasti izuzev za kantonalne skupštine, gdje se broj birača pomnoži sa 20 feninga. 

3.352.933 birača upisano je u centralni birački spisak za opće izbore 2018. 

2.092.336 birača na CBS-u je iz FBiH  

1.260.597 birača na CBS-u je iz RS  

8,5 miliona KM potrošit će CIK za provedbu ovogodišnjih izbora
cazin.net

Frankfurt, finansijski centar Njemačke, moraće od narednog februara da uvede zabranu vožnje visoko zagađujućih, starih dizel automobila u centru grada u okviru plana za poboljšanje kvaliteta vazduha, presudio je državni upravni sud.

Sud u Visbadenu je ovu odluku donio u postupku koji je pokrenula grupa za zaštitu životne sredine Deutsche Umwelthilfe (DUH), nakon krucijalne presude glavnog njemačkog upravnog suda iz februara 2018., koja je “otvorila vrata” zabranjivanju dizelaša u gradskim jezgrima, prenosi Reuters.

Zabrana bi pogodila oko jedne četvrtine automobila registrovanih u Frankfurtu i brojne vozače koji žive na periferiji.

Lider DUH-a, Jürgen Resch, izjavio je da će ova presuda doprinjeti ubrzanju prelaska na električna vozila i pozvao kancelarku Angelu Merkel da natjera proizvođače automobila da plate troškove naknadne ugradnje opreme sa sistemom za prečišćavanje izduvnih gasova u dizelaše, kako bi izbjegli zabranu.

Regionalna vlada Hesena je takođe pozvala Berlin da brzo reaguje po pitanju naknade tih troškova kupcima, čemu se žestoko protive lobisti automobilske industrije koju bi to moglo da košta milijarde evra.

Merkelova je rekla da će učiniti sve što je moguće kako bi se izbjegla zabrana vožnje, ali je neslaganje u pogledu rešavanja problema emisije azot-oksida iz dizel automobila izazvalo napetosti unutar njene koalicije sa socijaldemokratama, navodi Reuters, pišu Nezavisne.com

Nekoliko državljana Bosne i Hercegovine uhapšeno je u četvrtak u Njemačkoj zbog sumnje da su u ovoj državi organizovali ilegalno zapošljavanje radnika iz Srbije i BiH.

Kako navode mediji, u velikoj akciji provedenoj na sjeveru Njemačke pronađeni su dokazi koji mogu poslužiti u daljem postupku poput mobilnih telefona, računara i dokumenata.

Portal Focus.de prenosi da su radnici u Njemačkoj boravili ilegalno i da su bili zaposleni u uslužnim djelatnostima. Uhapšeni se, između ostalog, sumnjiče za krijumčarenje i zapošljavanje stranaca te falsifikovanje dokumenata.

Tokom akcije, pronađena je i određena suma novca. Više informacija o akciji njemačke policije u narednim danima.
mojusk.ba

Fudbalska A reprezentacija BiH pobjedom protiv Sjeverne Irske otvorila je UEFA Ligu nacija. Zmajevi su u Belfastu slavili sa 2:1, a nakon utakmice svoje viđenje je iznio i selektor Robert Prosinečki.

Hrvatski strateg na klupi BiH nahvalio je današnjeg rivala, ali i zabrinuo sve izjavom o Miralemu Pjaniću.
 

– Sjeverna Irska je igrala jako dobro. U prvom poluvremenu su nam napravili pritisak i bilo je veoma teško. Napravili smo dvije akcije i postigli pogodak, ali možemo više biti zadovoljni igrom u drugom poluvremenu. Ovdje će teško i druge ekipe dolaziti do bodova. Oni trkom, dugim loptama, a i snagom dominiraju. Momcima čestitam na osvojena tri boda – kazao je Prosinečki, dodavši:

– Za tri dana nas očekuje nova utakmica i moramo ispraviti stvari koje nisu bile dobre. Nije ovo bila naša najbolja igra. Možemo mi mnogo bolje. Imali smo problema u pripremi zbog povreda. Analizirat ćemo sve, ali i vratit će nam se neki igrači. Moramo vidjeti i šta je sa Miralemom Pjanićem, jer je izašao iz igre zbog povrede.

Naredni meč u Ligi nacija reprezentacija BiH će odigrati već u utorak, 11. septembra u 20.45 sata kada na Bilino polje dolazi selekcija Austrije.
krupčjani.ba

Do prije nepunih mjesec dana, migrantska kriza u Krajini bila je top tepa, a iz kantonalnih institucija baratalo se cifrom od preko 4.000 migranata koji se kreću ovim dijelom BiH.

Najteže stanje bilo je u Bihaću, gdje su migranti svakodnevno bili viđeni u grupama širom grada. Niste mogli proći kroz Bihać ili bilo koji njegov dio, a da ne susretnete barem jednu grupu migranata. Javnost je bila uznemirena a mediji su upozoravali da bi se ova situacija mogla odraziti i na izborne rezultate.
 

A sada se vratimo u sadašnjost i vrijeme predizborne kampanje. Odjednom toliki migranti su nestali i gotovo da ih ne možete susresti na ulicama. Šta se desilo i kuda su otišli, za sad postoje samo špekuliranja u javnosti.

Neki tvrde da su ih vlasti sakrile na određene lokacije, uglavnom privatne i da tu borave cijelo vrijeme. Ne izlaze nikud i zbog toga nisu viđeni na ulicama.

Sve ovo može biti i netačno, ali svakako da pojedinca i javnost ne ostavlja ravnodušnim, te stoga u Krajini i dalje kruže svakakve priče u vezi s ovom temom.

Šta je od toga istina i šta se zaista desilo sa migrantima, saznaćemo kada prođu izbori.
krupljani.ba

Jednoipogodišnjoj Dalal Omerović iz Bihaća jučer je na klinici u Esenu urađena transplantacija koštane srži.

– Dalal je primila novu krv s potrebnom dozom matičnih ćelija iz kojih bi se trebale početi razvijati nove. Kako su doktori rekli roditeljima, ne bi trebalo doći do alergijskih reakcija na primljenu krv jer je posljednju hemoterapiju dobro podnijela – rekla nam je Selma Merdan, prijateljica porodice Omerović.
 

Istakla je da se za 20-ak dana, baš na Dalalin drugi rođendan, očekuje razmnožavanje matičnih ćelija. Tada će se znati je li bilo uspješno.

Pojasnila je da od danas nastupaju kritični dani i sedmice, zbog nuspojava koje su moguće.

Malena Dalal boluje od najopasnije vrste leukemije. Od novembra prošle godine se nalazi u Esenu, gdje je primila nekoliko ciklusa hemoterapija i sve je išlo ka ozdravljenju da bi potom bilo utvrđeno da zapravo boluje od opasnije vrste leukemije. Stoga je bila neophodna hitna transplantacija koja je zakazana nakon što je pronađen donor koji je kompatibilan 90 posto.

Brojni građani uključili su se u prikupljanje sredstava za njeno liječenje i operaciju.
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI