Korištenje mobitela na nastavi postala je sasvim normalna aktivnost učenika širom svijeta pa i u našoj zemlji. Problem nastaje kada na taj način ometaju i ugrožavaju obrazovni proces, što se, saznajemo, dešava gotovo svakodnevno. Stoga smo pitali stručnjake treba li u bh. školama ograničiti ili zabraniti upotrebu mobitela, po uzoru na pojedine evropske zemlje.

Ne postoje jasno propisani pravilnici o korištenju mobitela u osnovnim i srednjim školama u Federaciji BiH, dok je u RS-u nešto drugačija situacija. Pojedine škole u FBiH ograničile su upotrebu mobitela na osnovu internih odluka, dok ni u jednom kantonu ne postoje smjernice o korištenju mobitela na nastavi.

Ograničiti upotrebu

Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo, smatra kako je potrebno održavati okrugle stolove na kojima bi roditelji, stručnjaci, psiholozi i nastavnici razmatrali eventualno ograničenje upotrebe mobitela u bh. školama.

“Danas svako dijete ima mobitel i, nažalost, dešava se da ga koriste za fotografisanje, snimanje ili dopisivanje na nastavi, što nikako nije uredu. Mi nismo za potpunu zabranu korištenja mobitela, jer zbog današnje sigurnosne situacije učenici se moraju javljati svojim roditeljima. Međutim, potrebno nam je ograničenje upotrebe mobitela, i to jednoobrazno. Ne može u jednoj školi postojati zabrana, a u drugoj da svi slobodno koriste mobitele. Moramo kroz zakon i pravilnik regulisati korištenje mobitela na nastavi”, kazao nam je Sivro.

On dodaje kako učenicima treba ograničiti korištenje mobitela, osim u slučajevima kada im trebaju za prikupljanje određenih podataka, posebno na časovima informatike.

“Nadležna ministarstva bi trebala kroz svoje redovne konsultacije školama, nastavnicima i roditeljima dati instrukciju u kojoj će jasno propisati ograničenje upotrebe mobitela. Škole ne bi trebale same od sebe uvoditi zabrane. Neprihvatljiv je takav način. Potrebno nam je jedinstveno rješenje”, istakao je Sivro.

Iz Federalnog ministarstva obrazovanja BiH potvrdili su nam kako se korištenje mobitela u školama uglavnom uređuje na nivou škola, odnosno propisuje pravilima škola.

“Mi pozdravljamo sve do sada provedene aktivnosti u vezi s uvođenjem jasnih pravila korištenja mobilnih telefona u školama te se nadamo da će sva nadležna kantonalna ministarstva obrazovanja dati određene smjernice školama kako da eventualno pristupe optimalnom rješavanju ovog pitanja. Naš stav jeste da, u svakom slučaju, trebaju postojati izvjesna pravila u školama koja će osigurati da korištenje mobitela ne ometa nastavni proces, odnosno odgojno-obrazovni rad u školi”, odgovorili su nam iz Federalnog ministarstva obrazovanja BiH.

S druge strane, prema Zakonu o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS-a, zloupotreba mobilnih telefona za vrijeme nastave i snimanje videoklipova za vrijeme boravka u školi i njihova daljnja distribucija smatra se težom povredom dužnosti učenika.

“Za ovu vrstu povrede dužnosti učeniku može biti izrečen ukor direktora, ukor nastavničkog vijeća ili premještanje iz jedne u drugu najbližu školu”, kazali su nam iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.

Također i Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju RS-a kao teža povreda obaveze učenika definisana je zloupotreba korištenja mobilnih telefona u školi, s tim da se u ovom slučaju učeniku može izreći isključenje iz škole.

Korištenje mobitela u školi je pitanje o kojem raspravljaju roditelji i uprave škola širom Evrope i Amerike. Naprimjer, Francuska je u julu ove godine uvela zabranu korištenja mobitela u osnovnim školama, što je bilo predizborno obećanje predsjednika Emmanuela Macrona.

Utjecaj na psihu učenika

Psihologinja i psihoterapeutica Armina Čerkić govori nam kako su Amerikanci počeli zabranjivati upotrebu mobitela u školama, jer su primijetili da u velikoj mjeri utječu na smanjenje pažnje učenika tokom nastave.

