Super User
Prema posljednjem izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti, od 140 zemalja, Bosna i Hercegovina se našla na 91. mjestu. U odnosu na 2017. godinu Bosna i Hercegovina je na ovoj listi napredovala za 12 mjesta.
Pofesor na ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac mišljenja je da napredak koji je ostvaren nije rezultat unutrašnjih faktora.
„Porast BiH na listi globalne konkurentnosti možemo zahvaliti samo blizini tržišta Evropske unije i standardima koji nam oni nameću. Ako se želi nešto promijeniti kako bi Bosni i Hercegovini ozbiljno napredovala potrebno je promijeniti čitav koncept – od načina poslovanja do načina života“, kaže Radivojac za Radio Slobodna Evropa.
Indeks globalne konkurentnosti pokazuje sposobnost održivog rasta i razmatra 12 stubova konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravstvo, obrazovanje, tržište roba i rada pa do tehnološke spremnosti i inovacija.
U većina oblasti BiH je zabilježila blagi napredak, no konačne ocjene se nisu mnogo promijenile jer su druge zemlje napredovale brže, pa je i dalje najlošije rangirana zemlja u regionu i Evropi.
Sve ovo prema mišljenju ekonomskog analitičara Alekse Milojevića pokazuju jednu nefukcionalnostdržave i privrede i nemoć da se Bosna i Hercegovina uključi u međunarodne tokove.
“I ono što najviše zabrinjava je da predstoji još crnja budućnost. Ovi posljednji izbori su pokazali da kod nas, nažalost, jačaju ove retrogradne snage,nacionalizmi iseparatizmi koje i ne zanimaju kretanja prema civilizacijskim, svjetskim, tržišnim, ekonomskim integracijama… Mi smo se zabavili ovim našim međunacionalnim odnosima, u suštini plemenskim, gdje su partije prevladale interes naroda”, navodi Milojević.
Od 12 ocijenjenih stubova Bosna i Hercegovine najlošije ocijene ima iz inovacija, tržišta rada, te institucija.
Zbog toga i ne čudi da su prema ovom izvještaju faktori koji najviše ometaju poslovanje u Bosni i Hercegovini, neefikasnost državne administracije, korupcija, politička nestabilnost, složenost poreznih i radnih propisa, neadekvatna educiranost radne snage i nedovoljni kapaciteti za inovacije.
Prema mišljenju profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Murisa Čičića, ocjene u ovom izvještaju nisu egzaktne i treba ih uzeti sa rezervom, ali one, kaže, odražavaju trenutno stanje u BiH.
„Mi jesmo loši. Mi smo relativno siromašna zemlja zato što loše radimo, što imamo loš menadžment, što glasamo za nacionalitičke stranke, što imamo komplikovan sistem, što imamo velik javi sektor. Jesmo tu gdje jesmo. Mi smo mali, nema nas 3,5 miliona, a nemamo jedinstveno i harmonizirano tržište. Dijelimo ga ne na dva nego na 15 djelova, a to je ekonomsko samoubistvo. Ne treba nama harmonizirano tržište što neko hoće unitarnu državu nego nam treba da povećamo tržište i da imamo bolje iskorištenje resursa. Da smo bogatiji“, objašnjava Čičić.
Najbolje rangirana zemlja regije je Slovenija, koja se nalazi na 35. mjestu, i istu poziciju je zadržala u odnosu na 2017. godinu. Srbija je na ovoj listi na 65. mjesto i napredovala je za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu i nalazi se ispred Hrvatske koja je pala za dvije pozicije, sa 66. na 68. mjesto.Od zemalja regije, Crna Gora se nalazi na 71., a Makedonija na 84. mjestu.
Sjedinjene Američke Države po ovom indeksu su najbolje ocijenjene, iza njih su Singapur, Njemačka i Švajcarska, a na dnu ljestvice nalaze se Čad, Jemen, Haiti i Angola.
krupljani.ba
Za prvih šest mjeseci ove godine poslodavci u BiH primili su 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, a na jednu poziciju prijavljivalo se u prosjeku 14 osoba. Smanjen je to broj s obzirom na to da se u istom periodu prošle godine na jednu poziciju prijavljivalo 20 osoba.
