Zbog incidenta koji se desio na Trgu Krajine večeras u Banjoj Luci, građani su se okupili ispred zgrade Policijske uprave Banja Luka.
Išli su glavnom ulicom uzvikujući “ko je ubio Davida” i “ko je napao Davora”, a nosili su i druge parole.
Ispred zgrade PU Banja Luka je veliki broj policajaca, ali i pripadnika jedinice za podršku.
U jednom trenutku Davor Dragičević je razgovarao sa jednim od policajaca, a razgovor je zabilježio novinar Slobodan Vasković.
Utakmice prvog kola Lige prvaka nastavljaju se večeras, a na rasporedu su susreti u grupama E, F, G i H.
Edin Džeko će s Romom u sklopu grupe G gostovati na Santiago Bernabeu kod auktuelnog evropskog prvaka Real Madrida. U ovoj grupi još se sastaju Plzen i CSKA.
Miralem Pjanić i Juventus također idu u Španiji, ali na Mestallu, gdje će odmjeriti snage s Valencijom. Juventus ove sezone ima velike ambicije u Ligi prvaka, a one su dodatno pojačane dolaskom Cristiana Ronalda u Torino. U drugoj utakmici grupe H igraju debitant u Ligi prvaka Young Boys i Manchester United.
Grupa E donosi duele Ajaxa i AEK-a, odnosno Benfice i Bayerna, dok se u grupi F sastaju
Shakhtar i debitant Hoffenheim za koji zbog povrede neće igrati Ervin Bičakčić, te Manchester City – Lyon.
Utakmice između Ajaxa i AEK-a i Shkakhtara i Hoffenheima igraju se od 18:55 sati, a ostali dueli počinju u 21 sat.
fokus.ba
Katar je od Velike Britanije kupio 24 vojna aviona Typhoon i 9 aviona Hawk za naprednu obuku, javlja Anadolu Agency (AA).
U saopćenju britanskog Ministarstva odbrane se navodi da je danas i zvanično stupio na snagu sporazum o prodaji avioni Kataru.
Navodi se da je sporazum u vrijednosti 5 milijardi funti između vlada dviju zemalja potpisan prošlog decembra u Dohi.
Ministar odbrane Velike Britanije Gavin Williamson je ovim povodom izjavio da sporazum s Katarom predstavlja, kako je kazao, “veliki podstrek britanskoj vojnoj industriji”.
“Sporazum je važan i u kontekstu zajedničkog odgovora Velike Britanije i Katara na zajedničke probleme i izazove kao i uspostave stabilnosti i sigurnosti u regionu”, poručio je Williamson.
Planirano je da britanska strana Kataru avione počne isporučivati od 2022. godine.
U međuvremenu, tim koji se sastoji od pilota i drugog pomoćnog osoblja iz Katara trebao bi proći obuku u zračnoj bazi Coningsby u Lincolnshireu na istoku Engleske.
Ovim sporazumom Katar je postao deveta zemlja koja je od Velike Britanije kupila vojne aviona Typhoon.
Internetska platforma za brzi booking karata za autobusni i željeznički promet Wanderu napravila je ljestvicu najjeftinijih i najskupljih glavnih gradova u Evropi.
Izračun je napravljen na temelju prosječne cijene određenih dobara i usluga u svakome gradu, kao što je cijena vožnje 1 kilometara taksijem, pola litre domaćeg piva, cappuccino, ulaznice za muzej, noćenja u hotelu za jednu osobu, karte za javni prijevoz u jednom smjeru, te obroka od tri slijeda za jednu osobu u restoranu srednjeg ranga.
Ispostavilo se da je Skoplje ne samo najjeftiniji grad u jugoistočnoj Evropi, nego i na cijelom kontinentu.
Glavni grad Makedonije prema izračunu Wanderua ima najnižu prosječnu cijenu hotelskog smještaja u iznosu od 103 KM po osobi, treću najnižu cijenu obroka od tri slijeda u restoranu srednjeg ranga (16 KM) te petu najnižu cijenu šoljice cappuccina (2.30 KM) u Evropi.
Drugi najjeftiniji glavni grad u Evropi za posjetu je Priština na Kosovu, dok je brončana medalja u ovom izboru pripala Podgorici u Crnoj Gori.
Sarajevo se nalazi na 1o. mjestu najjeftinijih glavnih gradova, a iz naše regije više su pozicionirani samo Zagreb i Ljubljana.
Top 10 najjeftinijih glavnih gradova u Evropi:
1. Skoplje, Makedonija
2. Priština, Kosovo
3. Podgorica, Crna Gora
4. Erevan, Armenija
5. Kišinjev, Moldova
6. Tirana, Albanija
7. Minsk, Bjelarusija
8. Sofija, Bugarska
9. Bukurešt, Rumunjska
Beograd, Srbija
10. Sarajevo, Bosna i Hercegovina
S druge strane u top 3 najskupljih gradova u Evropi našao se Monaco, Rejkjavik te Dublin.
Top 10 najskupljih glavnih gradova u Evropi:
1. Monako, Monako
2. Rejkjavik, Island
3. Dublin, Irska
4. Amsterdam, Nizozemska
5. London, Ujedinjeno Kraljevstvo
6. Pariz, Francuska
7. Kopenhagen, Danska
8. Helsinki, Finska
9. Valletta, Malta
10. Stockholm, Švedska
mojusk.ba
Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić priznala je da je problem eskalirao, naročito zbog toga što ne znaju koliko takvih slučajeva ima. Napomenula je kako je CIK BiH upozoravao na manipulacije, pokušavajući odgovornost prebaciti na druge institucije.
Razgovarano je o informaciji Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu (IDDEEA) o tome da su stotine hiljada birača u BiH bez lične karte.
Naime, broj važećih ličnih karata koje su izdate u BiH osobama starijim od 18 godina ne odgovara broju birača koji bi trebali glasati na izborima 2018. godine.
Član CIK-a Suad Arnautović je kazao da su informacije koje je iznijela IDEEA vrlo opasne, jer se dovodi u pitanje integritet cjelokupnog izbornog procesa.
“Predlažem da organizujemo sastanak s direktorom IDEEA-e, kao i s direktorom Agencije za zaštitu ličnih podataka”, kazao je Arnautović napominjući da su te institucije obavezne da zakonski pomažu u izbornom procesu.
Istakao je da prije CIK-a BiH postoji odgovornost drugih institucija koje izdaju lične dokumente.
“Propisana je zakonom uspostava Centra za birački spisak. Ovdje imamo nekoliko plasiranih stvari, da se ne zna šta je Centar za birački spisak. Ne može svako izdavati dokumente i poništavati lične dokumente”, istakao je Arnautović.
“Trebamo raditi zajedno s IDEEA-om na jedinstvenoj metodologiji rada, da nemamo parcijalne radnje. Ako je nešto urađeno nepropisno, ne možemo mi to pokriti”, istakao je on.
Hadžiabdić je kazala da je čak bilo više od milion isteklih dokumenata.
“Nisu problem CIK-a nevažeći dokumenti. Informacija nije do kraja lijepo objašnjena javnosti. Za sve to nije odgovoran samo CIK. Mi smo odgovorni za birače izvan BiH. Ali ja ne mogu ispraviti činjenicu da je toliki broj nevažećih dokumenata. Postoje ljudi kojima su istekli dokumenti, koji su otišli iz BiH pa nisu obnovili dokumente”, rekla je Hadžiabdić.
Na sjednici CIK-a je pod posljednjom tačkom dnevnog reda, šturo nazvanom ostalo, raspravljano o prijavama građana zbog izbornih prevara. Istaknuto je da je do sada bilo 950 žalbi i da su izvršene provjere u tri općine.
Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić je kazala da je riječ o sumnji na počinjenja krivičnih djela za koja nisu nadležni. Podsjetila je kako u ranijem periodu prijave Tužilaštvu nisu polučile konkretne sankcije, kao i da ovaj put procedure provjera traju veoma dugo.
Centralna izborna komisija je, također, nakon dvije godine dobila novog generalnog sekretara. Riječ je o Goranu Miškoviću. Milica Milićević, koja je do sada obnašala ovu funkciju, smijenjena je jednoglasno.
“Dobili smo generalnog sekretara u značajnom trenutku. Bit će to vatreno krštenje. Ako odgovori zadatku u ovo predizborno vrijeme definitivno će biti pravi čovjek na pravom mjestu”, kazala je Hadžiabdić.
Također, CIK je usvojio odluku prema kojoj će Centar za brojanje glasova biti stavljen pod videonadzor. Četiri kamere će sve vrijeme pratiti proces. Radi se o pilot projektu koji će se narednih godina koristiti i za biračka mjesta.
Na sjednici je ustanovljeno i da 9 od 124 političke stranke nije kršilo zakon. Najavili su da će pokrenuti postupke, jer su prekršili Zakon o finansiranju stranaka.
Klix.ba
Klix.ba u saradnji s najvećom regionalnom konsultantsko-istraživačkom kompanijom Valicon ekskluzivno objavljuje trenutni rejting kandidata u utrci za Predsjedništvo BiH, koji se biraju iz Federacije BiH. Džaferović je zasad u prednosti, Radončić blizu, a Čović i Komšić izjednačeni.
Nakon prvih deset dana kampanje donosimo rezultate istraživanja o trenutnom rejtingu kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.
