Super User

Super User

04 Novembar 2018

U poplavama u Italiji poginulo više od 30 ljudi

U poplavama na italijanskom ostrvu Sicilija poginulo još 12 osoba, saopštile su danas spasilačke ekipe, čime je broj žrtava nevremena u Italiji povećan na više od 30.
 

U šest italijanskih regiona proglašen je visok stepen upozorenja na olujno nevrijeme.

Devet tijela pronađeno je u kući u oblasti Kasteldakija u regionu Palerma nedaleko od rijeke koja je izlila iz korita. Među žrtvama su jednogodišnja beba i djeca koja su imala od tri do 15 godina.

Lokalni mediji navode da su tri člana porodice uspjela da pobjegnu od bujice.

Nedaleko od Vikarija u regionu Palerma u automobilu je pronađeno tijelo muškarca, dok se još jedna osoba vodi kao nestala.

Spasioci tragaju za ljekarom koji je zbog oluje izašao iz automobila nedaleko od grada Korleonea.

Muškarac i žena poginuli su nakon što je njihov automobil zahvatila bujica u regionu Agrigente.

Italiju je prošle sedmice zahvatilo olujno nevrijeme, a najjače oluje i poplave zabilježene su na sjeveru i u oblasti oko Venecije.
cazin.net

04 Novembar 2018

Britanci potvrdili: Vareš je pun zlata

Britanska kompanija ''Adriatic Metals'' tvrdi da je kod Vareša pronašla do sada najveće dokaze o velikim količinama plemenitih metala skrivenih ispod površine tla.
 
 

Naime, kako prenosi australski list ''The West Australian'', posljednje informacije govore da se na prerezu dugačkom 24 metra načinjenom na dubini od 226 metara nalazi 8,6 grama zlata po toni zemlje i 332 grama srebra po toni zemlje.

Na drugom presjeku dugačkom 42 metra, dubine od 222 metra, pronađeno je 5,7 grama zlata po toni zemlje, 245 grama srebra po toni zemlje, a u tlu su pronađeni cink (14,1 posto), olovo (8,4 posto), bakar (1,4 posto) i barit (34 posto), koji je osnovni sastojak u rudarenju barija, a koristi se i za proizvodnju boje i papira.

Ovi pronalasci dolaze s lokaliteta poznatog kao Rupice. Kako piše ugledni australski list, riječ je o do sada najboljim rezultatima ispitivanja prospekta lokaliteta kada su u pitanju plemeniti metali i druga vrijedna ruda.

Stručnjaci smatraju da su procenti i količine "dramatične" u smislu da postaje zbunjujuće koji bi element mogao biti prioritet jer je "ponuda" izuzetna.

- Opet je potvrđeno veliko prisustvo očekivanih elemenata, ali i onih koji su, prema historijskim zapisima, rijetko bili vađeni iz ovog područja - rekao je Gerent Heris (Geraint Harris), jedan od čelnih ljudi ''Adriatic Metalsa''.

Ispitivanje se trenutno vrši s četiri sofisticirane bušilice s dijamantnim oštricama, a sama kompanija je sve bliže konačnom sudu o isplativosti kopanja na tom području Bosne i Hercegovine.

Ispitivanja se vrše na području širokom oko 250 do 350 metara, do dubina od oko 300 metara. Kompanija ''Adriatic Metals'' želi proširiti područje ispitivanja, ali zato mora čekati odobrenje lokalnih vlasti.

Inače, vrijednost dionica ''Adriatic Metalsa'' utrostručila se u posljednjih šest mjeseci.
cazn.net

04 Novembar 2018

Željko Komšić: Vama u Srbiji je granica na Drini, poštujte to i neće biti problema

Komšić je na početku razgovora, na pitanje o konstituisanju Predsjedništva BiH i formiranju Vijeća ministara BiH, istakao da je za 20. novembar zakazana svečana inauguracija novoizabranih članova Predsjedništva, a da će formiranje Vijeća ministara ići mnogo brže nego što se očekuje.

“Nisu ovdje političari baš toliko principijalni, svima se manje-više žuri u vlast”, kazao je Komšić.

Poručio je da nikada neće doći do promjene Izbornog zakona na način koji to Dragan Čović hoće i da će ostati sve što sada imamo.
 

“Nije prvi put da Dragan Čović nastupa sa tako tvrdim stavovima, a onda se poslije povlači”, istakao je on.

HDZ nije jednako Hrvati

Upitan da li su Hrvati majorizirani u BiH, Komšić je rekao da nema majorizacije Hrvata ni u kom smislu – ni u političkom, ni u etničkom, ni u ekonomskom, ni u bilo kom drugom, čak ni u fizičkom.

“Hrvati su, kako to stoji u našem Ustavu, konstitutivan narod. S obzirom na to da su konstitutivan narod, istina najmalobrojniji, ostvarajuju bar trećinu učešća u vlasti na državnom nivou.

Ako ćemo tom logikom ići, onda neki drugi imaju prava malo više da se bune. Ne postoji nikakva vrsta pritiska na Hrvate od strane bilo koga. Postoji problem, koji imaju svi građani BiH, a to je jedna vrsta pravne nesigurnosti i beznađa u kojoj živimo, nepoštovanja svega onoga što piše u našem Ustavom i zakonima.

To je ono što sve muči u ovoj zemlji, bez obzira da li su Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Romi, Jevreji, ostali, kako god da ih zovemo.

Kada kažu majorizacija, volio bih da se obrazloži odakle ta majorizacija i šta smatraju pod tom majorizacijom. Ako nije majorizacija što jedan Hrvat, u ovom slučaju Dragan Čović, nije izabran u Predsjedništvo BiH, drugi jeste, to jest ja.
 

Onda ne govorimo majorizaciji Hrvata. Onda možemo govoriti o majorizaciji HDZ-a, a to nije jednako Hrvati”, rekao je Komšić.

