Svijet

Svijet (77)

Saudijska Arabija zabranila je Palestincima i izraelskim muslimanima ulazak u zemlju, i time im onemogućila priliku da hodočaste u najsvetije mjesto islama, Meku

S obzirom da Izrael i Saudijska Arabija nemaju službeno diplomatske odnose, Palestinci u Izraelu moraju podnijeti zahtjev za privremene jordanske putovnice kako bi došli u Meku. 
 

Međutim, zadnji u nizu poteza koji ograničavaju pristup Palestinaca Arapskoj Kraljevini, je da te privremene putovnice više neće biti prihvaćene.

Palestinske izbjeglice u Jordanu i Libanonu, kao i one koji žive u Izraelu, okupiranom Istočnom Jeruzalemu, nedavno su dobile zabranu dobivanja viza. Još veća ograničenja putovanja sada utječu na gotovo 3 miliona Palestinaca.

“Odluka utječe na svakog arapa i muslimana koji ima pravo na hodočašće u Meki” – izjavio je Jordanski saborski zastupnik Said Abu Mahfouz za dnevnik Middle East Eye.

Oko 6.600 ljudi iz Istočnog Jeruzalema, Zapadne obale i Gaze je bilo na Hadžu 2017. godine, a do 70.000 ih je bilo u hodočašću Umra svake godine.

U poplavama na italijanskom ostrvu Sicilija poginulo još 12 osoba, saopštile su danas spasilačke ekipe, čime je broj žrtava nevremena u Italiji povećan na više od 30.
 

U šest italijanskih regiona proglašen je visok stepen upozorenja na olujno nevrijeme.

Devet tijela pronađeno je u kući u oblasti Kasteldakija u regionu Palerma nedaleko od rijeke koja je izlila iz korita. Među žrtvama su jednogodišnja beba i djeca koja su imala od tri do 15 godina.

Lokalni mediji navode da su tri člana porodice uspjela da pobjegnu od bujice.

Nedaleko od Vikarija u regionu Palerma u automobilu je pronađeno tijelo muškarca, dok se još jedna osoba vodi kao nestala.

Spasioci tragaju za ljekarom koji je zbog oluje izašao iz automobila nedaleko od grada Korleonea.

Muškarac i žena poginuli su nakon što je njihov automobil zahvatila bujica u regionu Agrigente.

Italiju je prošle sedmice zahvatilo olujno nevrijeme, a najjače oluje i poplave zabilježene su na sjeveru i u oblasti oko Venecije.
cazin.net

Britanska kompanija ''Adriatic Metals'' tvrdi da je kod Vareša pronašla do sada najveće dokaze o velikim količinama plemenitih metala skrivenih ispod površine tla.
 
 

Naime, kako prenosi australski list ''The West Australian'', posljednje informacije govore da se na prerezu dugačkom 24 metra načinjenom na dubini od 226 metara nalazi 8,6 grama zlata po toni zemlje i 332 grama srebra po toni zemlje.

Na drugom presjeku dugačkom 42 metra, dubine od 222 metra, pronađeno je 5,7 grama zlata po toni zemlje, 245 grama srebra po toni zemlje, a u tlu su pronađeni cink (14,1 posto), olovo (8,4 posto), bakar (1,4 posto) i barit (34 posto), koji je osnovni sastojak u rudarenju barija, a koristi se i za proizvodnju boje i papira.

Ovi pronalasci dolaze s lokaliteta poznatog kao Rupice. Kako piše ugledni australski list, riječ je o do sada najboljim rezultatima ispitivanja prospekta lokaliteta kada su u pitanju plemeniti metali i druga vrijedna ruda.

Stručnjaci smatraju da su procenti i količine "dramatične" u smislu da postaje zbunjujuće koji bi element mogao biti prioritet jer je "ponuda" izuzetna.

- Opet je potvrđeno veliko prisustvo očekivanih elemenata, ali i onih koji su, prema historijskim zapisima, rijetko bili vađeni iz ovog područja - rekao je Gerent Heris (Geraint Harris), jedan od čelnih ljudi ''Adriatic Metalsa''.

Ispitivanje se trenutno vrši s četiri sofisticirane bušilice s dijamantnim oštricama, a sama kompanija je sve bliže konačnom sudu o isplativosti kopanja na tom području Bosne i Hercegovine.

Ispitivanja se vrše na području širokom oko 250 do 350 metara, do dubina od oko 300 metara. Kompanija ''Adriatic Metals'' želi proširiti područje ispitivanja, ali zato mora čekati odobrenje lokalnih vlasti.

Inače, vrijednost dionica ''Adriatic Metalsa'' utrostručila se u posljednjih šest mjeseci.
cazn.net


 

Otvaranje njemačke granice za izbjeglice je okrivljen za porast desničarske Alternative za Njemačku i pad popularnosti Merkelove

Odluka njemačke kancelarka Angela Merkel, nakon 13 godina vladavine i nedavne serije loših izbornih rezultata, da u decembru napusti mjesto predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) i da se ne kandidira za peti mandat na čelu vlade 2021. godine će imati velike posljedice u Njemačkoj, Evropi i svijetu, pišu svjetski mediji.

Ispostavilo se da ni njemačka kancelarka nije imuna na neizbježno, piše portal Politiko (Politico) i dodaje:

“Taj potez… možda nije bio veliko iznenađenje nakon velikih gubitaka stranke na nedjeljnim regionalnim izborima u Heseu, ali je ipak šokirao politički Berlin, s obzirom na duboke implikacije koje će imati na budućnost zemlje.“

PREVRAT ZA NJEMAČKU

Politiko dodaje da ova odluka pojačava nestabilnost u njemačkoj politici, povećavajući vjerovatnoću da će velika koalicija Merkelove sa Socijaldemokratama (SPD), koja već visi o koncu, propasti u narednim mjesecima, javlja Radio Slobodna Evropa.

“Njena odluka da se ponovo ne kandidira za predsjednicu CDU-a nakon što joj istekne mandat u decembru, će s uzice pustiti one koje je kontrolisala. To je postalo jasno nakon nekoliko minuta od njenog objavljivanja o povlačenju , kada se pokazalo da će Fridrih Merc (Friedrich Merz), dugogodišnji rival Merkelove sa sljedbenicima među tradicionalnim CDU-ovcima, vjerovatno ući u trku da je zamijeni.

Pored Merca, generalna sekretarka CDU Anegret Kramp-Karenbauer (Annegret Kramp-Karrenbauer), ljubimica Merkelove, kao i ministar zdravstva Jens Špan (Jens Spahn), najglasniji unutrašnji kritičar kancelarke, objavili su svoje namjere da se kandiduju za ovu funkciju.“

GUBITAK ZA EVROPU

Gardijan (The Gaurdian) ocjenjuje da prekretnice u svjetskoj politici prave fleševe sjećanja, žive snimke scena kad smo čuli neku vijest — deklaracije o ratu, ubistva, prirodne katastrofe — odnosno da oni formiraju album zajedničkih uspomena koji definišu svaku generaciju.

“I tako će biti generacija Nijemaca koji treba da prihvati ideju o politici bez Merkelove. Ne moraju se prilagoditi preko noći… Njemačka se kreće iz doba Merkelove. Tranzicija će biti dugotrajna, ali potvrda je i dalje blic trenutak u cijeloj Evropi…

Merkelova je vjerovatno imala priliku da se zapita šta se desilo s Britanijom kada je klaun kao što je Boris Džonson (Boris Johnson) mogao postati ministar vanjskih poslova, a da ga zamijeni Džeremi Hant (Jeremy Hunt), čovjek koji može izjednačiti EU i SSSR. Merkelova je djetinjstvo provela u komunističkoj istočnoj Njemačkoj. Ona zna razliku između sindikata slobodnih demokratija i zatvorske države.”

Gardijan ističe i da postoji neka pojednostavljena mitologija u obožavanju Merkelove kao anti-Tramp figure za evropsku civilizaciju.

“U nestabilnim vremenima ona je služila kao ambasador stabilnijeg doba, dovoljno da se do nedavno osjeća još uvijek ugodno. Kada ode, ta era je zvanično posvećena sjećanju, prošlosti, a tu se otvara upražnjeno radno mjesto. Sramotna je činjenica da Britanija nije u stanju da isporuči kandidata za to mjesto.“

EVROPA GUBI LIDERA

To nije karizma, smjelost ili elokventnost koja ju je učinila izuzetnom, ocjenjuju urednici Njujork Tajmsa (New York Times) i dodaju:

“Njen slogan na posljednjim izborima – “Za Njemačku u kojoj je život dobar i uživamo u njoj” – sumira ugodnu kombinaciju umjerenosti, stabilnosti, centrizma i pristojnosti koja je sakupila birače iza “Mutti” (Mama). Tokom njenih 13 godina na čelu, Njemačka je bila prilično mirno i prosperitetno mjesto, uprkos političkim olujama.

Ali upravo u toj mirnoj, konzistentnosti i pristojnosti, u vrijeme kada populisti jačaju u mnogim krajevima Evrope, kada je Vladimir Putin oživio neprijateljsku Rusiju, predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) se odrekao vodeće uloge Amerike, a Britanija pokušava da napusti Evropsku uniju , Merkel je ostavila svoj trag i preuzela ulogu de facto ‘lidera slobodnog svijeta’.“

List piše i da su mnoge odluke Merkelove dobijale koliko kritika, toliko i pohvala.

“Otvaranje njemačke granice za izbjeglice je okrivljen za porast desničarske Alternative za Njemačku i pad popularnosti Merkelove…

U vanjskim poslovima, Merkelova je snažan zagovornik Evropske unije, NATO-a i zaštite međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. To je težak zadatak za nasljednika Merkelove, a predstoje veliki izazovi: preoblikovanje Evropske unije bez Britanije, jačanje institucija koje upravljaju eurom, sukobi s Trampovom administracijom i populistima u susjedstvu, koji se bave Rusijom.“

NESTABILNOST JE POSLJEDNJA STVAR KOJU NJEMAČKA TREBA

Najava Merkelove označava posljednje poglavlje njene dugotrajne dominacije njemačkom politikom. Ono što je manje sigurno je hoće li ona provesti puni mandat kao kancelarka, koji bi mogao trajati do 2021. godine, i može li politički centar zemlje preživjeti bez nje, pita se Blumberg (Bloomberg):

“Najava Angele Merkel bila je šok zbog trenutka kada se desila, ali to vjerovatno ne bi tako trebalo biti. Njena koalicija je mjesecima u haosu, a Merkel nije uspjela da zaustavi unutrašnje pobune u vezi s imigracijom i uspon krajnje desnice”.

Blumberg navodi i da je Merkel nazvala učinak njene vlade “neprihvatljivim” i izjavila kako bi odustajanje od liderstva stranke “omogućilo saveznoj vladi da ponovno funkcionira dobro”.

“To je malo vjerovatno, barem u kratkom roku. Slomljena njemačka politika odražava širi trend u Evropi, budući da se birači okreću protiv tradicionalnih centrističkih stranaka u korist populističkih alternativa. Najpoželjnija nasljednica Merkelova, kao šefa stranke, Anegret Kramp-Karenbauer ​svakako pripada centrističkoj stranci, ali suočit će se s izazovima nekoliko konzervativnih kandidata.

Prljava borba za vodstvo na stranačkoj konferenciji koja će biti održana u decembru mogla bi dovesti do vanrednih općih izbora. To bi dovelo kancelarsko mjesto Angele Merkel do iznenadnog i preuranjenog kraja.

Posljednjih godina, Merkel je pravila greške sa svojom politikama — upravljanje migrantskom krizom iz 2015. prije svega — koje su narušile njen brend i oslabile sposobnost Njemačke da vodi. Uprkos tome, sa liberalnim poretkom na udaru, ostala je figura velike hrabrosti — glas umjerenosti i moralne čvrstine. Pronalaženje nasljednika za kojeg bi se isto moglo reći neće biti lagano, ocjena je Blumberga.

PRILIKA ZA POLITIČKU OBNOVU

Dok će mnogi s pravom tugovati zbog izostanka vodstva Merkel u svjetlu rastućeg populizma u Evropi, njemačke bi političke stranke trebale vidjeti njen odlazak kao priliku da se ponovno angažuju s javnosti kako bi obuzdale ekstremistički diskurs, piše Vošington post (The Washington post).

“Njemačka politika uzburkana je progresivnim i nativističkim snagama koje su prebacile glasove i moć sa starih vodećih stranaka na nevećinske stranke, i to na Alternativu za Njemačku (AfD) i Zelene.

