Svijet

Svijet (69)

Svjetska ekonomija je niz loših vijesti. Prerano je govoriti o globalnoj krizi, ali rizike ne treba potcijeniti: od sukoba SAD i Kine, preko Brexita do gomilanja dugova, piše Henrik Beme, urednik ekonomske redakcije DW.

Sujeverni bi rekli da je ovo loše znamenje. Na indonežanskom ostrvu Baliju ovih dana je 20.000 ljudi koji pričaju o situaciji na svjetskim finansijskim tržištima. Ali, na početku godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke – zemlja se potresla. Niko nije pretrpio štetu od tog zemljotresa, ali nema sumnje da bi globalnu ekonomiju mogao da oštetiti opasni koktel koji je smućkan prethodnih mjeseci.
 

Sa zemljotresom se vremenski poklopila erupcija u Vašingtonu. „Mislim da je Fed poludio“, izjavio je američki predsjednik o Federalnim rezervama, centralnoj banci SAD. Iako je Tramp usred kampanje za izbore za Kongres: to tako ne ide! Postoji dovoljno razloga što centralne banke moraju biti nezavisne, a vlade i predsjednici ne smiju da se miješaju u monetarnu politiku.

Donaldu Trumpu smeta povećanje referentnih kamatnih stopa. Ali čuvari dolara to ne rade proizvoljno kako bi razljutili predsjednika. Oni trezveno posežu za ekonomskim podacima i pomno ih analiziraju. Uvidjeli su da američkoj ekonomiji prijeti pregrijavanje.

No pad berzi ne može se objasniti samo havarijom koju svojim kritikama izaziva g-din Predsjednik. Globalnoj ekonomiji preti višeglava aždaja. Tu je trgovinski spor privrednih divova SAD i Kine. Uz to kriza u Pakistanu, koja bi u ponor mogla povući i druge azijske zemlje.

Brdo dugova koje je svijet nagomilao iznosi 182 biliona dolara – da li iko uopšte može da zamisli koliko je to para? Tome treba dodati nerazjašnjenu situaciju oko Brexita i ogromne dugove Italije, treće ekonomije evrozone po veličini.

Definitivno je prerano proglasiti smak svijeta. I dalje postoji niz stabilizirajućih faktora. Tu je veoma robusna američka privreda. I za privrede zemalja eurozone trenutno ne postoji opasnost zaraze kriznim virusom.

Ali mora se tačno pogledati gdje vrebaju opasnosti: Američka privreda cvjeta zahvaljujući stimulansima kao što su poreske olakšice i protekcionističke mjere poput kaznenih carina. S druge strane, može se očekivati bumerang kada se američka ekonomija nađe na udaru protivmera trgovinskih partnera – pri čemu pojam partner treba shvatiti uslovno.
 

Dugovi su velika tema u mnogim zemljama u razvoju. Tako na primjer Argentina još nije istinski prevazišla veliku krizu od 2001. i noktima se drži za ivicu provalije. Kako investitori novac radije ulažu u SAD, jer tamo za njega više dobiju, zemlju ponovo zahvata kriza koju prate rast cijena, mjere štednje, otpuštanja radnika. To je vrzino kolo.

Slično je i sa Turskom: Jedan od najuspješnijih ekonomskih modela, koji je prije 15 godina kreirao tadašnji premijer Erdogan, sada demontira današnji predsjednik Erdogan. U međuvremenu je mutirao u autokratu.

Pate i siromašne zemlje – kao što je Pakistan. Oni su se previše uzdali u bogate Kineze, sa gigantskim programom Novog puta svile, i sada doživljavaju katastrofu. Oni su se u toj mjeri zadužili u okviru kineskog projekta da su MMF morali da mole za milijarde kredita. To je začarani krug jer opet znači štednju i gubitak radnih mjesta.

To nije prvi mali krah ove godine. Još u februaru je došlo do kraha finansijskih tržišta. Ali, nakon par dana sve se stabilizovalo i ponovo krenulo nabolje. To bi i sada moglo da se desi.