Da li je BiH održiva?

Na pitanje da li je Bosna i Hercegovina održiva, Komšić je odgovorio potvrdno.

“Pa, opstala je i u težim historijskim i političkim okolnostima. Zamislite samo šta je prešlo preko ove zemlje. Preko ove zemlje su prelazila carstva, za koja je izgledalo da im nema kraja. Nijednog od tih carstava više nema. A mi stojimo. Ovakvi – kakvi smo. Stojimo i postojimo.

Nemam nikakvih dilema da li će BiH preživjeti. Nikada nije dobro potcjenjivati nas u BiH, bez obzira koji smo, šta smo i kako smo. Ipak je ovo naša domovina”, rekao je Komšić.

Odnosi BiH sa susjednim državama

Kada je riječ o odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim državama, sa Srbijom i Hrvatskom, Komšić je rekao da te zemlje mogu računati na njega.

“U punoj mjeri ću biti posvećen tome da to budu dobri i prijateljski odnosi. Ali, vas molim, i u Zagrebu i Beogradu, samo da znate, gdje prelazite granicu. I gdje pokazujete dokumenta. To je na Savi, to je na Drini, to je na Uni. Samo to poštujete i nećete imati nikakvih problema sa mnom”, naveo je on.
 

Komšić je istakao da će se Hrvatska, barem kada je riječ o aktuelnoj vladi u Zagrebu, morati pomiriti sa tim da je ovo ipak nezavisna država i da mi nismo ovdje nikakva njihova filijala.

“To što oni rade, zapravo jeste miješanje u unutrašnje poslove nezavisne i suverene države, za koju tvrde da im je prijateljska. Dakle, i Hrvatska će morati malo da se otrijezni kada je riječ o postupcima prema BiH, bez obzira na to što su oni u EU i NATO.

To im neće pomoći da naprave svoju filijalu od ove zemlje. Ali, naravno, svjesni smo mi svoje pozicije. Ko smo, šta smo i u kakvom okruženju se nalazimo.

Baš zbog toga što je Hrvatska članica i NATO i EU, put u Uniju ide i preko Republike Hrvatske. Mi smo toga svjesni. Mi smo spremni da radimo na tome zajedno. Ako hoće da nam pomognu, neka nam pomognu, ako neće, neka nam ne odmažu na tom putu.

U regionu imamo više zemalja članica NATO, od kojih takođe računamo na podršku na tom putu. Svjesni smo mi, gdje i kako se ide”, kazao je Komšić.

Cijeli intervju pregledajte ovdje.

31 Oktobar 2018

Hronika najavljenog odlaska Angele Merkel


 

Otvaranje njemačke granice za izbjeglice je okrivljen za porast desničarske Alternative za Njemačku i pad popularnosti Merkelove

Odluka njemačke kancelarka Angela Merkel, nakon 13 godina vladavine i nedavne serije loših izbornih rezultata, da u decembru napusti mjesto predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) i da se ne kandidira za peti mandat na čelu vlade 2021. godine će imati velike posljedice u Njemačkoj, Evropi i svijetu, pišu svjetski mediji.

Ispostavilo se da ni njemačka kancelarka nije imuna na neizbježno, piše portal Politiko (Politico) i dodaje:

“Taj potez… možda nije bio veliko iznenađenje nakon velikih gubitaka stranke na nedjeljnim regionalnim izborima u Heseu, ali je ipak šokirao politički Berlin, s obzirom na duboke implikacije koje će imati na budućnost zemlje.“

PREVRAT ZA NJEMAČKU

Politiko dodaje da ova odluka pojačava nestabilnost u njemačkoj politici, povećavajući vjerovatnoću da će velika koalicija Merkelove sa Socijaldemokratama (SPD), koja već visi o koncu, propasti u narednim mjesecima, javlja Radio Slobodna Evropa.

“Njena odluka da se ponovo ne kandidira za predsjednicu CDU-a nakon što joj istekne mandat u decembru, će s uzice pustiti one koje je kontrolisala. To je postalo jasno nakon nekoliko minuta od njenog objavljivanja o povlačenju , kada se pokazalo da će Fridrih Merc (Friedrich Merz), dugogodišnji rival Merkelove sa sljedbenicima među tradicionalnim CDU-ovcima, vjerovatno ući u trku da je zamijeni.

Pored Merca, generalna sekretarka CDU Anegret Kramp-Karenbauer (Annegret Kramp-Karrenbauer), ljubimica Merkelove, kao i ministar zdravstva Jens Špan (Jens Spahn), najglasniji unutrašnji kritičar kancelarke, objavili su svoje namjere da se kandiduju za ovu funkciju.“

GUBITAK ZA EVROPU

Gardijan (The Gaurdian) ocjenjuje da prekretnice u svjetskoj politici prave fleševe sjećanja, žive snimke scena kad smo čuli neku vijest — deklaracije o ratu, ubistva, prirodne katastrofe — odnosno da oni formiraju album zajedničkih uspomena koji definišu svaku generaciju.

“I tako će biti generacija Nijemaca koji treba da prihvati ideju o politici bez Merkelove. Ne moraju se prilagoditi preko noći… Njemačka se kreće iz doba Merkelove. Tranzicija će biti dugotrajna, ali potvrda je i dalje blic trenutak u cijeloj Evropi…

Merkelova je vjerovatno imala priliku da se zapita šta se desilo s Britanijom kada je klaun kao što je Boris Džonson (Boris Johnson) mogao postati ministar vanjskih poslova, a da ga zamijeni Džeremi Hant (Jeremy Hunt), čovjek koji može izjednačiti EU i SSSR. Merkelova je djetinjstvo provela u komunističkoj istočnoj Njemačkoj. Ona zna razliku između sindikata slobodnih demokratija i zatvorske države.”