S odlukom Angele Merkel da podnese ostavku na mjesto predsjednice stranke u decembru i mjesto kancelarke 2021. godine, CDU će imati novu priliku da javnosti predstavi svoju politiku. CDU bi sigurno mogao krenuti dalje desno pod novim vodstvom”, piše Post i dodaje:

“Konzervativniji CDU mogao bi ponovno preuzeti glasove izgubljene od AfD-a. Ali jednostavno oponašanje AfD-ove ekstremne retorike, kao što je bavarski CSU pokušao na njihovim državnim izborima, ne funkcionira. Umjesto toga, CDU bi trebao ponovno razviti sveobuhvatnu konzervativnu platformu koja se bavi ljudskim prioritetima i nudi jasnu političku mogućnost.”

List navodi da Njemačka politika treba nove čelnike i ideje koje bi se suprotstavile protiv destruktivnog populizma krajnje desnice.

KOME ĆE NEDOSTAJATI U EVROPI?

Odluka Merkelove da se povuče najvjerovatnije će utjecati na drugu istaknutu žensku evropsku čelnicu, britansku premijerku Terezu Mej (Theresa May), piše CNN:

“Merkel je nakon samita u Briselu ranije ovog mjeseca bila uvjerena kako je moguće postići sporazum između Europske unije i Velike Britanije o budućoj vezi kada Velika Britanija napusti blok krajem marta naredne godine.

Odjednom, borkinja za mir Angela Merkel priprema se za napuštanje scene, povećavajući mogućnost da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora.”

Francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu (Emmanuel Macron), čija popularnost opada prema posljednjim ispitivanjima, bez sumnje će nedostajati prisutnost Merkel u Njemačkoj.

A tu je i Italija, koju predvodi populistička koalicija koja uključuje ksenofobičnu stranku Lige.

Očekuje se kako će Njemačka biti glavni protivnik prošlosedmične odluke Evropske komisije o protivljenju planovima Rima da promijeni omjer potrošnje i duga koji su dopušteni kao članici jedinstvene valute EU.

Evropa će pažljivo promatrati ko će naslijediti Merkel kao vođu Njemačke. Dok krajnja desnica raste na mjestima bliskim poput Austrije i dalekim poput Brazila, ostaje da se vidi može li Njemačka pronaći još jednog čelnika slobodnog svijeta.

mojusk.ba

Državno tužilaštvo Albanije je prije mjesec podnijelo krivičnu prijavu i policiji dostavilo dokaze - hiljade sati prisluškivanih telefonskih razgovora, videosnimaka
 
 

U Albaniji je u posljednja tri dana u 12 gradova provedena velika akcija protiv narkomafije, koja ima veze s političarima, i tom prilikom uhapšeno je 27 osoba, među kojima i trojica policajca, dok se za šest osoba i dalje traga.

Tokom akcije pretreseno je 100 stanova i nađeno 182,5 kilograma opijuma.

U akciji je učestvovalo 1.500 policajaca i tokom nje su razbijene četiri narkomafije koje su sarađivale i internacionalno organizirale čitav posao - proizvodnju, prodaju i šverc narkotika, kao i pranje novca, piše DW.

Kako se navodi, to je bila jedna od najvećih operacija te vrste u Albaniji.

Državno tužilaštvo Albanije je prije mjesec podnijelo krivičnu prijavu i policiji dostavilo dokaze - hiljade sati prisluškivanih telefonskih razgovora, videosnimaka, izvještaja tajnih istraga na licu mjesta, snimaka dronom i hiljada stranica korespodencije osoba i institucija u Albaniji i inozemstvu.

DW piše da je istraga isplela mrežu oko laboratorije u mjestu Has na sjeveru Albanije, gdje se proizvodio heroin, da bi se potom švercao u EU, a praćena je distribucija droge, ali i tokovi novca.

Tom prilikom utvrđeno je da se masovno kupuju skupi placevi na omiljenim turističkim odredištima Albanije, a tužilaštvo je saopćilo da se to radilo uz pomoć visoko pozicioniranih političara.

Navodi se da je među uhapšenima i Arben Ndoka, bivši poslanik vladajuće Socijalističke stranke, koga je novinar Artan Hodža optužio da je svoju političku moć zloupotrijebio za falsificiranje dokumenata i kupovinu placeva u javnom vlasništvu - nepostojeći vlasnici su placeve jeftino kupovali i potom ih skupo prodavali.

