Veznih igrača i napadača koji igraju u dobroj formi u svojim klubovima, a da su se jučer na raspolaganje stavili Robertu Prosinečkom ima i viška. I tu nema problema pred prve mečeve u Ligi nacija. Odbrana je s druge strane desetkovana, pa novi selektor do subote mora dobro razmisliti kako i šta u Belfastu. Za Austriju bi bilo neozbiljno ukoliko nekoga novog ne bi priključio timu.

Od onih koji su danas tu i spremni su, moguće je napraviti samo improvizaciju. Tek ukoliko Eldar Čivić bude spreman, Prosinečki bi na raspolaganju imao četvoricu igrača koje bi prirodno mogao poredati u zadnjoj liniji, s tim što upravo Čivić nije dugo igrao i pitanje je kako bi se snašao. U tom bi slučaju odbrana bila identična onoj koja je meč započela u Južnoj Koreji u junu. Činili bi je Toni Šunjić i Ervin Zukanović kao stoperi, Darko Todorović kao desni, odnosno Eldar Čivić kao lijevi bek. Na klupi ne bismo imali odbrambenog igrača.

A šta ako Čivić kojim slučajem ne bude spreman? Prosinečki bi vjerovatno žrtvovao nekoga iz veze. Mogao bi to biti primjerice Muhamed Bešić, ali je pitanje koliko bi to bilo pametno kada se zna da je fudbaler Middlesbrougha uz Pjanića objektivno naš najbolji veznjak. On je ranije u Ferencvarosu i HSV-u igrao i stopera i desnog beka i sigurno je da bi kvalitetno odgovorio zadatku. Treba napomenuti da Zukanović jednako dobro može igrati i na poziciji stopera i lijevog beka, kao i da Todorović u Salzburgu igra na obje strane odbrane. Jedini igrač koji bi uz Bešića eventualno mogao u zadnju liniju iz veznog reda je Gojko Cimirot. To je ipak manje realna opcija. Podsjetimo, nakon što je davno otpao Sead Kolašinac, Prosinečki je ostao i bez Ognjena Vranješa, Ermina Bičakčića i Bojana Nastića. Kolašinac je na poziciji lijevog beka neprikosnoven, dok su Vranješ i Bičakčić na početku sezone igrali vrlo dobro za Anderlecht i Hoffenheim.

Nekoliko je igrača koji bi u ovom trenutku mogli pojačati zadnju liniju bh. tima. Dario Đumić je standardan u Dresdenu, Samir Memišević u Groningenu, Marin Aničić u Astani, a Mateo Sušić u Sheriffu. Memiševića je Prosinečki isprobao na bočnoj poziciji i to se nije pokazalo kao pogodak, dok svestrani Aničić jednako kvalitetno može igrati na svim pozicijama u zadnjoj liniji.

Marko Mihojević i Besim Šerbečić su u mladoj selekciji koju je Prosinečki već oslabio, a usput recimo da ni jedan, ni drugi i ne igraju u kontinuitetu. Drugim riječima, Šerbečić u Rosenborgu igra malo, a Mihojević u PAOK-u nije igrao nimalo i tek je nedavno prešao u OFI. Edin Cocalić također nije standardan u belgijskom drugoligašu Mechelenu. Bekovsku poziciju mogao bi eventualno pojačati Avdija Vršajević iz Akhisara ili možda čak Anel Hadžić koji je kod Safeta Sušića ponekad igrao na toj poziciji. To je ipak manje realna opcija. Prava je šteta što bh. papire nema Emir Dilaver iz Dinama.

Fokus.ba

Čak 87 uzoraka gotovih jela u Federaciji BiH mikrobiološki je neispravno, pokazale su analize objavljene u posljednjem biltenu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, piše Večernji list BiH.

Iste analize pokazale su mikobiološku neispravnost 34 uzorka sladoleda i kolača, kao i 24 uzorka mesa i proizvoda od mesa. Ukupno je mikrobiološki testirano 23.956 uzoraka hrane i vode, a neispravna su 1.384.

Analiza zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće uporabe u FBiH rađena je po kantonima. Tako se pokazalo da je najviše mikrobiološki neispravne hrane zastupljeno na području Zeničko-dobojskog kantona. Od analiziranih 11.338 uzoraka, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak.

U Tuzlanskom kantonu od analizirana 2.033 uzorka, neispravno je 311. Slijedi Kanton Sarajevo sa 220 neispravnih uzoraka. Hercegovačko-neretvanski kanton je na četvrtom mjestu.

Prema podacima objavljenim u spomenutom izvještaju, mikrobiološki su u ovoo kantonu pregledana 224 uzorka živežnih namirnica, od čega mikrobiološki ne odgovara 31.

Za Zapadnohercegovački i Livanjski kanton ne postoje podaci.

Uz gotova jela, sladolede i kolače te meso, među najrizičnijim namirnicama koje mikrobiološki nisu odgovarale našli su se i mlijeko i mliječni proizvodi, ali i kruh, tjestenina i keks.

Iz brojnih udruga potrošača potvrđuju da građani kupuju raznu uvezenu robu sumnjive kvalitete, što se opravdava slabom kupovnom moći, po kojoj je BiH na posljednjem mjestu u Europi.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ukazuje kako smo otvoreno tržište i naravno da ćemo dobiti robu lošije kvalitete po istoj, nekada i većoj, cijeni nego što je u zemljama zapadne Europe. Razliku u kvaliteti proizvoda potrošači su prvo primijetili pri uporabi raznih kozmetičkih i higijenskih sredstava za kućanstvo, a potom su razlike uočene i u kvaliteti hrane.

– A sve se opravdava time što nam je kupovna moć mala pa možemo jesti bilo što, koristiti svakakvu obuću, odjeću itd. Kada je riječ o pakiranju, gramaža je manja, a cijene iste, kaže Vasilić.

Ukazuje i na neusklađenost propisa glede držanja mesa.

– U Njemačkoj meso može biti šest mjeseci duboko zamrznuto pa ga treba preraditi, izvesti, uništiti, a kod nas godinu dana. Sigurno kako ima primjera da se uvozi meso kojem je istekao rok trajanja, odmrzne i prodaje u trgovinama kao svježe, kazao je. Alarmantni su podaci objavljeni u ovom izvješću, a koji se odnose na vodu za piće. Naime, od ukupno analizirana 8.553, mikrobiološki je neispravan 1.171 uzorak. Ništa bolji nisu ni rezultati kemijskih analiza vode. Kada je riječ o predmetima opće uporabe, među kojima su i sredstva za osobnu higijenu, ukupno je mikrobiološki obrađeno 36.077 uzoraka, od čega je neispravno 1.835. Najviše neispravnih predmeta opće uporabe u Federaciji BiH zabilježeno je u Tuzlanskoj županiji – 535, zatim u Unsko-sanskoj – 502 te Sarajevskoj – 427 uzoraka. Analize su pokazale kako velik broj predmeta opće uporabe nije ispravan kemijski.
krupljani.ba

Početak nove školske godine nerijetko zadaje glavobolje roditeljima jer moraju izdvojiti velike sume novca kako bi svoju djecu opremili za školu. Cijena jednog udžbenika širom BiH varira od 12 KM do 15 KM, a negdje i 18 KM, dok su cijene udžbenika za strane jezike mnogo veće i kreću se i do 50 KM.
Selektor fudbalske reprezentacije Hrvatske Zlatko Dalić nazvao je Portugalca Kristijana Ronalda egoistom.

Na ceremoniji dodjele nagrada za najbolje igrače sezone LŠ Ronaldo se nije pojavio, a najbolji fudbaler Evrope postao je Hrvat Luka Modrić.

Takvo ponašanje Ronalda je pogodilo selektora Hrvatske Zlatka Dalića koji je jednog od najboljih fudbalera svih vremena žestoko osudio.

“Nedolazak Ronalda na UEAF ceremoniju i komentari o Luki… to nije vrijedno mog komentara, već samo dokazuje šta stalno ponavljam, a to je da je Ronaldo egoista kojeg nikada ne bih volio u svojoj ekipi. On je tip igrača koji misli da nije bitno da li ćemo izgubiti, nego da li će on postići gol”, rekao je Dalić.

Dalić i Modrić su na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu došli do finala, gdje su poraženi od Francuske, dok je Ronaldo sa Portugalom ispao u osmini finala.

Upravo se Hrvatska i Portugal sastaju u prvom “prozoru” mečeva Lige Nacija sljedeće nedjelje.

“Naš glavni cilj je Evropsko prvenstvo 2020, tako da Portugal i Liga nacija nisu bitni, čak iako izgubimo od Portugala i Španije. Ne kažem da nećemo pokušati da pobijedimo, ali ne želim da izvršim preveliki pritisak na naš tim, jer je Euro 2020. sljedeća bitna stvar za reprezentaciju”, dodao je Dalić.

(b92)

Utakmicom sa Sjevernom Irskom u Belfastu nogometna A reprezentacija Bosne i Hercegovine 8. septembra počinje novo UEFA takmičenje, Ligu nacija.

Najbolji bh. reprezentativci okupit će se 3. septembra na Ilidži i time početi pripreme za predstojeće susrete sa Sjevernom Irskom i Austrijom.

Reprezentativci BiH će u ponedjeljak imati prvi trening, a do polaska u Belfast obavit će još dva treninga, u utorak i srijedu, u trening kampu FK Sarajevo u Butmiru.

Susret sa Sjevernom Irskom na rasporedu je u subotu, 8. septembra u 15 sati po srednjoevropskom vremenu.

Tri dana kasnije nogometaši BiH u Zenici će odmjeriti snage sa selekcijom Austrije.

U Srbiji će u ponedjeljak u škole krenuti i 344 učenika iz migrantskih porodica, smještenih u centrima za azil i prihvatnim centrima, priopćilo je u nedjelju povjereništvo za izbjeglice i migracije Srbije.

Oni će u školskoj 2018/2019. godine nastavu pohađati u 33 škole u općinama i gradovima u kojima su smješteni i centri za azil i prihvatni centri, a još trideset troje djece iz migrantskih porodica bit će uključeno u obavezno predškolsko obrazovanje pri školama ili u dječjim vrtićima.

U okviru Podrške Evropske unije upravljanju migracijama, u Srbiji se u pojedinim prihvatnim i centrima za azil finansira i prijevoz djece do škola.

Srbija je, kako se navodi u priopćenju povjereništva, “jedna od rijetkih zemalja koja je u svoj obrazovni sistem uspješno uključila djecu migrante, zbog čega joj međunarodna zajednica, prije svega EU, odaje priznanje”.

Među djecom migrantima koja polaze u školu je i 27 maloljetnika bez pratnje o kojima posebnu brigu vode centri za socijalni rad, a nastavnici u tim školama prošli su posebnu obuku i radit će po uputama koje je pripremilo ministarstvo prosvjete.

U ovom trenutku u pet stalnih centara za azil i 10 prihvatnih centara diljem Srbije smješteno je ukupno 3360 migranata, većinom iz Afganistana, Pakistana, Irana, Iraka i Sirije, javlja Hina.

Devet osoba je povrijeđeno na novim suparničkim protestima u kojima je u subotu u Kemnicu u Njemačkoj učestvovalo više od 8.000 ljudi, a organizirali su ih protuimigrantska krajnja desnica s jedne strane i lijevi pokreti s druge.

Taj grad u Saskoj, u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, već je sedam dana središte mobilizacije njemačke krajnje desnice protiv stranih useljenika, nakon ubistva za koje se sumnjiče tražitelji azila.

Sami skupovi su prošli bez incidenata, u nazočnosti velikog broja policajaca kako bi se spriječio sukob pristaša dva tabora.

Međutim, sukob je izbio u trenutku kada su se demonstranti razilazili, a najodlučniji među njima su se htjeli približiti jedni drugima kako bi se razračunali.

Policija u saopćenju objavljenom kasno navečer navodi da je devet osoba povrijeđeno tokom njene intervencije kako bi spriječila izravno sukobljavanje.

Uz to, tokom održavanja skupova, u četvrti u predgrađu Kemnica četvorica maskiranih napadača pretukla su tokom večeri dvadesetogodišnjeg Afganistanca. Policija navodi da je lakše povrijeđen.

Gotovo 4.500 ljudi je izašlo na ulicu na poziv pokreta krajnje desnice, uglavnom Alternative za Njemačku (AfD) i pokreta Pegide koji je protiv islama i Merkel.

Neki su uzvikivali “Mi smo narod”, preuzimajući slogan demonstranata u vrijeme pada komunizma u DDR-u u jesen 1989. i “Merkel, odlazi!”, noseći njemačke zastave. Drugi su nosili velike fotografije žrtava napada koje su, tvrde, počinili tražitelji azila.

Istovremeno je, na poziv nekih udruženja i lijevih političkih stranaka, skoro 3.500 ljudi, prema procjeni policije, prošetalo u povorci, uzvraćajući sloganom: “Srce, a ne mržnja.”

Vlada je, preko ministra vanjskih poslova Hajka Masa (Heiko Maas), poduprla potonji skup nakon kojeg će se u ponedjeljak održati rok koncert protiv ksenofobije pod sloganom “Više nas je”.

– Njemačka je donijela Evropi neopisivu patnju. Ako ljudi danas ponovo hodaju ulicom izvodeći nacistički pozdrav, naša nas prošlost obavezuje da odlučno stanemo u odbranu demokratije – napisao je na Twitteru.

Prošlog vikenda, u noći na nedjelju, ubodima nožem ubijen je 35-godišnji Nijemac, nakon čega su privedena dvojica mladića, Sirijac i Iračanin. U nedjelju nakon ubistva osamstotinjak simpatizera krajnje desnice pošlo je u “lov” na strance u tome gradu, a hiljade ih se ponovno okupilo u ponedjeljak navečer. Policija je morala tražiti pojačanje iz drugih gradova.
mojusk.ba

Njemačka konzularna predstavništva u zemljama zapadnog Balkana ne mogu da obrade zahteve za radnim vizama čiji broj se u prvoj polovini ove godine udvostručio.

Prema pisanju nemačkog Špigla, u prvoj polovini 2018. godine, u šest zemalja zapadnog Balkana podneta su 52.000 zahteva za radnim vizama što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2015. godine.

“Broj zahteva za vizama uveliko je nadmašio kapacitete naših konzularnih predstavništava što je urodilo rastućim brojem pritužbi predstavnika privrede, politike i civilnog društva”, piše u internom dokumentu nemačkog Ministarstva spoljnih poslova u koji je nemački list imao uvid, prenosi Hina.

U dokumentu se navodi da je izdavanje viza u inostranstvu ključni instrument kontrole useljavanja od kojeg ne žele da odstupe.

Nemačka je 2016. Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju proglasila bezbednim zemljama čime su izgledi za sticanje prava na azil za građane ovih zemalja u Nemačkoj smanjeni na najmanju moguću meru.

Najviše radnih viza dosad je izdato za sektore građevinarstva, gastronomije i nege osoba.