“U 2015. godini vršeno je istraživanje u Velikoj Britaniji koje je pokazalo kako su učenici kojima je bilo zabranjeno korištenje mobitela tokom nastave imali bolje rezultate na testovima znanja. Također, rađena su i istraživanja o korisnosti mobitela u procesu nastave i rezultati su pokazali da mobiteli, naročito pristup internetu, mogu imati pozitivan utjecaj na učenike, ali je potrebna velika uključenost nastavnika u pružanju smjernica i superviziji učenika”, kazala nam je Čerkić.

Ona smatra kako je u osnovnim školama u BiH potrebno podržati nastavno osoblje u korištenju tehnologije pri radu, a u cilju unapređenja procesa nastave.

Prema mišljenju psihologinje i psihoterapeutice Nermine Vehabović-Rudež, iz perspektive roditelja djeci su potrebni mobiteli u školama radi komunikacije. Međutim, kako kaže, iz ugla psihologije nije dobro da djeca tokom nastave imaju mobitele kod sebe.

“Učenici zbog mobitela gube koncentraciju, ne učestvuju u nastavi i umjesto da razvijaju svoju psihu kroz interaktivni rad s drugom djecom i nastavnicima, postaju sve više usamljenici. Osim toga, dokazano je kako nekontrolisano korištenje mobitela djeluje na mozak djeteta. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je tehnologija veoma bitna za modernog čovjeka i korištenje tehnologija u školi je neophodno, ali uz stručno vođenje”, ističe Vehabović-Rudež.

Saradnja i usklađenost nastavnika i roditelja, kažu psiholozi, ključna je za dobrobit djece kada je riječ o korištenju mobitela u školi.

“Oni su direktno odgovorni za zdrav psihički razvoj djece. Ne možemo dati odgovornost djeci koliko će i kako koristiti mobitele jer oni to ne mogu samostalno odlučiti. Odrasli trebaju kontrolirati i dozirati korištenje mobitela za dobrobit djece”, istakla je Vehabović-Rudež.

Naši sagovornici zaključuju kako se popularni elektronski uređaji mogu iskoristiti za poticaj djece u obrazovanju, ali da se mora stati ukraj korištenju mobitela ispod klupe.

klix.ba

Povodom miješanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u izbornu kampanju u našoj zemlji i tvrdnji da „neko iz BiH rado i lako gazi Ustav Srbije“, oglasio se kandidat SDA za člana Predsjednišva BiH Šefik Džaferović.

“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne treba da brine da će neko iz Bosne i Hercegovine ugrožavati Srbiju. To se nikada kroz historiju nije događalo. Obrnuto jeste bilo. Ne tako davno. Unatoč svemu, mi želimo graditi bolje dobrosusjedske odnose sa Srbijom, na bazi ravnopravnosti i bolje odnose između bošnjačkog i srpskog naroda.

Vučić mora znati da Bošnjake nikada i ničim ne može spriječiti da imaju poseban odnos prema Sandžaku. Sandžak je u srcima svih Bošnjaka i tako će ostati. Poštovaćemo Srbiju tačno onoliko koliko Srbija poštuje Bosnu i Hercegovinu i nastavićemo da volimo Sandžak.

S Vučićem se mogu složiti da bh. entitet RS i Sandžak nisu isti. Sandžak je historijska regija u kojoj su Bošnjaci autohtono stanovništvo, a entitet RS je nastao kao proizvod agresije na Bosnu i Hercegovinu, etničkog čišćenja, teških zločina, uključujući i genocid, koje su počinile Miloševićeva, Karadžićeva i Mladićeva vojska i policija.

Umjesto što se bavi poređenjima bh. entiteta RS i Sandžaka, svrsishodnije bi bilo da Vučić inicira vlasti Srbije da, nakon decenija ignorantskog i diskriminatornog odnosa prema sandžačkim Bošnjacima, povećaju ulaganja u infrastrukturu ovog područja i tamošnjem stanovništvu omogući bolje uvjete za život.

(Vijesti.ba)

Najmanje 25 osoba je poginulo na Filipinima nakon što je tajfun Mangkut zahvatio tu zemlju uzrokujući klizišta u planinskim dijelovima, izjavio je danas zvaničnik Frensis Tolentino.

Tolentino je rekao da je 20 ljudi nastradalo u klizištu u regionu Kordiljera na otoku Luzon, a četiri u obližnjoj provinciji Nueva Vizkaja.  

Jedan smrtni slučaj prijavljen je u provinciji Ilokos Sur.

