Kako su naglasili, u drugom kvartalu BiH je izgubila dodatnih 1,5 odsto radne snage u odnosu na isti kvartal lani, dok je samo u julu izgubila 1,4 odsto radne snage.

Osim u realnom sektoru, BiH napuštaju čak i radnici u administraciji, koju većina građana BiH uglavnom doživljava kao pozitivno mjesto za zaposlenje, pišu Nezavisne novine
 

“Broj administrativnih radnika smanjen je za 2,25 odsto, sa 38,2 na i dalje zabrinjavajućih 35,9 odsto u julu 2018. godine”, navedeno je u izvještaju.

Dodaju i da je u prvih sedam mjeseci broj administrativnih radnih mjesta preduzetim reformama smanjen za 0,4 odsto u odnosu na isti period lani.

Registrovana zaposlenost je, kako je istaknuto, i dalje u porastu, ali dijelom i zbog prelaska radnika iz sive zone u regularnu ekonomiju.

Dodaju i da je nezaposlenost među mladima i dalje visoka, a da broj nezaposlenih duže od godinu dana iznosi 80 odsto od ukupnog broja.

Zbog povoljnog ekonomskog ambijenta ističu da je bruto domaći proizvod porastao za 3,4 odsto u drugom kvartalu, što je, kako navode, porast od dva odsto u odnosu na prvi kvartal.

Iako je ekonomija sa 3,4 odsto generalno u porastu, u izvještaju upozoravaju da politička situacija u zemlji može negativno uticati na kreditni rejting zemlje, koji agencija “Standard&Poor’s” i dalje ocjenjuje B ocjenom, uz stabilne izglede zbog solidnih ekonomskih performansi i relativno niskog ukupnog zaduženja.

Što se tiče naših spoljnotrgovinskih partnera, istaknuto je da je za 80 odsto ekonomskog rasta zaslužna trgovina sa zemljama EU, a naši najvažniji spoljnotrgovinski partneri su Njemačka, Hrvatska i Italija. Kao i u prošlom kvartalnom izvještaju, i ovog puta su najvažniji spoljni investitori iz Švajcarske, Slovenije i Saudijske Arabije.
 

Kad se ukupno radi o našem regionu, u Evropskoj komisiji ističu da je ekonomija rasla po stopi od 4,3 odsto i da je uglavnom stimulisana unutrašnjom potrošnjom i spoljnim investicijama te transferima novca od rodbine iz inostranstva. U Turskoj je ekonomija sa 7,1 odsto pala na i dalje solidnih 5,5 odsto.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da postoje dvije vrste problema kada je u pitanju odlazak radne snage iz BiH u zemlje EU. Kratkoročni problem je, kako ističe, sve veći manjak radnika, posebno u zanatskim djelatnostima, te profesionalnih vozača, što onda ima posljedice na bh. ekonomiju i gubitak konkurentnosti u odnosu na zemlje u okruženju i u EU.

Drugi, kako upozorava, problem je dugoročne prirode, a radi se o mogućnosti da se nakon neke eventualne buduće velike krize u EU odjednom u BiH vrati veliki broj ljudi.

“Ti ljudi bi onda mogli biti veliki udar na naš zdravstveni sistem i druge oblasti. Ja na to upozoravam, ali niko ne obraća pažnju”, ističe on.

Dodao je da bi budući Savjet ministara BiH trebalo da sklopi određenu vrstu aranžmana s Evropskom komisijom, kako bi se ovaj problem na vrijeme mogao riješiti. Osim toga, kako ističe, problem je da poreski obveznici BiH plaćaju školovanje ljudi, a onda ih Njemačka i druge evropske zemlje preuzimaju bez ikakvog ulaganja.

“I to je nešto o čemu bi Savjet ministara trebalo da razgovara s Evropskom komisijom. Recimo, ako uzmu našeg medicinskog radnika, trebalo bi da se uvedu kvote i da se na neki način naš siromašni sistem kompenzira za gubitak radne snage koju smo mi odškolovali”, zaključio je Radivojac.

Izbori

U izvještaju je data i ocjena proteklih izbora, tvrdeći da su oni prošli u regularnoj atmosferi, pozivajući se na izvještaje posmatračkih misija.

“Ocjena demokratskih institucija i ljudskih prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju jeste da su izbori uglavnom bili fer, ali ih je karakterizirala kontinuirana segregacija prema etničkim linijama”, istaknuto je u tom dijelu izvještaja.
krupljani.ba

Direktorica GS – Tvornice mašina Travnik d.d. Snježana Köpruner za poslovni portalAkta.ba je kazala kako je nedostatak kvalificirane radne snage na tržištu rada u BiH prisutan već duže vrijeme, te su mnogi poslodavci prisiljeni o vlastitom trošku obrazovati potreban stručni kadar, kako bi uopće mogli funkcionirati.

