Super User
06 Septembar 2018
Nuno Gomes: Džeko je jedan od najboljih na svijetu, BiH će bez ulaganja izgubiti talente
Proslavljeni napadač reprezentacije Portugala predstavljao je državu dva puta na Svjetskom i tri puta na Evropskom prvenstvu te pomogao nacionalnom timu da osvoji srebro na Euru 2004. i bronzu na Euru 2000. Sakupio je više od 100 nastupa u svim portugalskim selekcijama, od čega gotovo 80 za seniorski tim.
Gomes će ostati zapamćen i po nastupima u Benfici, za koju je postigao 166 golova u 398 utakmica tokom 12 sezona igranja za portugalskog velikana.
Iskoristili smo priliku i s legendarnim napadačem razgovarali o razlogu njegove posjete Sarajevu, Akademiji Bordo kluba, reprezentaciji BiH, ali i o njegovoj blistavoj karijeri, najdražim golovima te najtežim protivnicima.
“U Sarajevo sam stigao na poziv direktorice FK Sarajevo Sabrine Buljubašić. Upoznali smo se kada je Sabrina boravila u Lisabonu u posjeti Akademiji Benfice, u vrijeme kada sam ja bio na čelu omladinskog pogona. Tada sam obećao da ću jednom prilikom posjetiti njen klub i grad te vidjeti akademiju o kojoj mi je pričala. Smatram da je važno da sportski radnici razmjenjuju iskustva i mišljenja širom svijeta”, rekao nam je Gomes na početku razgovora za portal Klix.ba.
Portugalski napadač je posebno naglasio važnost kvalitetne infrastrukture i ulaganja u mlade nogometaše.
Smjena generacija u reprezentaciji BiH
“Nije to potrebno samo za BiH. I u Portugalu se znatno investira u mlade nogometaše. Znam da su bh. igrači veoma talentovani i ako im pružite kvalitetnu infrastrukturu, onda im možete pomoći u napretku. U suprotnom možete izgubiti neke od talenata”, upozorio je Gomes koji je iskoristio priliku te prisustvovao i treningu reprezentacije BiH, o kojoj, priznaje, malo zna.
“Poznato mi je kako je došlo do smjene generacije u reprezentaciji BiH i da se dosta starijih igrača oprostilo od državnog dresa. Naravno, znam kvalitete Miralema Pjanića ili Edina Džeke za kojeg smatram da je u ovom trenutku jedan od najboljih napadača u svijetu. O bh. ligi znam samo da nije u istom rangu kao ostale jače lige u Evropi. Međutim, znam da sportski radnici pokušavaju popraviti kvalitet lige. I Portugal spada u manje zemlje, ali imamo veliki broj talenata. Ljudi su to razumjeli i investirali u mlade igrače. Jednostavno, male države se ne mogu boriti s velikim ukoliko ne ulažu u talente”, istakao je.
Gomes je, za vrijeme koje je proveo u glavnom bh. gradu, stigao održati i predavanje članovima Akademije FK Sarajevo.”Najviše sam im govorio o tome kako postati kvalitetan i uspješan nogometaš. Slična je stvar kao i u drugim životnim sferama. Kada imaš san, onda ga moraš slijediti. Ne smiješ nikada odustati. Sada je nogomet više podređen fizici nego tehnici, ali ako imaš talent i inteligenciju, možeš biti dobar nogometaš. Upravo te dvije stvari je bitno razvijati. Uzet ću sebe za primjer. Kada sam bio igrač, nisam dobro igrao lijevom nogom. Međutim, ostajao sam satima poslije treninga kako bih naučio koristiti dobro i lijevu nogu. I šta se desi na kraju. Najljepši gol karijere sam postigao lijevom nogom. Treba mnogo raditi, jer nekad sam talent nije dovoljan”, kazao nam je Gomes koji i danas ima odlične veze s Benficom.
“Po završetku karijere sam počeo raditi u Benfici u omladinskom pogonu i tu sam bio do prošle godine. I dalje imam veze s klubom te ih često predstavljam na pojedinim događajima. Igrao sam 12 sezona u Benfici i to je klub koji volim. Jedno vrijeme sam bio u Italiji i onda se vratio u Benficu te igrao u njoj gotovo do kraja karijere. Nije to baš bila pametna odluka, već sam se vodio srcem. Imao sam ponude iz boljih klubova i znatno unosnije, ali sam slijedio srce”, prisjeća se legendarni napadač.
Gomes smatra da su se vremena u nogometu promijenila i da igrači u današnje vrijeme prave puno bolje odluke.
Carvalho i Nesta najbolji stoperi
“Mislim da su sada nogometaši pametniji. Bolje razumiju profesionalizam, odnosno kako zaraditi više novca. S druge strane, ja sam slijedio srce. Nogomet je postao biznis za sve pa zašto ga i nogometaši ne bi iskorištavali. Smatram da su sada igrači dosta bolje pripremljeni za profesionalni nogomet, donose prave odluke i zarađuju više novca. Ne kažem da je to pogrešno, ali drugačije je nego u mom slučaju. Kada sam bio u Fiorentini, klub je bankrotirao. Zgrabio sam torbe i otputovao u Portugal. Bio sam slobodan igrač. U to vrijeme sam imao četiri ponude iz Italije od boljih klubova nego što je bila Fiorentina u to vrijeme. Nije bio pametan potez vratiti se u Portugal ako posmatram s finansijske strane, ali ja sam bio sretan. Možda je to ono što bih promijenio u karijeri, ali ne žalim. Imam posebne osjećaje prema Benfici, klubu kojem sam sve dao”, emotivan je bio Gomes, a onda za naš portal otkrio i koji mu je pogodak najdraži u karijeri.
“Prvi gol koji sam postigao za nacionalni tim je bio na Euru 2000. protiv Engleske. Gubili smo 2:0, onda smo preokrenuli rezultat i pobijedili, a ja sam svojim prvjencem postigao pobjednički pogodak. Nije bilo sretnijeg čovjeka od mene u tom trenutku. Postigao sam i dobar gol protiv Francuske u polufinalu i to upravo lijevom nogom, o kojoj sam ranije govorio. To su moja dva najdraža gola u dresu reprezentacije Portugala”, priznao nam je Portugalac.
U karijeri je često imao žestoke duele s protivničkim stoperima, a neke od njih, kako kaže, nikad neće zaboraviti.”Posebno mi je teško bilo igrati protiv dvojca iz Porta Jorgea Coste i Fernanda Coute. Bili smo veliki rivali na terenu i dueli su bili zaista žestoki. Od ostalih defanzivaca protiv kojih sam igrao izdvojio bih dvojac – Ricardo Carvalho i Alessandro Nesta. Oni su bili drugačiji od drugih stopera. Bili su veoma inteligentni i pametni. Znali su se dobro postavljati i nije im bila potrebna pretjerana grubost kako bi vas zaustavili u napadu”, prisjeća se Gomes koji je i dalje u kontaktu s pojedinim portugalskim igračima.
“Često se čujem s Figom i Rui Costom, s kojim sam jedno vrijeme i radio u omladinskom pogonu Benfice. U kontaktu sam i s Joao Pintom i Pauletom. Ma, s dosta njih se i danas družim. U Portugalu imamo veliki broj sastanaka preko organizacija, zatim druženja, a ponekad i zaigramo nogomet. Tačnije, pokušamo igrati”, uz osmijeh na licu završilo smo razgovor s ovim proslavljenim nogometašem.
06 Septembar 2018
Komšić: Pojedini političari ruše BiH, da sam sada u vlasti neke stvari bih drugačije radio
Demokratska fronta je na izborima 2014. godine, kao nova stranka ostvarila značajan rezultat te je čak bila i dio vlasti. Ipak, ubrzo ste napustili vladajuću koaliciju. Da li ste se pokajali zbog toga i šta bi eventualno drugačije uradili sada?
Ljudi obično kažu da ništa ne bi mijenjali, ali ja bih nešto drugačije uradio. Jer bez obzira što smo mi imali opravdane razloge da napustimo tu koaliciju i što je i Ustavni sud potvrdio da smo imali pravo, sada bih vjerovatno drugačije postupio.
U smislu da bi ostali u vlasti ili…?
Ne, ne bih ostao u vlasti, ali bih nastavio borbu drugačije. Ljudima je bilo veoma teško objasniti razloge zbog kojih smo napustili vlast. Možda je naša greška bila s aspekta percepcije građana. Zašto smo ulazili pa izlazili iz vlasti. Percepcija je bila loša po nas. Mi smo u vlast ušli da bi odsjekli politiku Milorada Dodika, da bi pokrenuli priču o NATO-u, a aktuelna je bila i reformska agenda. Sada su čak i
stranci digli ruke od toga. S naknadnom pameću možda bih ostao dok se mi njima ne bi popeli na glavu, mislim na ove federalne partnere, ali rezultat bi bio isti.
Jeste li se umorili od politike i d ali ste pomišljali da se u potpunosti povučete?
Umorio sam se od političkih odnosa, koji mi ne leže. Umorio sam se od podmetanja, pljuvanja i iracionalne političke retorike i borbe. Ali nisam se
umorio od onoga u šta vjerujem i nemam pravo stati dok me neko ne zaustavi i to će tako biti. A mogu me zaustaviti ili fizički ili građani na izborima. Želim reći da se nisam umorio od onoga kakvu ja BiH zamišljam i čini mi se da bih sebe izdao kada bih to uradio. Više mi nije bitno šta drugi kažu, već kako se ja osjećam. Da ste me recimo 1993. ili 1994. pitali jesam li se umorio od rata, vjerovatno bih vam odgovorio da jesam, ali postoje stvari i okolnosti koje vas jednostavno tjeraju da idete do kraja. Jer ako posustanete, onda ste se predali.Da sada imate vlast, koje biste odluke ili zakone promijenili, a koje su donesene u prethodne četiri godine?
Nažalost nije bilo mnogo usvojenih zakon aili odluka, ali je bilo politizacije. Recimo akcize mi nismo mogli prihvatiti jer smo znali da će uslijediti lančana reakcija poskupljenja i smatrali smo da će to građani skupo platiti. I vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu, ali građani od toga nemaju koristi. Zatim Zakono stečaju je bio katastrofalan, ali smo ga uspjeli oboriti na Ustavnom sudu. Zatim, problem je što Zakon o radu nije mogao ići sam, već u paketu s drugim zakonima. Vlasti zamjeram lošu ekonomsko-socijalnu politiku, jer je to suština uz mnogo pojedinačnih loših odluka poput kupovine zgrada i tako dalje. U suštini u BiH imamo ignorisanje pravnog sistema ove zemlje i to čine institucije. Ne mogu inspektori samo kažnjavati privatni sektor, dok su istovremeno javne kompanije najveći dužnici.
Kako bi Vi “odigrali” po pitanju utvrđivanja granice sa Srbijom. Rješenje se ne nazire, a država vodi bitku na dva fronta. Srbija ima određene zahtjeve, na koje će entitet RS lako pristati?
Mislim da je opasan pristup ulaziti u priču o razmjenu teritorija i to ne samo u BiH, već u cijeloj regiji. Generalno kada dirate državnu granicu može doći do velikih problema. Ja nisam za to da se to dira. Priča o granici sa Srbijom traje od kada je završio rat. I dok sam bio ambasador u Srbiji ista je priča bila. Srbija je tražila određene dijelove teritorije BiH, a zauzvrat je nudila određeni dio teritorije kod Bijeljine i dobro je što nismo pristali na to. To što treba olakšati život ljudima na granici ne znači da treba mijenjati teritorij, to se drugačije rješava. Kada je riječ o Drini tu treba apsolutno primjeniti pravilo koje važi u međunarodnom javnom pravu. Pogrešno je što Srbija traži da granicu pomjeri dijelom u bh. teritorij, da bi mogli koristiti u potpunosti hidropotencijale.Kako komentarišete to da se BiH dovodi u situaciju da se poredi s Kosovom, kada je u riječ o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova i eventualne
refleksije na BiH?
O tome nažalost moramo pričati dok postoje snage koje nameću tu temu. I to nije ništa novo, ti planovi o prekrajanju granica su živi veoma dugo. Određeni politički krugovi u Srbiji nikada nisu ni prestali sanjati neku veliku Srbiju. Zbog toga mi u BiH s oprezom moramo sve to posmatrati. Zato nam je važno kako se Srbija ponaša prema svim zemljama regije i iz toga moramo izvući pouku. Ono čega je mene strah je stanje duha u Srbiji, a to je da je to prirodan zahtjev koji Srbija ispostavlja svima u regiji i to će uvijek biti izvor nestabilnosti. Sva ta politika
ipak, mislim da će se obiti o glavu Srbiji. Balkan je uvijek bio dio Evrope i u Evropi vrijede standardi primjenjivi na nas. Uvijek je bolje odabrati taj put, nego put ka istoku ili jugoistoku. Samo nikad ne smijemo dozvoliti da budemo sitan kusur velikih sila. Moramo malo više misliti o svojoj zemlji i moramo biti više bosasnkohercegovački sebični.
Često ističete da je za državu najopasnije da u Predsjedništvo BiH uđu Milorad Dodik i Dragan Čović. Je li krajnji domet samo spriječiti neko “zlo” ili neke retrogradne sile i mogu li građani očekivati neki konkretan napredak i iskorak?
Naravno da mogu. Nije vam funkcija u Predsjedništvu samo da zaustavljate nešto, već da pravite nešto koliko možete. Rezultati izbora će najbolje pokazati, ali se dosta stvari može popraviti. Bitno je ko sjedi u Predsjedništvu. Bitno je hoćete li u NATO i EU ili nećete. Bitno je ko predstavlja vani BiH i na kraju je bitno za kakav se koncept BiH zalažete. Hoćete li pristati na diskriminaciju ili ćete promovirati principjednakosti svih građana. Bitno je da li imate ministre u BiH, a rade za interese drugih zemalja. Stvari se mogu gurati naprijed.
Šta je najveća opasnost za BiH u ovom trenutku? Je li to ruski utjecaj ili nešto drugo?
Većina opasnosti za BiH proizilazi iznutra. Jedan dio političara i političkih elita ruši BiH, a sjede u bh. institucijama. To ruši BiH i to je naša osnovna slabost. Da nije toga onda bi se mogli posvetiti utjecajima izvana, pa i ruskom utjecaju. Mi imamo strateško nesnalaženje u Sarajevu kuda ova zemlja treba da ide i kada tome dodate kriminal i korupciju, onda je jasno u kakvoj je situaciji ova država i društvo. Ljudi u ovoj zemlji ostaju bez nade. Naša zemlja mora biti dio EU i NATO-a. Mi ne možemo ovakvi kakvi smo tražiti mane tim organizacijama. Moramo s eotrgnuti od ruskog utjecaja, on se pojačava u BiH. Taj utjecaj se ogleda u svim zemljama regije. Rusija je jednostavno iskoristila prostor koji se napravio na Zapadnom Balkanu. Organizovani su, imaju mnogo novca, imaju prirodni resurs, a to je plin, djeluju obavještajno i sve to govori o ruskoj agresivnosti na Balkanu. Britanci i Nijemci su možda i najsvjesniji takve situacije ovdje. Ipak, mi nemamo aktivnije reakcije ni EU-a i SAD-a.Kada ste zadnji put razgovarali s Draganom Čovićem i kada ste sučelili pozicije koje zastupate?
Zadnji put smo razgovarali kada smo imali pregovore o izmjenama Izbornog zakona. To je bila jedina tema, ali se kroz tu temu sve prelamalo o našim različitim konceptima.
Spočitava vam se da niste bili dovoljno aktivni kao zastupnik u državnom parlamentu?
Predlagao sam ja neke zakone, ali u ovom sazivu parlamenta zakon je bio misaona imenica. Mi smo imali Klub DF-a i obaveza kluba je da to radi. Mogao sam i ja istupati, ali je bitno da je klub bio aktivan. Moj politički angažman nije se svodio samo na parlament. Ali želim reći da nisam mogao učestvovati u nekim raspravama u parlamentu. Nisam mogao učestvovati u svađama i pljuvanjima. To mije degutantno i nisam želio podnositi inicijative samo da bih isprovocirao nekog i gdje znam da ništa nema od usvajanja. Nije stvar samo aktivnosti, stvar je
efekata koje postižete.
U posljednje četiri godine u DF-u je bilo turbulentno, mnogi su odlazili i dolazili u stranku. Je li DF “pročistio” svoje redove?
Ne bih ja koristio termin “pročistili”. Bilo je dosta ljudi u DF-u, kao mladoj stranci koji su vidjeli priliku za ličnu afirmaciju. Ljude je teško politički obrazovati. Treba se i u stranci nametnuti, ne meni, već organima stranke. Problem je bio okupiti ljude da timski rade. Kolegijalnost u stranci je veoma bitna. Kada je riječ o kadroviranju najvažnije je naučiti da se ne možete baviti politikom bez politike. Moraš biti prepoznatljiv po ideji za koju se zalažeš, a ne jesi li na listi. Politika tu niti počinje niti završava.
Jeste li nekad nekoga zaposlili ili preporučili da se zaposli samo na osnovu poznanstva ili stranačke povezanosti?
Nisam, ja sam znao moliti da se neki ljudi zaposle, ali u privatnim firmama i to su uglavnom bili teški socijalni slučajevi. I tu nemam baš nekog uspjeha. Nisam čak zaposlio nikog ni od najbliže rodbine, iako me malo ismijavaju malo zbog toga.
Kada ste zadnji put čekali u redu kod ljekara na pregledu u javnoj ustanovi?
Zadnji put zimus i to kada sam dijete vodio na pregled jer smo sumnjali na napad slijepog crijeva.
Jeste li primljeni preko reda?
Ne, ja obično odem sa suprugom pa se ja sklonim, jer mi je neprijatno, naročito kada su djeca u pitanju. Znate kako je to kod nas, zovu vas: “hajte ovamo” i ja se najradije sklonim. Tada se ne mogu pohvaliti situacijom da je sve bilo kako treba, ali moram odati priznanje ljudima koji rade na toj klinici. Osoblje se trudi maksimalno, ali problem je bio što nisu imali čime da pruže medicinsku uslugu, iako se radi o najbanalnijim stvarima. Tužno je to bilo gledati.
Koliko mjesečno trošite na životne namirnice?
To moja supruga vodi, ali ode nekih, ja bih rekao između 900 i 1.000 KM.
Idete li Vi lično nekad u kupovinu?
Idem, kada me žena pošalje…Mi imamo velike obaveze za kredit, ali to je tako kada u ovom zemlji ne možete bez kredita. Imam zaista velika izdvajanja za kredite. Primanja što je žena imala, nema više…
Supruga vam nije zaposlena?
Pa jeste zaposlena, ali nema plaće već dvije godine, tako da možete reći da je nezaposlena…Ali generalno živim dosta bolje nego dosta ljudi. Živim bolje nego moj otac, koji je cijeli život radio, a sada ima neku mizernu penziju.
Za novouspostavljenu voznu putničku liniju Sarajevo-Bihać-Sarajevo, koja predstavlja dio Unske pruge, a kojom saobraća Talgo voz, vlada veliko interesovanje putnika, kažu u JP Željeznice FBiH.
– Da ova linija ima značajan turistički potencijal i da kroz nju i drugi privredni subjekti mogu ostvariti svoj interes, govori činjenica da se pojedine firme koje organiziraju rafting na rijeci Uni vezuju za dolazak ovog voza u Bihać i odlazak istog. Od 2. jula do 10. augusta, na ovoj relaciji BH Vozom prevezeno je više od 10.000 putnika i Željeznice FBiH su zadovoljne po tom pitanju – kazali su nam u ovom preduzeću.
Podsjećaju da je Unska pruga od Bosanskog Novog do Bihaća i Martin Broda, u nadležnost Željeznica FBiH i Željeznica RS, godinama već u funkciji i njome se odvija promet tereta što Željeznicama FBiH donosi određene prihode.
– Zbog neprohodnosti pruge od Martin Broda do Knina (nadležnost Hrvatskih željeznica), onemogućen je pristup roba željezničkim putem prema jadranskim lukama, zbog čega ispaštaju privredni subjekti obje zemalja. Iz ovih razloga, Željeznice FBiH i Željeznice RS pokušavaju sa nadležnim ministarstvima i institucijama u BiH stvoriti preduslove, ali i određenu dozu pritiska na odgovorne nadležne organe da se i ovaj dio pruge revitalizira što prije, na dobrobit privrednih subjekata kako Bosne i Hercegovine tako i susjedne Hrvatske – rekli su nam u JP Željeznice FBiH.
Podsjećamo, nakon 27 godina Željeznice FBiH su ispunile svoj cilj početkom jula – da povežu sve veće bh. gradove u jedinstvenu željezničku putničku mrežu, puštajući u rad voznu liniju Sarajevo-Bihać-Sarajevo.
krupljani.ba
05 Septembar 2018
Policija napala urednika i novinara TV1
Tokom protesta demobilisanih boraca sa područja Federacije BiH na ulicama Sarajeva napadnut je od strane policije urednik i novinar TV1 Ernad Metaj. Video pogledajte u nastavku:
tv1.ba
05 Septembar 2018
Epilog sukoba policije i boraca: Četiri specijalca povrijeđena, dvije osobe uhapšene
Podsjećamo, borci su blokirali Obalu Kulina bana, nakon čega je došlo do incidenta s policijom. Prema nezvaničnim informacijama, povrijeđeno je i 30 boraca.
Borci su prvobitno blokirali saobraćajnice pred zgradom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da bi potom krenuli u šetnju drugom stranom Miljacke i blokirali Obalu Kulina bana. Tu je došlo do incidenta u kojem je policija koristila suzavac.
Policija je okupljenima kazala da je bila primorana upotrijebiti silu, jer su pojedini borci posjedovali metalne šipke. S druge strane, borci koji su razgovarali s reporterima Klix.ba tvrde da nisu došli da bi pravili bilo kakve probleme, odnosno da nisu imali u planu blokirati cestu niti se tuči s policijom.
Podsjećamo, danas je istekao rok koji su borci dali predstavnicima vlasti da zakažu hitnu sjednicu oba Doma Parlamenta FBiH, gdje će se razmatrati samo jedna tačka dnevnog reda - Usaglašavanje amandmana na Zakon o demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica.
klix.ba
Borci su prvobitno blokirali saobraćajnice pred zgradom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da bi potom krenuli u šetnju drugom stranom Miljacke i blokirali Obalu Kulina bana. Tu je došlo do incidenta u kojem je policija koristila suzavac.
Policija je okupljenima kazala da je bila primorana upotrijebiti silu, jer su pojedini borci posjedovali metalne šipke. S druge strane, borci koji su razgovarali s reporterima Klix.ba tvrde da nisu došli da bi pravili bilo kakve probleme, odnosno da nisu imali u planu blokirati cestu niti se tuči s policijom.
Podsjećamo, danas je istekao rok koji su borci dali predstavnicima vlasti da zakažu hitnu sjednicu oba Doma Parlamenta FBiH, gdje će se razmatrati samo jedna tačka dnevnog reda - Usaglašavanje amandmana na Zakon o demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica.
klix.ba
05 Septembar 2018
Znate li gdje možete gledati Ligu prvaka i Evropsku ligu?
Utakmica fudbalske A reprezentacije Bosne i Hercegovine u Ligi nacija, kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine i kvalifkacija za Svjetsko prvenstvo 2022. godine emitovat će TV Pink BiH.
Ova TV kuća otkupila je i prava i za EURO 2020, a poznato je da će utakmice Zmajeva komentarisati poznati sportski novinar Sabahudin Baho Topalbećirević.
Od ove sezone Ligu evropskih prvaka više nećemo gledati na OBN televiziji, a Baho se pohvalio da će na Pinku komentarisati i susrete elitnog razreda evropskog klupskog fudbala, te mečeve Evropske lige, jer je ova TV kuća otkupila prava i za susrete Lige prvaka, odnosno Evropske lige.
– Ono što je šlag na tortu je i to da ćemo prenositi utakmice Lige šampiona srijedom i Lige Evrope četvrtkom. Hvala ljudima koji su me se sjetili, ja obećavam spektakularne prijenose, kao nekada. TV Pink BiH koja je dobila novog vlasnika, vrlo brzo će dobiti i HD signal – napisao je između ostalog Topalbećirević na svom Facebook profilu.
05 Septembar 2018
Prosinečki i Begović otklonili sve nesuglasice
Robert Prosinečki i Asmir Begović obavili su danas razgovor u Sarajevu, te riješili nesuglasice tako da će golman engleskog Bournemoutha u narednom periodu biti na spisku selektora, odnosno ponovo braniti za fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine, izjavio je Gordan Ciprić, trener u stručnom štabu bh. nacionalnog tima.
”Na obostrano zadovoljstvo otklonjene su sve dileme i Begović ostaje dio ove reprezentacije”, rekao je Ciprić, javlja Anadolu Agency (AA).
Fudbalska ”A” reprezentacija Bosne i Hercegovine priprema se u Sarajevu za utakmice prva dva kola grupe ”B” Lige nacija, protiv Sjeverne Irske 8. septembra u Belfastu i tri dana kasnije u Zenici sa Austrijom.
Izvjesno je da će selektor Prosinečki i njegovi saradnici biti lišeni usluga povrijeđenih Ognjena Vranješa i Ermina Bičakčića, dok je neizvjestan nastup Bojana Nastića.
05 Septembar 2018
VIDEO / Incidenti na protestu boraca: Blokirana glavna ulica u Sarajevu
Demoblisani borci blokirali su glavnu saobraćajnicu u Sarajevu, nakon što su sa protesta ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH krenuli glavnom saobraćajnicom.
Potom je na Obali Kulina bana došlo do incidenta između boraca i pripadnika policije. Izbila je velika tuča između grupe demobilisanih boraca i pripadnika specijalne policije.
Policija je upravo upotrijebila suzavac protiv grupe učesnika protesta. Dvojici boraca je pozlilo, a nekoliko pripadnika policije su obliveni krvlju.
Protest boraca započeo je u simboličnih pet do 12, a nezadovoljni su zbog neusvajanja Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica.
Podsjetimo, Zastupnički i Dom naroda Parlamenta FBiH usvojili su ovaj zakon, ali u različitim tekstovima.
Nakon što su 30. jula usaglašeni stavovi o Zakonu i borci bili zadovoljni, uslijedio je niz sastanaka Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova, na kojima, prvo nisu dostavljeni tačni tekstovi usaglašenog zakona, a potom se i odustalo od daljnjeg usaglašavanja. Potom je 17. avgusta odlučeno da zakon ide na ponovnu doradu u Vladu Federacije BiH.
Borci traže objavu jedinstvenog registra boraca, borački dodatak i ukidanje finansiranja boračkih udruženja.
krupljani.ba
05 Septembar 2018
Dvojno državljanstvo BiH sa Hrvatskom: Jedno pitanje i dva odgovora
Pometnju u javnosti izazvala je ovih dana informacija da su nadležni u Bosni i Hercegovini sa državnog nivoa i iz entiteta Republika Srpska (RS) u odgovorima na Upitnik Evropske unije dali različite odgovore na pitanje o postojanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom, piše Radio Slobodna Evropa.
Sporazum o dvojnom državljanstvu između dvije zemlje potpisan je još 2007. godine, a njegova primjena počela je 2012. godine.
Ipak, u odgovoru broj 496 u evropskom Upitniku, o postojanju tog sporazuma, naveden je različit odgovor institucija Bosne i Hercegovine i institucija RS-a.
“Ugovor o dvojnom državljanstvu: bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtijeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo bh. državljanima bez odricanjima od državljanstva BiH”, navodi se u odgovoru sa nivoa države, dok se, sa druge strane, u odgovoru koji je napisan u RS-u navodi sljedeće: “Između BiH i Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva što podrazumijeva da ne postoji pravni okvir po kojem bi državljani BiH istovremeno mogli posjedovati državljanstvo Hrvatske”.
No različiti odgovori su, sa jedne strane, pokrenuli pitanje zbog čega u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sposobnosti da se čak ni na Upitnik EU daju jasni odgovori oko poznatih stvari, poput međudržavnih sporazuma.
Sa druge strane, načeta je tema o sprovođenju Sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom.
U saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa navodi se da BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Kraljevinom Švedskom i Hrvatskom. No ni Ministarstvo nije odgovorilo kako je onda moguće da je u Upitniku navedeno da nema sporazuma, niti su saopštili ko je autor odgovora.
“U jednom dijelu odgovora na Upitnik EU u pitanju 496 navedeno je da sporazuma nema. Jasno se da zaključiti da onaj ko je odgovarao ne zna da Sporazum postoji. U odgovoru niko nije kvalifikovao sporazum kao ilegalan. Takva kvalifikacija se pojavila u medijima”, navodi se u saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH.
Iz Ministarstva inostranih poslova Hrvatske su Radiju Slobodna Evropa kratko potvrdili postojanje sporazuma te napomenuli da je “navedenim Ugovorom propisan način i postupak stjecanja dvojnog državljanstva ugovornih stranaka”, te da se za više informacija treba obratiti Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.
Bosna i Hercegovina se šaljući različite odgovore Evropskoj uniji pokazala veoma neozbiljnom, mišljenja je politička analitičarka, Tanja Topić.
“Jedna dimenzija je neusaglašenost, nepostojanje konsenzusa političkih aktera oko nekih ključnih pitanja, tako da onda ti odgovori koji nisu usaglašeni, prate, reflektuju tu političku razjedinjenost. A, na drugoj strani, govori se i o jednoj vrsti površnosti, da se u ovom slučaju nisu pročitali na onoj krajnjoj instanci svi odgovori koji su trebali biti objedinjeni i poslani Evropskoj uniji”, ističe Topić.
Postoje i mišljenja da je drugačiji odgovor iz RS-a možda i nastojanje da se pokaže kako Hrvatska primorava građane koji žele da postanu državljani Hrvatske, a nisu Hrvati iz BiH, da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine.
U članu 2 tog sporazuma navodi se: “Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine”.
“Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske”, dodaje se u članu 2 tog sporazuma.
U Udruženju radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske, pak, ističu da nisu zadovoljni načinom na koji se provodi Sporazum.
“Ako hoće sad da ode u Hrvatsku, on se sad mora ovdje odreći, odjaviti sa državljanstva Bosne i Hercegovine i tamo u Hrvatskoj podnijeti zahtjev i onda još trajno nastanjeni su kao stranci. Pa onda da li će dobiti državljanstvo ili neće, da li će biti odbijen, a ovdje mora da plati 100 KM (oko 50 evra) za odjavu državljanstva”, rekao je predsjednik tog Udruženja Nikola Puzigaća, istakavši da su problemi sa državljanstvom nastajali kada su ljudi poželjeli da se vrate u Hrvatsku, da se prijave na program stambenog zbrinjavanja.
Na zvaničnoj stranici Vlade Hrvatske navodi se da je “zadržavanje stranog državljanstva dopušteno kada se hrvatsko državljanstvo stječe temeljem braka s hrvatskim državljaninom, kada ga stječe iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva po ravnoj liniji (djeca, unuci, praunuci) i njihovi bračni drugovi, kada je u pitanju stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Hrvatsku i njegovom bračnom drugu, maloljetniku, osobama koje traže ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo, pripadnicima hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu”.
Kao razlog za odricanje od stranog državljanstva ističe se kako su “Otpust iz stranog državljanstva obvezne dostaviti osobe koje zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnose na temelju boravka u Republici Hrvatskoj (redovna naturalizacija) te osobe koje zahtjev podnose na temelju rođenja na području Republike Hrvatske”.
“Mislim da se definitivno otvorio prostor sumnji. Tako da je ono što se, zapravo, ispostavilo kroz ove odgovore, jeste da se ispostavilo veliko i otvoreno pitanje. Ja mogu samo da iznesem jednu vrstu svog stava, da je tužno, recimo, da dobar dio građana BiH sopstvenu državu ne doživljava svojom državom, identifikuje se sa susjednim državama, uzima državljanstvo i sve one benefite koji nose državljanstva tih susjednih zemalja, a sopstvenu državu doživljavaju na neki način kao inostranstvo”, zaključuje Tanja Topić.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH ističu kako jedino sporazum sa Srbijom sadrži odredbe o privilegovanom postupku sticanja dvojnog državljanstva država ugovornica.
“Tako je, recimo, sa sticanje prava na apliciranje za sticanje dvojnog državljanstva potreban boravak u trajanju od tri godine u državi čije državljanstvo se stiče. Za osobe koje su u braku sa državljaninom države ugovornice potreban je boravak od jedne godine, a uvažava se i boravak bračnih drugova od jedne godine ostvaren u trećoj državi. Sa ostale dvije države predviđeno je uobičajeno ispunjavanje uslova za sticanje državljanstva države ugovornice”, navodi Ministarstvo.
Kada su u pitanju ostala prava, pojašnjavaju iz bh. Ministarstva, ona su regulisana na uobičajeni način u skladu sa principima iz Evropske konvencije o državljanstvu.
“Tako da se dvojni državljani smatraju državljaninom države na čijoj teritoriji borave, vojnu obavezu imaju po prebivalištu, a aktivno i pasivno biračko pravu u skladu sa unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica, a što se tiče konzularne i diplomatske zaštite u trećim državama, uživaće zaštitu ugovorne strane čiju zaštitu zatraže”, ističu u Ministarstvu.
U svakom slučaju, u Evropskoj uniji očekuju pojašnjenje u vezi sa pitanjem broj 496.
U Direkciji za evropske integracije BiH u izjavi za medije, najavili su sastanak radne grupe koja bi usaglasila odgovor na problematično pitanje.
Za sada nije poznato kada bi moglo doći do tog sastanka.
krupljani.ba
05 Septembar 2018
Muškarac pokušao izvesti napad na američku ambasadu u Kairu
Muškarac kojeg je Egipat opisao kao pristašu "ekstremističkih ideja", priveden je danas nakon što se nedaleko od američke ambasade u glavnom gradu Kairu zapalila boca u njegovom ruksaku koja je sadržavala zapaljive hemikalije.
Egipatske sigurnosne službe saopćile su kako sumnjaju da je muškarac bacio eksplozivnu napravu pored teško utvrđene ambasade u centru egipatske prijestolnice. 24-godišnji muškarac planirao je "iskoristiti zapaljivi hemijski materijal" u "neprijateljskom činu", prenosi CNN.
Iako su neki svjedoci izjavili da je muškarac bacio eksplozivnu napravu koja se odbila o betonsku barijeru koja okružuje ambasadu, na snimku s nadzorne kamere koja je objavljena vidi se da prolazi pored ambasade, a ruksak koji nosi na leđima u jednom trenutku samo mu je eksplodirao, odnosno planuo.
Incident koji se dogodio oko 13.30 po lokalnom vremenu nije prouzrokovao žrtve, a američka ambasada je na svom profilu na Twitteru napisala da je normalno nastavilo s poslom nakon što je policija završila s istragom na mjestu slučaja.
Egipatska služba za informiranje je u izvještaju imenovala osumnjičenika kao Abdulaha Ajmana Abdesamea (Abdullah Ayman, 24).
- Uvodna istraga osumnjičenog povezuje s ekstremističkim idejama koje je planirao upotrijebiti kao "čin agresije" - piše u izjavi.
Svjedokinja je rekla kako je čula eksploziju i zatim vidjela muškarca s ruksakom na leđima u plamenu blizu hotela Semiramis koji je dolazio cestom od prostora ambasade.
Sigurnosne snage su bacile muškarca na tlo kako bi ugasili vatru, rekla je svjedokinja.
Snimka CCTV-a koja je objavljena na društvenim mrežama je prikazala čovjeka u crnoj majici koji kleči na ulici okružen policijom i slučajnim prolaznicima. On je skinuo hlače prije nego što ga je policija odvela, a kasnije se na snimci može vidjeti kako priča s policijom s majicom svezanom na glavi.
Incident se dogodio na cesti koja je djelimično blokirana betonskim kockama koje sprečavaju direktan ulaz s ulice na posjed ambasade.
Ubrzo se nakon incidenta mogla vidjeti neuobičajeno velika prisutnost policijskih službenika u tom dijelu grada.
avaz.ba