On kaže da broj poginulih govori o situaciji u ugroženim područjima te da još pristižu izvještaji iz drugih regiona na sjeveru Luzona pogođenih tajfunom.
avaz.ba

Tropska oluja Florens postepeno slabi, nakon što je u petak pogodila američku atlantsku obalu kao uragan. No, patnjama miliona Amerikanaca ne nadzire se kraj jer se očekuju velike poplave.

- U ovakvoj oluji pljuskovi su biblijskih razmjera, a nivo vode na nekim mjestima prelazi pola metra - rekao je guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper (Roy Cooper).

U Sjevernoj Karolini već su pale rekordne količine kiše, a prema prognozama, padat će još.

- Nakon uragana uslijedila je poplava - rekao je guverner Južne Karoline Henri Mekmaster (Henry McMaster).

Više od milion ljudi napustilo je svoje domove, a stanovnike koji su ostali na tim područjima spasioci izvlače čamcima i helikoptera.

Mnoge ceste su zatvorene, a vlasti upozoravaju na opasnost od odrona, tornada i poplava koje ugrožavaju nasipe i mostove dok rijeke i potoci naglo bujaju.

Više od milion kuća i poslovnih prostora ostalo je bez električne energije u Sjevernoj i Južnoj Karolini.

Prema izvještajima, na području Sjeverne Karoline poginulo je najmanje 13 osoba, a strahuje se da je broj žrtava i veći.

Veliki problem predstavljaju i provalnici.

Bijela kuća saopćila je da je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) odobrio dodjelu federalnih sredstava nekim pogođenim okruzima. Osim toga, Tramp uskoro namjerava obići pogođeno područje.
avaz.ba

Efikasni lopovi uspjeli su za samo dvije minute ‘počistiti” robu vrijednu pola miliona eura iz prodavaonice na sjeveru Njemačke, objavila je policija.

Lopovi su u prodavaonicu na otoku Sylt, koji prodaje ekskluzivnu modu i nakit, u petak provalili u 3:14 sati ujutro i u 3:16 sati već su bili vani s plijenom koji su izvadili iz zastakljenih izložbenih polica koje su prije toga razbili.

Otkako je na pres-konferenciji u petak objavljen telefonski broj za besplatnu i anonimnu prijavu divljih deponija u Federaciji Bosne i Hercegovine, telefon ne prestaje zvoniti.

“Prvi pozivi građana uslijedili su ubrzo nakon konferencije za medije”, rekao je za Fenu Zoran Adžaip, voditelj projekta “Mapiranje divljih deponija” u čijem je okviru i objavljen taj broj.

Relizatori kampanje iznenađeni su pozitivno takvom zainteresiranošću građana koji prijavljuju najčešće deponije mješovitog tipa čiji je sadržaj kućni i građevinski otpad.

Po riječima Adžaipa, prijave bi trebalo da doprinesu sprečavanju novih deponija.

Besplatni telefonski broj: 080 05 05 06, nazvan “Zeleni alarm” u projektu “Mapiranje divljih deponija”, objavila je na konferenciji u petak nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa kao realizator kampanje zajedno s Federalnim fondom za zaštitu okoliša.

Cilj je prvo sačiniti registar divljih, nelegalnih deponija otpada u urbanim i ruralnim sredinama u Federaciji BiH. Krajnji cilj je saniranje deponija i remedijacija tla. Općine će dobiti registar kao upotrebljiv dokument kako bi planirale novac za saniranje mjesta deponija, zamisao je organizatora kampanje koja treba da doprinese sistemskom rješavanju višedecenijskog problema nelegalnih deponija raznih vrsta otpada.

Realizatori će također ponuditi smjernice za izradu lokalnih propisa koji bi između ostalog sadržavale definiciju divlje deponije, kao i prijedlog za sankcije prekršiocima propisa.

Pažnja će biti fokusirana na deponije koje sadrže opasne materije, ali je bitno locirati i sve druge osim onih s tečnim otpadom budući da takve nisu predmet tog projekta.

Zoran Adžaip kaže da sadašnja zakonska legislativa ne daje samu definiciju pojma ‘divlja deponija’ mada je on prisutan, pa su se organizatori kampanje, u konsultaciji sa stručnjacima, opredijelili da predmet njihovog interesovanja budu nelegalne deponije koje zauzimaju najmanje šest do deset kvadratnih metara površine i pola metra u visinu, a sadrže sve vrste otpada izuzev tečnog.