“Naša kompanija je organizirala obuke za bravare, zavarivače i CNC operatere. Za obrazovni program, obuke mentora kao i opreme učionica potrošila je dosta novaca. Od 01.01. 2019. stupanjem na snagu zakona kojim se regulira jednostavnije dobivanje radnih dozvola za građane zemalja koje nisu u EU, svi naši radnici, ukoliko hoće, mogu otići. Dobivanje posla je pitanje sata ili dana” , kaže Köpruner.

Pojašnjava, kako Njemačka dugo nije vodila kvalitetnu demografsku politiku, ali je ekonomski dovoljno jaka da to može nadoknaditi.

“Političke elite u BiH ne mogu građanima ponuditi ni sigurnost za vlastiti život, a kamoli socijalnu sigurnost ili bolji standard. U svakom kafiću i na cesti slušate o novoj mogućnosti koja se pruža građanima BiH u Njemačkoj. Mislim da je dobro, da građani imaju pravo izbora na bolje plaće, na pravnu i socijalnu državu, kao i bolje obrazovanje za sebe i svoju djecu. Njemačka im sve to pruža, a BiH političari ne šalju građanima poruku da im je cilj napraviti zemlju atraktivnom za građane”, pojašnjava Köpruner, naglašavajući kako ne vidi način kako se izboriti sa problemom velikog odliva kvalificirane radne snage.

Čini joj se da je prekasno i da nemamo više vremena poslati građanima poruku zbog čega trebaju ostati u BiH, jer i sama ponekad ne vidi racionalan razlog ostanka.

“Ovdje će uglavnom ostati nekvalificirana radna snaga i zaposlenici javne uprave.”

O trenutnim načinima zadržavanje radne snage, ne zna šta reći, jer ni sama konkretno ne znam šta dalje. Vjerovatno će tamo gdje je moguće ići u robotizaciju, smanjiti prihode…
krupljani.ba

Ovaj odbor je konstituiran prije više od četiri mjeseca i u međuvremenu je, od 10. maja, dostavljeno 19 žalbi građana na rad policijskih službenika Federalne uprave policije o kojima odbor treba da odlučuje.

– Odbor za žalbe građana održao je informativno-konsultativnu sjednicu kojom prilikom je konstatirao da još nije dobio saglasnost na Poslovnik o radu Odbora od zakonodavno-pravnih komisija oba doma Parlamenta FBiH, a što je zakonska obaveza. Navedena tijela Parlamenta FBiH nisu zasjedala od imenovanja Odbora – saopćeno je iz Odbora za žalbe građana.
 

Članovi UO UINO, na sjednici koja je danas održana u Mostaru, donošenjem ove doluke utvrdili su da se nova minimalna i specifična trošarina na cigarete i duhan primjenjuje od 1. januara 2019. godine. Prema usvojenoj odluci, koja se zasniva na Zakonu o trošarinama u BiH, od 1. siječnja 2019. godine minimalna trošarina iznosit će 2,86 KM umjesto dosadašnjih 2,60 KM po kutiji cigareta, dok će trošarina na duhan za pušenje biti 114,40 KM po kilogramu umjesto dosadašnjih 104 KM.

Primjenjujući zakonsko minimalno povećanje specifična trošarina na cigarete za 2019. godinu treba da iznosi 1,60 KM po kutiji cigareta umjesto dosadašnjih 1,50 KM. Usvojenom odlukom propisano je da porezni obveznici i prometnici cigareta moraju da popišu zalihe na dan 1. januar 2019. godine, a popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 7. januara 2019. godine. Predviđeno je da poreski obveznici moraju kalukulacije maloprodajnih cijena formiranih shodno ovoj odluci dostaviti do 30. studenog ove godine.

Članovi UO UIO danas su jednoglasno usvojili zahtjev za dodjelu sredstava Upravi iz budžeta za iduću godinu. Upravni odbor usvojio je prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31.12.2019. godine i uputio je u dalju proceduru Vijeću ministara BiH.

UO UINO primio je k znanju informaciju u vezi s problemima prilikom provođenja presude Suda BiH u korist Republike Srpske koja se odnosi na isplatu štete zbog raspodjele prihoda s jedinstvenog računa, ali nije bilo suglasnosti o rješenju koje je ponuđeno iz Uprave. UO UIO nije na današnjoj sjednici postigao suglasnost o privremenim ni konačnim poravnanjima između entiteta za prethodne godine, kao ni odluku o privremenim koeficijentima za raspodjelu prihoda za posljednji kvartal ove godine.

Na današnjoj sjednici UO je podržao informaciju UINO koja se odnosila na zaključke Vlade FBIH u svezi sa raspodjelom i utroškom prihoda od cestrina.
cazin.net