Gardijan ističe i da postoji neka pojednostavljena mitologija u obožavanju Merkelove kao anti-Tramp figure za evropsku civilizaciju.

“U nestabilnim vremenima ona je služila kao ambasador stabilnijeg doba, dovoljno da se do nedavno osjeća još uvijek ugodno. Kada ode, ta era je zvanično posvećena sjećanju, prošlosti, a tu se otvara upražnjeno radno mjesto. Sramotna je činjenica da Britanija nije u stanju da isporuči kandidata za to mjesto.“

EVROPA GUBI LIDERA

To nije karizma, smjelost ili elokventnost koja ju je učinila izuzetnom, ocjenjuju urednici Njujork Tajmsa (New York Times) i dodaju:

“Njen slogan na posljednjim izborima – “Za Njemačku u kojoj je život dobar i uživamo u njoj” – sumira ugodnu kombinaciju umjerenosti, stabilnosti, centrizma i pristojnosti koja je sakupila birače iza “Mutti” (Mama). Tokom njenih 13 godina na čelu, Njemačka je bila prilično mirno i prosperitetno mjesto, uprkos političkim olujama.

Ali upravo u toj mirnoj, konzistentnosti i pristojnosti, u vrijeme kada populisti jačaju u mnogim krajevima Evrope, kada je Vladimir Putin oživio neprijateljsku Rusiju, predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) se odrekao vodeće uloge Amerike, a Britanija pokušava da napusti Evropsku uniju , Merkel je ostavila svoj trag i preuzela ulogu de facto ‘lidera slobodnog svijeta’.“

List piše i da su mnoge odluke Merkelove dobijale koliko kritika, toliko i pohvala.

“Otvaranje njemačke granice za izbjeglice je okrivljen za porast desničarske Alternative za Njemačku i pad popularnosti Merkelove…

U vanjskim poslovima, Merkelova je snažan zagovornik Evropske unije, NATO-a i zaštite međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. To je težak zadatak za nasljednika Merkelove, a predstoje veliki izazovi: preoblikovanje Evropske unije bez Britanije, jačanje institucija koje upravljaju eurom, sukobi s Trampovom administracijom i populistima u susjedstvu, koji se bave Rusijom.“

NESTABILNOST JE POSLJEDNJA STVAR KOJU NJEMAČKA TREBA

Najava Merkelove označava posljednje poglavlje njene dugotrajne dominacije njemačkom politikom. Ono što je manje sigurno je hoće li ona provesti puni mandat kao kancelarka, koji bi mogao trajati do 2021. godine, i može li politički centar zemlje preživjeti bez nje, pita se Blumberg (Bloomberg):

“Najava Angele Merkel bila je šok zbog trenutka kada se desila, ali to vjerovatno ne bi tako trebalo biti. Njena koalicija je mjesecima u haosu, a Merkel nije uspjela da zaustavi unutrašnje pobune u vezi s imigracijom i uspon krajnje desnice”.

Blumberg navodi i da je Merkel nazvala učinak njene vlade “neprihvatljivim” i izjavila kako bi odustajanje od liderstva stranke “omogućilo saveznoj vladi da ponovno funkcionira dobro”.

“To je malo vjerovatno, barem u kratkom roku. Slomljena njemačka politika odražava širi trend u Evropi, budući da se birači okreću protiv tradicionalnih centrističkih stranaka u korist populističkih alternativa. Najpoželjnija nasljednica Merkelova, kao šefa stranke, Anegret Kramp-Karenbauer ​svakako pripada centrističkoj stranci, ali suočit će se s izazovima nekoliko konzervativnih kandidata.

Prljava borba za vodstvo na stranačkoj konferenciji koja će biti održana u decembru mogla bi dovesti do vanrednih općih izbora. To bi dovelo kancelarsko mjesto Angele Merkel do iznenadnog i preuranjenog kraja.

Posljednjih godina, Merkel je pravila greške sa svojom politikama — upravljanje migrantskom krizom iz 2015. prije svega — koje su narušile njen brend i oslabile sposobnost Njemačke da vodi. Uprkos tome, sa liberalnim poretkom na udaru, ostala je figura velike hrabrosti — glas umjerenosti i moralne čvrstine. Pronalaženje nasljednika za kojeg bi se isto moglo reći neće biti lagano, ocjena je Blumberga.

PRILIKA ZA POLITIČKU OBNOVU

Dok će mnogi s pravom tugovati zbog izostanka vodstva Merkel u svjetlu rastućeg populizma u Evropi, njemačke bi političke stranke trebale vidjeti njen odlazak kao priliku da se ponovno angažuju s javnosti kako bi obuzdale ekstremistički diskurs, piše Vošington post (The Washington post).

“Njemačka politika uzburkana je progresivnim i nativističkim snagama koje su prebacile glasove i moć sa starih vodećih stranaka na nevećinske stranke, i to na Alternativu za Njemačku (AfD) i Zelene.

S odlukom Angele Merkel da podnese ostavku na mjesto predsjednice stranke u decembru i mjesto kancelarke 2021. godine, CDU će imati novu priliku da javnosti predstavi svoju politiku. CDU bi sigurno mogao krenuti dalje desno pod novim vodstvom”, piše Post i dodaje:

“Konzervativniji CDU mogao bi ponovno preuzeti glasove izgubljene od AfD-a. Ali jednostavno oponašanje AfD-ove ekstremne retorike, kao što je bavarski CSU pokušao na njihovim državnim izborima, ne funkcionira. Umjesto toga, CDU bi trebao ponovno razviti sveobuhvatnu konzervativnu platformu koja se bavi ljudskim prioritetima i nudi jasnu političku mogućnost.”

List navodi da Njemačka politika treba nove čelnike i ideje koje bi se suprotstavile protiv destruktivnog populizma krajnje desnice.