Osim od samih građana, realizatori će podatke o deponijama sakupljati od lokalnih uprava. U tom cilju su nekim općinskim ili gradskim upravama u Federaciji BiH već ranije upućeni odgovarajući dopisi. I tu je odziv je zadovoljavajući, kako je rečeno u petak na pres-konferenciji, te su u tom pozitivnom kontekstu spomenute lokalne uprave: Kaknja, Bihaća, Novog Travnika, Lukavca, Kreševa, Bugojna i druge.

Prema podacima, divlje deponije su često razasute uz velike rijeke: Bosnu, Vrbas, Lašvu i njihove pritoke, u blizni puteva i izvorišta voda, što realizatori ovog projekta smatraju naročitom opasnošću. Najčešći uzročnici su nesavjesni građani.

Odbačeni otpad u okoliš direktno ugrožava ljudsko zdravlje, stvara lošu sliku o ekološkoj svijesti i uzrok je čestih šumskih požara. Također ugrožava stratešku privrednu granu, turizam, rečeno je na kofreneciji u petak.

Mada je značajno unapređen sistem upravljanja komunalnim otpadom u smislu razvoja komunalne infrastrukture i povećanjem broja stanovnika obuhvaćenih organiziranim prikupljanjem otpada, broj lokacija divljih deponija u Federaciji BiH nije smanjen.

Stare deponije zarastaju i nastaju nove, što iziskuje hitne mjere i sinergiju svih nivoa vlasti za sistemsko rješavanje ovog problema, a jedan od prvih koraka je lociranje divljih deponija i uspostava baze podataka za Federaciju BiH, zaključeno je na konferenciji.
mojusk

Prema srednjoročnim prognostičnim modelima, u Evropu stiže novi toplinski val, objavio je portal Severe Weather Europe.

Kako navode temperature će u središnjoj, zapadnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi sredinom i krajem rujna biti od 8 do 10 stupnjeva veće od prosjeka za sredinu i kraj rujna.
 

“Takva anomalija visokih temperatura znači da bi maksimalne dnevne temperature mogle biti do 30°C na sjeveru Europe, poput sjeverne Njemačke i dijelova Beneluxa, dok bi prema jugu, u Francuskoj, Italiji i Panonskoj nizini, uključujući dijelove Mađarske, Hrvatske i Srbije, temperature mogle otići i debelo iznad 30 stupnjeva”, navode na portalu Sever Weather Europe. na kojem su objavili i nekoliko prognostičkih modela kojima potkrepljuju svoje tvrdnje.

Na prognostičkim modelima može se vidjeti da se vrhunac vala očekuje sredinom iduće sedmice.

Seniorska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine danas će igrati prvi meč četvrtog ciklusa kvalifikacija za svjetsko prvenstvo protiv selekcije Finske.

Izabranici Jasmina Repeše utakmicu u finskom Espoou igrat će bez prvog beka i jednog od najboljih košarkaša BiH Nemanje Gordića, koji se nije odazvao Repeši za ovaj kvalifikacioni ciklus, što je veliki hendikep za našu selekciju.
 

Repeša je ranije pohvalio igrače koji su pokazali disciplinu, želju i motivaciju da se na najbolji način pripreme za mečeve protiv Finske i Češke, te da neće biti odstupanja od igre koju je potencirao bivši selektor BiH Duško Vujošević.

– U ovako kratkom vremenu ne možemo unijeti velike promjene u sve ono što je do sada radio Duško Vujošević. Velikih novina i mijenjanja sistema igre neće biti, već ćemo se pokušati nadograditi na Vujoševićev rad i sistem – objasnio je Repeša u izjavi za Fenu.

Selekciju BiH će u naredna dva susreta predvoditi NBA dvojac Jusuf Nurkić – Džanan Musa od kojih se najviše očekuje, a Repeša vjeruje da BiH može ostvariti pobjede protiv Čeha i Finaca.

– To su dvije reprezentacije koje dobro trče, skaču i ako im dozvolimo da razviju svoj sistem igre, imat ćemo velike probleme. Moramo odgovoriti na pravi način, ispuniti obaveze, spriječiti kontranapade i skok u napadu, a posebno lagane poene. Mislim da imamo više talenta i kvaliteta u pozicionoj igri – rekao je selektor BiH.
 

Utakmica protiv Finske u Espoou počinje u 18 sati, a meč protiv Čeha na rasporedu je za tri dana u sarajevskoj Skenderiji.

U ovaj ciklus reprezentacija BiH prenijela je osam bodova i zauzima posljednje mjesto u grupi K. Na SP će se plasirati po tri ekipe iz četiri grupe.

Tabela grupe K:

1. Francuska 6 6 0 479:377 12
2. Češka Republika 6 5 1 464:425 11
3. Rusija 6 3 3 458:428 9
4. Finska 6 3 3 453:449 9
5. Bugarska 6 2 4 466:476 8
6. Bosna i Hercegovina 6 2 4 400:481 8
 

Federalna vlada usvojila je danas na sjednici u Sarajevu informaciju o nastavku aktivnosti Federalnog ministarstva trgovine s ciljem osiguranja ekonomski opravdane visine marže u maloprodajnim cijenama naftnih derivata u Federaciji BiH.

Kako je navedeno, ovo ministarstvo je od 27. avgusta do 11. septembra  2018. godine primilo gotovo 570 obrazaca za promjenu maloprodajne cijene goriva od ukupno 683 benzinske pumpe u Federaciji BiH, a promjena se odnosila na povećanje cijena za 0,05 KM/Iitru za dizel-goriva i BMB 95.
 

Dana 4. septembra 2018. godine održan je treći redovni sastanak s distributerima naftnih derivata na kojem su sagledana aktuelna kretanja na relevantnom tržištu i razlozi poskupljenja.

Učesnici sastanka prvenstveno su se referirali na rast cijene barela i kursa dolara. Navedeno je da je barel nafte 28. avgusta na svjetskom tržištu koštao 76,21 dolar po kursu od 128,13 KM, da bi 11. septembra dostigao cijenu od 77,37 dolara uz kurs od 130,78 KM.

Prezentirani su i podaci da je u januaru ove godine cijena barela sirove nafte bila 69,05 dolara, kad je litar benzina na benzinskim pumpama bio 1,98 KM uz maržu od 17 posto, da bi cijena sirove nafte 6. septembra bila 77,18 dolara, cijena benzina 95 od 2,31 KM, uz maržu od 10,92 posto.
 

U informaciji je navedeno da su se u periodu nakon 27. avgusta 2018. godine rast cijene barela i rast kursa dolara odrazili na visinu rafinerijskih cijena derivata. Naime, prema Jedinstvenim carinskim ispravama (JCI), koje Uprava za indirektno oporezivanje BiH sedmično dostavlja ovom ministarstvu, nabavne cijene derivata iskazane na ovom carinskom dokumentu su za dizele bile više za gotovo 0,05 KM, a za BMB 95 oko 0,02 KM po litru.

Također, prema dostupnim podacima, trenutna veleprodajna cijena u skladištu Podlugovi (bez obračunatih troškova prijevoza do benzinskih pumpi, maloprodajne marže i bez obračunatog PDV-a), za BMB 95 iznosi 1,7383 KM/litru, a za dizel 1,7865 KM/litru. Prema istim izvorima, veleprodajna cijena na dan 6.6.2018. godine je iznosila za BMB 95 1,7265 KM/litru, a za dizel 1,7217 KM po litru.

Dakle, došlo je do povećanja veleprodajne cijene ovih derivata u iznosu povećanja nabavne cijene. Istaknuto je i da je havarija u Luci Ploče jedan od posljednjih eksternih faktora koji je doveo do povećanja cijena naftnih derivata.

Navedeno je i da su se zbog toga distributeri opredijelili za druge, ali i skuplje alternativne izvore nabavke, što je dovelo do uvećanja nabavne cijene za troškove transporta. Transportni troškovi iz Kopra do bh. granice iznose 0,08 KM/litru, a kod nabavke iz Luke Ploče svega 0,02 KM po litru.

Nakon poskupljenja 27. avgusta 2018. godine, maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću se u rasponu od 2,21 KM do 2,36 KM po litru, dok je prosječna maloprodajna marža za oba derivata ostala ista kao u avgustu 2018. godine (0,23 KM po litru).

Nadležna inspekcija je, prema nalogu ovog ministarstva, pojačala nadzor na benzinskim pumpama, s naglaskom na provjere podudara li se istaknuta cijena s onom na pumpnom aparatu i na fiskalnom računu, te da li benzinske pumpe ispravno navode maloprodajne cijene na i marže na obrascima, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
krupljani.ba