Zanimanja
– Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su komercijala – prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo. Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama administrativne i slične usluge, arhitektonske usluge, pravo, bankarstvo, ekonomija i finansije, a najmanji interes za rad u kategorijama ugostiteljstvo, proizvodnja, građevinarstvo, zaštitarske usluge, ljepota i zdravlje, kazala je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica Odjela projekata u firmi Kolektiv.
Prema analizama statistike prikupljene putem portala Posao.ba, u prvoj polovini 2018. objavljena su 4.742 oglasa za posao, što je za 24 posto više u odnosu na prvu polovinu 2017, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34 posto više nego u prethodnoj godini. Najtraženija zanimanja bila su trgovac, konobar, građevinski radnici, radnici u proizvodnji, call agenti, komercijalisti, vozači, programeri, kuhari i električari.
Broj oglasa iz inostranstva iznosio je 9 posto od ukupnog broja oglasa i to predstavlja povećanje od 38 posto u odnosu na isti period prošle godine. Najviše ponuda za rad u inostranstvu došlo je iz Hrvatske, Njemačke i Slovenije. Broj prijava za rad u inostranstvu bio je 4.650 i veći je za 55 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada je taj broj iznosio 2.998.
Dozvole
– Koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inostranstvu, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15.000. Zvanični podatak za Hrvatsku nemamo, ali možemo reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije. Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje povukle između 65.000 i 70.000 ljudi iz BiH u prošloj godini, a taj trend samo raste. Pored zdravstvenih radnika i inžinjera, naši podaci govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara, istakla je Ajanović-Hajdarpašić.
oslobodjenje.ba
18 Oktobar 2018
Dolazi val ledenog arktičkog zraka, moguć snijeg u nizinama
Iznadprosječno toplom vremenu koje prevladava ove jeseni dolazi kraj. Naime, kako javlja meteo servis Severe Weather Europe, sljedećeg tjedna dolazi val hladnog zraka s Arktika koji će dovesti do promjene vremena i nižih temperatura.
Bliži li se kraj iznadprosječno toploj jeseni?
Ove jeseni uživamo u iznadprosječno toplim temperaturama za ovo doba godine. Slično vrijeme prevladava širom Europe, no Severe Europe javlja o promjeni vremena koja će se nad Europom početi razvijati sredinom sljedećeg tjedna. Javljaju kako su na bazi globalnih modela prognoza uočili kako će doći do hladne fronte koja će se s arktičkih predjela spustiti k istočnoj Europi, prenosi Index.hr.
Dodaju kako će se ovaj hladni val početi razvijati sljedećeg utorka kada će iznad sjeveroistočne Europe oslabjeti topla fronta. U isto vrijeme će se iznad arktičkog kraja oformiti hladna fronta koja će krenuti prema Skandinaviji.
Dok bude prelazila preko Skandinavije, hladna fronta će se razviti i ojačati te će krenuti u smjeru istočne Europe. Severe Weather Europe javlja i kako će hladni val ojačati dok se bude kretao k istočnom Europi. Hladna fronta će se tada usmjeriti sjevernom Mediteranu i Balkanskom poluotoku.
Moguć snijeg u nizinama?
Od petka će hladna fronta dominirati istočnom Europom i Balkanskim poluotokom, a hladna masa zraka će se ubrzano nastaviti kretati k jugu te će vjerojatno stići do sjeverozapadne Turske tijekom dana. Ipak, očekuje se kako će od subote hladna fronta oslabjeti i to brzim tempom, javlja Severe Weather Europe. T
ako je prema trenutnom modelu prognoze najvjerojatnije kako će novi hladni val zraka s Arktika zahvatiti istočnu Europu i Balkanski poluotok sljedećeg tjedna i tako prekinuti neobično toplo jesensko razdoblje. Budući da se radi o modelu prognoze, Severe Weather Europe javlja da će ova prognoza biti preciznija od vikenda, ali svejedno napominje da je prema trenutnom modelu moguće da u nizinama mjestimice padne snijega.
krupljani.ba
18 Oktobar 2018
Nepoznati mladić otplatio dugove penzionera u maglajskoj apoteci
Ovo dirljivo svjedoćenje s javnošću je podijelio Zeničanin humanista Aldin Kajmaković koji je svjedočio činu u maglajskoj apoteci.
U statusu kojeg je na društvenoj mreži s javnosti podijelio, Kajmaković govori kako je prilikom ulaska u apoteku sreo starijeg čovjeka, penzionera koji je radnicu u tom trenutku pitao “Može li do penzije?” te nastavlja:
“Ponavlja dido 3 x dvije tablete i 8,70 KM, koliko košta lijek da ne zaboravi… Zadesi se tu osoba koja upita apotekarku ‘Da li je dido pitao može li do penzije pa da tad plati ili može li mu to terapije biti do penzije?”… Nakon što apotekarka reče da on uzme na dug do penzije, momak se ponudi da plati taj lijek i ako ima još nesto duga od ranije. Kada je apotekarka stidljivo rekla da ima još dugova i da ona tako penzionerima daje lijekove na veresiju do penzije, momak je zamolio da sabere sve dugove koje imaju penzioneri. Nakon kraćeg vremena, momak je platio blizu 400 KM”, stoji u statusu Kajmakovića te dodaje kako je i apotekarka nakon toga zaplakala jer nije vjerovala da se takve stvari dešavaju na današnjem vremenu.
“Ni meni nije bilo nimalo svejedno, iskreno, postidio sam se zbog njegovog dobročinstva. Volio bih da svaki grad ima bar po jednog takvog dobročinitelja, a ovom mladiću iz Maglaja želim sve najbolje i da i dalje nastavi putem činjenja dobrih djela”, zaključio je Kajmaković za Klix.ba
18 Oktobar 2018
Rezervoar goriva skuplji za 40 KM, do kraja godine litar 2,5 KM?
Na cijene goriva u Bosni i Hercegovini u dobroj mjeri utjecalo je uvođenje posebnih akciza za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH.
Cijena litre goriva u BiH u godinu dana porasla je za čak 0,70 konvertibilnih maraka. Gledano kroz rezervoar goriva, razlika je skoro 40 konvertibilnih maraka. Dakle, u junu prošle godine za pun rezervoar goriva u koji stane 55 litara bilo je potrebno izdvojiti 93,50 konvertibilnih maraka, piše Večernji list.
Cijena litre dizela i benzina tada je koštala 1,70 konvertibilnih maraka. Danas za pun rezervoar istog automobila treba izdvojiti čak 132,55 konvertibilnih maraka. Znači, razlika je 39,05 maraka.
Kako navode iz nadležnih institucija, razloga zbog kojih je u nešto više od godinu dana došlo do tolikog povećanja cijena goriva je mnogo.
Tako je na cijene goriva u BiH u dobroj mjeri utjecalo uvođenje posebnih akciza za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH.
Naime, izmjenom Zakona o akcizama cijena jedne litre goriva “skočila” je i za 20 – 25 feninga. Cijene goriva u BiH dodatno je podigla nesreća u Luci Ploče. Početkom avgusta tanker koji je u sebi imao oko 27 hiljada kubika nafte udario je u pristanište u Luci Ploče, survavši u more dio doka i aparaturu za iskrcavanje nafte i plina, koji su potonuli. Ono što je ostalo od doka, cijevi i uređaji za iskrcaj nafte, također su oštećeni i nisu za upotrebu.
Već prvi dan nakon ove nesreće stručnjaci su najavili veće cijene goriva u Republici Hrvatskoj, ali i u BiH. Prije nekoliko dana došlo je do eksplozije u Rafineriji nafte Bosanski brod, što svakako ostavlja posljedice na cijene energenata u ovoj zemlji.
Ipak, za ovo najnovije poskupljenje od pet feninga, do kojeg je došlo krajem prošle sedmice, odgovorno je, prema tvrdnjama Ministarstva trgovine Federacije BiH, kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu.
Trenutno je cijena barela nafte na londonskom tržištu 80,30 dolara, dok je u SAD-u, odnosno na njujorškom tržištu, cijena barela niža i iznosi 71,20 dolara. Rast cijena goriva za sobom će povući i veće cijene svih ostalih proizvoda (hljeb, meso, ulje, brašno…), posebno ako se ostvare najave da bi do kraja godine litra goriva u Bosni i Hercegovini mogla doseći 2,50 konvertibilnih maraka.
Vozači smatraju kako je ponovno došlo vrijeme da reagiraju nadležne institucije, kao što je to bio slučaj u junu ove godine. Zbog povećanja cijena goriva za 0,30 KM u pola godine vozači širom BiH su u junu blokirajući ceste izrazili svoje nezadovoljstvo cijenom goriva. Nakon ovih prosvjeda reagirali su nadležni te je došlo do blagog pada cijena.
krupljani.ba
16 Oktobar 2018
DW: Biće skoro propast svijeta?
Svjetska ekonomija je niz loših vijesti. Prerano je govoriti o globalnoj krizi, ali rizike ne treba potcijeniti: od sukoba SAD i Kine, preko Brexita do gomilanja dugova, piše Henrik Beme, urednik ekonomske redakcije DW.
Sujeverni bi rekli da je ovo loše znamenje. Na indonežanskom ostrvu Baliju ovih dana je 20.000 ljudi koji pričaju o situaciji na svjetskim finansijskim tržištima. Ali, na početku godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke – zemlja se potresla. Niko nije pretrpio štetu od tog zemljotresa, ali nema sumnje da bi globalnu ekonomiju mogao da oštetiti opasni koktel koji je smućkan prethodnih mjeseci.
Sa zemljotresom se vremenski poklopila erupcija u Vašingtonu. „Mislim da je Fed poludio“, izjavio je američki predsjednik o Federalnim rezervama, centralnoj banci SAD. Iako je Tramp usred kampanje za izbore za Kongres: to tako ne ide! Postoji dovoljno razloga što centralne banke moraju biti nezavisne, a vlade i predsjednici ne smiju da se miješaju u monetarnu politiku.
Donaldu Trumpu smeta povećanje referentnih kamatnih stopa. Ali čuvari dolara to ne rade proizvoljno kako bi razljutili predsjednika. Oni trezveno posežu za ekonomskim podacima i pomno ih analiziraju. Uvidjeli su da američkoj ekonomiji prijeti pregrijavanje.
No pad berzi ne može se objasniti samo havarijom koju svojim kritikama izaziva g-din Predsjednik. Globalnoj ekonomiji preti višeglava aždaja. Tu je trgovinski spor privrednih divova SAD i Kine. Uz to kriza u Pakistanu, koja bi u ponor mogla povući i druge azijske zemlje.
Brdo dugova koje je svijet nagomilao iznosi 182 biliona dolara – da li iko uopšte može da zamisli koliko je to para? Tome treba dodati nerazjašnjenu situaciju oko Brexita i ogromne dugove Italije, treće ekonomije evrozone po veličini.
Definitivno je prerano proglasiti smak svijeta. I dalje postoji niz stabilizirajućih faktora. Tu je veoma robusna američka privreda. I za privrede zemalja eurozone trenutno ne postoji opasnost zaraze kriznim virusom.
Ali mora se tačno pogledati gdje vrebaju opasnosti: Američka privreda cvjeta zahvaljujući stimulansima kao što su poreske olakšice i protekcionističke mjere poput kaznenih carina. S druge strane, može se očekivati bumerang kada se američka ekonomija nađe na udaru protivmera trgovinskih partnera – pri čemu pojam partner treba shvatiti uslovno.
Dugovi su velika tema u mnogim zemljama u razvoju. Tako na primjer Argentina još nije istinski prevazišla veliku krizu od 2001. i noktima se drži za ivicu provalije. Kako investitori novac radije ulažu u SAD, jer tamo za njega više dobiju, zemlju ponovo zahvata kriza koju prate rast cijena, mjere štednje, otpuštanja radnika. To je vrzino kolo.
Slično je i sa Turskom: Jedan od najuspješnijih ekonomskih modela, koji je prije 15 godina kreirao tadašnji premijer Erdogan, sada demontira današnji predsjednik Erdogan. U međuvremenu je mutirao u autokratu.
Pate i siromašne zemlje – kao što je Pakistan. Oni su se previše uzdali u bogate Kineze, sa gigantskim programom Novog puta svile, i sada doživljavaju katastrofu. Oni su se u toj mjeri zadužili u okviru kineskog projekta da su MMF morali da mole za milijarde kredita. To je začarani krug jer opet znači štednju i gubitak radnih mjesta.
To nije prvi mali krah ove godine. Još u februaru je došlo do kraha finansijskih tržišta. Ali, nakon par dana sve se stabilizovalo i ponovo krenulo nabolje. To bi i sada moglo da se desi.
Ako kvartalni bilans velikih američkih preduzeća bude koliko-toliko zadovoljavajući, to će doprinijeti spuštanju tenzija. Isti efekat bi mogao imati napredak u pregovorima o Brexitu. Ali, ako je sve više zemalja u kriznom modusu, prije ili kasnije će postati gadno – recimo za njemačku privredu, koja je snažno orijentisana na izvoz. Spremite kokice i gledajte.
16 Oktobar 2018
Njemački mediji: Bavarski potres će zaljuljati i Angelu Merkel
List piše da se bavarski premijer Markus Söder preračunao u internoj borbi sa šefom stranke i saveznim ministrom unutarnjih poslova Horstom Seehoferom. „Unatoč dobrom gospodarskom stanju u Bavarskoj postoji veliko nezadovoljstvo Söderovim radom na dužnosti premijera. Njega Bavarci ne vole. Bavarci vjerni tradiciji nisu dobro prihvatili sukob dvojice alfa-mužjaka najprije u CSU-u, a onda i u tandemu protiv Angele Merkel.”
„Umjesto da gleda unaprijed i ponovo zamisli Bavarsku u globaliziranom svijetu, kandidat Markus Söder je vodio prkosnu uzaludnu kampanju: Bavarska mora ostati Bavarska. CSU je simulirao moć protiveći se struji vremena. Söder je obećao više samostalnosti Bavarske: vlastitu graničnu policiju, vlastiti ured za azil, križeve svima”, piše ugledni tjednik Die Zeit na svom portalu. „Što je kandidat više djelovao kao da dolazi iz prošlosti, to mu je depresivnije izgledala cijela kampanja.”
Westfalenpost (Hagen) navodi: „Politički zemljotres se zaista dogodio. CSU je dramatično izgubio, SPD u čizmama od sedam milja korača prema beznačajnosti, Zeleni trijumfiraju, Alternativa za Njemačku ulazi u još jedan pokrajinski parlament. Po tko zna koji put su birači dali packu etabliranim strankama. Premijer Markus Söder je rekao: ‘Bavarska je CSU i CSU je Bavarska.’ Sad slobodno može zaboraviti na tu svoju egocentričnu parolu.”
„Razlozi su jasni: Söder, koji je prvo odlučio da u svim bavarskim institucijama moraju visjeti raspela, a onda nemilosrdno i paušalno označio sve izbjeglice turistima-azilantima, u stvari je pogriješio u pokušaju kopiranja strategije i riječnika AfD-a. (…) Zapravo bi Söder morao podnijeti ostavku. Ali neće jer se taj ne može odvojiti od vlasti. Zapravo bi se i Horst Seehofer morao povući. Ali neće (dobrovoljno) jer se ne može odvojiti od politike, sebe smatra nezamjenjivim i nema dara za samokritiku. Ali stranka će ubrzo naći manje ili više bolan način da ga se riješi kao svog šefa. Seehofer šteti CSU-u”, piše Westfalenpost i dodaje:
„Naravno da će izbori u Bavarskoj imati veliki značaj za saveznu politiku. Mnogi građani su siti političke elite kao starih tapeta u dnevnom boravku. Razlozi za to su u mnogome emocionalne, a ne racionalne prirode. Jer Njemačkoj je gospodarski dobro kao nikad posljednjih desetljeća – i Bavarskoj isto. Radi se više o strahu od budućnosti koji mnoge građane sve više tjera u druge političke tabore. Velika koalicija i Angela Merkel će izbjeći giljotinu samo ako smjesta ispune svoju dužnost: da ozbiljno shvate brige građana, uspostave socijalnu pravdu, reguliraju doseljavanje, riješe probleme. Da, dakle, djeluju na dobrobit naroda.”
Regionalni javni servis MDR u komentaru na svom portalu piše da „valovi nakon ovog potresa neće zaobići vladu u Berlinu. U krajnjem slučaju i zato da bi spasili sebe, Söder i Seehofer će uprijeti prstom u kancelarku. Nervoza u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) će se pojačati i stranka će sa strahom čekati izbore u pokrajini Hessen za dva tjedna. Wolfgang Schäuble je već sada rekao da stranku poslije toga čekaju velike promjene. Jedno je jasno: samo Schäuble može pokrenuti promjenu na vrhu CDU-a. Pitanje je hoće li iskoristiti svoj autoritet u CDU-u da povede pobunu protiv Angele Merkel.”
Ugledni Handelsblatt piše da je kancelarka prethodnih tjedana pustila svoje ljude da objašnjavaju javnosti kako pokrajinski izbori nemaju veze s time kako ona vodi saveznu vladu. Ali ankete kažu da će i u Hessenu njen CDU izgubiti mnogo glasova. „Više nitko ne vjeruje da to nema veze s kancelarkom i njenom izbjegličkom politikom. (…) Svijeća Angele Merkel nakon izbora u Bavarskoj gori s oba kraja. Njeni koalicijski partneri su dobili strašne udarce. U velikoj koaliciji će suradnja postati još teža – Seehofer i Schäuble će se boriti za ostanak na funkcijama. A to ide samo preko leđa Angele Merkel.”
Ljevičarski Neues Deutschland secira dublje razloge pada CSU-a. „Uspjesi kojima se diči CSU su uspjesi od jučer. (…) Da, Bavarska je gospodarski uspješna pokrajina, ali više nije otok pod zaštitom CSU-a. Globalizacija, kretanje izbjeglica, međunarodne financijske krize, socijalni jaz i mnogo više – bjelosvjetski problemi stigli su u bijelo-plavu provinciju. Reakcije na to su različite. Kome se više sviđa vrijednosno konzervativna otvorenost prema svijetu, on bira Zelene; tko je za kompletni pad u reakcionarno, taj se gnijezdi kod AfD-a. Između gravitira jedna nadobudna državna stranka koja još ne želi prihvatiti da su vremena svemoći prošla.”
krupljani.ba
Kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine je postigao dva pogotka čime je stigao do brojke 55 u dresu sa državnim grbom, čime je ušao u top 10 najboljih evropskih strijelaca svih vremena.
Na prvom mjestu je neprikosnoveni Cristiano Ronaldo koji je za Portugal zabio 85 pogodaka. Jedan pogodak manje ima Ferenc Puskas koji je nastupao za Mađarsku i Španiju.
Osim Ronalda, još samo jedan igrač nastupa i dalje za svoj nacionalni tim, a upravo on dijele deseto mjesto sa Džekom i Janom Kollerom (Češka) sa po 55 pogodaka. Njegovo ime je Robert Lewandowski.
Top 10 najboljih strijelaca evropskih reprezentacija svih vremena:
85 – Cristiano Ronaldo (Portugal)
84 – Ferenc Puskas (Mađarska/Španija)
75 – Sandor Kocsis (Mađarska)
71 – Miroslav Klose (Njemačka)
68 – Gerd Müller (Njemačka), Robbie Keane (Irska)
62 – Zlatan Ibrahimović (Švedska)
59 – Imre Schlosser (Mađarska), David Villa (Španija)
55 – Edin Džeko (BiH), Robert Lewandowski (Poljska), Jan Koller (Češka)
klix.ba
“Znali smo da će biti teška utakmica. Sjeverna Irska je odlična ekipa koja može igrati sa svima. Zadovoljan sam jer su igrači dali sve od sebe i igrali su dobro taktički. Bilo je i sreće, ali su se borili i dali sve od sebe. Edin je bio opet taj koji je odlučio. Moramo biti zadovoljni nizom pobjeda i s devet osvojenih bodova. Čestitam igračima još jednom”, rekao je Prosinečki.
Bh. selektor se potom osvrnuo na igru odbrane njegove ekipe.
“Sjeverna Irska igra s dugim loptama i to je jako teško braniti. Pet, šest godina igraju u istom sastavu, imaju malo promjena i oni odlično igraju tako. Naravno dođe i do grešaka, posebno u zračnim duelima gdje smo imali problema. Oni to odlično koriste, ali srećom nisu zabili pogodak. Momci su dali sve od sebe, bacali su se na glavu i nikome ne mogu ništa zamjeriti”, kazao je i onda pohvalio Pjanića.
“Ovo je njegova najbolja utakmica otkako sam tu. On i kad ne igra dobro, važan je. I danas je bio jako dobar. Trčao je dobro, dodavao, driblao i odradio je sjajan posao”, dodao je.
Prosinečki je istakao kako s igračima ima korektan i profesionalan odnos.
“Meni je drago što ova ekipa već sada liči na pravu reprezentaciju. Sigurno je da može još bolje, ali i sada je odlično. Drago mi je što smo nastavili niz jer osam utakmica nismo izgubili. Imamo dobro atmosferu i to je jako bitno, posebno na ovim prostorima”, poručio je bh. selektor.
16 Oktobar 2018
Zmajevi na krilima Džeke savladali Sjevernu Irsku i došli na korak do play-offa Lige nacija
Izabranici Roberta Prosinečkog su tako upisali i treću pobjedu u ovom takmičenju te su produžili niz na osam utakmica bez poraza, dok je Sjeverna Irska pretprila sva tri poraza.
Prvo poluvrijeme proteklo je u obostrano otvorenoj igri, a gosti su pokazali da su na Grbavicu došli po bodove te su do primljenog gola bili nešto opasniji.
Saville je imao dvije dobre prilike za gol, ali je Middlesbroughov napadač prvo u 15. minuti promašio gol iz idealne pozicije, dok je pet minuta kasnije pogodio stativu.
Inače, prvu šansu na utakmici propustio je Višća u 9. minuti, dok je Džeko u 17. minuti šutirao preko gola.
Zmajevi do vodećeg gola stižu u 28. minuti kada je Višća iskoristio grešku jednog odbrambenog igrača Sjeverne Irske, potom nesebično uposlio Džeku, koji je preciznim udarcem savladao Peacock-Farella.
Naš kapiten je dvije minute kasnije još jednom zatresao mrežu gostujuće reprezentacije nakon lucidnog poteza Pjanića, ali je gol poništen zbog ofsajda.
Pjanić je potom dobro šutirao iz slobodnog udarca sa 20 metara, a posljednju priliku imao je Vranješ u 44. minuti kada je pokušao sa dvadesetak metara iskosa sa desne strane.
I u nastavku je BiH imala prvu šansu kada Džeko nije uspio matirati Peacock-Farella, a u 65. Sjeverna Irska pogađa još jednu stativu. Lopta je sretno stigla do rezerviste Whytea koji je s pet metara neometan pogodio stativu.
Utakmica je bila riješena u 73. minuti kada sjajni Džeko postiže još jedan pogodak ovaj put na maestralnu asistenciju Pjanića. Do kraja nije bilo promjena pa su Zmajevi slavili zasluženu pobjedu.
Bosna i Hercegovina je večerašnjom pobjedom zadržala prvo mjesto u Grupi 3 Lige B i za plasman u play-off nam je potrebno da ostanemo neporaženi u narednom kolu protiv Austrije u Beču. Sjeverna Irska je izgubila sve šanse za prvo mjesto i čudo će im treba da ne ispadnu u Ligu C.
Klix.ba