Ako kvartalni bilans velikih američkih preduzeća bude koliko-toliko zadovoljavajući, to će doprinijeti spuštanju tenzija. Isti efekat bi mogao imati napredak u pregovorima o Brexitu. Ali, ako je sve više zemalja u kriznom modusu, prije ili kasnije će postati gadno – recimo za njemačku privredu, koja je snažno orijentisana na izvoz. Spremite kokice i gledajte.

Fokus.ba

Izborna bitka je vođena – i u njoj su pale dvije nekadašnje velike stranke. Više od deset posto pada za malu konzervativnu sestru CDU-a, Kršćansko-socijalnu uniju (CSU) kao i za socijaldemokrate (SPD). Potresi nakon ovog ishoda neće se osjećati samo u Bavarskoj. Odnos moći u Berlinu će se također promijeniti”, piše list Neue Westfälische (Bielefeld), prenosi Deutsche Welle.

List piše da se bavarski premijer Markus Söder preračunao u internoj borbi sa šefom stranke i saveznim ministrom unutarnjih poslova Horstom Seehoferom. „Unatoč dobrom gospodarskom stanju u Bavarskoj postoji veliko nezadovoljstvo Söderovim radom na dužnosti premijera. Njega Bavarci ne vole. Bavarci vjerni tradiciji nisu dobro prihvatili sukob dvojice alfa-mužjaka najprije u CSU-u, a onda i u tandemu protiv Angele Merkel.”

„Umjesto da gleda unaprijed i ponovo zamisli Bavarsku u globaliziranom svijetu, kandidat Markus Söder je vodio prkosnu uzaludnu kampanju: Bavarska mora ostati Bavarska. CSU je simulirao moć protiveći se struji vremena. Söder je obećao više samostalnosti Bavarske: vlastitu graničnu policiju, vlastiti ured za azil, križeve svima”, piše ugledni tjednik Die Zeit na svom portalu. „Što je kandidat više djelovao kao da dolazi iz prošlosti, to mu je depresivnije izgledala cijela kampanja.”

 

Westfalenpost (Hagen) navodi: „Politički zemljotres se zaista dogodio. CSU je dramatično izgubio, SPD u čizmama od sedam milja korača prema beznačajnosti, Zeleni trijumfiraju, Alternativa za Njemačku ulazi u još jedan pokrajinski parlament. Po tko zna koji put su birači dali packu etabliranim strankama. Premijer Markus Söder je rekao: ‘Bavarska je CSU i CSU je Bavarska.’ Sad slobodno može zaboraviti na tu svoju egocentričnu parolu.”

„Razlozi su jasni: Söder, koji je prvo odlučio da u svim bavarskim institucijama moraju visjeti raspela, a onda nemilosrdno i paušalno označio sve izbjeglice turistima-azilantima, u stvari je pogriješio u pokušaju kopiranja strategije i riječnika AfD-a. (…) Zapravo bi Söder morao podnijeti ostavku. Ali neće jer se taj ne može odvojiti od vlasti. Zapravo bi se i Horst Seehofer morao povući. Ali neće (dobrovoljno) jer se ne može odvojiti od politike, sebe smatra nezamjenjivim i nema dara za samokritiku. Ali stranka će ubrzo naći manje ili više bolan način da ga se riješi kao svog šefa. Seehofer šteti CSU-u”, piše Westfalenpost i dodaje:

„Naravno da će izbori u Bavarskoj imati veliki značaj za saveznu politiku. Mnogi građani su siti političke elite kao starih tapeta u dnevnom boravku. Razlozi za to su u mnogome emocionalne, a ne racionalne prirode. Jer Njemačkoj je gospodarski dobro kao nikad posljednjih desetljeća – i Bavarskoj isto. Radi se više o strahu od budućnosti koji mnoge građane sve više tjera u druge političke tabore. Velika koalicija i Angela Merkel će izbjeći giljotinu samo ako smjesta ispune svoju dužnost: da ozbiljno shvate brige građana, uspostave socijalnu pravdu, reguliraju doseljavanje, riješe probleme. Da, dakle, djeluju na dobrobit naroda.”

Regionalni javni servis MDR u komentaru na svom portalu piše da „valovi nakon ovog potresa neće zaobići vladu u Berlinu. U krajnjem slučaju i zato da bi spasili sebe, Söder i Seehofer će uprijeti prstom u kancelarku. Nervoza u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) će se pojačati i stranka će sa strahom čekati izbore u pokrajini Hessen za dva tjedna. Wolfgang Schäuble je već sada rekao da stranku poslije toga čekaju velike promjene. Jedno je jasno: samo Schäuble može pokrenuti promjenu na vrhu CDU-a. Pitanje je hoće li iskoristiti svoj autoritet u CDU-u da povede pobunu protiv Angele Merkel.”
 

Ugledni Handelsblatt piše da je kancelarka prethodnih tjedana pustila svoje ljude da objašnjavaju javnosti kako pokrajinski izbori nemaju veze s time kako ona vodi saveznu vladu. Ali ankete kažu da će i u Hessenu njen CDU izgubiti mnogo glasova. „Više nitko ne vjeruje da to nema veze s kancelarkom i njenom izbjegličkom politikom. (…) Svijeća Angele Merkel nakon izbora u Bavarskoj gori s oba kraja. Njeni koalicijski partneri su dobili strašne udarce. U velikoj koaliciji će suradnja postati još teža – Seehofer i Schäuble će se boriti za ostanak na funkcijama. A to ide samo preko leđa Angele Merkel.”

Ljevičarski Neues Deutschland secira dublje razloge pada CSU-a. „Uspjesi kojima se diči CSU su uspjesi od jučer. (…) Da, Bavarska je gospodarski uspješna pokrajina, ali više nije otok pod zaštitom CSU-a. Globalizacija, kretanje izbjeglica, međunarodne financijske krize, socijalni jaz i mnogo više – bjelosvjetski problemi stigli su u bijelo-plavu provinciju. Reakcije na to su različite. Kome se više sviđa vrijednosno konzervativna otvorenost prema svijetu, on bira Zelene; tko je za kompletni pad u reakcionarno, taj se gnijezdi kod AfD-a. Između gravitira jedna nadobudna državna stranka koja još ne želi prihvatiti da su vremena svemoći prošla.”
krupljani.ba

Njemačka vlada saopćila je da će proširiti sistem šestomjesečnih viza omogućujući ljudima izvan EU da potraže posao u toj zemlji.

Sve to u trenutku kada njemačke vlasti pokušavaju da se izbore s nedostatkom kvalificirane radne snage.
 

Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (Seehofer) izjavio je da će vize, koje su trenutno dostupne fakultetski obrazovanim ljudima, biti proširene na ljude s kvalifikacijama za određene profesije.

Zehofer je pri tome istakao da Njemačka ne želi “imigraciju u sistemu socijalnog osiguranja”, tako da će podnosioci zahtjeva za vizu morati dokazati da se mogu sami izdržavati i da govore njemački.

Ministar za rad Hubertus Hajl (Heil) rekao je da je vlada usaglasila i “pragmatično” rješenje za odbačene tražioce azila koji imaju posao u Njemačkoj i dobro su integrirani. Prema njegovim riječima, vlada im želi dodijeliti “pouzdan status” da ne bi “pogrešne ljude slala kući, a potom svim silama pokušavala zaposliti kvalificirane radnike iz trećih zemalja”.
krupljani.ba

Patrola saobraćajne policije u Woltmershausenu, dijelu njemačkog grada Bremena, u ponedjeljak navečer zaustavila je Mercedes. Razlog: Prebrza vožnja i bučan izduvni sistem koji je daleko premašio zakonom dozvoljene decibel.

Vozač i suvozač, 31-godišnji žitelj Bremena i 21-godišnji državljanin BiH, odmah su privukli pažnju policajaca koji su odlučili detaljnije pregledati automobil, objavila je policija Bremena.

Njihove sumnje bile su osnovane: U Mercedesu su otkrivena tri kilograma ekstazija, pola kilograma heroina i nešto kokaina! Nastavak pretrage automobile doveo je do pronalaska nekoliko hiljada eura u gotovini i tri mobilna telefona.

Mercedes, droge i telefoni su oduzeti kao dokazn i material, a 21-godišnji vozač i njegov 31-godišnji suvozač su uhapšeni.

Protiv obojice osumnjičenih je pokrenuta istraga zbog nedozvoljene trgovine drogom.
mojusk.ba

U Grazu je otvorena prva džamija, 25 godina nakon što je uspostavljen džemat u okviru Islamskog kulturnog centra u Grazu.

Završeni su unutrašnji radovi na džamiji, a do kraja mjeseca bit će završena i prelijepa zelena fasada u koju je uloženo 700.000 eura.

Registracija džemata izvršena je 1993. godine, a prve prostorije kupljene su 10 godina kasnije. Islamska zajednica je 2017. godine kupila zemljište od 12.000 metara kvadratnih na kojoj je planirana izgradnja prve džamije.

U 2012. godini položen je kamen temeljac, te je počela gradnja. Sve dozvole su dobili prije godinu dana. U objektu se već obavljaju namazi, ali i biti održavana predavanja i drugi vjerski događaji.

U džamiju može stati 1.000 vjernika. Želja muslimana Graza je da džamija bude mjesto mira, duhovne snage i prva adresa za sve Bošnjake i muslimane koji putuju Evropom ili žive na ovim prostorima.

Na munari ove džamije 2014. godine prvi put su upaljeni kandilji za vrijeme ramazana. Ovo je ujedno bilo i prvi put u historiji Graza. Tada je vjernike posjetio i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

U izgradnji džamije i džemata učestvovali su i vjernici koji žive u Austriji.

Povodom 25. godišnjice džemata bit će upriličen i poseban program 22. i 23. novembra.

Islamski kulturni centar u Grazu je vrlo aktivan i redovno organizuje aktivnosti kojima promoviše vjeru i zbližava muslimane koji žive daleko od svoje domovine.
mojusk.ba

Njemačka vlada saopštila je da će proširiti sistem šestomjesečnih viza omogućujući ljudima izvan Evropske unije da potraže posao u toj zemlji, u trenutku kada njemačke vlasti pokušavaju da se izbore s nedostatkom kvalifikovane radne snage.

Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer izjavio je danas da će vize, koje su trenutno dostupne fakultetski obrazovanim ljudima, biti proširene na ljude sa kvalifikacijama za određene profesije, prenosi AP.

Zehofer je pritom istakao da Njemačka ne želi “imigraciju u sistemu socijalnog osiguranja”, tako da će podnosioci zahtjeva za vizu morati da dokažu da mogu da se sami izdržavaju i da govore njemački.

Ministar za rad Hubertus Hajl rekao je da je vlada usaglasila i “pragmatično” rješenje za odbačene tražioce azila koji imaju posao u Njemačkoj i dobro su integrisani.

Prema njegovim riječima, vlada želi da im dodijeli “pouzdan status” kako ne bi “pogrešne ljude slala kući, a potom svim silama pokušavala da zaposli kvalifikovane radnike iz trećih zemalja”.
mojusk.ba

Slovačka policija objavila je na Facebooku snimku nesreće u kojoj je poginula jedna osoba. U nesreći, koja se u nedjelju dogodila u okrugu Dolný Kubín, sudjelovali su vozači Porschea, Ferrarija i Mercedesa poljskih registracija.

Ovi luksuzni automobili jurili su po cesti brzinom koja nije dopuštena. Vozač Ferrarija je prešao preko pune linije i zakočio, a vozač Porschea se zabio u Škodu Fabiju koja je dolazila iz suprotnog smjera.