KOME ĆE NEDOSTAJATI U EVROPI?

Odluka Merkelove da se povuče najvjerovatnije će utjecati na drugu istaknutu žensku evropsku čelnicu, britansku premijerku Terezu Mej (Theresa May), piše CNN:

“Merkel je nakon samita u Briselu ranije ovog mjeseca bila uvjerena kako je moguće postići sporazum između Europske unije i Velike Britanije o budućoj vezi kada Velika Britanija napusti blok krajem marta naredne godine.

Odjednom, borkinja za mir Angela Merkel priprema se za napuštanje scene, povećavajući mogućnost da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora.”

Francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu (Emmanuel Macron), čija popularnost opada prema posljednjim ispitivanjima, bez sumnje će nedostajati prisutnost Merkel u Njemačkoj.

A tu je i Italija, koju predvodi populistička koalicija koja uključuje ksenofobičnu stranku Lige.

Očekuje se kako će Njemačka biti glavni protivnik prošlosedmične odluke Evropske komisije o protivljenju planovima Rima da promijeni omjer potrošnje i duga koji su dopušteni kao članici jedinstvene valute EU.

Evropa će pažljivo promatrati ko će naslijediti Merkel kao vođu Njemačke. Dok krajnja desnica raste na mjestima bliskim poput Austrije i dalekim poput Brazila, ostaje da se vidi može li Njemačka pronaći još jednog čelnika slobodnog svijeta.

mojusk.ba

31 Oktobar 2018

Ispovijest odbjegle mlade iz Gradačca: Nisam pokupila pare, sjedila sam još unutra kada je ušao njegov pijani otac...


 

Nakon propale svadbe u Gradačcu, odbjegla mlada Elda Mujčin otvoreno priča kako je mladoženja Edin Huseljić pokušao iskoristiti nju i njihovo nerođeno dijete kako bi se domogao novca.

Dan koji je trebao biti najljepši u životima dvoje mladih ljudi pretvorio se u noćnu moru. Naime, prema običaju, mlada je išla od gosta do gosta i dijelila svatovima kafu, a oni su joj zauzvrat na tacnu ostavljali novac. Ali, upravo zbog tog novca, među mladencima je usred vjenčanja izbila žestoka svađa. Svadba od nekoliko stotina zvanica je prekinuta isti čas, a mlada je iste večeri otišla nazad kući u Odžak.

Troškovi svadbe

– Jako mi je smiješno sve! Nije za žalit, a nije ni za plakat, nego samo za smijati se! Ovako, ako baš neke interesuje istina, ja sam demant dala, a ovo je moja verzija priče. Mene uopće nisu kontaktirali ni pitali za istinu, a istina je sljedeća: ja nikakve pare nisam pokupila, niti pokušala pokupiti, ja pare nisam ni vidjela kako treba jer kako znate poslije kafe ide kuma i još jedna sa tabljicom i tu se pare stavljaju, ja kafu dijelim, piča Elda za portal Crna-hronika.info.

– Poslije podjele, nastavlja, otišlo se skupiti pare. Tu smo bili mladoženja, kuma i ja, da bi došao mladoženjin otac i uzeo pare, kao njemu ide to, ja se naljutila jer nam je zapravo čitavu svadbu isplanirao on i njegova žena, nisu mi dopustili da svoju svadbu isplaniram, miješali su se, nakon čega sam odmah izašla i vratima zalupila! Onda sam ušla nazad u restoran i sjela (što znači – da sam ukrala pare, ne bi se vratila ponovo ma svadbu), priča Elda i nastavlja:

– Sjedila sam još unutra kada je njegov otac pijan rekao da ja nisam nikakav k*rac i da idem slobodno jer nisam vrijedna tih para! Naravno, izašla sam iz restorana, sjedila ispred još jedan sat za što imam svjedoke, gdje je i mladoženjina strana bila prisutna, priča je, dakle, izmišljena samo iz razloga jer tu nije bilo dovoljno para kako bi se platili troškovi svadbe, pa su na mene sve svalili kako bi se ogradili od sramote, govori Elda, koja je, kako priča, te noći završila na Hitnoj.

“Šta on tu može”?

– Ja sam na hitnoj završila trudna, u tom istom gradu, da bi se mladoženja vratio sjediti i piti sa izgovorom “šta on tu može”? Kredit sam ja podigla, za što imam i dokaz, te sredila sprat u kojem smo trebali živjeti, a ne on. Iskoristio i šutnuo! Sad će sve ići preko suda, ja da sam kriva, ne bih ga tužila, kazala je Elda za portal Crna-Hronika.info.
mojusk.ba

31 Oktobar 2018

Cijene nafte u svijetu padaju, u BiH ništa od pojeftinjenja?

Iako je cijena nafte na svjetskom tržištu posljednje tri sedmice u padu, pojeftinjenje goriva na bh. pumpama još je neizvjesno.

Na londonskom tržištu prošlosedmična cijena barela pala je za dodatnih 2,7 posto, na 77,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,3 posto, na 67,60 dolara.

Očekuju reakcije

Sve do početka oktobra cijene nafte su rasle zbog najave sankcija SAD na iranski naftni sektor. Ali, posljednje tri sedmice ta su strahovanja splasnula, između ostalog zbog najave Saudijske Arabije da, ako bude potrebe, može povećati proizvodnju.

Ipak, uprkos svemu tome, iz Odsjeka za cijene Federalnog ministarstva trgovine za „Avaz“ su jučer kazali da još nemaju nijednu najavu o pojeftinjenju goriva na pumpama u FBiH.

– Sada će se vidjeti kolike su zalihe goriva na našim benzinskim pumpama. Ipak, nadamo se da će doći do promjene cijena. Još nemamo prijava, a prema uputstvu, benzinske pumpe promjenu cijena moraju najaviti tri dana ranije. Tako da će se u četvrtak ili najdalje petak znati hoće li biti zahtjeva – istakli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Milenko Bošković iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH potvrdio je za „Avaz“ da od rafinerija još nemaju najava da će doći do sniženja nabavne cijene goriva.

Prerada sirovina

– To je pokazatelj da se trgovci koji nama prodaju gorivo baš i ne ponašaju u skladu s kretanjima na svjetskim tržištima. Nažalost, još nema sniženja nabavnih cijena, pa je teško očekivati pojeftinjenje i na bh. pumpama – istakao je Bošković.

Dodao je da je iluzorno očekivati da pad cijene barela za nekoliko dolara dovede do pojeftinjenja na pumpi na Pofalićima.

– Rafinerijski ciklus traje oko dva mjeseca, što podrazumijeva nabavku sirove nafte po aktuelnim cijenama i preradu, pa tek onda prodaju našim trgovcima. Ne ide promjena cijene preko noći. Bh. distributeri na repu su događanja, nismo multinacionalne kompanije niti možemo uticati na svjetsku naftnu politiku – pojasnio je Bošković.

Nabavka iz regiona

– Trenutno postoji pet pravaca snabdijevanja trgovaca u BiH naftom. Gorivo koje ne dolazi iz EU ima i carinsku barijeru, plaća se 11 posto carine na uvoz. Čak 95 posto goriva na bh. tržištu nabavlja se u regionalnim rafinerijama, dakle u Rijeci, Sisku, Pančevu, pa tek onda nešto manje iz Mađarske i Italije – navodi Bošković.

​krajina.ba

31 Oktobar 2018

Fantastični Jusuf Nurkić s Blazersima pregazio Rocketse

Blazersi su tako potvrdili jučerašnju pobjedu protiv Indiane Pacersa, dok su Rocketsi u velikoj krizi jer su doživjeli četvrti uzastopni poraz.

Domaći su očajno ušli u susret, gubili su tokom cijelog prvog poluvremena i na odmor su otišli s minusom od 15 poena razlike. U nastavku su Blazersi održavali prednost i bez velikih uzbuđenja priveli utakmicu kraju.

Najbolji na utakmici bio je bh. reprezentativac Jusuf Nurkić. Na parketu je proveo 24 minute i za to vrijeme upisao double-double učinak s 22 poena i 10 skokova. Tome je pridodao dvije asistencije.

Veliku podršku je imao u Lillardu i McCollumu, koji su kombinovano ubacili 41 poen, dok su kod domaćih svi razočarali.

Rezultati:

Charlotte Hornets – Miami Heat 125:113
Cleveland Cavaliers – Atlanta Hawks 136:114
Orlando Magic – Sacramento Kings 99:107
Boston Celtics – Detroit Pistons 108:105
Toronto Raptors – Philadelphia 76ers 129:112
Houston Rockets – Portland Trail Blazers 85:104
Memphis Grizzlies – Washington Wizards 107:95
Oklahoma City Thunder – Los Angeles Clippers 128:110

Klix.ba
31 Oktobar 2018

Građani BiH na štednim knjižicama imaju više od 11 milijardi maraka

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) svim građanima i komercijalnim bankama čestita 31. oktobar – Svjetski dan štednje, koji stanovništvo BiH i ove godine obilježava s najvećim do sada zabilježenim iznosom štednih uloga.

Prema podacima CBBiH, na kraju septembra 2018. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 11,83 milijardi maraka, što je najveći zabilježeni nivo. Depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 55,4 posto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcioniranja banaka, saopćeno je iz CBBiH.
 

Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2018. iznose 5,45 milijardi maraka ili 46,1 posto ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti čine 500 miliona, a dugoročni 4,95 milijardi marka. Transakcioni računi i depoziti po viđenju čine 6,38 milijardi maraka ili 53,9 posto ukupnih depozita stanovništva.

U pogledu valutne strukture, depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 5,54 milijardi KM što čini 46,8 posto učešća, što je značajno više nego prije pet godina kada je udio depozita u domaćoj valuti bio 38 posto. Depoziti u eurima iznose 5,70 milijardi KM ili 48,2 posto, a depoziti u ostalim stranim valutama 591 milion KM ili pet posto.

Stanovništvo u BiH kontinuirano povećava depozite,pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za čak 808,9 miliona KM ili 7,8 posto.

Međutim, postoje značajne razlike u tempu rasta zavisno od tipa depozita. Najbrže rastu transakcijski depoziti, koji su porasli za 18,0 posto (odnosno 489 miliona KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 14,4 posto (odnosno 311 miliona KM). Oročeni i štedni depoziti, a koji odražavaju štednju, neznatno rastu i na godišnjem nivou su imali porast od 0,3 posto (18 miliona KM).

Na usporeni rast oročenih i štednih depozita stanovništva utiče i kontinuiran pad kamatnih stopa tokom posljednjih godina. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva u euro valuti bilježe kontinuiran pad tokom posljednjih pet godina, sa manjim oscilacijama.

Tako su za oročene depozite stanovništva u eurima sa dogovorenim dospijećem od jedne godine do dvije godine smanjene sa 3,279 posto, koliko je bila prosječna stopa za 2013. godinu, do 1,188 posto u prvih devet mjeseci 2018. godine. Istovremeno su za oročene depozite sa dogovorenim dospijećem preko dvije godine bile na nešto višem nivou, ali sa istim trendom smanjivanja od 3,945 posto u 2013. godini do 1,462 posto u prvih devet mjeseci 2018. godine.

Za isti posmatrani period, kamatne stope na oročene i štedne depozite stanovništva u KM sa dogovorenim dospijećem od jedne do dvije godine su se smanjivale od 3,262 posto na 1,276 posto, a za oročenje preko dvije godine u rasponu od 3,661 posto do 1,371 posto.

Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sistem za osiguranje depozita, pruža garanciju stanovništvu da svoja finansijska sredstva drži na računima u bankama, a putem kojih obavljaju tekuće transakcije ili štede za kasnije periode. Na osnovu tog povjerenja i povjerenih sredstava stanovništva, banke su u mogućnosti da finansiraju i doprinose efikasnijem funkcioniranju i rastu ekonomije, te da pomognu u reduciranju neformalne transakcije.

31 Oktobar 2018

Crnalić: Nadam se da Sud neće prihvatiti tu mjeru

Završeno je ročište u slučaju “Atif Dudaković i drugi” pred Sudom BiH, a u vezi sa zahtjevima Tužilaštva BiH za produženjem mjera zabrane za sve optužene u ovom predmetu.

“Odluka će biti u naredna 2-3 dana koliko ja znam. Očekujem da Sud neće prihvatiti prijedlog Tužilaštva o novim mjerama zabrane, posebno mjera zabrane napuštanja boravišta i zabrane putovanja. Tužiteljstvo nije ponudilo konkretne razloge zbog kojih bi sud mogao izvesti zaključak da postoji opasnost od bjekstva. Opasnost od bjekstva je razlog zbog kojeg se može izreći mjera zabrane napuštanja boravište i kao sporedna mjera, mjera zabrane putovanja“, kazao je u obraćanju medijima Asim Crnalić, advokat odbrane.
 

Dodao je da se nada da Sud neće prihvatiti prijedlog mjere zabrane kontaktiranja sa svjedocima.

“Što se tiče zabrane kontaktiranja sa svjedocima, čuli ste šta su advokati rekli u vezi s tim. Nadam se da Sud neće prihvatiti tu mjeru, ali sam manji optimista nego za ovu prethodnu mjeru“.

“Iz toga kako je vođen krivični postupak, ja ne bih izvlačio nikakve zaključke. Činjenica da je kasno podignuta optužnica prema nekim mišljenjima ne znači da Tužilaštvo nije radilo svoj posao. To je jedan ozbiljan predmet i tu Tužilaštvo može trošiti vrijeme kako bi dokazalo tvrdnje. Vidjećemo u sudnici da li su uspjeli“, kazao je Crnalić i dodao:

“Glavna rasprava se očekuje negdje za tri mjeseca”.

Podsjetimo, Dudaković i drugi se terete za zločine protiv čovječnosti koji obuhvataju ubistva više od 300 osoba, progone i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika , kao i uništenje 38 pravoslavnih hramova, crkava i vjerskih objekata.

Optuženi su za zločine protiv srpskih civila i zarobljenika 1995. Godine na poseučju općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bos. Krupa, Sanski Most i za ratni zločin protiv civila na području Bihaća i Cazina.

Dio optužnice protiv Dudakovića se odnosi na ratne zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti nad pripadnicima i pristalicama autonomne pokrajine Zapadna Bosna, za vrijeme sukoba u Cazinskoj Krajini.

Tužilaštvo će navode optužbe dokazivati pozivanjem 447 svjedoka i 5 stručnih vještaka, te prilaganjem više od 1.100 dokaznih materijala.

Optužnica protiv bivšeg generala Aemije RBiH Atifa Dudakovića potvrđena je 24. oktobra.
krupljani.ba

30 Oktobar 2018

Komšić pisao vrhu EU: Čović i Plenković ulažu napore da diskredituju moj izbor u Predsjedništvo

Komšić je otvoreno pismo proslijedio na adrese predsjednika vuropskog parlamenta Antonija Tajanija, predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, predsjednika Evropske komisije Jean-Claud Junckera, visoke predstavnice EU Federici Mogherini i komesara Evropske unije za proširenje i politiku susjedstva Johannesa Hahna.

Pismo prenosimo u cjelosti:

“Obraćam Vam se povodom pisma zastupnika Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu u kojem je navedno niz neistina u pogledu izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, kao i povodom otvorene diplomatske agresije jedne članice Evropske unije na državu Bosnu i Hercegovinu, a koja je predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. U vezi s tim pismom, ali i u vezi aktuelnih prilika u Bosni i Hercegovini, dužnost mi je da na bazi argumentacije koja svoje uporište pronalazi u Ustavu BiH, zaključima Vijeća za vanjske poslove Evropske unije, te na bazi evropskih i demokratskih vrijednosti o jednakopravnosti svih građana, te vrijednostima multietničke saradnje i otvorenog multietničkog društva, iznesem nekoliko činjenica.

Prije svega, želim naglasiti da su oktobarski izbori u BiH održani u skladu s važećim Ustavom i Izbornim zakonom BiH. U EU, poglavito u Republici Hrvatskoj, ali i u Evropskom parlamentu, Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji, velika pažnja posvećena je rezultatima izbora za Predsjedništvo BiH. Uzimajući u obzir polemiku koju je izazvala odluka bosanskohercegovačkih birača da mene, Željka Komšića, po treći put izaberu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te uzimajući u obzir nadolazeće odluke i procedure unutar EU i važnost koju EU ima za BiH i mene osobno, osjećam se pozvanim da podijelim s Vama, prije stupanja na dužnost člana Predsjedništva BiH, neka svoja zapažanja o razgovorima koji se trenutno vode u EU.
 

1. Zastupnici iz Republike Hrvatske u Evropskom Parlamentu u svome pismu Vijeću za vanjske poslove Evropske unije iskazali su političku tendenciju kršenja odredbi Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za mir u BiH iz Dayton-a, kojeg je 1995. godine potpisala i Republika Hrvatska, a kojeg između ostalih garantira i Evropska unija. U ime Republike Hrvatske, Dayton-ski sporazum je potpisao dr. Franjo Tuđman, tadašnji predsjednik te države. Pismo hrvatskih europarlamentaraca jeste još jedan udar Republike Hrvatske na suverenitet Bosne i Hercegovine, njeno suvereno pravo da odlučuje o svome izbornom sistemu ili još preciznije, radi se o direktnom miješanju Republike Hrvatske u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, što je suprotno kako međunarodnom pravu i poretku tako i uobičajenim odnosima između dvije suverene države.

Daytonskim sporazumom potvrđen je, što je vidljivo iz člana 1. Ustava BiH, međunarodno-pravni subjektivitet i kontinuitet postojanja Bosne i Hercegovine, na način da Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje kao suverena, međunarodno priznata država, sa već postojećim članstvom u međunarodnim organizacijama. Dakle, država Bosna i Hercegovina nije nastala potpisivanjem Dayton-skog sporazuma kako u svome pismu navode hrvatski parlamentarci, niti je država dva entiteta i tri konstitutivna naroda. To je vidljivo iz preambule Ustava BiH. Citiram: “Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Genevi 8. 9. 1995. godine i u New Yorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, u zajednici s Ostalima, i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine”, kraj citata.

Hrvatski parlamentarci zanemaraju da je BiH država tri konstitutivna naroda tek u zajednici sa građanima i Ostalima. Selektivno pozivanje na Ustav BiH i pozivanje samo na konstitutivne narode, bez Ostalih i građana BiH, dovodi do promocije diskriminacije, pri čemu se građani BiH i Ostali izuzimaju kao konstituent države.
 

2. U Daytonskom sporazumu postoji i Aneks IV koji je istovremeno i Ustav Bosne i Hercegovine i u kojem je jasno definasan način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je istovjetno preneseno i u odredbe Izbornog zakona BiH. Zato je sadašnji izbor za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kao i svi dosadašnji izbori za istog, ustavan i zakonit jer te odredbe nikada nisu mijenjane niti su ikada bile, jer je to jednostavno nemoguće, razmatrane ili mijenjane odlukama Ustavnog suda BiH. Nezadovoljstvo hrvatskih europarlamentarca rezultatima izbora u BiH može biti jedino interesno-političke prirode. Negiranje legalnosti izbornog sistema u BiH koji proističe direktno iz Ustava BiH, direktno je kršenje Dejtonskog sporazuma na čije se poštivanje, svojim potpisom, Republika Hrvatska obavezala.

3. Dosadašnji član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, gospodin Dragan Čović, premijer Republike Hrvatske, gospodin Andrej Plenković, te njihove dvije sestrinske stranke, HDZ BiH i HDZ Hrvatske, i članovi Evropskog parlamenta iz Republike Hrvatske, od 7. oktobra uložili su ogromni politički i diplomatski napor kako bi, u okviru institucija EU, problematizirali moj izbor u Predsjedništvo BiH. Po istom Izbornom zakonu i Ustavu BiH izabran je i odlazeći saziv Predsjedništva BiH i odlazeći član Predsjedništva BiH Dragan Čović iz HDZ-a BiH, tako da je i njegov raniji, kao i moj sadašnji, izbor za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda potpuno legalan i u skladu sa Ustavom BiH. Čović je po istom zakonu već dva puta biran u Predsjedništvo BiH. Po istom zakonu se kandidovao i na ovim izborima, a problematiziranje izbora počelo je tek kad je izbore izgubio

4. U proteklih godinu i pol izmjene Izbornog zakona bile su tema sastanaka brojnih ekspertskih grupa. Uz političku i ekspertsku pomoć prijatelja iz EU i SAD-a razgovarano je o odredbana Izbornog zakona, temeljem presude Ustavnog suda BiH koja je tretirala samo izbor Doma naroda jednog entiteta, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, a nikako Predsjedništva BiH. Upravo u tim razgovorima HDZ BiH nije pokazao ni minimum volje da se dođe do novog rješenja, uporno insistirajući na prijedlogu koji je u koliziji sa evropskim demokratskim standardima i presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourg-u, preporukama Vencijanske komisije, kao i Odlukama Visokog predstavnika, koji je u skladu sa članom 5. Aneksa X odredbi Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za mir u BiH konačni organ na terenu vezano za tumačenje ovog sporazuma o implementaciji mirovnog rješenja. Tih činjenica svjesni su svi koji su učestvovali u tim razgovorima, a posebno predstavnici međunarodnih i evropskih institucija.

Gospoda Plenković i Čović, te pojedini članovi Evropskog parlamenta iz Republike Hrvatske, kako bi privukli pažnju institucija EU, neutemeljeno šire strah kako bez izmjena Izbornog zakona, i to izmjena po njihovim političkim željama koje nisu u skladu sa demokratskim standardima, neće biti moguće provesti neposredne izbore za gornji dom Parlamenta Federacije BiH. Izborni zakon BiH omogućava da se to učini, što je već potvrđeno od članova CIK-a u njihovim javnim obraćanjima. S toga nema razloga da ne očekujemo kako će sve nove vlade u BiH krenuti sa radom, osim ako određene politike neodgovorno blokiraju implementaciju izbornih rezultata, čime bi nanijele direktnu štetu građanima BiH.

5. Podsjetio bih Vas da je Vijeće za vanjske poslove Evropske unije u dva navrata, u oktobru 2017. godine, pa kasnije i u proljeće 2018. godine nedvosmisleno kazalo i tražilo da princip jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti garantirani od strane države Bosne i Hercegovine. Pismom hrvatskih europarlamentaraca, nedvosmisleno se traži da Vijeće Evropske unije promijeni svoj raniji stav i usvoji novi kojim se od BiH zahtijeva da, pored već postojećih diskriminatorskih odrebi, koji su prepoznati i utvrđeni kao takvi, diskriminatorni, od strane Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u 4 (četiri) presude u predmetima: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaka protiv BiH, uvedu dodatne i nove diskriminirajuće odredbe koje bi ograničile i onako već ograničeno opće pravo glasa na način da samo Hrvati mogu birati Hrvate, Srbi Srbe, Bošnjaci Bošnjake. Ovakav, duboko anticivilizacijski, segregacijski i antievropski princip trajno bi podijelio već dovoljno podijeljenu zemlju i uveo etničku segregaciju kao dominantan način funkcionisanja BiH.

6. Hrvatski europarlamentarci idu dalje u svojim segregacijskim zahtjevima tražeći od Vijeća Evropske unije da novim političkim stavovima pozove bh. vlasti da ustanove izborni sistem, temeljen na još dubljoj sistemskoj diskriminaciji, što je protivno temeljnima evropskim vrijednostima, u kojima svaki građanin treba imati jednaka prava i temeljne slobode, odnosno da se može kandidirati za svaki nivo vlasti i da svaki građanin ove zemlje može birati bilo koga.

Vjerujem da postoje zemlje u Vijeću Evropske unije, koje neće dozvoliti da se temeljni evropski principi zaštite osnovnih ljudski prava podrede ambicijama jedne destruktivne politike koja, putem svojih takozvanih “legitimnih političkih predstavnika naroda”, vodi u novo iscrtavanje granica u BiH i nestabilnost.

7. Hrvatski europarlamentarci u Bosni i Hercegovini, putem političkih stranaka (naročito preko HDZ-a BiH) koje nisu ostvarile željeni izborni rezultat, u ovom momentu, podstiču i raspiruju vjersku i nacionalnu mržnju. Naime, upuštaju se u takve vrste ocjena o svome izbornom porazu, koje imaju za cilj da politička neslaganja između političkih stranaka prikažu na nivou animoziteta između vjerskih i etničkih skupina. Istu vrstu manipulacija u domaćoj i međunarodnoj javnosti, obmana i uvreda koje plasira HDZ BiH, hrvatski europarlamentarci multipliciraju i to zloupotrebvaljavajući institucije Evropske unije. Mišljenja sam stoga da EU ne bi trebala podržati Plenkovićeve inicijative jer one ne samo da ne mogu dobiti većinu u oba doma državnog parlamenta, već bi svaki pokušaj njene provedbe BiH politički i sigurnosno destabilizirao, i rezultirao udaljavanjem od evropskih standarda.
 

Siguran sam da će se EU držati na poziciji nužnosti usklađivanja Ustava i izbornog zakona BiH s presudama Evropskog suda za ljudska prava. One ne samo da traže da svi građani Federacije BiH i Republike Srpske, bez obzira na njihovu pripadnost, mogu glasati na izborima za članove Predsjedništva BiH, već da mogu i biti birani u Predsjedništvo BiH i biti delegirani u domove naroda.

8. Upravo onakvo djelovanje hrvatskih europarlamentaraca može za posljedicu imati narušavanje stabilnosti Bosne i Hercegovine kao države i cijele regije. Već unaprijed mogu kazati, s obzirom da dobro poznajem duh te političke retorike, da ću sa njihove strane biti optužen zbog toga što ovakvim stavovima navodno optužujem čitav jedan narod, što naravno nije tačno, jer ovo isključivo ima veze sa jednom strankom. Ja pripadam tome narodu ali ne i stranci koja se želi predstaviti kao ekskluzivni predstavnik jednog naroda.

9. Sve relevantne institucije Bosne i Hercegovine zadužene za provođenje izbornog procesa u BiH verificirale su izbor članova Predsjedništva BiH kao potpuno legalan i u skladu sa Ustavom BiH. Svi relevantni međunarodni faktori također su izborni proces u BiH potvrdili kao ustavan. Hrvatski parlamentarci vrše diplomatsku agresiju na BiH i to sa dva cilja – osporavanja neosporivog (izbora članova Predsjedništva BiH) i sa ciljem nametnja segregacijskog prijedloga izmjena Izbornog zakona u susjednoj zemlji BiH, na anticivilizacijskom i antievropskom principu etničkog predstavljanja i ukidanja aktivnog i općeg prava glasa velikom dijelu građana BiH. Zbog toga još jednom plediram na hitnu provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, ali i na sankcioniranje onih koji tu provedbu onemogućavaju na način koji Vam je na raspolaganju. S obzirom da usklađivanje Ustava BiH s presudama Evropskog suda za ljudska prava zahtjeva omogućavanje izbora svih građana BiH u Predsjedništvo i u Dom naroda FBiH, bez obzira na njihovu pripadnost, moj izbor u Predsjedništvo BiH dokaz je da bez obzira na nespremnost dijela političke elite u BiH i njenom susjedstvu, građani BiH su na tako nešto spremni.

10. U meni ćete, u Predsjedništvu BiH, imati iskrenog i otvorenog partnera, koji BiH vidi kao punopravnu članicu EU, NATO-a i Svjetske trgovinske organizacije. U tom smislu zalagat ću se da Predsjedništvo BiH što prije posjeti Brisel, ali i da intenziviramo ispunjavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uvjeta za korištenje predpristupnih fondova EU, te uvjeta za naredne korake na putu ka članstvu u EU.

BiH također vidim i kao državu koja želi da razvija bilateralne odnose s neposrednim susjedima, gdje će sporazumi o granicama s Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom biti jedan od prioriteta. Trudit ću se da BiH doprinese regionalnoj stabilnosti i razvoju regionalnih odnosa. Shodno tome svesrdno podržavam provedbu Sporazuma iz Prespe između vlada Makedonije i Grčke, te nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa između Prištine i Beograda, koji želim da se završi sveobuhvatnim sporazumom dvije strane koji neće prouzrokovati negativne posljedice u regionu”, stoji na kraju Komšićevog pisma.

Prodaje se Kuća (1/1)

NAJNOVIJE VIJESTI

No result...
Facebook

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI