Svijet

Svijet (79)

Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH

Bosna i Hercegovina očekuje povratak na hiljade svojih državljana kojima je odbijen azil u nekoj od zemalja EU-a. Samo iz Njemačke se treba vratiti oko 3.300 ljudi, piše Deutsche Welle.
 

U eadmisijskom centru u mjestu Salakovac kod Mostara sve je spremno za prihvat bosanskohercegovačkih državljana koji se vraćaju u domovinu. Oni ni nakon dugogodišnjeg izbivanja nisu ispunili uvjete za boravak u nekoj od zemalja EU-a, nemaju više pravo na ostanak i moraju se vratiti u BiH.

Sporazumom između BiH i Europske unije o readmisiji osoba koje borave bez dozvola prije deset godina BiH se obvezala da će ponovno prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uvjete boravka na području države koja podnosi zahtjev za readmisiju.

Povratak u domovinu, ali ne svojom voljom
 

Za sada je sve prazno u mostarskom Readmisijkom centru koji može primiti do 100 osoba. Novi ležajevi i svježe obojane, adaptirane prostorije, kupaonice i kuhinje, financirane uz pomoć Švicarske i domaćih ministarstava čekaju bosanskohercegovačke državljane koji se, zasigurno, u svoju zemlju ne vraćaju svojom voljom i s prevelikom radošću i željom.

“Ovo je za sada jedini readmisijski centar u BiH i prilikom prihvata naši državljani odmah će dobiti svu potrebnu pomoć, od liječničke, do pravne i svake druge skrbi. Bit će im na raspolaganju i psihološka pomoć jer mnogima od njih novo okruženje i zbivanja oko njih je ono što možda nisu očekivali. Mnogi od njih nemaju nikakve imovine i lošeg su materijalno-financijskog stanja i tu onda idemo korak dalje prema službama za socijalnu pomoć, stambenom zbrinjavaju, itd.”, kaže za DW Edin Benjo, upravnik Readmisijskog centra u Mostaru.

 

“Nema pouzdanih podataka o tačnom broju, ali može se govoriti o približnom broju od 30 hiljada bosanskohercegovački državljana koji se trebaju vratiti. Od 2013. do kraja 2017. godine u BiH vratilo se 5.500 osoba. Ono što je zamjetno je da je povećan broj povratka iz Švedske, Švicarske, Francuske, Austrije i Belgije, a najavljuje se i intenziviranje povratka i iz Italije”, kaže Lipjankić.

Migrantska kriza i dalje nesmiljeno trese Evropu, a BiH očekuje povratak svojih migranata. Jedina bojazan, kako to pojašnjavaju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, su ograničeni smještajni kapaciteti ukoliko migrantski val povratnika bude veći no što se to očekuje. No, već sada se može čuti da će značajan broj njih iskoristiti nove okolnosti, pribaviti nove osobne dokumente kako bi se ponovno “otisnuli” u neku od zemalja Europe ili svijeta.

(izvor: tik-ba.net)

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, izjavio je u srijedu da bi Teheran mogao napustiti nuklearni sporazum sa svjetskim silama nakon povlačenja SAD-a iz njega, ukoliko taj sporazum ne služi iranskim interesima.
 
 

Agencija Reuters navodi da je Khamenei time bacio sjenku sumnje na pregovore za spašavanje sporazuma koje Iran vodi s europskim zemljama.

"Nuklearni sporazum je sredstvo, a ne cilj, i ukoliko mi zaključimo da ne služi našim nacionalnim interesima, možemo ga napustiti", navodi se u citatu oblavljenom na Khameneijevoj službenoj internetskoj stranici, prenosi Tanjug.

'Odustati od nadanja u Evropu'

Navodi se da je Khamenei također poručio da bi Teheran trebao "odustati od nadanja" u to da Europa može spasiti sporazum.

Reuters navodi da je Khamanei na sastanku s predsjednikom Irana Hassanom Rouhanijem i članovima kabineta kazao da Teheran neće voditi pregovore s "nedoličnim" američkim dužnosnicima na bilo kojoj razini sa ciljem postizanja novog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Iranski predsjednik Rouhani kazao je nedavno da će Iran poštovati sporazum iz 2015. godine.

"Unatoč sankcijama, dokazat ćemo da poštujemo našu riječ i međunarodne sporazume", poručio je predsjednik Irana.

Agencije su prenijele da je Rouhani u ponedjeljak u telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom rekao kako Iran očekuje od preostalih partnera u svom nuklearnom sporazumu da djeluju brzo kako bi ga zaštitili.

SAD se povukao i uveo sankcije

"Iran je činio ono što je i obećao u nuklearnom sporazumu i očekuje, uzimajući u obzir jednostrano povlačenje Amerike, od svojih preostalih partnera da provode svoje programe brže i transparentnije", prenio je Reuters.

Sjedinjene Američke Države početkom mjeseca su ponovno uvele sankcije Iranu kako bi pojačale pritisak na Teheran, nakon što su se jednostrano povukle iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Ministri zemalja grupe 5+1 (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka) potpisali su u Beču 2015. godine sporazum s Iranom koji je na snagu stupio 16. siječnja 2016. godine.

Sjevernoatlantska alijansa NATO je danas saopćila kako velike vojne vježbe Rusije i Kine narednog mjeseca pokazuju kako je zvanična Moskva i dalje fokusirana na sukob velikih razmjera, prenosi agencija AP.
 
 

Navodi se kako je iz Alijanse saopćeno da vježba "Vostok 2018", koja je u javnosti predstavljena kao najveća od vremena Hladnog rata, "pokazuje fokus Rusije na izvođenje sukoba velikih razmjera".

Agencija AP navodi kako će u ovoj vojnoj vježbi u centralnom i istočnom dijelu Rusije učestvovati približno 300.000 pripadnika ruskih trupa.

O pozivu Moskve

Navodi se kako je kineska državna agencija Xinhua objavila da Kina planira na vježbu poslati 3.200 vojnika i oko 900 jedinica naoružanja.

Iz NATO-a navode kako se ovo uklapa u sliku "samouvjerenije Rusijem koja značajno uvećava vojni budžet i vojno prisustvo".

Iz AP-a navode kako NATO i dalje nije odlučio o pozivu Moskve da posmatrači Alijanse dođu na vježbu koja će biti održana od 11. do 15. septembra.
cazin.net

Šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu upozorio je Sjedinjene Američke Države (SAD) da će se u kontekstu tursko-američkih odnosa suočiti s odgovorom ako budu zastupali krilaticu iz kaubojskih filmova “činim sve što poželim“, javlja Anadolija.
 
 

U okviru zvanične posjete Litvaniji turski ministar vanjskih poslova Cavusoglu se sastao s tamošnjim kolegom Linasom Linkeviciusom i potpisao bilateralni sporazum o poticanju uzajamnih investicija.

Cavusoglu je na upit novinara komentirao i aktuelne odnose između Turske i SAD-a te je naglasio važnost nastavka dijaloga između Ankare i Washingtona.

Ističući da Turska ulaže velike napore u rješavanju problema u odnosima sa SAD-om, Cavusoglu je kazao da je pozitivno to što delegacija američkog Kongresa dolazi u službenu posjetu u Ankaru.

“U SAD-u postoje različite institucije, pozicije i mišljenja. Postoje i članovi Kongresa koji su svjesni važnosti dobrih odnosa i saradnje s Turskom. Naravno da je organizacija FETO zatrovala odnose i da postoje grupe koje su time zatrovane“, kazao je Cavusoglu.

Normalizacija odnosa

On je dodao da je FETO zatrovao i neke krugove u Litvaniji, te je upozorio da članovi te organizacije pokušavaju da unesu razdor posebno među tatarsku zajednicu u toj zemlji.

“Nećemo dozvoliti da to ugrozi naše bilateralne odnose i spremni smo Litvaniji pružiti svaku podršku. Jedinstvo Tatara u Litvaniji nam je važno koliko i jedinstvo i prava te zajednice na Krimu“, poručio je Cavusoglu.

Cavusoglu je dalje kazao da se retorika prijetnje mora ostaviti po strani i krenuti putem normalizacije tursko-američkih odnosa i to bez postavljanja neprihvatljivih uvjeta.

Podsjetivši da Turska ima dobre odnose s Rusijom i da je potpisala sporazum o kupovini antiraketnog sistema S-400,  Cavusoglu je kazao da ti odnosi nisu alternativa odnosima Turske sa SAD-om ili Evropskom unijom.

“Nama je potreban antiraketni sistem da štitimo svoju zemlju. Željeli smo ga kupiti od saveznika, uključujući i SAD, ali nam oni to nisu mogli ili nisu željeli prodati“, kazao je Cavusoglu i dodao da SAD ne može garantirati da može Turskoj isporučiti sistem Patriot, a da stalno prijete i blokadom isporuke vojnih aviona F-35 koje je Turska kupila i u čijem međunarodnom projektu proizvodnje i sama učestvuje.

Dogovor dvije strane

On je još kazao da se problemi moraju rješavati dogovorom dvije strane na bazi uzajamnog poštivanja i bez pritisaka i nametanja sa jedne strane.

Na upit da komentira primjetno okretanje turske vanjske politike prema Rusiji, Cavusoglu je kazao da Turska vodi uravnoteženu vanjsku politiku i da u kontekstu Rusije nije prekršila niti jednu normu NATO-a.

“Danas mnoge članice NATO zaboravljaju to što se dešava na Krimu i u Ukrajini. Turska to ne zaboravlja i neće priznati ilegalnu rusku aneksiju Krima", poručio je Cavusoglu.

Naglasivši da Ujedinjeni narodi nisu nametnuli obavezne sankcije Rusiji, već da SAD uvodi jednostrano takve mjere, Cavusoglu je kazao da Turska nije konsultirana pri tome i da nije dužna poštovati američke sankcije koje donosi administracija koja u Helsinkiju da jednu izjavu, a potom pod pritiskom domaće javnosti izađe sa sasvim drugačijim stavovima.

“Nismo se pridružili ni američkim sankcijama Iranu jer su jednostrane, nepravedne i neadekvatne. Republika Turska nije savezna država SAD-a, već nezavisna zemlja. Nismo dužni da podržavamo nečije nepravedne odluke. Uporedo s tim, Turska prioritetno nije za opciju sankcija“, poručio je Cavusoglu.
cazin.net

Statua zlatne boje koja predstavlja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u pozi nekadašnjeg iračkog lidera Sadama Husseina podignuta je u centralnom njemačkom gradu Wiesbaden u okviru festivala čija ja parola "loše vijesti".
 
 

Erdogan sa podignutom desnom rukom predstavljen je na statui poput one na kojoj je bio prikazan Hussein, a koju su američke snage srušile tokom invazije na Irak 2003. godine.

Lokalni list Wiesbadener Kurier piše da je statua podignuta jučer u centru grada.

Gradske vlasti odobrile su ovaj projekt kao dio aktuelnog umjetničkog festivala, ali nisu znale da će biti predstavljen turski predsjednik, piše list.

Organizatori festivala za sada nisu dostupni za komentar.
 


​cazin.net

Posljedice masovnog iseljavanja i sve manjeg broja rođenih vidljive su u Hrvatskoj i pred ovu školsku godinu, jer se šest osnovnih škola zatvara pošto nema đaka, a u 117 škola nije upisan nijedan učenik u prvi razred, piše danas portal Index.hr.

Prema privremenim podacima, koje je portalu dostavilo Ministarstvo nauke i obrazovanja, u školskoj godini 2018./2019 nastava se neće održavati u šest područnih škola u kojima nema učenika, a dvije se zatvaraju jer se sele u novoizgrađenu školu.

Alarmantan je i podatak, ističe Index.hr, da ove školske godine u 117 škola nije upisan nijedan novi učenik.

Prema privremenim podacima dostavljenim iz kancelarija državne uprave u županijama, nijedan učenik nije upisan u 113 područnih škola, te četiri matične škole, a samo u Varaždinskoj županiji i Gradu Zagrebu nema škole u koju u prvi razred nije upisan nijedan učenik, naveo je portal.

U 19 županija u kojima nije upisan nijedan učenik u prvi razred, u prethodnoj školskoj godini nastava je održavana u 1.136 područnih škola.

“Ako računamo postotak škola u kojima nema ucenika prvog razreda, onda je to 9,95 posto”, naveli su iz ministarstva, uz napomenu da neke škole, u koje nije upisan nijedan učenik prvog razreda, neće biti zatvorene, jer u njima ima ucenika 2, 3. i 4. razreda, pa će nastaviti s radom.
fokus.ba

U glavnom gradskom parku demonstranti su gađali policajce bocama i kamenjima, uzvikivali su rasističke slogane, a po nekim informacijama masovno su tukli ljude koji ‘ne izgledaju kao Nijemci’

Ubistvo 35-godišnjeg muškarca u njemačkom gradu Chemnitzu bio je okidač za nezapamćene nerede i krvoproliće u režiji ultradesničarskih organizacija i njemačkih huligana.
 

Cijeli haos je započeo nakon smrti njemačkog državljanina koji je stradao u masovnom obračunu nakon festivala u čast dana toga grada na istoku Njemačke. Policija je objavila da je u tučnjavi sudjelovalo desetak osoba različitih nacionalnosti, ali i ta kratka i nedorečena informacija bila je dovoljna ultradesničarskim skupinama da zaključe da se radi o migrantima i da se krene s ‘uvođenjem reda i mira’ na ulice Chemnitza.

Društvenim mrežama proširila se informacija da je ubistvo Nijemca bilo povezano sa seksualnim uznemiravanjem žena i to je bio okidač za početak haosa.

Prva se organizirala navijačka skupina Kaotic Chemnitz koja je preko društvenih mreža pozvala svoje članove da izađu na ulice. O kakvoj se skupini radi, dovoljno govori podatak da im je čak i njihov nogometni klub zabranio ulaz na stadion.
 


 

U svakom slučaju, prvo su huligani izašli na cestu, a za njima su krenule i druge radikalne skupine. U jednom trenutku, procjenjuje se, broj radikala na ulicama popeo se na 800.

– Pokažimo svima ko je glavni u ovom gradu – bio je slogan Kaotic Chemnitza uoči izlaska na ulice.
 

Na kraju se čak može zaključiti da su bili u pravu, jer grad je u jednom trenutku uistinu bio njihov. Policija je bila apsolutno nemoćna pred razuzdanom hordom huligana tako da su morali zvati pojačanje iz Dresdena i Leipziga kako bi osigurali mir u Chemnitzu.

U glavnom gradskom parku demonstranti su gađali policajce bocama i kamenjima, uzvikivali su rasističke slogane, a po nekim informacijama masovno su tukli ljude koji ‘ne izgledaju kao Nijemci’. Tako je procurila jedna snimka na kojoj bijesna rulja bez milosti mlati jednog čovjeka, ali još nije stigla potvrda policije o čemu se tačno radi i je li se to dogodilo u nedjelju u Chemnitzu.

– Bande koje ganjaju i tuku ljude samo zato što izgledaju drugačije… Ne, to nećemo prihvatiti – rekao je glasnogovornik kancelarke Angele MerkelSteffen Seibert.

Chemnitz je treći najveći grad u Saskoj i jedna od jačih utvrda desničarskih stranaka koje se žestoko protive migracijama, prije svih AfD-a (Alternativa za Njemačku) i još rigidnije Pegide.

– Ako država više nije u stanju zaštititi vlastite građane tada narod mora izaći na ulicu i zaštiti samog sebe. Vrlo jednostavno! Ubojiti migrantski val je zahvatio Njemačku i dužnost svakog građanina je spriječiti ga. Taj migrantski nož može zahvatiti vašeg oca, sina, brata… – napisao je na Twitteru parlamentarac iz AfD-a Markus Frohnmaier.

Policija je s pojačanjima iz obližnjih gradova uspjela vratiti mir u Chemnitz, ali još uvijek ostaje nepoznat motiv ubistva 35-godišnjeg Nijemca u parku. Spiegel je saznao da je policija u nedjelju privela tri osobe – jednog Nijemca, jednu ženu bugarskog porijekla i jednog muškarca sirijskih korijena.
​krupljani.ba

Petnaestogodišnji dječak nožem je uboden u nogu u kinu ''CineStar'' u osječkom trgovačkom centru ''Portanova'', a ozlijedio ga je 24-godišnjak kojem je smetala – buka.
 

Incident se dogodio u subotu oko 21.35 sati, potvrđeno je za ''Večernji list'' iz PU osječko-baranjske. Napadač je odranije poznat policiji, a u svom mladom životu ozlijedio je već tri osobe, ako se računa i ova posljednja.

Projekcija filma taman se bližila kraju kada se odigrala krvava drama. 

- Posvađali su se jer je dječak pričao glasno i taj stariji je izvadio nož i ubo ga u bedro – rekli su očevici za ''Večernji list''. 

Kako se saznaje, 15-godišnjak je bio u društvu svojih nekoliko prijatelja, vršnjaka, a 24-godišnjak ih je nekoliko puta "opominjao" da se stišaju. Na kraju je puknuo, izvukao mali preklopni nož i nasrnuo na dječaka.

- Zadao mu je ubodnu ranu u desnu natkoljenicu. Hitna pomoć prevezla je povrijeđenoga u bolnicu u Osijeku, gdje su mu utvrđene lakše tjelesne povrede – kazali su ''Večernjem listu'' u PU osječko-baranjskoj. 

Dječak je, dodaju, otpušten iz bolnice. Dječakovo društvo razbježalo se u strahu kada je vidjelo da im je prijatelj ozlijeđen. Policiju nije čekao ni napadač. Pružao je otpor pa su, kako bi spriječili bijeg, policajci upotrijebili sredstva prisile.

Napadaču slijedi krivična prijava za pokušaj nanošenja teške tjelesne povrede. Vlasnik je, kako navode, dosjea u kojom su već dva slična krivična djela tjelesnog povređivanja. Povrijeđeni dječak nije odranije poznat policiji. Obojica su, inače, Osječani.
cazin.net


 
U strahovitom zemljotresu koji je pogodio indonežanski otok Lombok poginule su 142 osobe, a više od hiljadu je povrijeđeno.
 

Jačina zemljotresa izhnosila je 6,9 stepeni po Rcihteru, a spasioci i dalje evakuiraju turiste koji su ostali zarobljeni na manjim otocima u blizini Lomboka.

Inače, mediji u Indoneziji su objavili video na kojem se može vidjeti kako imam lokalne džamije i pored ljuljanja zidova nije prekinuo namaz.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu o ponovnom uvođenju brojnih sankcija Iranu, najavljujući da će američka politika nametnuti "maksimalni ekonomski pritisak" na tu zemlju.
 
 

Trump je u saopćenju naveo da je međunarodni sporazum o obustavljanju iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija "strašan, jednostrani dogovor" kojim je iranska vlada zaradila novac koji koristi za raspirivanje konflikta na Bliskom istoku.

"Pozivamo sve države da preduzmu korake koji pokazuju da se iranski režim suočava sa izborom: ili da promijeni svoje prijeteće, destabilizirajuće ponašanje i reintegriraju se u globalnu ekonomiju ili da nastave putem ekonomske izolacije", rekao je Trump.

'Teške posljedice'

On je upozorio da oni koji ne prekinu ekonomske veze sa Iranom "rizikuju teške posljedice" prema uvedenim sankcijama.

Sankcije stupaju na snagu u utorak.

U međuvremenu, u zajedničkom saopćenju članica Evropske unije Francuske, Velike Britanije i Njemačke u vezi s novim paketom američkih sankcija zvaničnom Teheranu, poručeno je kako će EU odlučno štititi evropske kompanije koje posluju s Iranom.

Ministri zemalja grupe 5+1 (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka) potpisali su u Beču 2015. godine sporazum sa Iranom koji je na snagu stupio 16. januara 2016. godine. Nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu, zemlje članice EU objavile su zajedničko saopćenje u kojem je izraženo žaljenje zbog ovakve odluke Washingtona.
cazin.net

NAJNOVIJE VIJESTI

VASA REKLAMA

WEB LINKOVI