Građani FBiH su pitani za kojeg predsjedničkog kandidata bi najvjerovatnije glasali, zatim koji je njihov drugi izbor te za kojeg predsjedničkog kandidata nikada ne bi glasali.
Istraživanje je pokazalo da je unutar prvih deset dana kampanje u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka prvi kandidat SDA Šefik Džaferović i da je trenutno u najboljoj poziciji za pobjedu sa 23 posto.
Njemu je najbliži kandidat SBB-a Fahrudin Radončić sa 17, ali razlika nije nedohvatljiva iz dva jednostavna razloga koji se mogu vidjeti na grafikonu. Prvi je što ima više onih čiji bi drugi izbor bio Radončić, dok Džaferović ima najviše onih koji ga nikada ne bi birali.
Na trećem mjestu nakon deset dana kampanje je kandidat SDP-a Denis Bećirović sa 13 posto.
Iz agencije Valicon poručuju da će konačni rezultat zavisiti od ponašanja onih birača koji odbijaju glasati za nekog kandidata i iz tog razloga bi mogli glasati taktički – kako bi neki drugi kandidat pobijedio, iako to nije njihov prvi, iskreni, odabir.
Prilično izjednačen je i rezultat u utrci za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda između dva kandidata – Dragana Čovića (HDZ) i Željka Komšića koji imaju po 9 posto glasača. (DF).
Obojica imaju svoje prednosti. Komšić ima više glasača koji bi ga birali kao drugi izbor, a Čović zbog dijaspore.
Istraživanje je izvođeno na ukupnom uzorku n=1.000 glasača, n=100 dnevno. Anketiranje je provedeno u periodu od 6. do 16. septembra 2018. godine na teritoriji entiteta FBiH. Rađeno je metodom kompjuterski potpomognutog telefonskog anketiranje. (CATI).
klix.ba
Preko 2,52 miliona ljudi je evakuirano, a preko 48.000 ribarskih brodova je vraćeno u luku toj kineskoj pokrajini u nedjelju, izvještava Xinhua.
Obustavljen je rad na više od 29.000 gradilišta i zatvoreno je 640 turističkih mjesta.
Svi letovi su otkazani na aerodromima Guangzhou i Shenzhen. I usluge brzog saobraćaja i neke željezničke službe su prekinule promet u provincijama Guangdong i Hainan.
Prema Nacionalnom meteorološkom centru, Mangkhut je ušao u Guangxi Zhuang pokrajinu, krećući se sjeverozapadno brzinom od 30 km na sat. Oko 228.000 ljudi je preseljeno u region, a 98 letova je otkazano u Nanningu, glavnom gradu u regionu, od 7 sati u nedjelju. U priobalnim gradovima Beihai, Qinzhou i Fangchenggang regionu, više od 8.000 ribarskih brodova se vratilo u luku, a škole će sutra biti zatvorene.
Tajfun Mangkhut je nakon što je donio razaranje Filipinima u nedjelju stigao u Kinu, a najpogođenija područja su Hong Kong i Makao. U Hong Kongu je bez struje ostalo više od sedam hiljada ljudi, objavile su vlasti, a više od stotinu ljudi potražilo je medicinsku pomoć.
Jaki vjetrovi tajfuna čupali su drveće, razbijali prozore, a poplavljene su cijele ulice. Lokalna vlada Makaua je objavila kako je ozlijeđeno najmanje petero ljudi.
Kineske vlasti su upozorile da bi Mangkhut mogao biti najveći tajfun koji će pogoditi tu državu ove godine, pa je izdala najsnažnije upozorenje. Vlasti misle kako bi Mangkhut mogao biti gori od tajfuna Hato koji je pogodio Hong Kong prošle godine, kada je poginulo desetero ljudi. Ta je regija otkazala stotine letova i ograničila javni prijevoz.
Mangkhut je u petak i subotu na Filipinima uzrokovao poplave, klizišta i rušenja zgrada i odnio najmanje 100 života.
(Vijesti.ba / FENA)
"Europska komisija propustila je priliku da uvaži stajalište svoje pravne službe i tako istakne da treba poštovati bilateralne sporazume koji su i ratificirani, te tako omogućili da se odredbom arbitražnog sporazuma definira granica", kazao je Pahor komentirajući pisanje njemačkog lijevo-liberalnog tjednika Der Spiegel da je većina stajališta koje je Ljubljana iznijela u svojoj tužbi protiv Hrvatske zbog neprovođenja arbitražne odluke o granici ispravna.
"To je bit mišljenja koje Komisije nije uzela u obzir iz političkih razloga", naglasio je.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker se ne želi miješati u sukob oko pomorske granice između Slovenije i Hrvatske iako je pravna služba jasnog mišljenja da je u ovom sukobu Slovenija u pravu i da bi u tom smjeru trebala djelovati i Europske komisija, objavio je Der Spiegel u svom zadnjem broju.
U dokumentu od 18. svibnja ove godine, koju je Der Spiegel dobio na uvid, navodno se pravna služba Europske komisije jasno stavlja na stranu Slovenije.
"Pravna služba je mišljenja da je veliki dio stavaka žalbe koje je Slovenija uložila kao dokaz povrede EU prava od strane Hrvatske utemeljen", stoji u dokumentu kojeg je potpisala Karen Banks iz pravne službe. U njemu se nadalje zaključuje kako stoga "EU mora prihvatiti odluku Arbitražnog suda", prenosi Hina.
Hrvatska vlada smatra odluku Komisije ispravnom.
Napominjući kako ne komentira interne dokumente "koji ne predstavljaju službene odluke ili stajališta Europske komisije", hrvatska vlada je u odgovoru u subotu na upit slovenske agencije STA ocijenila kako je odluka Europske komisije da se ne miješa u granični prijepor između Hrvatske i Slovenije ispravna.
"Komisija je ispravno odlučila ne miješati se u bilateralni spor oko granice Hrvatske i Slovenije", rekla je hrvatska vlada reagirajući na navode Der Spiegela.
"Stav Vlade RH je da Hrvatska i Slovenija, kao dvije prijateljske države te članice Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije, trebaju nastaviti voditi dijalog i riješiti granično pitanje na obostrano zadovoljstvo i u dobrosusjedskom duhu".
Der Spiegel ocjenjuje da se Juncker suzdržava od izricanja mišljenja Europske komisije u hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu jer ga je to osobno u veljači ove godine zamolio hrvatski premijer Andrej Plenković "koji je kao i Juncker član iste pučke frakcije", jer bi u protivnom, da se Komisija založila za Sloveniju, "šteta po imidž Hrvatske bila ogromna".
Juncker, kako navodi tjednik, ne želi miješanje Komisije jer "se time nikome ne bi pomoglo".
(Vijesti.ba)
Međutim, tu ne završava nego počinje niz onih koji su se snažno angažirali na sprječavanju izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. U "Svetu alijansu" protiv Komšića ujedinila se i Srbija i Hrvatska, potpomognuta Rusijom. Nisu samo Dodik i Čović snažno protiv izbora Komšića nego i Grabar - Kitarović i Aleksandar Vučić. Posljednji u nizu, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić u nekoliko zadnjih dana poslao je snažne poruke protiv izbora Željka Komšića na mjesto člana Predsjedništva BiH a u korist predsjednika HDZ-a i njegovog osobnog prijatelja Dragana Čovića. Ne smeta Vučiću Čovićevo ideološko koketiranje sa ustaškim režimom Nezavisne Države Hrvatske kao ni diskriminacija Srba na teritoriji koju politički kontroliše Dragan Čović, kao što ni ni Zagrebu ne smeta Vučićeva podrška Čoviću. Zbog čega je to tako? Zbog čega su se ujedinili politički predstavnici susjednih zemalja koji se ne mogu ni smisliti?
Ne treba biti naročito pronicljiv da bi se moglo zaključiti to da je osnovni razlog ovog političkog ujedinjenja, ujedinjenje protiv jačanja države Bosne i Hercegovine. Oni ne samo da žele zadržati dosadašnji odnos snaga u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine koji ide na štetu države Bosne i Hercegovine, nego žele da izborom Čovića i Dodika u Predsjedništvo BiH radikalno oslabe poziciju BiH. Alijansa koja je uspostavljena, a koja ima različite interese ali jedan cilj, nije samo alijansa protiv Komšića nego strateški savez protiv Bosne i Hercegovine.
Taj savez mogu zaustaviti jedino građani Bosne i Hercegovine. Sudbina Bosne i Hercegovine još uvijek je u rukama građana Bosne i Hercegovine, naročito onih građana koji imaju lijevo- građansku orijentaciju i koji se moraju odlučiti između dva lijevo - građanska kandidata, između Denisa Bećirovića, koji pomenutoj alijansi ne predstavlja nikakvu smetnju ili Željka Komšića koji predstavlja statusni simbol otpora od političke agresije na Bosnu i Hercegovinu potpomognute domaćim separatistima. Doduše i Bećirović konačno može postati borac, te pobijediti Čovića i Dodika, Grabar Kitarovć i Vučića, ali samo u slučaju da pozove svoje simpetizere da biraju Komšića, jer sedmog oktobra se ponovo od agresije, ovaj put političke, brani Bosna i Hercegovina. Da li će se odbraniti, i da li će pobijediti to zavisi od nas građana Bosne i Hercegovine.
Piše: Nihad Hebibović
(Vijesti.ba)