Ta praksa je već u martu dovela do hapšenja 12 službenika državne i komunalne uprave, koji su osumnjičeni za primanje mita i s tim u vezi otuđivanje oko 235.000 kvadrata javnih površina na području oko Leša, na obali Jadrana.
cazin.net

U Njemačkoj bi od 1. januara na snagu trebalo da stupi set izmjena radnog zakonodavstva kojim će ova država dodatno otvoriti vrata za useljenike.

U ovom momentu, najjačoj državi Evrope nedostaje 1,2 miliona radnika. Poslovna zajednica Njemačke nezadovoljna je i krivi birokratiju za gubitak čak 30 milijardi evra, jer nisu popunjena upražnjena radna mjesta.

Kancelarka Angela Merkel dogovorila je s koalicionim partnerima da se od 1. januara donekle pojednostavi proces zapošljavanja stranaca. Predviđeno je da osoba može na šest mjeseci doći u Njemačku o svom trošku i tražiti posao. Ako osoba ima ugovor s poslodavcem u Njemačkoj, dobiće radnu i boravišnu vizu, ali u njemačkom konzulatu države iz koje dolazi.

Do sada je ovakva vrsta aranžmana bila moguća samo ako poslodavac dokaže da na njemačkom tržištu nema radnika za posao za koji je angažovan stranac. Sada se ta odredba briše.

Za bh. građane koji imaju ambiciju da rade u Njemačkoj, ove izmjene ne donose ništa bitno novo. Ali, sama najava dodatne liberalizacije tržišta dovela je do očaja poslovnu zajednicu u BiH, koja i sama vapi za kvalitetnom radnom snagom, piše “Avaz”.

Prema istraživanjima vladinog i nevladinog sektora, radnici s prostora bivše Jugoslavije posebno su traženi. Cijene ih kao vrijedne i odgovorne.

Njemačka vlada već 2015. godine donijela je odredbe kojima je bitno liberalizovano tržište rada, a građanima zapadnobalkanskih država data prilika da mu pristupe.

Prema podacima njemačkog ministarstva rada, Uredba za zapadni Balkan, kako se zove zakonski akt, samo 2016. i 2017. godine u Njemačku je dovela 117.123 osobe iz BiH i Srbije. Trendovi u ovoj godini pokazuju povećanje broja onih s Balkana koji su dobili posao u Njemačkoj.

Nijemci nisu samo osvježili tržište rada nego su drastično smanjili broj aplikacija za status azilanta s ovog područja. Sa 120.000 potencijalnih azilanata u 2015. godine, taj broj je na kraju 2017. sveden na jedva 10.000.

“Talas odlazaka iz BiH neće jenjavati. Najveću prepreku u procesu odlaska radnika u Njemačku ne predstavlja zakon, već dužina čekanja na termin u ambasadama i konzulatima Njemačke na zapadnom Balkanu. Broj službenika u ambasadama povećan je u posljednje vrijeme”, kaže Adnan Ćerimagić, stručnjak Inicijative za stabilnost Evrope (ESI) sa sjedištem u Berlinu.

Priče koje kruže Balkanom da Njemačka od 1. januara 2019. širom otvara svoja vrata i da će posao dobiti svako ko hoće raditi, stoga, nisu utemeljene.

(Avaz.ba)


Iz Ambasade BiH u Švicarskoj kazali su nam da nema novih informacija te da kompanija radi na njihovom oslobađanju.

Prošao je skoro mjesec otkako je brod kompanije „Massoel Shipping“ iz Švicarske otet blizu obale Nigerije, a talačka kriza još traje.

Među 12 članova posade koji su zarobljeni je i jedan Bosanac, čiji je identitet i dalje skriven.

Iz Sindikata pomoraca Hrvatske i Ambasade BiH u Švicarskoj kazali su nam da, nažalost, nema novih informacija. Kompanija i dalje radi na njihovom oslobađanju.
 

Ranije su angažirali tim stručnjaka koji rade na ovom slučaju, a informacije dijele s porodicama otetih članova posade. Tada je najavljeno da će osigurati brzo i sigurno oslobađanje radnika, ali se na to još čeka. Ni oni se više nisu oglašavali.

O imenima zarobljenih se šuti, a sve, kako navode iz Sindikata, zbog sigurnosti talaca, dok su porodice navodno o svemu obaviještene.

Teretni brod „MV Glarus“ prevozio je pšenicu, a oteli su ga pirati u blizini obale Nigerije. Oteti članovi posade su državljani Filipina (7), Ukrajine, Rumunije, Slovenije, Hrvatske i BiH.
avaz.ba


 

Iznadprosječno toplom vremenu koje prevladava ove jeseni dolazi kraj. Naime, kako javlja meteo servis Severe Weather Europe, sljedećeg tjedna dolazi val hladnog zraka s Arktika koji će dovesti do promjene vremena i nižih temperatura.

Bliži li se kraj iznadprosječno toploj jeseni?

Ove jeseni uživamo u iznadprosječno toplim temperaturama za ovo doba godine. Slično vrijeme prevladava širom Europe, no Severe Europe javlja o promjeni vremena koja će se nad Europom početi razvijati sredinom sljedećeg tjedna. Javljaju kako su na bazi globalnih modela prognoza uočili kako će doći do hladne fronte koja će se s arktičkih predjela spustiti k istočnoj Europi, prenosi Index.hr.

Dodaju kako će se ovaj hladni val početi razvijati sljedećeg utorka kada će iznad sjeveroistočne Europe oslabjeti topla fronta. U isto vrijeme će se iznad arktičkog kraja oformiti hladna fronta koja će krenuti prema Skandinaviji.

Dok bude prelazila preko Skandinavije, hladna fronta će se razviti i ojačati te će krenuti u smjeru istočne Europe. Severe Weather Europe javlja i kako će hladni val ojačati dok se bude kretao k istočnom Europi. Hladna fronta će se tada usmjeriti sjevernom Mediteranu i Balkanskom poluotoku.

Moguć snijeg u nizinama?

Od petka će hladna fronta dominirati istočnom Europom i Balkanskim poluotokom, a hladna masa zraka će se ubrzano nastaviti kretati k jugu te će vjerojatno stići do sjeverozapadne Turske tijekom dana. Ipak, očekuje se kako će od subote hladna fronta oslabjeti i to brzim tempom, javlja Severe Weather Europe. T

ako je prema trenutnom modelu prognoze najvjerojatnije kako će novi hladni val zraka s Arktika zahvatiti istočnu Europu i Balkanski poluotok sljedećeg tjedna i tako prekinuti neobično toplo jesensko razdoblje. Budući da se radi o modelu prognoze, Severe Weather Europe javlja da će ova prognoza biti preciznija od vikenda, ali svejedno napominje da je prema trenutnom modelu moguće da u nizinama mjestimice padne snijega.
krupljani.ba

Svjetska ekonomija je niz loših vijesti. Prerano je govoriti o globalnoj krizi, ali rizike ne treba potcijeniti: od sukoba SAD i Kine, preko Brexita do gomilanja dugova, piše Henrik Beme, urednik ekonomske redakcije DW.

Sujeverni bi rekli da je ovo loše znamenje. Na indonežanskom ostrvu Baliju ovih dana je 20.000 ljudi koji pričaju o situaciji na svjetskim finansijskim tržištima. Ali, na početku godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke – zemlja se potresla. Niko nije pretrpio štetu od tog zemljotresa, ali nema sumnje da bi globalnu ekonomiju mogao da oštetiti opasni koktel koji je smućkan prethodnih mjeseci.
 

Sa zemljotresom se vremenski poklopila erupcija u Vašingtonu. „Mislim da je Fed poludio“, izjavio je američki predsjednik o Federalnim rezervama, centralnoj banci SAD. Iako je Tramp usred kampanje za izbore za Kongres: to tako ne ide! Postoji dovoljno razloga što centralne banke moraju biti nezavisne, a vlade i predsjednici ne smiju da se miješaju u monetarnu politiku.

Donaldu Trumpu smeta povećanje referentnih kamatnih stopa. Ali čuvari dolara to ne rade proizvoljno kako bi razljutili predsjednika. Oni trezveno posežu za ekonomskim podacima i pomno ih analiziraju. Uvidjeli su da američkoj ekonomiji prijeti pregrijavanje.

No pad berzi ne može se objasniti samo havarijom koju svojim kritikama izaziva g-din Predsjednik. Globalnoj ekonomiji preti višeglava aždaja. Tu je trgovinski spor privrednih divova SAD i Kine. Uz to kriza u Pakistanu, koja bi u ponor mogla povući i druge azijske zemlje.

Brdo dugova koje je svijet nagomilao iznosi 182 biliona dolara – da li iko uopšte može da zamisli koliko je to para? Tome treba dodati nerazjašnjenu situaciju oko Brexita i ogromne dugove Italije, treće ekonomije evrozone po veličini.

Definitivno je prerano proglasiti smak svijeta. I dalje postoji niz stabilizirajućih faktora. Tu je veoma robusna američka privreda. I za privrede zemalja eurozone trenutno ne postoji opasnost zaraze kriznim virusom.

Ali mora se tačno pogledati gdje vrebaju opasnosti: Američka privreda cvjeta zahvaljujući stimulansima kao što su poreske olakšice i protekcionističke mjere poput kaznenih carina. S druge strane, može se očekivati bumerang kada se američka ekonomija nađe na udaru protivmera trgovinskih partnera – pri čemu pojam partner treba shvatiti uslovno.
 

Dugovi su velika tema u mnogim zemljama u razvoju. Tako na primjer Argentina još nije istinski prevazišla veliku krizu od 2001. i noktima se drži za ivicu provalije. Kako investitori novac radije ulažu u SAD, jer tamo za njega više dobiju, zemlju ponovo zahvata kriza koju prate rast cijena, mjere štednje, otpuštanja radnika. To je vrzino kolo.

Slično je i sa Turskom: Jedan od najuspješnijih ekonomskih modela, koji je prije 15 godina kreirao tadašnji premijer Erdogan, sada demontira današnji predsjednik Erdogan. U međuvremenu je mutirao u autokratu.

Pate i siromašne zemlje – kao što je Pakistan. Oni su se previše uzdali u bogate Kineze, sa gigantskim programom Novog puta svile, i sada doživljavaju katastrofu. Oni su se u toj mjeri zadužili u okviru kineskog projekta da su MMF morali da mole za milijarde kredita. To je začarani krug jer opet znači štednju i gubitak radnih mjesta.

To nije prvi mali krah ove godine. Još u februaru je došlo do kraha finansijskih tržišta. Ali, nakon par dana sve se stabilizovalo i ponovo krenulo nabolje. To bi i sada moglo da se desi.

Ako kvartalni bilans velikih američkih preduzeća bude koliko-toliko zadovoljavajući, to će doprinijeti spuštanju tenzija. Isti efekat bi mogao imati napredak u pregovorima o Brexitu. Ali, ako je sve više zemalja u kriznom modusu, prije ili kasnije će postati gadno – recimo za njemačku privredu, koja je snažno orijentisana na izvoz. Spremite kokice i gledajte.

Fokus.ba

Izborna bitka je vođena – i u njoj su pale dvije nekadašnje velike stranke. Više od deset posto pada za malu konzervativnu sestru CDU-a, Kršćansko-socijalnu uniju (CSU) kao i za socijaldemokrate (SPD). Potresi nakon ovog ishoda neće se osjećati samo u Bavarskoj. Odnos moći u Berlinu će se također promijeniti”, piše list Neue Westfälische (Bielefeld), prenosi Deutsche Welle.

List piše da se bavarski premijer Markus Söder preračunao u internoj borbi sa šefom stranke i saveznim ministrom unutarnjih poslova Horstom Seehoferom. „Unatoč dobrom gospodarskom stanju u Bavarskoj postoji veliko nezadovoljstvo Söderovim radom na dužnosti premijera. Njega Bavarci ne vole. Bavarci vjerni tradiciji nisu dobro prihvatili sukob dvojice alfa-mužjaka najprije u CSU-u, a onda i u tandemu protiv Angele Merkel.”

„Umjesto da gleda unaprijed i ponovo zamisli Bavarsku u globaliziranom svijetu, kandidat Markus Söder je vodio prkosnu uzaludnu kampanju: Bavarska mora ostati Bavarska. CSU je simulirao moć protiveći se struji vremena. Söder je obećao više samostalnosti Bavarske: vlastitu graničnu policiju, vlastiti ured za azil, križeve svima”, piše ugledni tjednik Die Zeit na svom portalu. „Što je kandidat više djelovao kao da dolazi iz prošlosti, to mu je depresivnije izgledala cijela kampanja.”

 

Westfalenpost (Hagen) navodi: „Politički zemljotres se zaista dogodio. CSU je dramatično izgubio, SPD u čizmama od sedam milja korača prema beznačajnosti, Zeleni trijumfiraju, Alternativa za Njemačku ulazi u još jedan pokrajinski parlament. Po tko zna koji put su birači dali packu etabliranim strankama. Premijer Markus Söder je rekao: ‘Bavarska je CSU i CSU je Bavarska.’ Sad slobodno može zaboraviti na tu svoju egocentričnu parolu.”

„Razlozi su jasni: Söder, koji je prvo odlučio da u svim bavarskim institucijama moraju visjeti raspela, a onda nemilosrdno i paušalno označio sve izbjeglice turistima-azilantima, u stvari je pogriješio u pokušaju kopiranja strategije i riječnika AfD-a. (…) Zapravo bi Söder morao podnijeti ostavku. Ali neće jer se taj ne može odvojiti od vlasti. Zapravo bi se i Horst Seehofer morao povući. Ali neće (dobrovoljno) jer se ne može odvojiti od politike, sebe smatra nezamjenjivim i nema dara za samokritiku. Ali stranka će ubrzo naći manje ili više bolan način da ga se riješi kao svog šefa. Seehofer šteti CSU-u”, piše Westfalenpost i dodaje:

„Naravno da će izbori u Bavarskoj imati veliki značaj za saveznu politiku. Mnogi građani su siti političke elite kao starih tapeta u dnevnom boravku. Razlozi za to su u mnogome emocionalne, a ne racionalne prirode. Jer Njemačkoj je gospodarski dobro kao nikad posljednjih desetljeća – i Bavarskoj isto. Radi se više o strahu od budućnosti koji mnoge građane sve više tjera u druge političke tabore. Velika koalicija i Angela Merkel će izbjeći giljotinu samo ako smjesta ispune svoju dužnost: da ozbiljno shvate brige građana, uspostave socijalnu pravdu, reguliraju doseljavanje, riješe probleme. Da, dakle, djeluju na dobrobit naroda.”

Regionalni javni servis MDR u komentaru na svom portalu piše da „valovi nakon ovog potresa neće zaobići vladu u Berlinu. U krajnjem slučaju i zato da bi spasili sebe, Söder i Seehofer će uprijeti prstom u kancelarku. Nervoza u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) će se pojačati i stranka će sa strahom čekati izbore u pokrajini Hessen za dva tjedna. Wolfgang Schäuble je već sada rekao da stranku poslije toga čekaju velike promjene. Jedno je jasno: samo Schäuble može pokrenuti promjenu na vrhu CDU-a. Pitanje je hoće li iskoristiti svoj autoritet u CDU-u da povede pobunu protiv Angele Merkel.”
 

Ugledni Handelsblatt piše da je kancelarka prethodnih tjedana pustila svoje ljude da objašnjavaju javnosti kako pokrajinski izbori nemaju veze s time kako ona vodi saveznu vladu. Ali ankete kažu da će i u Hessenu njen CDU izgubiti mnogo glasova. „Više nitko ne vjeruje da to nema veze s kancelarkom i njenom izbjegličkom politikom. (…) Svijeća Angele Merkel nakon izbora u Bavarskoj gori s oba kraja. Njeni koalicijski partneri su dobili strašne udarce. U velikoj koaliciji će suradnja postati još teža – Seehofer i Schäuble će se boriti za ostanak na funkcijama. A to ide samo preko leđa Angele Merkel.”

Ljevičarski Neues Deutschland secira dublje razloge pada CSU-a. „Uspjesi kojima se diči CSU su uspjesi od jučer. (…) Da, Bavarska je gospodarski uspješna pokrajina, ali više nije otok pod zaštitom CSU-a. Globalizacija, kretanje izbjeglica, međunarodne financijske krize, socijalni jaz i mnogo više – bjelosvjetski problemi stigli su u bijelo-plavu provinciju. Reakcije na to su različite. Kome se više sviđa vrijednosno konzervativna otvorenost prema svijetu, on bira Zelene; tko je za kompletni pad u reakcionarno, taj se gnijezdi kod AfD-a. Između gravitira jedna nadobudna državna stranka koja još ne želi prihvatiti da su vremena svemoći prošla.”
krupljani.ba

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI