Avaz.ba

Milorad Dodik i Dragan Čović, lideri SNSD-a i HDZ-a, danas su nakon sastanka dvije delegacije u Istočnom Sarajevu izjavili da čekaju "predstavnike Bošnjaka" kako bi počeli razgovore o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou.

- Već sam rekao da mi čekamo trećeg partnera, ne želim utjecati na to ko će to biti, vjerujte da i ne pratim te odnose niti znam njihove brojke kako stoje u Federaciji BiH - kazao je novinarima Dodik.
 

A, kad je u pitanju stanje zastupničkih mandata u FBiH i na državnom nivou, brojke su vrlo precizne. Probosanski blok stranaka, koje ne žele u vlast sa SDA i koje već formiraju većine u skupštinama pet kantona u Federaciji BiH, u Federalnom parlamentu imaju ukupno 51 poslanika, što je natpolovična većina u Parlamentu koji broji 98 poslanika.

S druge strane, SDA u Parlamentu FBiH ima svega 27 poslanika.

Kad je u pitanju Parlamentarna skupština BiH, SDA u Zastupničkom domu ima ukupno devet poslanika, a probosanski blok zajedno ima 15 poslanika, odnosno zastupnika.

Probosanski blok čine stranke ljevice i centra, a predvodi ga SDP. Unutra su još SBB, DF, Naša stranka, PDA, Nezavisni blok, A-SDA i Narod i pravda.
 

Dedo Osman iz Blatuše mnogim Zeničanima je poznat jer na Jalijskom mostu u ovom gradu svakodnevno na svom štandu prodaje razne predmete i igračke, kako bi sebi mogao zaraditi barem koju marku.

Bilo hladno ili ne, dedo je na mostu, a kako ne može ostaviti svoj štand da bi otišao u obližnju džamiju kada nastupi vrijeme za namaz, ni slučajno ga ne želeći propustiti, dedo klanja na svom “radnom mjestu”.
 

Nekoliko njegovih sugrađana zapazilo ga je na mostu u vrijeme podne-namaza. Zeničanku Adlu Abazović ovaj prizor posebno je ganuo, te je pomislila kako bi bilo dobro skupiti nešto novca i ovog vjernika poslati na umru.

– Unazad dva dana internetom kruži nekoliko fascinantnih fotografija i fotografija koje svima nama mogu biti velika i golema lekcija. Mnogima već jeste. Naime, na Jalijskom mostu u Zenici, u neposrednoj blizini Turske česme, zabilježena je fotografija dede, Zeničanina, a kako sam mogla da saznam radi se o dedi Osmanu iz Blatuše, insanu kojeg svi vole i insanu koji se bori na ovom dunjaluku, a njegove komšije kažu da je uvijek sretan i zadovoljan. Isto tako, kazali su mi da je već duži vremenski period nastanjen u Blatuši, solidnog zdravstvenog stanja, ali namaz u džematu ne propušta. Oni koji poznaju dedu, znaju da on dane provodi prodavajući svakojake predmete upravo nekoliko metara niže na istoj ovoj lokaciji, da bi osigurao sebi neka malo bolja sredstva za život, a mnogi od nas su znali nekoliko puta proći kraj njega. U periodu dok je bio na svom “radnom mjestu” nastupio je ezan za kako se čini podne-namaz, a dedo je ostavio sve i pristupio onom najvažnijem, namazu – napisala je Abazović i dodala: “Vjerujem, da će mnogima ova hair priča biti ders, da i bez obzira na mjesto, uvjete, lokaciju, raspoloženje, satnicu, namaz se mora klanjati na vrijeme i ništa nije važnije na ovom dunjaluku od namaza. Najsretnija bih bila kada bi smouspjeli prikupiti sredstva da dedu pošaljemo na Umru, u sveta mjesta, Mekku i Medinu, srce mi je od sreće plakalo kada sam ovo vidjela. Ovakvi ljudi zaista su ogledalo našeg društva bez obzira na to što nisu ministri, predsjednici, direktori, nego obične Allahove praške, ali mnogo veći i mnogo jači.”

Ova Zeničanka nije ni slutila kako brzo i koliko će veliki odjek imati njen apel.

Mnogi su se odmah počeli javljati i organizovati akciju prikupljanja novca kako bi dedo Osman mogao otići na umru.
 

Kako saznajemo, iz inostranstava se javila i jedna osoba koja sama želi finansirati odlazak dede Osmana na umru, dok su drugi obećali uplatiti novac za hadž.

Ipak, Adla Abazović, glavna inicijatorka ove akcije, nije htjela govoriti o detaljima jer je kako kaže “preuranjeno”, s obzirom na to da glavni donator u Zenicu stiže tek početkom decembra, te će tek tada znati da li će obećana donacija zaista biti uplaćena.

Istražili smo o kakvim ciframa se zapravo radi otkako vozači u BiH državi plaćaju velike iznose po svakom rezervoaru

Vlasti su najavile velike projekte cestogradnje neposredno nakon što su početkom godine povećane akcize na gorivo. Rast cijena goriva pravdan je potrebom da se izgrade nove ceste. No, od toga nije bilo ništa, novom autoputu nema ni traga, a vozači su već uplatili milione u državnu kasu.

Istražili smo o kakvim ciframa se zapravo radi.

Kako je za Fokus.ba potvrdio portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Ratko Kovačević, u deset mjeseci 2018. godinu na Jedinstveni račun UIO po osnovu akciza na naftu i naftne derivate ukupno je prikupljeno 414 miliona KM.

Pored akcize koja iznosi od 0,30 do 0,40 KM, po litru derivata koji se proda na tržištu Bosne i Hercegovine plaća se putarina za izgradnju puteva u iznosu 0,15 KM po litri i putarina za izgranju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva u iznosu od 0,25 KM po litri.
 

I na kraju po litri derivata koji se proda na tržištu BiH plaća se i PDV u iznosu od 17 %.

“U deset mjeseci 2018. godinu na Jedinstveni račun UIO prikupljeno je ukupno 519,2 miliona KM putarine. Od tog se 198,8 miliona KM odnosi na putarinu za izgradnju puteve (0,15 KM/litri), a 320,4 miliona KM na putarinu za izgranju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25KM/litri). U deset mjeseci 2017. godine po istom osnovu je ukupno prikupljeno 316,9 miliona KM, što znači da je u 2018. godini prikupljeno 202,3 miliona KM više ili 63,8 % više”, naveo je Kovačević za Fokus.ba.

Dakle, vozači u BiH su državi od početka godine uplatili skoro milijardu KM, a vidljivih rezultata na terenu kada je riječ o izgradnji autoputeva, praktično i nema.

Kovačević dodaje da je pomenutih 414 miliona KM prihoda od akciza na naftu i naftne derivate, kao i 198,8 miliona KM prikupljene putarine koja se odnosi na putarinu za izgradnju puteve (0,15 KM/litri), uplaćeno na Jedinstveni račun sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza (PDV, akciza i carina), i raspoređeno je sa svim ostalim prihodima prema korisnicima.

„Sa druge strane, posebna putarina za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva prikuplja se na poseban podračun Jedinstvenog računa i posebno se dijeli prema korsnicima, a to su: Republika Srpska, Federacija BiH i Distrikt Brčko. Ukupno prikupljena sredstva po ovoj vrsti putarine u iznosu od 320,4 miliona KM u deset mjeseci 2018. godine raspoređena su u skladu sa važećim odlukama Upravnog odbora UIO na način da se 10 posto prikupljenih sredstava odvaja na račun rezervi i služit će za poravnanje kad se usvoji konačan akt za raspodjelu sredstava od putarine za izgradnju autoputeva. Ostatak sredstava se dijeli: Federaciji BiH 59%, Republici Srpskoj 39% i Distriktu Brčko 2%“, kazao je Kovačević.

Autor: A. Džano/Fokus.ba

Saudijska Arabija zabranila je Palestincima i izraelskim muslimanima ulazak u zemlju, i time im onemogućila priliku da hodočaste u najsvetije mjesto islama, Meku

S obzirom da Izrael i Saudijska Arabija nemaju službeno diplomatske odnose, Palestinci u Izraelu moraju podnijeti zahtjev za privremene jordanske putovnice kako bi došli u Meku. 
 

Međutim, zadnji u nizu poteza koji ograničavaju pristup Palestinaca Arapskoj Kraljevini, je da te privremene putovnice više neće biti prihvaćene.

Palestinske izbjeglice u Jordanu i Libanonu, kao i one koji žive u Izraelu, okupiranom Istočnom Jeruzalemu, nedavno su dobile zabranu dobivanja viza. Još veća ograničenja putovanja sada utječu na gotovo 3 miliona Palestinaca.

“Odluka utječe na svakog arapa i muslimana koji ima pravo na hodočašće u Meki” – izjavio je Jordanski saborski zastupnik Said Abu Mahfouz za dnevnik Middle East Eye.

Oko 6.600 ljudi iz Istočnog Jeruzalema, Zapadne obale i Gaze je bilo na Hadžu 2017. godine, a do 70.000 ih je bilo u hodočašću Umra svake godine.

Tokom mirnog okupljanja na skupu Pravda za Davida na Trgu Krajine u Banjoj Luci 227. dan, došlo je do incidenta.

Dok su se članovi grupe Pravda za Davida obraćali prisutnima neko od prolaznika im je dobacio da “ne znaju šta je religija”.
 

Nakon toga se Davor Dragičević otac ubijenog Davida uputio pred Palatu predsjednika Republike Srpske.

Prilikom dolaska, tamo ga je sačekalo policijsko obezbjeđenje i spriječilo da krene ka vratima. No, to Dragičevića nije spriječilo da Dodiku pošalje poruku, a potom prisutnim policajcima, jednom po jednom postavi kratko i jasno pitanje…

Pogledajte šta se dešavalo večeras ispred rezidencije Milorada Dodika u Banjoj Luci, u prilogu koji je objavila televizija BN…
 

Pogledajte kako je danas uhapšen Siniša Straživuk…

krupljani.ba

Iznosi koje su kladionice uplatile državi BiH u proteklom periodu samo su mrvice jednog većeg kolača

Oporezivanje kladionica u BiH čeka neku novu vlast koja bi se nakon izbora možda i mogla uhvatiti u koštac sa ovim problemom na osnovu kojeg država godišnje gubi milione.
 

Podaci Porezne uprave FBiH (PUFBiH) koji su dostavljeni portalu Fokus.ba u najmanju ruku su nevjerovatni, budući da su kladionice igračima u nepune tri godine isplatile čak tri milijarde KM, a da ni marka nije otišla u budžet.

Kako je to moguće?

Zapravo, veoma jednostavno.

Iz Porezne uprave FBiH ističu da se već godinama porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću plaća na pojedinačne dobitke ostvarene iznad 100 KM, ali ne i za one ispod 100 KM.

„Postoji opravdana sumnja da priređivači igara na sreću klađenja, dobitke iznad 100 KM dijele na više pojedinačnih dobitaka, ispod 100 KM, te takvom vrstom manipulacije izbjegavaju plaćanje zakonom propisanih obaveza“, naveli su za Fokus.ba iz ove institucije.

Iznosi su ogromni. Na ime dobitaka od igara na sreću do 100 KM, u posljednje dvije godine, te sedam mjeseci ove godine isplaćeno je, bez poreza, preko tri milijarde KM.

U Poreznoj upravi FBiH smatraju da je rješenje sasvim jednostavno.

„Da bi se spriječile navedene zloupotrebe, povećali javni prihodi, ustrojio pravedniji način oporezivanja i pojednostavio način obračuna i kontrole javnih prihoda, Porezna uprava FBiH dostavila je Federalnom ministarstvu finansija konkretan prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću, u smislu da se svaki dobitak od igara na sreću, bez obzira na visinu isplaćenog dobitka, oporezuje po stopi od 10%. Sasvim je jasno koliko su bili opravdani prijedlozi PUFBiH i koliko bi usvajanje istih rezultiralo višestrukim pozitivnim efektima na našu državu“, istakli su iz Porezne uprave FBiH.

S obzirom da su u nepune tri godine u opticaju bile milijarde KM, onda se s pravom može reći da su iznosi koje su kladionice uplatile državi u proteklom periodu samo mrvice jednog većeg kolača.

Naime, u proteklih nepunih šest godina kladionice su uplatile poreze (na dobitke iznad 100 KM) i doprinose u ukupnom iznosu od 236,3 miliona KM.

U međuvremenu, ostvarile su višemilionske profite.

Na spisku se nalaze sljedeći igrači:

Golmani: Heinz LINDNER (Grasshopper Club Zürich/CH; 22 Länderspiele), Cican STANKOVIĆ (FC Red Bull Salzburg; 0); Richard STREBINGER (SK Rapid; 1)

Odbrana: David ALABA (FC Bayern München/GER; 65/13 Tore), Aleksandar DRAGOVIĆ (Bayer 04 Leverkusen/GER; 68/1), Martin HINTEREGGER (FC Augsburg/GER; 35/3), Stefan LAINER (FC Red Bull Salzburg; 10/0), Andreas ULMER (FC Red Bull Salzburg; 8/0), Kevin WIMMER (Hannover 96/GER; 9/0)

Vezni red: Julian BAUMGARTLINGER (Bayer 04 Leverkusen/GER; 64/1), Florian GRILLITSCH (TSG 1899 Hoffenheim/GER; 13/1), Stefan ILSANKER (RB Leipzig/GER; 33/0), Florian KAINZ (SV Werder Bremen/GER; 12/0), Konrad LAIMER (RB Leipzig/GER; 0), Valentino LAZARO (Hertha BSC/GER; 17/0), Marcel SABITZER (RB Leipzig/GER; 33/5), Louis SCHAUB (1. FC Köln/GER; 11/5), Xaver SCHLAGER (FC Red Bull Salzburg; 6/0), Alessandro SCHÖPF (FC Schalke 04/GER; 21/4), Peter ZULJ (SK Sturm Graz; 8/0)

Napad: Marko ARNAUTOVIĆ (West Ham United/ENG; 75/20), Guido BURGSTALLER (FC Schalke 04/GER; 23/1), Michael GREGORITSCH (FC Augsburg/GER; 9/1).

Podsjetimo, susret u Beču se igra 15. novembra.

Dok u Bosni i Hercegovini traju, a čini se trajati će jako dugo, postizborna matematika i prepucavanja ovu zemlju svakodnevno napuštaju autobusi ljudi, ali i tvrtki koje  ne mogu niti žele poslovati u ovakvim uvjetima.

S obzirom na trendove, doduše ne samo u BiH, već je poprilično kasno za mnoge stvari ali ukoliko se uozbiljimo i počnemo raditi na konkretnim reformama možemo barem usporiti trendove propadanja biznisa i odlazaka ljudi.
 

A činjenica je da se broj odlazaka posljednjih godina broji u stotinama tisuća, a kvota da će tako biti i u narednim godinama je jako mala s obzirom kako smo prema ama baš svakom istraživanju vezanom za ekonomiju, socijalu, korupciju i kriminal apsolutno europsko dno. Dok sve stranke u zemlji samo gledaju kako će drugima gurati klipove u kotače, kotači zemlje odavno se ne kreću čemu svjedoče posljednji podaci Svjetske banke – u kategoriji otpočinjanja biznisa rangirani smo na 183. mjesto od 190 promatranih zemalja svijeta!

NAJGORI U EUROPI

Nadalje, na listi Doing Business u dijelu dobivanja građevinske dozvole naša zemlja je rangirana na 167. mjesto, uvođenje električne energije gdje smo rangirani na 130., a u oblasti plaćanje poreza nalazimo se na 139. mjestu.

Kada svemu dodamo političku i pravnu nestabilnost, činjenicu da smo “zarobljena država” u punom smislu te sintagme koja je okovana kriminalom i korupcijom jasno je zbog čega investitori od BiH bježe “kao vrag od tamjana”. A bez velikih domaćih i inozemnih investicija nema radnih mjesta, a time ni ljudi u zemlji.

Naravno, razvijene i uređene države poput Njemačke, Irske ili skandinavskih zemalja to znaju iskoristiti te nam uzimaju najbolje ljude. Ukoliko znamo da Njemačka priprema novi zakon o useljeništvu, kako im nedostaje više od milijun radnika, kako su prije nekoliko dana satnicu podigli na 9,19 eura (traži se čak i povećanje na 12 eura) jasno je kako će autobusi onih koji idu iz BiH još i puniji. Naročito jer se politička kriza i u naredne četiri godine već može s velikom sigurnošću prognozirati.

NUŽNE ISTINSKE REFORME

I dok Hrvatska i Srbija, svjesne da ostaju bez najboljih ljudi barem pokušavaju nešto raditi po tom pitanju (otvaranje tvornica, porezne reforme, u Hrvatskoj se želi povećati plaće na tisuću eura…), tradicionalno naše političke elite ne rade ništa ili pogoršavaju stvari. Pogoršavaju na način da na građane udaraju dodatne namete i poreze, koji su ionako izuzetno veliki.

– U rješavanje problema nedostatka i odliva radne snage, kao i smanjenja broja radno aktivnog stanovništva neophodno je uključivanje svih institucija sustava, kako bi se manjim oporezivanjem rada, reformom obrazovnog sustava, efikasnijom stimulacijom zapošljavanja i redefiniranjem ključnih politika doprinijelo zaustavljanju navedenih trendova, povećanju životnog standarda građana i povoljnijim uvjetima za gospodarske aktivnosti, kazao je za Fenu Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore RS-a.
 

Primjerice, traži se da se rasterećenje rada radi na način vraćanja opterećenja po osnovu poreza i doprinosa na razinu iz 2008., odnosno na razinu do 50 posto opterećenja na plaću. Nadalje, država se mora prestati ponašati poput “superhika”, te otimati siromašnima i davati bogatima, jer je na taj način stvorila zemlju od oko 20 posto onih koji žive ispod granice siromaštva, a oko 50 posto građana je na granici siromaštva.

Dakle, imamo ogromnu većinu siromašnih, i manjinu super bogatih dok smo srednji stalež skoro iskorijenili. Neefikasnu i glomaznu bh. javnu upravu ne bi izdržala niti jedna Njemačka, a kamoli siromašna BiH, ali s obzirom da naši političari glasove jedino mogu dobivati na način da obećavaju podobnim i poslušnim mjesta u upravi i javnim poduzećima, situacija se po ovom pitanju samo pogoršavala. Sve pobrojano samo je kap u moru onoga što BiH pod hitno mora mijenjati želi li bar smanjiti trendove odlazaka. Do sada politika nije bila spremna na te korake, a koliko je realno od istih ljudi i stranaka koje se samo smjenjuju na vlasti od 1996. do danas, procijenite sami.
krupljani.ba