U Škodi je putovala porodica, a poginuo je otac koji je vozio. Slovačka policija je uhapsila 27-godišnjeg vozača Ferrarija i 26-godišnjeg vozača Mercedesa. Još uvijek traži vozača Porschea.


mojusk.ba

 

Hladni val sa sjevera koji će u naredna tri dana zahvatiti Europu mogao bi donijeti prvi obilniji snijeg ove jeseni.

Alpe je već zahvatio u nedjelju pa je snijeg zabijelio zapadne i sjeverozapadne dijelove na 2.500 metara nadmorske visine, a danas i one nešto niže predjele, prenosi Vecernji.hr. Zabijelit će se i slovenske Alpe na visini oko 2000 metara, a očekuje se oko 20 centimetara snijega. Nakon toga stići će novi hladni val koji bi od srijede trebao zahvatiti krajeve u regiji i istočnu Europu. Nova istraživanja pokazuju da najviši slojevi Zemljine atmosfere reagiraju i da velike hladnoće tek dolaze, prenosi Blic.

– Očigledan je trend hlađenja – kaže Martin Mlinčak, iz NASA-e i dodaje: – Visoko iznad Zemljine površine, blizu ruba svemira, naša atmosfera gubi toplinsku energiju. Ako se sadašnji trendovi nastave, gornji slojevi atmosfere bi uskoro mogli postati rekordno hladni, najhladniji u kozmičkoj eri. Dodaje kako se termosfera uvijek hladi tijekom Sunčevog minimuma i to je jedan od najvažnijih načina na koji 11-godišnji Sunčev ciklus utječe na naš planet. A kako se taj ciklus sunčanih promjena približava kraju, termosfera je blizu toga da bude rekordno hladna. Mlinčak kaže da bi se to moglo dogoditi za nekoliko mjeseci.
mojusk.ba

Političari u BiH da se voze javnim prijevozom?! Dok je to u svijetu potpuno normalno, za naše političare je to ipak nemoguća misija.

Jedan od onih na koga bi bh. političari mogli da se ugledaju jeste njemački ministar saobraćaja Andreas Šojer, koji se vozi željeznicom kao i svi ostali građani.

Donosimo vam fotografiju ministra Šojera kako čeka voz na glavnoj željezničkoj stanici u Berlinu.
 


Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan doputovao je u Koeln u subotu popodne radi kratke posjete njemačkom gradu koja uključuje razgovore s premijerom savezne njemačke države i prisustvo ceremoniji otvaranja nove kelnske Centralne džamije.
Sigurnosne brige i političke nesuglasice dovele su do pomjeranja Erdoganovih planova u zadnji tren u subotu, posljednjeg dana njegove državne posjete Njemačkoj.

Centralnom džamijom, čiju su gradnju pratili cjenovni i građevinski skandali, upravlja Ditib, krovno tursko-njemačko islamsko udruženje koje zastupa oko 900 turskih islamskih grupa u Njemačkoj. Ditib je angažovan u komunalnom radu, nudi obuku za imame i prima sredstva iz Ankare.

Planovi za veliki skup na otvorenom otkazani su u petak od gradskih vlasti Koelna, koje su se pozvale na sigurnosne brige. 

Gradske vlasti navode u saopćenju da će se ceremonija otvaranja održati, ali da joj mogu prisustvovati samo pozvani gosti i da široj javnosti neće biti dopušteno da se približi džamiji.

Erdogan planira održati govr od 15 do 20 minuta u džamiji, koji bi trebao biti posvećen njemačko-turskom prjateljstvu, ali bi se također dotakao rastuće prijetnje desničarskog radikalizma. 

Sastanak između Erdogana i premijera savezne države Sjeverna Rajna Vestfalija, Armina Lascheta, također je nabrzinu ponovo zakazan na aerodromu Koeln/Bonn nakon što je planirani  sastanak u dvorcu Wahn otkazan jer je vlasnik dvorca kazao da Erdogan nije dobrodošao iz političkih razloga, prenosi dpa.
source.ba

 

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI