Cijene udžbenika su previsoke za naše skromne budžete, najčešći su komentari roditelja školaraca, kojima početak nove školske godine predstavlja pravu moru.

A nabavka udžbenika samo je početak. Uz knjige, potrebno je kupiti i svu školsku opremu – ruksake, pernice, olovke, opremu za fizičko i likovno vaspitanje. Za to su se i ove godine pobrinuli studenti i volonteri iz Sarajeva u želji da pomognu roditeljima.

Humanitarna organizacija studenata Ruku na srce organizira projekat pod nazivom Opremimo djecu za školu.

“Akcija prikupljanja se realizira već treću godinu, a projekat podrazumijeva prikupljanje sredstava, odnosno donacija školskog pribora koja će se dijeliti djeci iz socijalno ugroženih porodica s područja Kantona Sarajevo, kako bi im uljepšali početak školske godine“, govori za Radiosarajevo.ba Anela Suljović, PR ovog Udruženja.

Imajući u vidu da početak školske godine sa sobom nosi i značajne izdatke za roditelje, cilj akcije je pomoći djeci iz porodica teškog materijalnog stanja, kako bi mališani mirno krenuli u novu školsku godinu.

Akcija prikupljanja samih donacija traje do 8. septembra 2018. godine, nakon čega slijedi podjela paketića u kojima se nalazi školski pribor za mališane.

S obzirom na to da akcija prikupljanja donacija traje još nekoliko dana, Udruženje Ruku na srce poziva sve građane i predstavnike kompanija da se uključe u realizaciju projekta, doniraju u skladu sa svojim mogućnostima (svesku, ruksak, olovku) i na taj način doprinesu uspješnoj realizaciji ovog projekta.

“Humanitarna organizacija studenata je udruženje koje okuplja mlade ljude, studente Univerziteta u Sarajevu, s ciljem pružanja pomoći socijalno ugroženim porodicama“, ističe Suljović .

Na pitanje koliki je odziv građana kada je ova akcija u pitanju, Suljović nije krila zadovoljstvo.
“Na našu radost zaista je odziv javnosti veliki pa uspijevamo prikupiti veliki broj donacija koje kasnije idu u ruke male raje za njihov novi školski početak. Građani najviše doniraju sveske, olovke, bojice, pribor za likovnu kulturu i ruksake, a mi kasnije pravimo podjednake paketiće koje uručujemo onoj djeci kojima je pomoć zaista potrebna“, navodi naša sagovornica.

Suljović nam govori kako brojni građani i predstavnici kompanija uplaćuju novac i na njihov žiro račun koji se može naći na web stranici www.rukunasrce.ba.

“Mi od tog novca kupujemo ono što nam nedostaje kako bi paketići bili podjednaki. Sve donacije školskog pribora kao i školskih knjiga građani mogu predati u naše prostorije, na adresi Esada Pašalića broj 8, u sarajevskom naselju Dobrinja, subotom i nedjeljom u periodu od 10 do 12 sati ili bilo kome od članova Udruženja u nekom drugom terminu“, ističe ona.

Zanimalo nas je i koliko su volonteri uključeni u ovaj projekat i koji je njihov opis ovog humanog posla.

“Volonteri su uključeni u svaku našu akciju. Postoje ljudi koji se jave i kažu na kojoj adresi živi, donirali bi, ali nisu u mogućnosti da dođu, tada neko od naših volontera ode na adresu i preuzme donaciju. Na kraju i oni učestvuju u pakiranju samih paketića, te u širenju informacija i promociji samog projekta“, rekla je na kraju razgovora za naš portal, Anela Suljović, PR udruženja Ruku na srce koje djeluje pod motom:

“Znamo da ne možemo promijeniti svijet, ali ponekad je i malo dovoljno da nečiji svijet učinimo ljepšim”.

radiosarajevo.ba

Otkad je Fuad Kasumović došao na čelo grada, zabilježeni su brojni incidenti, poput gađanja fasciklom te vrijeđanja u kojima prvi čovjek Zenice s govornice vijećnike naziva “glupanima”, “budalama”, “dvotarifnim brojilima”…

Dešavanja koja su obilježila posljednje dvije godine rada Gradskog vijeća (GV) Zenica, mogla bi se, bez imalo pretjerivanja, nazvati rijaliti šouom u domaćoj produkciji. Otkako je, dolaskom Fuada Kasumovića na čelo grada, zaživjela i praksa da se sjednice Vijeća uživo prenose na TV-u, i javnost je mogla svjedočiti brojnim incidentima u Velikoj sali Gradske uprave.

Program uživo

Glavni akter, odnosno Veliki brat ovog šou programa, kako ga po kuloarima oslovljavaju vijećnici, upravo je gradonačelnik Kasumović, kojeg su neki gađali fasciklom, a on je mnoge vrijeđao s govornice nazivajući ih “glupanima”, “budalama”, “dvotarifnim brojilima”… U pogrdnom kontekstu čak je spominjao i titule hafiza i muftija.

Slične situacije mogle bi se nabrajati unedogled, a da cirkus bude potpun, vjerovatno je doprinio i prijenos sjednica na lokalnoj televiziji, ali i na Facebook profilu televizije.

Početak sjednica obično diktira i TV program uživo, a česta su kašnjenja zbog toga što se čeka zeleno svjetlo da je prijenos počeo, a tada i vijećnici dobivaju posebnu energiju.

Sve zna toliko eskalirati da je neophodna i policijska intervencija, kakav je slučaj bio u martu ove godine nakon što je Mensud Keleštura (A-sda) fasciklom gađao gradonačelnika Kasumovića. Svemu su kumovale višemjesečne uvrede koje je Kasumović upućivao na račun Kelešture.

No, ni ta blamaža, kad je intervenirala policija, a sjednica prekinuta, nije bila dovoljna da se Kasumović počne ponašati civilizirano. Najsvježijem primjeru svjedočili smo na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, kad je Kasumović nazvao Kelešturu budalom.

– Budale poput tebe su me prijavile Tužilaštvu – rekao je Kasumović, obraćajući se s govornice Kelešturi.

Ovaj vijećnik kaže da je upravo zbog silnih uvreda i kleveta pokrenuo tužbu zbog narušavanja ugleda i časti.

– Mene je vrijeđao da sam završio postdiplomski studij u Kaćunima, iako svi znaju da sam magistrirao na Univerzitetu u Sarajevu. Vrijeđanja s govornice nikako ne dolikuju jednom gradonačelniku. Osim toga, to predstavlja kršenje Poslovnika o radu. Sjednice su postale opći cirkus – ističe Keleštura, pojašnjavajući da svi oni koji ne prihvataju Kasumovićeve prijedloge, postaju žrtve njegovih uvreda, omalovažavanja, vrijeđanja i pokušaja diskreditacije.

Pravo lice

Tako je Kasumović, također na posljednjoj sjednici, izrevoltiran stavovima svoje opozicije, univerzitetskog profesora Spahiju Kozlića (SDA) tri puta nazvao glupanom.

Prema Kozlićevim riječima, gradonačelnik nema elementarnog odgoja, a njegov vokabular sastoji se od uvreda, prijetnji, nipodaštavanja, najgrubljih neistina i ucjena.

– To je pokazao još na prvom susretu s vijećnicima u novembru 2016. godine. Tada je rekao da mu vijećnici ne trebaju i da može vladati sam. Vijećnike koji ne glasaju kako on kaže i koji misle drugačije, zove kriminalcima, filozofima, slučajevima za psihijatriju, plaćenicima, glupanima, luđacima, osovinom zla… – ogorčen je Kozlić.

Dodaje da ovakvo ponašanje, nažalost, dio vijećnika direktno ili indirektno podržava, a Kasumović na ovaj način pokazuje pravo lice. Ono je, kaže Kozlić, i lice najnižih slojeva pojedinih politika u BiH.

I vijećnik Almir Dračo (SDA) česta je žrtva omalovažavanja s govornice, kojem se Kasumović ismijava i omalovažava ga zbog toga što Dračo nosi časnu titulu hafiza, jer zna Kur’an napamet.

Budući da Kasumovićeve neslane upadice završe i u diskusijama na društvenim mrežama, Dračo ga je pozvao da kolege u Vijeću naziva imenima i prezimenima, a ne njihovim titulama. No, Kasumoviću nije dugo trebalo da zaboravi molbu i nastavi po starom. Ne obazire se ni na opomene koje ponekad dobije od predsjedavajućeg GV-a Gorana Bulajića (DF).

– Nažalost, ni za godinu obavljanja funkcije predsjedavajućeg nisam uspio uspostaviti predviđene norme ponašanja na sjednicama. Svi su dužni pridržavati se Etičkog kodeksa, ali često dolazi do žustrih dijaloga između gradonačelnika i pojedinih vijećnika – priznaje Bulajić u izjavi za naš list, podsjećajući da je morao praviti pauze, pa čak i prekidati sjednice, da bi se, kako kaže, “smirili duhovi”.

Govor mržnje

Osim uvreda, na sjednicama često svjedočimo i međusobnim provokacijama, baš poput onih u “Velikom bratu”, “Zadruzi”, “Parovima”… kada pojedinci nastoje čak izazvati fizički kontakt ili diskvalificirati suparničke kolege.

Tako je Kasumović na posljednjoj sjednici u nekoliko navrata od pojedinih vijećnika uzimao i sakrivao crveni karton koji služi za glasanje protiv neke tačke dnevnog reda, kako bi ih spriječio da se usprotive njegovim prijedlozima.

Jasmin Hodžić (SBB), dopredsjedavajući Gradskog vijeća Zenice, osuđivao je u više navrata tokom sjednica govor mržnje i uvrede koje se sve češće iznose s govornice.

– Osuđujem svaki govor mržnje i nepoštivanja bilo koga. To, prije svega, nije moralno, a ni prema Poslovniku, da jedan zvaničnik i osoba koja predstavlja cijeli grad govori takvim riječima i naziva ljude pogrdnim imenima. Nedopustivo – zaključuje Hodžić.

Nespremna pomoćnica

Koliko je sve postalo neozbiljno i degutantno, svjedoči i primjer Fatime Vojvodić, pomoćnice gradonačelnika za privredu i finansije, koja je na posljednju sjednicu došla nespremna.

Vojvodić je trebala objasniti vijećnicima koliko je novca izdvojeno za nagrade pobjednicima međunarodnog tendera arhitektonsko-urbanističkog konkursa za izradu idejnog rješenja Gradske vijećnice s uređenjem centralnog gradskog trga i podzemne garaže u Zenici. Izbjegavajući obznanuti koliko su novca dali u prva tri mjesta, iako su pobjednici izabrani još u februaru, Vojvodić je kazala: “Ne znam, zaista, tek sam došla s godišnjeg odmora.”

Nagrada za “ćutologe”

I dok ima onih koji se nastoje boriti protiv kabadahijstva prvog čovjeka Zenice, postoje i vijećnici koji šute i podržavaju sve što kaže. Jedan od njih je i Adnan Zuban (DF), o čijoj naklonosti Kasumoviću svjedoče i brojne fotografije na društvenim mrežama. S druge strane, očito je uslijedila nagrada za poslušnost – nedavno je renoviran trg u Crkvicama, gdje Zuban i živi.

Musiću se zamantalo

Još se prepričava kako se prije nekoliko mjeseci Asim Musić, vijećnik ispred nacionalnih manjina, nakon opširnog izlaganja, sapleo na stepeniku kod govornice i pao. Srećom, nije se povrijedio, a mnogi su rekli kako mu se zamantalo od problema koje ne uspijeva riješiti u korist romske populacije.

Ajvaz: Pojedinci nisu kadri javno komunicirati na primjeren način

Prema riječima Semine Ajvaz, šefice Odsjeka za komunikologiju Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru i ekspertice za političku komunikaciju, kulturu ponašanja i ophođenja prema sagovorniku, očigledno je da “pojedini vijećnici u Gradskom vijeću Zenice, na čelu s gradonačelnikom Kasumovićem, ne prepoznaju javni prostor kao scenu na kojoj dijalogom i asertivnom komunikacijom trebaju ostvariti pogodna rješenja, u prvom redu za građane, jer su oni, zapravo, servis građana”.
– Njihove sjednice su najčešće burne, obiluju izjavama neprimjerenim vremenu i prostoru, a vokabular je neprilagođen javnom komuniciranju. Bezbroj puta smo imali priliku da čujemo kako se personalno vrijeđaju, omalovažavaju… pa čak i da se fizički obračunavaju, pri čemu je intervenirala i policija. Zaključak je da svjedočimo najprimitivnijim raspravama, na kojima dominira govor mržnje, te da pojedinci nisu kadri javno komunicirati na primjeren način, to pogotovo ne priliči prvom čovjeku tog grada. Psovke i neartikulirani zvuci nisu primjereni čak ni na pijacama i koridama, a kamoli u gradskoj vijećnici – kaže Ajvaz.

avaz.ba

Od oktobarskih izbora, birači će glasačke listiće ubacivati u transparentne kutije. To bi trebalo, kažu u CIK-u smanjiti neregularnosti. No sumnju na fer i korektne izbore bacio je broj birača na biračkom spisku koji Je skoro izjednačen broju popisanih građana, ali i činjenica da je broj birača u odnosu na prošle izbore porastao za 172 hiljade.

Transparentne glasačke kutije, njih 10.000 za 3,351 miliona glasača. Ništa ne bi bilo čudno da u BiH prema poslednjem popisu ne živi 3,5 miliona stanovnika, samo 200.000 više.

“Svjetski prosjek je negdje između 78 i 82 posto populacije da se nalazi na biračkom spisku iz prostog razloga što otprilike taj procenat populacije čine maloljetna lica koja nemaju pravo glasa, ako gledamo popis stanovništva procenat maloljetnika je negdje oko 18 posto”, objasnio je Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom.

To bi u praksi značilo da u BiH živi više od 600.000 maloljetnika, te bi prema toj računici na biračkim spiskovima trebalo biti 2,9 miliona glasača, a ne 3,3. Odakle razlika od 400.000?

“Razlika je mogla da se desi iz tog razloga što jednostavno birači koji imaju važeče CIPS-ove lične karte u BiH, žive izvan BiH i nisu se popisali”, odgovorila je Maksida Pirić, portparol CIK-a.

Pravo glasa npr. za članove Predsjedništva iz FBiH ima nešto više od dva miliona i 90.0000 građana. Iz Republike Srpske milion i 260.000.

“To je jedna činjenica da popis stanovništva koji je napravljen u BiH ne odražava stvarno stanje. Da je daleko tačniji izvod iz centralnog biračkog spiska jer svi građani koji su izvadili ličnu kartu nalaze se na tome, što ne znači da žive u BiH”, naglasio je Vehid Šehić, bivši član CIK-a.

Broj birača je porastao i u odnosu na prošle izbore, za 172.000. Na lokalnim izborima 2016. godine pravo glasa imalo je tri miliona i 179.000 birača. Iz Koalicije Pod lupoom upozoravaju na neredovno ažuriranje spiskova.

“U maju ove godine su uklonili sa biračkih spiskova više od 5.000 umrlih lica za koja imaju saznanja da su umrli, ali nemaju proceduralne okolnosti da ih skinu sa biračkog spiska”, ukazao je Jovanović iz Koalicije Pod lupom.

“Uočili smo, a na osnovu prijave samih građana da je pojedine birače neko mimo njihove volje i mimo njihovog znanja prijavljivao da glasaju izvan BiH. To znači da je došlo do zloupotrebe ličnih podataka i falsifikovanja dokumenata”, istaknula je Pirić, portparol CIK-a.

Iz CIK-a potcrtavaju da su to jedini problemi koje su primjetili, te su ranije najavili da će alarmirati nadležna Tužilaštva kako bi se ovaj problem riješio.

/N1

Predsjednik Europske Komisije Jean-Claude Juncker u petak je potvrdio kako će se u Europi, izgledno je, prestati pomicati sat

Nakon velike ankete više od 80 posto građana izrazilo je podršku toj ideji. Žele da se ostane na “ljetnom vremenu”, piše CNN.

“Čini se kako je to nešto što građani žele, a Bruxelles više neće kontrolirati vrijeme. Ako to još dodatno pomogne stvarima poput logistike, prijevoza i trgovine, kojima je promjena vremena smetala, onda je to odlično, a osim toga ova je debata o ljetnom i zimskom računanju vremena već jako dugo prisutna”, rekao je u jednom intervjuu Juncker.

Trenutno svaka EU članica svoj sat pomiče “unaprijed” zadnje nedjelje u martu, te onda “natrag” u oktobru.

“Milioni su se oglasili na anketu i mislim da trebamo cijele godine biti na ljetnom računanju vremena, to će se i dogoditi”, rekao je Juncker.

Prvi je tako nešto predložio Benjamin Franklin još davne 1784. godine, no nitko ga nije shvatio previše ozbiljno.

Na vrhuncu Prvog svjetskog rata, 30. aprila 1916., satovi Njemačkog carstva pomaknuti su za jedan sat u prvom ljetnom računanju vremena. Jedan je gradić u Kanadi već eksperimentisao sa sezonskim mijenjanjem sata i to od 1908., no tek kada je velika Njemačka napravila prvi korak slijedio je i ostatak Evrope. Tiokom sljedećih nekoliko sedmica isto su napravile i Velika Britanija, Francuska, Italija, Rusija i Australija. SAD je pak prvi “prebačaj” ostvario 1918. godine. No, oduševljenje nije dugo trajalo. Njemačka je prestala koristiti ljetno računanje vremena 1919., a Austrija 1921. godine, dok su Velika Britanija, Irska i Pariz nastavili. Upravo su Francuzi bili jako podijeljeni oko toga, s time da se populaciji ruralnih krajeva to uopće nije svidjelo, ali su za ljetno računanje vremena bili veliki gradovi. Na kraju je odlučeno da se neće mijenjati sat ali da će početak radnog vremena (i kraj) biti pola sata ranije između 28. aprila i 3. novembra. Tokom Drugog svjetskog rata praksa je ponovo zahvatila Evropu, dapače Hitler je države koje bi osvojio (poput Danske i Poljske) tjerao da se povinuju standardu. U Njemačkoj su sat pomaknuli za sat i 40 minuta, time promijenivši vremensku zonu sa “Nizozemskog vremena” na aproksimativno sinodičko vrijeme (sinodički dan) i prilagodili CEST-u. Nizozemska je na ljetnom vremenu ostala do 1942., a od 1942. do 1945. Nizozemci su “šaltali” satove. Nakon oslobađanja zemlje, to je ukinuto, i vraćeno tek 1977. godine. Francuzi su se inicijalno borili protiv mijenjanja satova, no od 1941. to je stupilo na snagu, a satove koji su išli 2 sata “iza” Berlina nosili su samo najhrabriji patriote.

Poslije rata mnoge su države zadržale to računanje vremena, a Velika je Britanija čak jedno vrijeme bila dva sata ispred standardnog vremena. Kasnije je dio država u Europi napustio praksu jer ih je podsjećala na rat. Ljetno računanje vremena opet se pojavilo ruku pod ruku s još jednom krizom, onom nafte 1973. godine kada je OAPEC uveo embargo, a cijene su skočile u nebesa i potaknule recesiju. Francuska je prva “oživjela” ljetno računanje vremena 1976. godine. Do kraja sedamdesetih, većina je Evrope opet mijenjala satove dva puta godišnje. Godine 1996. Unija je standardizirala “raspored” koji je (za sada) na snazi i danas. Iznimka je Island, a pravilo slijedi čak i Švicarska. Kako bi se pravilo promijenilo nova regulativa mora dobiti potporu 28 članica i Parlamenta. Jedna je od najvećih kritičarki ljetnog računanja vremena, piše CNN, Finska gdje je prošlog oktobra 70.000 građana potpisalo peticiju protiv prakse. Mijenjanje pravila je proces koji će, Junckerovim izjavama usprkos, dugo trajati, a The New York Times navodi kako bi najgori scenarij mogao biti taj da svaka država dobije pravo na odabir što znači da bi svi u Europi mogli u isto doba imati drugačije vrijeme.
krupljani.ba

Cijena brašna po kilogramu veća je dva feninga, dok se u narednom periodu očekuje da dođe do još većeg skoka za još dodatnih šest feninga, potvrdio je za Nezavisne novine Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS.

Naime, kako kaže Kos, do poskupljenja dolazi zbog toga što je cijena pšenice na svjetskom tržištu porasla od 30 do 40 eura po toni, a to se automatski prenosi i na mlinske proizvode.

“Budući da je ova godina bila loša za pšenicu, te je 70 odsto pšenice završilo kao stočna hrana, svjetske berze su odreagovale skokom cijena. Te su cijene otišle od 15 do 20 odsto do sada, a očekuje se da će otići i više, jer je sve manje pšenice za ljudsku ishranu”, kazao je Kos.

Dodao je da će se skok mlinskih proizvoda dešavati postepno i da vreća brašna od 25 kilograma košta, zavisno od proizvođača i tipa, od 16 do 20 maraka.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina, ističe da je već došlo do poskupljena brašna, kako u semberskim mlinovima, tako i brašna koje dolazi iz uvoza, odnosno iz Srbije.

“Cijena je već viša dva do tri feninga po kilogramu, ali u narednom periodu očekuje se da poskupi i od pet do osam feninga”, kazao je Pelemiš i dodao da će u skladu s tim vjerovatno doći i do poskupljenja pekarskih proizvoda.

“Sigurno će biti veće cijene hljeba i peciva za 15 do 20 odsto, jer moramo da pratimo cijenu repromaterijala na taj način što usklađujemo cijenu brašna i pekarskih proizvoda”, ističe Pelemiš.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS i vlasnik pekarsko-poslastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da u svijetu raste cijena pšenice, ali koliko će tačno porasti niko ne može reći. Procjene su, kako kaže Trivić, da se u nekom narednom periodu očekuje da dođe do povećanja cijene brašna do 10 odsto.

“S takvim rastom cijene brašna možda će neki pekari povećati cijene, a možda neki neće. Nije obavezno, ali lako je moguće”, kazao je Trivić i dodao da su oni već u svojim pekarama digli cijene, ali, kako kaže, na to nije uticala cijena pšenice, već nedostatak radne snage u ovoj profesiji.

“Sav prihod od proizvoda koji su poskupjeli otišao je na plate radnika”, kazao je Trivić i dodao da, na primjer, hljeb od 600 grama košta 1,3 KM.

Osim skoka cijene brašna i mogućeg porasta cijene pekarskih proizvoda, gorivo na benzinskim pumpam posljednjih nekoliko dana poskupjelo je od tri do četiri feninaga po litru, zavisno od distributera. Nakon ovog talasa poskupljenja, litar dizela košta od 2,23 do 2,25 KM, a litar benzina 95 od 2,23 do 2,24 KM. Prema novom cjenovniku, za litar benzina 98 građani će sada morati odvajati oko 2,33 do 2,35 KM, a plin se prodaje po cijeni od 1,08 KM.

Da svako poskupljenje određenih proizvoda utiče na džep potrošača smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora, koja ističe da je običnom građaninu teško upratiti poskupljenja, koja su skoro svakodnevna.

“Nema opravdanja za poskupljenja koja su se desila, a pogotovo u ovom periodu kada su dodatni troškovi i za ogrev i za spremanje djece u školu”, kazala je Marićeva i dodala da je ovo ogroman udar na budžet potrošača.
mojusk.ba

Mreža održivog razvojnog rješenja UN-a (UN Sustainable Development Solution Network) sačinila je Globalni Indeks o ciljevima održivog razvoja UN-a, dajući ocjenu za svaku državu u odnosu na njen doprinos provedbi ove globalne inicijative.

Prema tom indeksu, BiH je relativno loše pozicionirana, pri čemu se od 156 zemalja članica UN-a nalazi na 71. mjestu, a ujedno je i posljednja evropska zemlja na listi prema provedbi ciljeva održivog razvoja.

Na Samitu o održivom razvoju, održanom 2015. godine u New Yorku, 193 zemlje članice Organizacije Ujedinjenih naroda jednoglasno su usvojile novu Agendu održivog razvoja 2030 (UN SDG).

Misija Agende 2030 se sastoji od sprovođenja 17 međusobno povezanih “globalnih razvojnih ciljeva” koje bi trebale implementirati sve članice Ujedinjenih naroda do 2030. godine, tretiraju između ostalog globalno siromaštvo i glad, rodnu ravnopravnost, podstiču ekonomski rast, čistu i održivu okolinu štiteći pri tome temeljna ljudska prava i pravosuđe pod okriljem vladavine prava.

U analizi Centra za sigurnosne studije o provođenju ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini može se vidjeti da nacionalne i lokalne vlasti samo djelimično ispunjavaju provođenje ciljeva održivog razvoja.

Tako podaci ove organizacije ukazuju na to da je BiH imala veći BDP po stanovniku 1989. godine nego u 2017. godini.

“Prema zvaničnim podacima, može se reći da BiH do 2013. godine nije realizovala nijedan od ‘Milenijskih ciljeva’ u potpunosti. Blizu 30 posto zadanih ciljeva unutar općih ciljeva postignuto je u 2014. godini. Za 17 posto ciljeva je bilo izvjesno da će biti usvojeni, a postojao je potencijal za usvajanje još 17 posto njih, dok za 36 posto nije bilo vjerovatno da će biti postignuto”, kaže se u analizi Centra za sigurnosne studije.

Drugačije rečeno, Agenda Milenijskih razvojnih ciljeva u BiH nije rezultirala nekim posebnim uspjehom. Iako je uspjeh u područjima koja nisu predvidjela drastičnu promjenu ekonomske i društvene klime bio neizbježan, to nije bio slučaj s projektima koji su zahtijevali trajne transformacije i sistemsko planiranje.

“Uprkos svakom pozitivnom i prosperitetnom postignuću, SSP nije uspio riješiti međuetničke podjele i jedinstvenim glasom jasno naglasiti najvažnije prioritete u regionu. Na taj način SSP nije uspio osigurati konzistentnu evropsku perspektivu na Balkanu”, kaže se u analizi.

Iz CSS-a navode da je značaj ostvarivanja ovih ciljeva prepoznat i u Strategiji vanjske politike BiH usvojenoj u martu 2018. godine, u kojoj se navodi da se Bosna i Hercegovina obavezala da će pokrenuti proces sistematskog praćenja i pregleda provođenja ovog globalnog programa rada koji objedinjuje socijalne, ekonomske i ekološke dimenzije razvoja.

Također, u istom dokumentu se navodi potreba usvajanja akcionog plana i mape puta za postizanje ciljeva održivog razvoja. Prema dostupnim informacijama ova obaveza ostala je samo mrtvo slovo na papiru i nakon više od pola godine od usvajanja ovog strateškog dokumenta, zaključuju u CSS-u.
mojusk.ba

Službenicima saobraćajne policije na jednom punktu za kontrolu teških vozila u blizini Hamburga bio je to normalan radni dan. Sve dok u četvrtak rano ujutro nisu ugledali Fiat Stilo koji i nije trebao biti predmet njihovog zanimanja.

Ipak automobil im je pažnju privukao jer je imao ukradene tablice pa su ga željeli zaustaviti i provjeriti vozača, piše Focus.

No, vozač nije stao na svjetlosni signal policije, nakon čega je uslijedila dramatična potjera kakva se ne pamti na sjeveru Njemačke.

Vozač Fiata bježao je autocestama A1 i A25, jurio kroz obližnji Bergedorf i dalje u pravcu Billstedta, prolazeći kroz crvena svjetla na semaforu i kršeći pravila o maksimalnoj dozvoljenoj brzini.

Jurilo ga je čak 28 patrolnih policijskih automobila, neki su blokirali sporedne ceste kako ne bi stradali nedužni učesnici u saobraćaju.

U blizini Reinbeker Reddera, na cesti B5, policija je postavila dva patrolna automobila kao barikadu, ali je vozač Fiata uspio izbjeći. Tom prilikom zamalo je pregažen policajac koji se spasio skokom u stranu, pritom ispalivši tri metka iz službenog pištolja u pokušaju da zaustavi Stilo.

Na ulazu u Kandinskyallee, Fiat Stilo se zabio u drvo, ali to nije bio kraj potjere. Vozač i dvojica njegovih saputnika su izašli iz vozila i pokušali pobjeći policiji.

No, uz pomoć policijskih pasa sva trojica su uhapšena. Ustanovljeno je da su dvojica državljani Crne Gore, i to muškarci starosti 22 i 26 godina, dok preostali 23-godišnjak ima državljanstvo BiH.

Najgore je prošao Bosanac koga je tokom potjere ugrizao policijski pas pa je morao biti ambulantno zbrinut.

Pretpostavlja se da je za volanom Fiata bio 22-godišnji Crnogorac kojem je određen pritvor, dok su dvojica njegovih saputnika puštena nakon uzimanja otisaka prstiju.
mojusk.ba

U 18 sati večeras obavit će se žrijebanje grupa u Ligi prvaka. Izvlačenje grupa za najelitnije klupsko takmičenje u Nyonu moći ćete pratiti na mnogim TV stanicama.

Bosna i Hercegovina je ove godine svog predstavnika imala u Zrinjskom, koji je ispao već u prvom pretkolu od Spartaka iz Trnave (0:1, 1:1). Dinamo je bio na korak od plasmana u grupnu fazu, nakon gola našeg Izeta Hajrovića, ali je Young Boys prošao dalje nakon dva gola u drugom poluvremenu.  Poslije osam godina i Srbija ima predstavnika u grupnoj fazi Lige prvaka – Crvenu zvezdu.
 

Najbolje europske ekipe, njih 32, kao i svake godine podijeljene su u četiri šešira.

Za nositelje su postavljeni osvajači prošlogodišnje Lige prvaka, odnosno Lige Europe i šampioni šest najbolje plasiranih liga na UEFA rang listi.

BiH će tako u prvom šeširu predstavljati Miralem Pjanić sa Juventusom, dok će u drugom šeširu biti Edin Džeko I njegova Roma.

Ekipe su u preostala tri šešira poredane po UEFA koeficijentu.

Ovo su šeširi pred večerašnje izvlačenje:

Prvi šešir: Real Madrid, Atletico Madrid, Barcelona, Bayern, Manchester city, Juventus, PSG, Lokomotiva Moskva.

Drugi šešir: Borussia Dortmund, Porto, Manchester United, Šahtjor, Benfica, Napoli, Tottenham, Roma.

Treći šešir: Liverpool, Schalke, Lyon, Monaco, Ajax, CSKA Moskva, PSV, Valencia.

Četvrti šešir: Plzen, Brugge, Galatasaray, Young Boys, Inter, Hoffenheim, Crvena zvezda, AEK.